Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. veljače 2021. naslovljenu „Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika” (COM(2021)0066),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 17. lipnja 2020. o uspostavi jednakih uvjeta na tržištu u pogledu stranih subvencija (COM(2020)0253),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” (COM(2020)0381),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Prilagođeni Program rada Komisije za 2020.” (COM(2020)0440) i pismo namjere predsjednice von der Leyen upućeno predsjedniku Sassoliju i kancelarki Merkel od 16. rujna 2020. naslovljeno „Stanje Unije 2020.”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380);

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu” (COM(2020)0102),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020)0103),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. ožujka 2020. naslovljenu „Put prema sveobuhvatnoj strategiji s Afrikom” (JOIN(2020)0004),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. veljače 2020. pod naslovom „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” (COM(2020)0067),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 2. prosinca 2020. naslovljenu „Nova strategija EU-a i SAD-a za globalne promjene” (JOIN(2020)0022),

–  uzimajući u obzir neslužbeni dokument službi Komisije od 26. veljače 2018. na temu „Povratne informacije i daljnji koraci za poboljšanje primjene i izvršenja poglavlja o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini te njegov akcijski plan u 15 točaka o poglavljima o trgovini i održivom razvoju”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir sporazum koji je postignut na 21. sjednici Konferencije stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (Pariški sporazum),

–  uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030. i ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 26. studenoga 2020. o reviziji trgovinske politike EU-a(1), 9. lipnja 2021. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote”(2), od 20. svibnja 2021. naslovljenu „Oblikovanje digitalne budućnosti Europe: uklanjanje prepreka funkcioniranju jedinstvenog digitalnog tržišta i poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije za europske potrošače”(3), od 25. ožujka 2021. o uspostavi strategije EU-a za održivi turizam(4), od 10. ožujka 2021. naslovljenu „Uspostava mehanizma EU-a za graničnu prilagodbu emisija ugljika koji je usklađen s pravilima WTO-a”(5), od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti(6), od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo(7), od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu”(8), od 7. listopada 2020. naslovljenu „Provedba zajedničke trgovinske politike – godišnje izvješće za 2018.”(9), od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma(10), od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi(11), od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”(12) i od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(13),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora Europskog parlamenta za međunarodnu trgovinu od 15. travnja 2021. o izvješću naslovljenom „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote”,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0190/2021),

A.  budući da je bolest COVID-19 prouzročila globalnu pandemiju, što je dovelo do dosad nezabilježene globalne zdravstvene, gospodarske, socijalne i humanitarne krize, koja je izazvala uska grla i poremećaje dosad nezabilježenih razmjera u međunarodnoj trgovini, čime je došlo do njezina oštrog pada kako se virus širio, do naglog smanjenja globalne proizvodnje i zaposlenosti, do pada razine izravnih stranih ulaganja i povećanja geopolitičkih napetosti;

B.  budući da je pandemija pokazala strateške slabe točke u opskrbnim lancima u EU-u i svijetu, uključujući one za ključne sirovine i osnovne medicinske proizvode kao što su osobna zaštitna oprema i aktivni farmaceutski sastojci, te je istaknula potrebu za većom otpornošću i diversifikacijom na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

C.  budući da je izbijanje bolesti COVID-19 dodatno povećalo nejednakosti i dovelo do veće zabrinutosti među građanima u vezi s gubitkom radnih mjesta u određenim sektorima, prirodom rada koja se mijenja i pritiskom na plaće i prava radnika; budući da se ti problemi moraju riješiti kako bi se zadržala javna potpora globalnoj trgovini;

D.  budući da zbog pandemije bolesti COVID-19 postoji opasnost od zastoja u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena, no globalno djelovanje i suradnja su nam potrebni kako bismo razvili politike i istaknuli klimatsko djelovanje u unutarnjoj i vanjskoj politici jer samo cjepivo neće biti dovoljno za rješavanje socijalne, okolišne i gospodarske krize prouzročene bolešću COVID-19;

E.  budući da, unatoč tomu što je Europska unija znatno smanjila svoje domaće emisije stakleničkih plinova, one koje su dio uvoza neprestano rastu, čime se ugrožavaju nastojanja Unije da smanji svoj globalni otisak emisija stakleničkih plinova;

