Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine (BiH), s druge strane, te Protokol o njezinoj prilagodbi kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir prvi sastanak Parlamentarnog odbora EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan 5. i 6. studenoga 2015., treći sastanak Vijeća EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan 13. srpnja 2018. te četvrti sastanak Odbora EU-a i BiH za stabilizaciju i pridruživanje održan 7. studenoga 2019.,

–  uzimajući u obzir zahtjev BiH za članstvo u Europskoj uniji od 15. veljače 2016.,

–  uzimajući u obzir inicijative za regionalnu suradnju u jugoistočnoj Europi i paneuropske inicijative, poput Procesa suradnje za Jugoistočnu Europu, Procesa Brdo-Brijuni, Srednjoeuropske inicijative, Jadransko-jonske inicijative, Ugovora o energetskoj zajednici, Erasmus +, strategija EU-a za dunavsku regiju i za jadransku i jonsku regiju, Regionalne inicijative za migraciju, azil i izbjeglice (MARRI), Regionalne komisije zadužene za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava počinjenih na teritoriju bivše Jugoslavije, (REKOM), Regionalne mreže za pristupanje (RENA), Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO), Ugovora o Prometnoj zajednici, Fonda za zapadni Balkan i Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) i Zajedničkog regionalnog tržišta,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. veljače 2020. naslovljenu „Unapređenje pristupnog procesa – Vjerodostojna perspektiva EU-a za zapadni Balkan” (COM(2020)0057),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. svibnja 2019. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2019.” (COM(2019)0260) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Mišljenje Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji” (COM(2019)0261) te Analitičko izvješće (SWD(2019)0222),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2020. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2020.” (COM(2020)0660) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o Bosni i Hercegovini za 2020.” (SWD(2020)0350),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, koju je Opća skupština UNESCO-a donijela na 33. zasjedanju 20. listopada 2005.,

–  uzimajući u obzir njezinu rezoluciju od 17. prosinca 2020. o građanskoj inicijativi pod nazivom „Minority SafePack one million signatures for diversity in Europe(1)”,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, usvojenu 25. veljače 1991.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. siječnja 2021. o klimatskoj i energetskoj diplomaciji - postizanje vanjske dimenzije europskog zelenog plana; i od 20. siječnja 2020. o klimatskoj diplomaciji i zaključke Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020. o klimi,

–  uzimajući u obzir radni dokument Europske službe za vanjsko djelovanje od 6. studenoga 2020. naslovljen „Klimatske promjene i obrambeni plan”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o jačanju suradnje s partnerima sa zapadnog Balkana u području migracija i sigurnosti od 5. lipnja 2020.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 14. listopada 2019. i 12. listopada 2020. o BiH i operaciji EUFOR ALTHEA,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. listopada 2020. naslovljenu „Gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan” (COM(2020)0641),

–  uzimajući u obzir Berlinski proces pokrenut 28. kolovoza 2014. i sastanak na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u okviru tog procesa održan 10. studenoga 2020.,

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu Europskog parlamenta i predsjednika zemalja zapadnog Balkana sa sastanka na vrhu od 28. siječnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Zagrebačku deklaraciju usvojenu tijekom sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana u Zagrebu održanog 6. svibnja 2020.,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o zapadnom Balkanu, nakon sastanka na vrhu 2020(2).,

–  uzimajući u obzir izjavu iz Sofije sa sastanka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana od 17. svibnja 2018. te priloženi program prioriteta iz Sofije,

–  uzimajući u obzir Izvješće stručnjaka o pitanjima vladavine prava u BiH od 5. prosinca 2019.,

–  uzimajući u obzir Mišljenje o ustavnoj situaciji u BiH i ovlastima visokog predstavnika koje je Venecijanska komisija usvojila na 62. plenarnom zasjedanju (Venecija, 11. - 12. ožujka 2005.), te naknadne preporuke Venecijanske komisije u vezi s ustavnim pitanjima u BiH,

–  uzimajući u obzir Europsku povelju o lokalnoj samoupravi,

–  uzimajući u obzir konačno izvješće Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) od 25. siječnja 2019. o općim izborima u BiH koji su održani 7. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir Izjavu od 5. srpnja 2019. partnera iz zapadnog Balkana o integraciji Roma u postupku proširenja EU-a, poznatu kao Izjava iz Poznana, komunikaciju Komisije naslovljenu „Unija ravnopravnosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” (SWD(2020)0530),

–  uzimajući u obzir publikaciju OESS-a od 26. listopada 2020. naslovljenu „Dvije škole pod jednim krovom: najvidljiviji primjer diskriminacije u obrazovanju u BiH”,

–  uzimajući u obzir rezoluciju o provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina od strane BiH koju je 12. lipnja 2019. usvojio Odbor ministara Vijeća Europe,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajedničke socioekonomske reforme za razdoblje 2019. -2022.” koji su entitetske vlade usvojile 10. listopada 2019. i dokument Vijeća ministara od 30. siječnja 2020. naslovljen „Socioekonomske reforme u BiH za razdoblje 2020. -2022.”,

–  uzimajući u obzir 58. izvješće i prethodna izvješća visokog predstavnika za provedbu mirovnog sporazuma o BiH Vijeću sigurnosti UN-a,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 2549 (2020) od 5. studenoga 2020. o produljenju mandata operacije Althea,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 9. srpnja 2015. o komemoraciji Srebrenice(3), rezoluciju od 15. siječnja 2009. o Srebrenici(4) i od 7. srpnja 2005. o zapadnom Balkanu 10 godina nakon Srebrenice(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. travnja 2009. o europskoj savjesti i totalitarizmu(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe(7),

–  uzimajući u obzir odluku Odbora ministara Vijeća Europe od 12. studenoga 2020. kojom se uspostavlja prošireni djelomični sporazum o Promatračkoj skupini za podučavanje povijesti u Europi,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o prioritetima EU-a za suradnju s Vijećem Europe 2020. – 2022.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2015. o 20. godišnjici Daytonskog mirovnog sporazuma(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2018. o minimalnim standardima za manjine u EU-u(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2013. o ugroženim europskim jezicima i jezičnoj raznolikosti u Europskoj uniji(10),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu visokog predstavnika Josepa Borrella i povjerenika Olivera Várhelyija od 21. prosinca 2020. o održavanju lokalnih izbora u Mostaru,

–  uzimajući u obzir odluku Vijeća sigurnosti UN-a o uspostavi Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove („Mehanizam”), koji obavlja niz ključnih funkcija koje je prethodno obavljao Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju („MKSJ”), njegova izvješća, postignuća i preporuke,

–  uzimajući u obzir Izvješće Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju od 1. srpnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Izvješće o napretku tužitelja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove od 19. svibnja 2020.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o toj zemlji,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0185/2021),

A.  budući da su proces stabilizacije i pridruživanja te zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u strateški izbori te zemlje prema europskoj integraciji, koji moraju polučiti konkretne rezultate na terenu, te pojačane napore svih strana za prelazak na drugu fazu SSP-a;