F.  budući da će prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda(14) međunarodna trgovina robom i uslugama u 2022. porasti za 8,4 %, a trgovinska politika mora imati istaknutu ulogu u oporavku od pandemije bolesti COVID-19; budući da se komunikacija Komisije o reviziji trgovinske politike mora dopuniti kontinuiranim dijalogom i transparentnošću s Europskim parlamentom, koji će imati ključnu ulogu u njezinoj provedbi, kao i strategijom za povećanje otpornosti i strateške autonomije EU-a, uključujući prilagođene političke mjere i instrumente u području domaće proizvodnje, vraćanje proizvodnje u obližnje zemlje, diversifikaciju dobavljača i stvaranje zaliha;

G.  budući da je EU, kao najveći trgovinski blok na svijetu i sa svojom opsežnom mrežom trgovinskih sporazuma, najveći akter na svjetskoj trgovinskoj sceni i budući da se nalazi u jedinstvenom položaju da surađuje globalno, usmjerava provedbu okvira standarda, vrijednosti i održivosti EU-a u partnerskim zemljama te da osigurava održiv oporavak svjetskoga gospodarstva u skladu s europskim zelenim planom i Pariškim sporazumom;

H.  budući da su podjele unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i hitna potreba za njezinom reformom zakomplicirale koordinirane napore za održavanje globalnih lanaca opskrbe otvorenima, a prioritet sad mora biti ponovna izgradnja povjerenja u multilateralne institucije kao subjekte koji mogu pružiti globalne odgovore brzim napretkom u raspravama o trgovinskoj i zdravstvenoj inicijativi WTO-a;

I.  budući da je važna bliska suradnja između WTO-a i drugih međunarodnih tijela, posebno Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), institucija UN-a i Svjetske banke, kako bi se kriza riješila na sveobuhvatan način uz obraćanje posebne pozornosti na zdravstvene i gospodarske posljedice u zemljama u razvoju;

Pravedni, otporni i zeleni vrijednosni lanci

1.  naglašava da se trgovinska politika nalazi na prekretnici; primjećuje da se geopolitička stvarnost promijenila i naglašava da se EU tek treba pozicionirati u tom novom okružju; uvjeren je da je zbog bolesti COVID-19 ojačana potreba za temeljitom revizijom trgovinske politike EU-a; naglašava da je Parlament spreman aktivno doprinositi reviziji trgovinske politike;

2.  ističe važnost pravednih, otpornih i održivih vrijednosnih lanaca u kojima se poštuju ljudska prava, radnička prava i standardi zaštite okoliša; podsjeća da bi obvezna dužna pažnja u svim lancima opskrbe trebala biti instrument za postizanje tog cilja; naglašava da je potrebno posvetiti više pozornosti ranjivom položaju mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (MMSP-ova) u EU-u te posebno u zemljama u razvoju, s obzirom na to da je vjerojatnije da će velika poduzeća prevladati egzogene šokove; ističe važnost upotrebe strateškog predviđanja za povećanje pripravnosti EU-a i zemalja u razvoju i njihove otpornosti na sve buduće šokove i zdravstvene krize, uključujući pojavu novih mutacija bolesti i budućih pandemija, s ciljem razvoja strategija i odgovora otpornih na promjene u budućnosti; ističe da bi ključni stup održive strategije EU-a za lanac opskrbe bio zahtijevati od poduzeća koja su uvelike izložena međunarodnim opskrbnim lancima da podliježu pravno obvezujućim zahtjevima u pogledu izvješćivanja u kontekstu predstojeće revizije Direktive o nefinancijskom izvješćivanju(15);

3.  traži da EU osigura da trgovina funkcionira i za one koji se nalaze u gospodarski nepovoljnom položaju; u tom pogledu podsjeća da su posebne mjere za promicanje „poštenih i etičkih trgovinskih sustava” na koje se Komisija obvezala u okviru strategije „Trgovina za sve” postale još relevantnije u aktualnim okolnostima s obzirom na to da se inicijativama za pravednu trgovinu „odozdo prema gore” može osigurati da trgovina koristi subjektima u gospodarski nepovoljnom položaju u lancu opskrbe; ističe važnost predvidljivih dugoročnih narudžbi i prima na znanje takve uspješne sustave naručivanja u sektoru pravedne trgovine;

4.  poziva Komisiju da promiče inicijative za pravednu trgovinu s pomoću programa EU-a koji uključuju mlade i privatni sektor , u vanjskom djelovanju općenito, u provedbi poglavlja o trgovini i održivom razvoju, preko delegacija EU-a te nagrađivanjem primjera najbolje prakse i olakšavanjem razmjene znanja među lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima, civilnim društvom, školama i sveučilištima u EU-u, među ostalim i proširenjem Nagrade „Gradovi EU-a za pravednu i etičnu trgovinu” na škole i sveučilišta te uspostavom godišnjeg tjedna pravedne trgovine u Bruxellesu u organizaciji Komisije; zahtijeva da Komisija podnese izvješće o potpori inicijativama EU-a i država članica o pravednoj trgovini;

5.  napominje da globalni vrijednosni lanci često uključuju asimetrične učinke, uključujući one na najslabije razvijene zemlje, nejednaku raspodjelu rizika te nerazmjerno nepovoljan učinak na žene; žali zbog činjenice da je ta nejednaka raspodjela tijekom pandemije dovela do toga da su neka europska poduzeća prebacila troškove manje potražnje na svoje opskrbne lance u cijelosti, uključujući one u zemljama u razvoju, i otkazala narudžbe koje su već proizvedene, a u nekim slučajevima čak i otpremljene; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama, lokalnim vladama, privatnim sektorom i civilnim društvom kako bi se postigla pravednija raspodjela negativnih učinaka u svim dijelovima lanaca opskrbe; poziva Komisiju da do kraja 2021., godine koju je UN proglasio Međunarodnom godinom za iskorjenjivanje dječjeg rada, predstavi konkretne prijedloge u skladu sa svojim obećanjem o „nultoj toleranciji dječjeg rada”;

6.  naglašava da je lanac vrijednosti u turizmu jedan od glavnih industrijskih ekosustava Europe; u tom pogledu ističe da zbog ograničenja putovanja i lanaca opskrbe te poremećaja izazvanih krizom prouzročenom bolešću COVID-19 sektori povezani s turizmom, kao što su ugostiteljstvo te drugi veliki sektori (zrakoplovstvo, automobilski sektor, proizvodnja čelika, brodogradnja i pomorstvo), doživljavaju trgovinski i gospodarski slom;

7.  naglašava da su učinkovita pravila kojima se osigurava pošteno tržišno natjecanje i jednaki uvjeti za europska poduzeća, i na unutarnjem tržištu i na tržištima trećih zemalja, nužna kako bi se zajamčili uzajamno korisni trgovinski odnosi s međunarodnim partnerima i zaštitilo jedinstveno tržište od agresivnih investicijskih strategija aktera izvan EU-a koji pokušavaju iskoristiti aktualnu krizu; u tom pogledu ističe važnost instrumenata za zaštitu trgovine; ističe da bi uredba o provedbi trebala pružiti pozitivan doprinos cilju jamčenja poštenog tržišnog natjecanja i jednakih uvjeta za sve te naglašava da su poglavlja o trgovini i održivom razvoju sastavni dio trgovinske politike;

8.  poziva Komisiju da tijekom 2021. brzo dovrši paket instrumenata trgovinske zaštite EU-a s pomoću zakonodavnih prijedloga poduprtih procjenama učinka, pri čemu će se dati prednost instrumentu za suzbijanje prisile, instrumentu za rješavanje poremećaja prouzročenih stranim subvencijama i poduzećima u državnom vlasništvu te zaključivanju pregovora o instrumentu za međunarodnu javnu nabavu; ističe prisilni učinak izvanteritorijalnih sankcija trećih zemalja i potrebu za zaštitom funkcioniranja financijskih instrumenata od takvih mjera; uviđa važnost javne financijske intervencije tijekom pandemije bolesti COVID-19;