B.  budući da je Parlament veliki zagovornik europske integracije BiH;

C.  budući da njezin napredak u europskoj i euroatlantskoj integraciji doprinosi sigurnosti, stabilnosti i gospodarskom blagostanju zemlje;

D.  budući da provedba smislenih reformi kojima se poboljšava život ljudi u BiH i pristupanje EU-u iziskuje uključenost svih političkih čelnika, tijela, institucija i dužnosnika BiH;

E.  budući da su jasna lokalna raspodjela odgovornosti i poboljšana i smislena suradnja u dobroj vjeri među različitim razinama vlasti ključne;

F.  budući da napredak BiH na putu prema pristupanju EU-u ovisi o provedbi 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU-u;

G.  budući da se ta zemlja i dalje suočava s brojnim izazovima povezanima s vladavinom prava, demokratskim institucijama, ljudskim pravima i temeljnim slobodama, upravljanjem, odgovornošću, borbom protiv korupcije i organiziranog kriminala, slobodom izražavanja i slobodom medija te funkcioniranjem tržišnog gospodarstva, a vjerodostojnost postupka proširenja temelji se na nedvosmislenim rezultatima u tim ključnim područjima;

H.  budući da je prva povorka ponosa u zemlji održana 9. rujna 2019. u glavnom gradu Sarajevu;

I.  budući da kultura i kulturna baština pomažu u jačanju identiteta, promicanju socijalne kohezije, stabilnosti i razumijevanja u društvu; budući da je kulturna baština sama po sebi vrijednost;

J.  budući da je potrebno odlučnije pristupiti stalnim izazovima u postupku pomirenja;

K.  budući da je BiH migrantska tranzitna ruta, kapaciteti za prihvat i dalje su nedovoljni za primjereno rješavanje teške humanitarne situacije uz potpuno poštovanje standarda ljudskih prava i temeljnih prava osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, za osiguravanje integriranog upravljanja granicama i za kontrolu nezakonitih migracijskih tokova s obzirom na tešku socioekonomsku situaciju i unatoč znatnoj financijskoj potpori EU-a;

L.  budući da je EU najveći trgovinski partner Bosne i Hercegovine te daleko najvažniji pružatelj financijske pomoći, koji ima značajan utjecaj u toj zemlji;

M.  budući da se uslijed pandemije bolesti COVID-19 pogoršala socioekonomska situacija u BiH; budući da je EU mobilizirao 80,5 milijuna EUR za pomoć BiH u suočavanju s bolešću COVID-19 i njezinu oporavku nakon pandemije te do 250 milijuna EUR makrofinancijske pomoći; budući da će gospodarski i investicijski plan za zapadni Balkan biti važan temelj za dugoročan oporavak zemlje od posljedica pandemije i potaknuti ga;

1.  ponavlja snažnu potporu europskoj integraciji BiH i poziva Europsko vijeće da nastavi podržavati njezinu europsku perspektivu uključujući slanjem pozitivne političke poruke dodjeljivanjem statusa kandidata;

2.  pozdravlja opredijeljenost BiH za napredovanje na putu prema EU-u te naglašava snažnu potporu europskim integracijama njezinoga stanovništva;

3.  podsjeća da Parlament snažno zagovara pristup koji se temelji na zaslugama, povezujući ispunjavanje utvrđenih kriterija s dosljednim i vjerodostojnim uvjetima;

4.  pozdravlja korake koje je BiH poduzela u rješavanju nekih ključnih aspekata mišljenja Komisije i njezinu kontinuiranu provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući napredak postignut u vezi sa zajedničkim parlamentarnim odborom, kao i usvajanje zakonodavnih amandmana koji su omogućili održavanje lokalnih izbora u Mostaru u prosincu 2020.;

5.  podsjeća da put prema EU-u ovisi o održivom miru, trajnoj stabilnosti, socijalnoj koheziji i istinskom pomirenju, kojima se jamči demokratski i multikulturni karakter BiH; potiče zemlju da ubrza učinkovito kažnjavanje ratnih zločina u skladu s revidiranom Nacionalnom strategijom za ratne zločine te poziva na nepristranu i efikasnu kaznenu istragu tih zločina; osuđuje sve vrste povijesnog revizionizma, neprovođenja presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog suda pravde (ICJ), protuustavnih, secesionističkih, nacionalističkih i provokativnih retorika i povezanih djela, uskraćivanja ili veličanja ratnih zločina počinjenih tijekom rata 1990-ih, uključujući genocid iz Srebrenice; potiče na donošenje odavno potrebnih mjera za rješavanje situacije desetaka tisuća žena koje su tijekom ratova devedesetih silovane ili na drugi način seksualno zlostavljane;

6.  ponovo potvrđuje svoju potporu suverenosti, teritorijalnoj cjelovitosti i neovisnosti BiH; osuđuje izjave i prijedloge kojima se nastoje narušiti državnost i ustavne vrijednosti BiH te ponovo ističe potrebu da sve sva nadležna tijela, institucije, nositelji dužnosti i politički vođe BiH angažiraju na usklađivanju ustava s Europskom konvencijom o ljudskim pravima;

Pomirenje

7.  pozdravlja napore lokalnih i međunarodnih organizacija, uključujući Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe, da se rasvijetli sudbina više od 30 000 osoba nestalih tijekom sukoba 1990-ih na teritoriju bivše Jugoslavije i više od 8 000 žrtava genocida u Srebrenici; podsjeća da više od 7 200 osoba još uvijek nije pronađeno te poziva regionalne i nacionalne vlasti i međunarodne dionike da pojačaju suradnju i razmjenu podataka u pitanjima koja se odnose na nestale osobe, pravnu zaštitu civilnih žrtava rata uključujući osobe koje su preživjele seksualno nasilje, i da osiguravanjem pristupa zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i socijalnoj zaštiti omoguće siguran i održiv povratak izbjeglica i interno raseljenih osoba; priznaje određeni, ali još uvijek nedovoljan, napredak postignut u provedbi Priloga VII. Mirovnom sporazumu iz Daytona o izbjeglicama i interno raseljenim osobama; poziva na to da se svi oblici diskriminacije povratnika iskorijene; poziva na donošenje zakona o zabrani poricanja genocida, holokausta, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina;

8.  poziva sva nadležna tijela u regiji da osnuju regionalnu komisiju zaduženu za utvrđivanje činjenica o svim žrtvama ratnih zločina i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim u bivšoj Jugoslaviji od 1. siječnja 1991. do 31. prosinca 2001. (REKOM), nadovezujući se na važan rad Koalicije za REKOM;

9.  ističe važnost rada RYCO-a na promicanju duha pomirenja i suradnje između mladih u regiji kroz programe razmjene mladih i pozdravlja aktivno sudjelovanje BiH;

10.  ponavlja da se rad na procesu pomirenja mora usredotočiti na mlade u zemlji i započeti u ranoj dobi, uvrštavanjem pomirenja u obrazovni proces te stoga poziva nadležna tijela na svim razinama da osiguraju uključivo i nediskriminacijsko obrazovanje za svu djecu, bez obzira na njihovo etničko, kulturno ili osobno podrijetlo, u skladu s rezolucijom Odbora ministara Vijeća Europe o provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u BiH iz 2019.; ističe mogućnost korištenja najboljih praksi o integraciji i uključivosti koje su usvojile multietničke i multikulturne države članice;

11.  naglašava da je potrebno hitno okončati segregaciju u obrazovanju, koja se posebno odražava u sadašnjoj diskriminacijskoj praksi „dviju škola pod jednim krovom”, kojom se institucionaliziraju etničke podjele, jačaju stereotipi i predrasude te potiče nepovjerenje sprečavanjem kontakta među učenicima iz različitih sredina; naglašava da ta praksa nije samo u potpunoj suprotnosti sa samim pojmom pomirenja, već predstavlja i dugoročnu prijetnju stabilnosti i blagostanju zemlje;

12.  naglašava da razlike u podučavanju povijesti i udžbenicima predstavljaju znatnu prijetnju zajedničkom osjećaju građanstva i socijalne kohezije, te potiče smisleno usklađivanje triju postojećih kurikuluma uključivanjem vještina kritičkog razmišljanja i uklanjanjem protučinjeničnog sadržaja kojim se promiče podjela;

13.  poziva Komisiju da razvije program podrške održivoj reformi u obrazovnom sustavu BiH; naglašava da kvalitetno obrazovanje mladim ljudima daje viziju i perspektivu pozitivne budućnosti te doprinosi rješavanju problema odljeva mozgova i nezaposlenosti mladih; poziva na veće sudjelovanje i promicanje europskih obrazovnih, kulturnih i istraživačkih programa, poput programa Obzor Europa, Kreativna Europa i Erasmus +;

14.  poziva donositelje odluka da omoguće sudjelovanje BiH u idućem programu OECD-a za međunarodnu procjenu učenika (PISA) te da provedu prijedloge koji proizlaze iz rezultata istraživanja PISA 2018.;

15.  poziva BiH da riješi nejednaki pristup školovanju na daljinu, što je rezultiralo time da su mnoga djeca lišena prava na obrazovanje tijekom cijelog trajanja pandemije;

Rad demokratskih institucija

16.  potiče sva tijela, institucije, nositelje dužnosti i političke vođe BiH da znatno ubrzaju rad i suradnju kako bi se u potpunosti poštovalo 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU-u; poziva nadležna tijela da mobiliziraju političku volju kako bi se omogučila pojačana suradnja koja je potrebna za rješavanje krize prouzročene bolešću COVID-19 te da prioritet daju radu na područjima demokratskog funkcioniranja, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave;

17.  naglašava potrebu za znatnim jačanjem suradnje i razmjene podataka između državne, entitetske i kantonalne razine vlasti u svim područjima politika; napominje da je hitno potrebno ojačati kapacitete i stručnost zemlje u pogledu širokog raspona pitanja povezanih s ispunjavanjem njezinih obveza koje proizlaze iz europske integracije;

18.  ističe da su učinkovita uspostava i neovisno funkcioniranje i odgovornost demokratskih institucija ključne značajke održive demokracije i preduvjet za unapređenje procesa integracije EU-a, uključujući stjecanje statusa zemlje kandidatkinje; upozorava da razdorna i secesionistička, etnonacionalistička i protuustavna retorika i pokušaji ometanja rada institucija podrivaju koordinaciju i donošenje odluka na razini cijele zemlje u pogledu ključnih politika i reformi, kao i ujedinjenost i trajnu stabilnost;

19.  naglašava usvajanje izmjena izbornog zakona BiH kojim se građanima Mostara omogućilo da glasaju na lokalnim izborima 2020., po prvi put od 2008., i pozdravlja uspostavu novih lokalnih vlasti; poziva gradsko vijeće i gradonačelnika da ispune svoje demokratske mandate; naglašava da politički sporazum ni na koji način ne bi smio ugroziti dugogodišnji cilj Unije u pogledu uklanjanja segregacije i jamčenja ponovnog ujedinjenja grada; naglašava da se svako posredovanje EU-a ili pomoć oko sporazuma mora rješavati u okviru demokratski izabranih institucija u obuhvatnom procesu, koji uključuje oporbene stranke i predstavnike civilnog društva, trebalo bi približiti zemlju međunarodnim standardima i koristiti svim građanima a da se pritom ne produbljuju etničke podjele;

20.  pozdravlja glasovanje Parlamentarne skupštine od 22. srpnja 2020. o Poslovniku kojim se uređuju sastanci Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), čime se utire put za njegovo što skorije službeno usvajanje od strane drugog POSP-a EU-a i BiH te konstruktivnu parlamentarnu suradnju;

21.  podsjeća da je BiH pridruživanjem Vijeću Europe 2002. preuzela obavezu da će riješiti nedostatke u svom ustavnom okviru između ostalog usklađivanjem zakona na kantonalnoj i federalnoj razini i napredovati u reformama koje će BiH pretvoriti u potpuno funkcionalnu i uključivu državu koja svim građanima u potpunosti jamči njihova prava; naglašava da institucionalne reforme ovise o volji i predanosti nadležnih tijela, institucija, nositelja dužnosti i političkih vođa u zemlji da ostvare stvaran i dugoočekivani napredak u pogledu ustavnih promjena, što je dio 14 ključnih prioriteta, i to po mogućnosti prije općih izbora 2022.; potiče međunarodnu zajednicu da omogući uvjete i aktivno podrži obuhvatni dijalog o ustavnim promjenama, između ostalog unutar institucija BiH i među izabranim predstavnicima u BiH, uz pomoć EU-a, a posebno Parlamenta, i uz aktivno sudjelovanje civilnoga društva i građana; ustraje na tome da se takav dijalog mora odvijati paralelno s provedbom drugih reformi;

22.  potiče Komisiju da u svom sljedećem godišnjem izvješću stavi veći naglasak na ustavnu reformu;

23.  poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da pojačaju svoje aktivnosti olakšavanja suradnje u BiH, kako bi se ojačali politički dijalog i pomirenje te da pruže okvir za bavljenje nasljeđem iz prošlosti i za prevladavanje podjela u društvu; poziva na koordinirano uključivanje aktera i institucija EU-a u BiH te na pojačani transatlantski pristup;

Vladavina prava

24.  žali zbog nedostatka napretka u pogledu reformi pravosuđa, uključujući provedbu preporuka iz 14 prioriteta mišljenja Komisije i Priebeovog izvješća; ponavlja hitnu potrebu za poboljšanjem profesionalnosti i odgovornosti sudstva i za osiguravanjem njegove neovisnosti o neprimjerenom utjecaju i potrebu za rješavanjem sve većeg broja neriješenih predmeta koji čekaju suđenje; naglašava da su te reforme ključne za zemlju da bi dobila status kandidatkinje i da ovise isključivo o nužnoj političkoj volji;

25.  potiče na brzo usvajanje reforme Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) i sudova BiH sukladno standardima EU-a, u skladu s preporukama Komisije i mišljenjem Venecijanske komisije, jačanjem neovisnosti sudstva u BiH imenovanjem, ocjenjivanjem, integritetom i disciplinskim mjerama, uključujući provjerom godišnje prijave imovine;

26.  naglašava potrebu da se omogući jedinstveno tumačenje zakona diljem zemlje; potiče BiH da osnuje pravno tijelo koje će osigurati dosljedno i usklađeno tumačenje zakona i podsjeća na potrebu osiguravanja neovisnog sudskog preispitivanja uspostavom drugostupanjskog suda;

27.  pozdravlja memorandum o razumijevanju o uspostavi zajedničkog koordinacijskog tijela udruga sudaca i tužitelja kao alata za jačanje neovisnosti, transparentnosti i odgovornosti sudstva i poziva sve relevantne udruge da se pridruže;

28.  potiče BiH da uspostavi nacionalnu zajedničku kontaktnu točku za suradnju s Europolom, jačajući razmjenu kriminalističkih obavještajnih podataka te da potpiše sporazum o suradnji s Eurojustom kojim će se omogućiti učinkovita razmjena pravosudnih informacija i razmjena dokaza;

29.  poziva donositelje odluka u BiH da hitno osiguraju pravilno funkcioniranje pravosudnih institucija, uključujući postupak imenovanja sudaca na Ustavnom sudu Federacije;

30.  pozdravlja napore vlasti BiH na sprječavanju radikalizacije, financiranja terorizma i sudjelovanja njezinih građana na stranim područjima sukoba;

31.  poziva na neposredno djelovanje radi rješavanja pitanja raširene korupcije i nekažnjavanja u javnoj sferi kako bi se obnovilo povjerenje građana u institucije; u tom pogledu napominje važnost uspostave učinkovitih i dosljednih mehanizama odvraćanje od korupcije, sprečavanja, otkrivanja, proaktivnih istraga i sankcija, u skladu s međunarodnim standardima i preporukama Skupine država protiv korupcije (GRECO);

32.  poziva BiH na usvajanje nove strategije borbe protiv korupcije i akcijskog plana na državnoj razini i osiguranje adekvatnog financiranja te učinkovitog funkcioniranja, neovisnosti i koordinacije tijela za sprečavanje korupcije na svim razinama da bi omogućili nesmetane istrage i očuvali odgovornost;

33.  ponavlja potrebu za iskorjenjivanjem veza politike i državnog aparata s organiziranim kriminalom jasnim zaštitnim mjerama za borbu protiv korupcije uz provjere i povećanu transparentnost političkih i upravnih tijela i učinkoviti kazneni progon istaknutih slučajeva korupcije, s posebnim naglaskom na rješavanje gospodarskog i financijskog kriminala te kriminala u javnoj nabavi, slučajeva korupcije vezane uz pandemiju bolesti COVID-19 i provjere financiranja političkih stranaka i kampanja; potiče nadležna tijela da pokrenu istragu nezakonitog bogaćenja javnih službenika;

34.  poziva BiH da dovrši svoj pravni okvir za sprečavanje sukoba interesa i zaštitu zviždača;

35.  naglašava potrebu za osiguravanjem konzistentnih profesionalnih standarda javne službe u cijeloj zemlji te poziva na prioritetno uvođenje standarda temeljenih na zaslugama i transparentnosti u javnim imenovanjima i napredovanjima, te zagovara kulturu moralnog integriteta; pozdravlja usvajanje strateškog okvira reforme javne uprave čime se omogućuje mobilizacija povezanih fondova EU-a; podsjeća na potrebu za racionalizacijom i usklađivanjem javne uprave diljem zemlje, jamčenjem transparentnih i razmjernih imenovanja i postupaka odabira na temelju zasluga;

Temeljna prava

36.  izražava zabrinutost zbog stanja u pogledu temeljnih prava i poziva na učinkovitije i sveobuhvatne strategije u pogledu ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije u cijeloj zemlji, kao i na mjere za suzbijanje međuvjerske i međuetničke netolerancije; naglašava da je potrebno na odgovarajući način spriječiti diskriminaciju i kazneno goniti širenje govora mržnje na internetu i izvan njega, zločina iz mržnje i nasilja nad etničkim i vjerskim manjinama, ženama, zajednicom LGBTIQ+ te migrantima i tražiteljima azila te promicati socijalnu, obrazovnu i profesionalnu uključenost manjina i ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom i Rome, u skladu s Poznanskom deklaracijom o integraciji Roma iz 2019. u okviru procesa proširenja EU-a;

37.  pozdravlja napore usmjerene na promicanje vjerske slobode, uzajamnog poštovanja i međuvjerskog dijaloga, uključujući putem Međureligijskog vijeća BiH; potiče nadležna tijela da hitno istraže i kazne sve zločine počinjene na vjerskoj osnovi;

38.  ustraje na tome da je istinsko pomirenje nemoguće uz stalnu segregaciju i diskriminaciju, uključujući u pristupu obrazovanju na internetu i izvan interneta, zapošljavanju i socijalnim pravima, te poziva na mjere za ublažavanje diskriminacije velikih razmjera protiv određenih skupina; poziva nadležna tijela da osiguraju uključivo i nediskriminirajuće obrazovanje svoj djeci;

39.  primjećuje napredak na području zaštite djece, uključujući provedbu zakona o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u kaznenom postupku i uspostavu sustava udomiteljstva; podsjeća da je potrebno donijeti akcijski plan o zaštiti djece i daljnje mjere kojima se osigurava primjena prava djece na zdravlje, obrazovanje, zaštitu, pravdu i jednake mogućnosti putem obuhvatnog obrazovanja i prevencije nasilja nad njima;

40.  naglašava potrebu za poboljšanjem mjera usmjerenih na rodno uvjetovano nasilje i nasilje u obitelji jer je stanje pogoršano pandemijom bolesti COVID-19, tako što će se na razini cijele zemlje uvesti mjere kojima se jamči zaštita i potpora žrtvama te pravna pomoć i siguran smještaj; potiče vlasti da usklade i provedu zakonodavstvo o rodnoj ravnopravnosti te da zajamče odgovarajuću potporu borcima za prava žena i organizacijama civilnog društva; podsjeća da je u svim instrumentima EU-a za vanjsko financiranje potrebno sredstva usmjeriti na ravnopravnost spolova i poboljšati pristup financiranju za lokalne i male organizacije civilnoga društva;

41.  potiče BiH da pojača svoj rad na zaštiti osoba s invaliditetom i razvije i usvoji strategiju o deinstitucionalizaciji, osiguravajući dostojanstven život osobama s invaliditetom; osuđuje činjenicu da zakon dopušta osobama s invaliditetom da budu lišene svoje pravne sposobnosti, što predstavlja jasno kršenje Konvencije o pravima osoba s invaliditetom, koju je BiH potpisala; osuđuje diskriminaciju u pogledu potpore za osobe s invaliditetom, kao što je davanje prednosti osobama s invaliditetom povezanima s ratom;

42.  naglašava potrebu da se osigura sudjelovanje građana u demokratskom životu zemlje odgovarajućim i uključivim angažiranjem organizacija civilnog društva u proces integracije EU-a; poziva nadležna tijela da osiguraju poticajno okruženje za civilno društvo poštovanjem europskih standarda za zaštitu i promicanje slobode udruživanja i okupljanja te žali zbog selektivnih ograničenja; naglašava da svaki građanin ima pravo ostvarivati​slobodu izražavanja na svom materinjem jeziku; poziva nadležna tijela da razviju strateški okvir suradnje s civilnim društvom i osiguraju konstruktivna savjetovanja kao dio uključivog dijaloga o politici;

43.  pohvaljuje prvu sarajevsku povorku ponosa održanu 9. rujna 2019. i očekuje da je najnovija ograničenja povezana s pandemijom neće spriječiti da se u bliskoj budućnosti ponovi; podsjeća da je potrebno poboljšati položaj pripadnika skupine LGBTIQ+, kazneno goniti nasilje i zločine iz mržnje protiv njih te promicati njihovu socijalnu uključenost i donijeti odgovarajući akcijski plan;

44.  pozdravlja potpisivanje Konvencije Vijeća Europe 108+ od strane BiH i potiče nadležna tijela da poduzmu pravne korake za osiguravanje standarda zaštite osobnih podataka sukladne EU-u;

45.  pohvaljuje odluku Ustavnog suda od 4. listopada 2019. o stavljanju izvan snage članka 11. Ustava Republike Srpske, čime se ukida smrtna kazna u BiH; žali, međutim, što je tu odluku, koja ispunjava dio jednog od ključnih prioriteta, morao nametnuti Sud umjesto da je rezultat političkog procesa;

46.  žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji, što je preduvjet za otpočinjanje pristupnih pregovora; poziva na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH bez odgode; primjećuje neprestane nepravilnosti u izbornom postupku i ponavlja potrebu za hitnim rješavanjem diskriminirajućih ograničenja prava na kandidaturu na temelju etničke pripadnosti i prebivališta uvođenjem potrebnih ustavnih promjena;

47.  poziva nadležna tijela, institucije, nositelje dužnosti i političke vođe da nastave s uključivim pregovorima o izbornoj reformi te žali zbog njihove nevoljkosti da te presude provedu uklanjanjem svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu; naglašava da je bilo moguće postići dogovor o izborima u Mostaru, pokazujući političku volju za postizanje kompromisa, te naglašava da se nijedan sporazum o pitanjima povezanima s izborima ne smije upotrebljavati u druge svrhe osim onih koje je utvrdio Europski sud za ljudska prava; naglašava potrebu za provedbom tih promjena, po mogućnosti prije općih izbora 2022., osiguravajući prikladnu raznovrsnu političku zastupljenost na svim razinama upravljanja i osiguravajući da se izbori provode u skladu s europskim standardima provedbom preporuka OESS-a/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije;

48.  poziva na temeljite istrage navodnih izbornih nepravilnosti, uključujući prijevaru s registracijom birača, krađu identiteta, zapreke neovisnom promatranju izbora i neopravdan politički pritisak na glasače i na Centralnu izbornu komisiju BiH (CIK) tijekom lokalnih izbora 2020., uključujući izbore u Mostaru; poziva na donošenje mjera kojima bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje CIK-a;

49.  izražava žaljenje zbog stalnog političkog i financijskog pritiska i instrumentalizacije medija, koji su se tijekom pandemije bolesti COVID-19 pojačali, čime se podrivaju sloboda izražavanja i medijski pluralizam; izražava zabrinutost zbog neprijateljskog okruženja za neovisne medije i potiče nadležna tijela da učinkovito istraže i kazne verbalne i fizičke prijetnje i napade na sve novinare i medijske djelatnike; potiče BiH na uspostavu mehanizma za prikupljanje i razmjenu informacija o kršenjima slobode izražavanja i slobode medija u cijeloj zemlji, u skladu s odgovarajućim Memorandumom o razumijevanju potpisanim s OESS-om;

50.  ponovo poziva na uspostavu učinkovitih zakonodavnih mjera koje osiguravaju transparentnost uredničke i vlasničke strukture medija, zajedno s pravilima o naknadama i oglašavanju; ustraje na tome da bi se trebale poduzeti učinkovite mjere za suzbijanje govora mržnje kako na internetu tako i izvan njega;

51.  podsjeća na potrebu osiguravanja održivog financiranja, neovisnosti, objektivnosti i financijske transparentnosti javne radiotelevizije (BHRT) na državnoj razini, javnih radiotelevizijskih kuća na entitetskoj razini i Regulatorne agencije za komunikacije;

52.  podsjeća da je visokokvalitetni višejezični sadržaj na svim službenim jezicima BiH ključna komponenta istinskog medijskog pluralizma koji doprinosi zaštiti kulturne raznolikosti u zemlji; potiče uspostavu multinacionalne i višejezične javne radiotelevizije koja bi ujedinila ljude i promicala mir i pomirenje među državama jugoistočne Europe, po uzoru na ARTE;

53.  podsjeća na važnost jamčenja slobode medija i promicanja kvalitetnog novinarstva, provjeravanja činjenica i medijske pismenosti kako bi se suzbila propaganda, dezinformacije i lažne vijesti te potiče uvođenje medijske, informacijske i digitalne pismenosti u obrazovne programe; potvrđuje da EU mora poboljšati svoju komunikacijsku strategiju kako bi se proaktivno i djelotvorno suzbile kampanje dezinformiranja i strano uplitanje; napominje da iskrivljavanjem činjenica i iskorištavanjem etničkih i vjerskih razlika određeni strani akteri nastoje potkopati reforme i poticati podjele koje ugrožavaju jedinstvo zemlje te smanjiti vjerodostojnost EU-a i njegova djelovanja u regiji, posebno u vezi s cjelokupnim procesom proširenja i financijskom pomoći tijekom pandemije koronavirusa, ugrožavajući time stabilnost BiH i njezinu europsku integraciju; poziva EU da relevantnim institucijama u BiH ponudi daljnju pomoć, financijsku i druge vrste, kako bi se povećala sposobnost zemlje da se tim prijetnjama suprotstavi;

54.  poziva na prikladno obavješćivanje javnosti o postupku integracije u EU kojim se među ostalim nastoji postići pomirenje i razvoj političke kulture utemeljene na kompromisu i međusobnom razumijevanju;

55.  potiče ESVD i Komisiju da poboljšaju koordinaciju i počnu rješavati dezinformacije i hibridne prijetnje kojima se nastoji ugroziti europska perspektiva regije tako što će još više strateški istaknuti važnost EU-a za građane u regiji;

56.  izražava zabrinutost zbog povećanog migracijskog pritiska na zemlju i neodgovarajućih uvjeta prihvata koji su doveli do teške humanitarne situacije; poziva vlasti BiH da koordiniranim strateškim odgovorom na državnoj razini te djelotvornom međuinstitucijskom koordinacijom i poboljšanim kapacitetima za upravljanje granicama i za prihvat, porade na iznalaženju smislenih, održivih, hitnih i dugoročnih rješenja za tu situaciju, da omoguće pristup humanitarnoj pomoći i pristojne osnovne životne uvjete, uključujući posebne zaštitne mjere za maloljetnike bez pratnje, pristup odgovarajućem smještaju i zaštitu djece; poziva na to da se odgovornost raspodijeli pravično na čitavom teritoriju BiH te da se izbjegava politiziranje i osigura odgovarajuća potpora za lokalne zajednice koje udomljuju privremene prihvatne centre; potiče BiH da sklopi sporazum s Europskim potpornim uredom za azil (EASO) u cilju jačanja kapaciteta za obradu zahtjeva za azil i poboljšanja suradnje s EU-om, uključujući preseljenje kao siguran i zakonit put za osobe koje traže međunarodnu zaštitu;

57.  poziva BiH i EU da dodatno ojačaju suradnju u području međunarodne zaštite onih kojima je potrebna, da rade na rješenjima utemeljenima na solidarnosti i spriječe prijavljena kršenja međunarodnog prava i temeljnih prava, kao što su prijavljeni slučajevi prisilnoga vraćanja na granicama BiH; poziva Komisiju da uspostavi neovisni mehanizam za praćenje i istragu; podržava djelovanje radne skupine Europskog parlamenta za nadzor Frontexa; poziva Komisiju, agencije EU-a i međunarodne organizacije da aktivno surađuju s bosanskim vlastima u cilju razvoja funkcionalnog i održivog sustava migracija i azila; poziva Komisiju, agencije EU-a i međunarodne organizacije da pruže dodatnu operativnu, tehničku, logističku i financijsku pomoć BiH kako bi se osigurali odgovarajući kapaciteti i uvjeti za prihvat diljem zemlje, po mogućnosti na ulaznim točkama migranata u zemlju, pristup učinkovitom postupku azila, jačanje kapaciteta za obradu migranata i zahtjeva za azil te, prema potrebi, provođenje postupaka vraćanja u skladu s međunarodnim i europskim standardima; poziva na to da se napravi procjena pertinentnog financiranja kako bi se zajamčilo da transparentna, uvjetovana i vjerodostojna pomoć EU-a za migracijske potrebe ispuni svoju svrhu i dopre do predviđenih korisnika;

58.  potiče BiH da pojača napore protiv prekograničnog kriminala, posebno trgovine ljudima, oružjem i drogom jačanjem strateške suradnje sa susjednim zemljama i relevantnim agencijama EU-a (Europolom, Eurojustom, Frontexom); poziva zemlju da osigura brzo potpisivanje i ratifikaciju sporazuma o statusu s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) koji je postignut 5. veljače 2019., čime bi se omogućila bolja zaštita granica uz potpuno poštovanje temeljnih prava te istodobno pomoglo u borbi protiv prekograničnog kriminala, uključujući krijumčarenje ljudi od strane kriminalnih organizacija i sprečavanje nezakonitih migracija;

59.  poziva na koordiniran, strateški i transparentan odgovor diljem zemlje na tekuću zdravstvenu krizu i nediskriminirajuće mjere ublažavanja i oporavka nakon pandemije, kojima će se odgovoriti na posebne potrebe žena, manjina i ranjivih skupina, uključujući migrante i izbjeglice;

60.  poziva na proaktivnije informiranje i razmjenu podataka o pandemiji te na hitne i konkretne mjere za rješavanje teškog stanja žena u svim sferama života, uključujući obiteljsko nasilje, koje se tijekom pandemije još povećalo;

61.  podsjeća na potporu EU-a povezanu s bolešću COVID-19 za rješavanje ozbiljne situacije u zemlji, uključujući nova jamstva za zajam od 12 milijuna eura za potporu MSP-ovima; potiče BiH da u potpunosti koristi mehanizme Unije, uključujući poštivanje Sporazuma o zajedničkoj nabavi medicinske opreme; naglašava važnost europske solidarnosti i poziva Europsku komisiju i države članice da zemljama zapadnog Balkana dodijele dovoljan broj cjepiva protiv bolesti COVID-19 te da podrže njihovu pripravnost za cijepljenje i njegovu primjenu; u tom pogledu pozdravlja izuzeće od izvoznih dozvola i paket koji će omogućiti BiH i ostalim partnerima sa zapadnog Balkana da napokon imaju koristi od ugovorâ EU-a o predviđenoj kupoprodaji;

62.  naglašava potrebu da bosanska nadležna tijela pronađu odgovarajuću ravnotežu između temeljnih prava i sloboda i ograničenja potrebnih zbog pandemije; posebno u pogledu slobode okupljanja i slobode izražavanja; smatra da kratkoročne mjere kojima se nastoji riješiti usporavanje trgovine, usluga, prijevoza, proizvodnje i turizma povezano s pandemijom ne bi trebale ugroziti provedbu dugoročnih reformi;

63.  podsjeća da nedostaci vladavine prava te rascjepkano i nefunkcionalno tržište proizvoda i tržište rada ugrožavaju funkcioniranje tržišnog gospodarstva, gospodarski rast i priljeve od izravnog stranog ulaganja;

Socioekonomske reforme

64.  poziva BiH da pojača socioekonomske i aktivne mjere na tržištu rada, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, smanjenje dugotrajne nezaposlenosti, među ostalim nezaposlenost žena i mladih, kako bi se riješio problem demografskog pada i najozbiljnijeg odljeva mozgova u regiji, posebno u zdravstvenom sektoru i sektoru informacijskih tehnologija, većim ulaganjem u obrazovni sektor, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, rješavanjem neusklađenosti između obrazovanja i potreba tržišta rada te borbom protiv diskriminacije pri zapošljavanju; pozdravlja u tom pogledu vodeću inicijativu Jamstva za mlade kao dijela gospodarskog i investicijskog plana za zapadni Balkan, čiji je cilj osigurati kvalitetne prilike za zapošljavanje te kontinuirano obrazovanje i pripravništvo za mlade;

65.  poziva nadležna tijela da ojačaju mjere za jamčenje socijalne kohezije, smanjenja siromaštva i nejednakosti, pristupa zdravstvenoj skrbi i socijalnoj zaštiti, da usklade zakonodavstvo o rodiljnom i očinskom dopustu u svim entitetima i kantonima, da spriječe diskriminaciju na temelju spola i spolno uznemiravanje na radnome mjestu te da potiču socioekonomski dijalog među socijalnim partnerima;

66.  potiče nadležna tijela da prioritet daju mjerama za jačanje gospodarske diversifikacije, digitalizacije i rješavanja pitanja sive ekonomije uz istodoban razvoj učinkovitih i transparentnih mehanizama za energetsko tržište, prometnu infrastrukturu, održivi turizam i potporu MSP-ovima;

67.  naglašava hitnost stvaranja jedinstvenog gospodarskog prostora u cijeloj zemlji, između ostalog pojednostavljivanjem, centraliziranjem i usklađivanjem postupaka za registraciju poduzeća, licenciranje, izdavanje dozvola i insolventnost; ističe velik potencijal digitalizacije za razvoj gospodarstva BiH;

68.  podsjeća na nužnost potpune provedbe mjera predviđenih programom gospodarskih reformi BiH 2020.-2022. i smjernicama o politikama temeljenim na gospodarskom i financijskom dijalogu;

69.  obnavlja svoje pozive na usvajanje strategije za upravljanje javnim financijama u cijeloj zemlji i na povećanu proračunsku transparentnost u BiH, omogućavajući proračunsku potporu koju financira EU; podsjeća na potrebu unapređenja održivosti javnog duga i napora na konsolidaciji proračuna; žali zbog međuentitetskih sporova koji utječu na funkcioniranje jedinstvenog neizravnog poreznog sustava; podsjeća na potrebu sveobuhvatnog i transparentnog restrukturiranja i depolitizacije javnih poduzeća u cijeloj zemlji čime se poboljšava upravljanje i transparentnost; naglašava potrebu za uspostavljanjem javno dostupnog registra državnih poduzeća;

70.  poziva na osiguravanje učinkovitog funkcioniranja i izvršenja odluka Vijeća za tržišno natjecanje i Vijeća za državne potpore i provedbu strategije za provođenje prava intelektualnog vlasništva; naglašava da je neovisnost Centralne banke i njezinih rezervi ključna za makroekonomsku stabilnost; podsjeća da je potrebno osigurati pravovremenu, sveobuhvatnu i visokokvalitetnu statistiku u cijeloj zemlji;

71.  potiče BiH da aktivno promiče regionalnu gospodarsku integraciju na zapadnom Balkanu i podržava prijedlog za smanjenje naknada za roaming u regiji; prima na znanje produljenje trgovinskih povlastica EU-a za zapadni Balkan do 31. prosinca 2025., čime se doprinosi održivom gospodarskom razvoju zemalja zapadnog Balkana;

72.  potiče zemlju da u potpunosti primijeni zakon o carinskoj politici, provede trgovinske aspekte regionalnog gospodarskog prostora (REA) i dovrši korake potrebne za zaključenje svoga pristupanja WTO-u;

Povezivost, energija i okoliš

73.  pozdravlja napore Komisije da više strateški ulaže na zapadnom Balkanu putem namjenskog gospodarskog i investicijskog plana (EIP) te prepoznaje njegovu važnost za jačanje regionalne i prekogranične suradnje; naglašava da ulaganja u okviru EIP-a moraju biti sukladna ciljevima Pariškoga sporazuma i klimatskim ciljevima EU-a te sadržavati ex ante procjene učinka na okoliš; prepoznaje potencijal EIP-a da doprinese društvenom razvoju i dugoročnom oporavku nakon pandemije te naglašava potrebu da se osigura da sredstva EU-a sadrže i poticaje i uvjete te da učinkovito doprinose jačanju demokracije, dobrog upravljanja, vladavine prava i temeljnih prava za sve ljude u BiH;

74.  podsjeća da predvidljivo pretpristupno financiranje ovisi o učinkovitim metodama koordinacije i provedbi državnih strategija i reformi u cijeloj zemlji; naglašava potrebu za poboljšanjem apsorpcijskog kapaciteta za pretpristupnu pomoć; naglašava da bi se dodjela sredstava trebala provoditi na transparentan, učinkovit, odgovoran, depolitiziran i nediskriminirajući način; potiče nadležna tijela BiH na svim razinama i ostale korisnike financijskih sredstava Unije da poboljšaju transparentnost i vidljivost djelovanja Unije i da na odgovarajući način obavješćuju o dodanoj vrijednosti podrške Unije;

75.  preporučuje da se pozornost usmjeri na održiva i uključiva javna ulaganja kojima se potiče rast, na energetske i infrastrukturne projekte kojima se povećava povezivost, multimodalnost prometa i cestovna sigurnost, potpuno u skladu s pravilima o državnim potporama, javnoj nabavi i socioekološkom učinku, uključujući provedbu direktiva o procjeni utjecaja na okoliš (EIA) i strateškoj procjeni utjecaja na okoliš (SEA);

76.  potiče nadležna tijela BiH da poboljšaju usklađenost sa standardima i ciljevima politika EU-a u pogledu zaštite klime i energije, omogućujući time zelenu i digitalnu tranziciju te poziva da se na prvo mjesto stave mjere za smanjenje ekološke degradacije i okolišnih rizika za zdravlje;

77.  pozdravlja usvajanje zelenoga plana za zapadni Balkan koji mora potaknuti prijelaz na kružno gospodarstvo i usvajanje potrebnih mjera za očuvanje i zaštitu ekološki osjetljivih područja;

78.  potiče nadležna tijela da razviju nacionalnu energetsku strategiju kojom se jamči potpuna usklađenost i provedba Pariškog sporazuma i relevantnih klimatskih ciljeva te ciljeva biološke raznolikosti EU-a; naglašava potrebu za uvođenjem cijene ugljika kao sredstva za učinkovitu dekarbonizaciju u skladu s europskim zelenim planom i političkim obvezama preuzetima u Izjavi iz Sofije iz 2020.;

79.  poziva BiH da pojača napore na očuvanju prirode, jer je jedna od zemalja s najvećom biološkom raznolikošću biljnih i životinjskih vrsta u Europi; potiče nadležna tijela BiH da se o društveno-ekološki osjetljivim projektima savjetuju s lokalnim zajednicama, civilnim društvom i neovisnim stručnjacima;

80.  poziva na pojačane, usklađene i dosljedne napore u cijeloj zemlji za poboljšanje kvalitete zraka u skladu s pravnom stečevinom EU-a o smanjenju onečišćenja zraka i smanjenju štetnih prekograničnih emisija; prima na znanje činjenicu da su emisije dušikovih oksida u BiH u velikim uređajima za loženje sada u skladu sa zakonodavstvom EU-a te apelira na brzo djelovanje kako bi se uklonila kršenja gornjih granica emisija za prašinu i sumporov dioksid;

81.  naglašava potrebu za povećanjem održivosti sektora proizvodnje energije povećanjem energetske učinkovitosti i diversifikacije održivom uporabom obnovljivih izvora energije; podsjeća da prekomjerno oslanjanje na ugljen odgađa dugo očekivani prijelaz na obnovljivu energiju; potiče nadležna tijela da poduzmu korake za postupno ukidanje neučinkovitih i zagađujućih elektrana na ugljen, podsjeća na potrebu postavljanja mehanizma za „pravednu tranziciju”;

82.  pozdravlja prijenos propisa pravilnika o priključenju na električnu energiju, kao i prijenos i provedbu Uredbe (EU) br. 1227/2011 (Uredba REMIT)(11) u nacionalni regulatorni okvir za električnu energiju i poziva nadležna tijela da primjenjuju isti režim integriteta i u plinskom sektoru;

83.  potiče zemlju da usvoji državni zakon o regulatoru električne energije i prirodnoga plina, tržištu za električnu energiju i njezin prijenos i provede nacionalne mjere za energetsku učinkovitost i proizvodnju obnovljive energije, uz osiguravanje poštovanja obaveza iz trećeg energetskog paketa i Ugovora o osnivanju energetske zajednice; potiče nadležna tijela zemalja zapadnog Balkana da doprinesu regionalnoj povezanosti radom na dovršenju regionalnog energetskog tržišta i naglašava da nepridržavanje od strane BiH s dotičnom pravnom stečevinom Energetske zajednice u sektorima električne energije i plina ugrožava izglede za integraciju regionalnog energetskog sektora;

84.  naglašava da planiranje i izgradnja okolišno osjetljivih projekata, poput razvoja hidroenergije, moraju biti u skladu s međunarodnim noramama i normama EU-a o procjeni utjecaja i zaštiti okoliša; ističe da je potrebno spriječiti i učinkovito kazneno goniti kaznena djela protiv okoliša, povećati inspekcijski nadzor i boriti se protiv nezakonite izgradnje;

85.  poziva na korake koji omogućavaju održive postupke gospodarenja otpadom u okviru informacijskog sustava gospodarenja otpadom, uspostavom odgovarajućih postrojenja za recikliranje i sprečavanjem nezakonitog odlaganja otpada;

86.  podsjeća na potrebu poboljšanja pripravnosti za pojave klimatskih promjena, posebno poplave i suše; podsjeća da BiH još uvijek nije uspostavila integrirani informativni sustav za civilno reagiranje u kriznim situacijama;

Vanjska politika i sigurnost;

87.  potiče BiH da nastavi postupno poboljšavati usklađivanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), s obzirom na to da je postigla prosjek od 70%, jer to predstavlja bitnu sastavnicu članstva u EU-u; snažno potiče BiH da se uskladi sa svim odlukama Vijeća kojima se uvode restriktivne mjere EU-a;

88.  poziva na jačanje dobrosusjedskih odnosa i pojačane napore u rješavanju svih neriješenih bilateralnih pitanja, poput obilježavanja granice s Hrvatskom i Srbijom i normalizacije odnosa s Kosovom;

89.  pozdravlja doprinos BiH misijama za osposobljavanje Zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP), sudjelovanje BiH u NATO-ovom akcijskom planu za članstvo (MAP) i doprinos te zemlje NATO-ovoj misiji „Resolute Support” (RSM) u Afganistanu; također pozdravlja potpisivanje zajedničkog plana aktivnosti EU-a i BiH o inicijativi za partnerstvo skupine G7 za provedbu rezolucije UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti;

90.  čvrsto vjeruje da je bolja komunikacija obveze EU-a prema regiji presudna za suzbijanje štetnih stranih utjecaja;

91.  naglašava potrebu da EU i Sjedinjene Američke Države ojačaju svoje partnerstvo i koordinaciju na zapadnom Balkanu kako bi pomogli da se ključne reforme pokrenu, da se poboljša upravljanje i potakne pomirenje;

92.  pozdravlja kontinuiranu prisutnost operacije EUFOR Althea u zemlji i produljenje mandata EUFOR-a do studenoga 2021.; pohvaljuje rad operacije EUFOR Althea koja je postavila putanju k miru, stabilizaciji i europskoj integraciji BiH; podsjeća da ta misija još uvijek ima ključnu ulogu za sigurnost i stabilnost te zemlje i regije;

93.  pohvaljuje EUFOR jer je i dalje potpuno operativan i nastavlja svoju potporu ovoj zemlji usprkos izazovima pandemije bolesti COVID-19; žali zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz operacije Althea; raduje se predstojećem strateškom pregledu operacije i naglašava da bi trebala zadržati svoju obavještajnu infrastrukturu i lako dostupne rezerve;

94.  pozdravlja tekuće i kontinuirane napore za uklanjanje oružja, streljiva i eksploziva i razminiranje te podsjeća na važnost adekvatnog financiranja u tu svrhu; poziva na daljnju potporu EU-a i međunarodnih organizacija kako bi se osiguralo da se razminiranje intenzivira te se BiH oslobodi ostataka ratnog razaranja;

95.  naglašava važnost jačanja napora u borbi protiv trgovine malim i lakim oružjem u BiH i u regiji; stoga pohvaljuje donošenje strategije BiH za kontrolu malog i lakog oružja za razdoblje 2021. – 2024. i njezina akcijskog plana te odgovarajuće francusko-njemačke inicijative pokrenute 2018. te potiče vlasti BiH da se u potpunosti i odlučno obavežu na njihovu provedbu, uz potporu EU-a;

96.  poziva na stvaranje novih prilika za politički dijalog i dijalog o politikama na visokoj razini sa zemljama zapadnog Balkana putem redovitih sastanaka na vrhu EU-a i zemalja zapadnog Balkana kako bi se ojačala politička odgovornost za proces proširenja, osiguralo bolje upravljanje i angažman na visokoj razini, kao što je također navedeno u revidiranoj metodologiji proširenja;

97.  ponovo potvrđuje svoje stajalište da bi se predstavnici BiH i drugih zemalja zapadnoga Balkana trebali na odgovarajući način uključiti i aktivno angažirati na Konferenciji o budućnosti Europe, kako na državnoj tako i na razini civilnoga društva, uključujući mlade;

o
o   o

98.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, vladama i parlamentima Federacije BiH, Republike Srpske i distrikta Brčko te vladama deset kantona.

(1) Usvojeni tekstovi P9_TA(2020)0370. (2) Usvojeni tekstovi P9_TA(2020)0168. (3) SL C 265, 11.8.2017., str. 142. (4) SL C 46 E, 24.2.2010., str. 111. (5) SL C 157 E, 6.07.2006., str. 468. (6) SL C 137 E, 27.5.2010., str. 25. (7) SL C 171, 6.5.2021., str. 25. (8) SL C 399, 24.11.2017., str. 176. (9) SL C 363, 28.10.2020., str. 13. (10) SL C 93, 9.3.2016., str. 52. (11) Uredba (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije (SL L 326, 8.12.2011., str. 1.).