9.  uvjeren je da otvorenost treba ići ruku pod ruku sa zaštitom naših strateških sektora i da bi trebala biti usko povezana s ambicioznom i naprednom industrijskom politikom u skladu sa zelenim planom i digitalnom strategijom, čime se mogu povećati kapaciteti EU-a za podnošenje budućih šokova u strateškim sektorima, potaknuti gospodarski oporavak i zajamčiti konkurentnost poduzeća EU-a, kako bi se stvorila kvalitetna radna mjesta i osiguralo da Europa ima ključnu ulogu u proizvodnji inovativne robe i budućih usluga;

10.  smatra da bi diversifikacija i otpornost opskrbnog lanca trebale biti glavni prioritet revidirane trgovinske politike EU-a; ističe povezivanje trgovinskih i sigurnosnih interesa i traži razmjerno jačanje i provedbu provjere izravnih stranih ulaganja, čime bi se dopunili i poduprli napori država članica da provedu takvu provjeru kako bi se zaštitili europski strateški sektori, te spriječilo uspostavljanje štetnih i iskoristivih gospodarskih ovisnosti o akterima izvan EU-a;

11.  uvjeren je da EU previše ovisi o ograničenom broju dobavljača određenih ključnih sirovina, robe i usluga, posebno medicinskih i farmaceutskih proizvoda, i da to ugrožava njegovu stratešku autonomiju i geopolitičke ciljeve; ustraje u tome da bi EU trebao prevladati tu neželjenu ovisnost horizontalnom kombinacijom politika za poticanje poduzeća na stvaranje zaliha, povećanje proizvodnje, diversifikaciju strategija nabave i, prema potrebi, promicanje vraćanja proizvodnje u obližnje zemlje ili matičnu zemlju, čime bi se mogle stvoriti nove trgovinske mogućnosti za partnere u istočnom i južnom susjedstvu, a što mora biti popraćeno regulatornim približavanjem u strateškim sektorima;

12.  ističe rizike za ključne lance opskrbe koji su postali očiti u krizi nastaloj zbog bolesti COVID-19 i poziva Komisiju da u svojoj predstojećoj industrijskoj strategiji posveti posebnu pozornost održivosti opskrbnih lanaca EU-a i utvrdi koji bi opskrbni lanci mogli imati koristi od povećanja otpornosti putem diversifikacije opskrbe, vraćanja proizvodnje i stvaranja zaliha; no smatra da bi poduzeća u konačnici sama trebala odlučivati o tome kako upravljati svojim globalnim opskrbnim lancima;

13.  ističe da bi Komisija trebala promicati kružno gospodarstvo na globalnoj razini i ističe ulogu koju bi trgovinski sporazumi trebali imati u jačanju ciljeva kružnoga gospodarstva, diversifikaciji opskrbe i jačanju otvorenih trgovinskih odnosa za ključnu robu i usluge te da skraćivanje ili mijenjanje opskrbnih lanaca u susjedstvu EU-a i Africi može imati pozitivan učinak na njihov održiv, zelen, uključiv i otporan gospodarski rast, kao i na strateške interese EU-a;

14.  napominje da su lanci opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima EU-a ostali operativni tijekom pandemije, no žali zbog činjenice da su ograničenja izvoza i trgovinske prepreke prouzročili brojne poremećaje; napominje da se Sustav informiranja o poljoprivrednom tržištu (AMIS), koji okuplja glavne zemlje koje trguju poljoprivrednim proizvodima u cilju povećanja transparentnosti tržišta hrane i odgovora politike za sigurnost opskrbe hranom, može smatrati primjerom dobre prakse; poziva Komisiju da istraži bi li se taj model mogao koristiti i u drugim vrijednosnim lancima; podupire mjere za olakšavanje trgovine poduzete radi promicanja standarda sigurnosti hrane te sanitarnih i fitosanitarnih mjera kao odgovor na bolest COVID-19; napominje da je prema Svjetskom programu UN-a za hranu zbog bolesti COVID-19 broj osoba izloženih riziku od akutne nestašice hrane 2020. u zemljama s niskim i srednjim dohotkom porastao na 265 milijuna, što je povećanje od 130 milijuna u odnosu na 2019.; poziva Komisiju da u suradnji s UN-om utvrdi i ispita najprikladnije mjere kojima bi se osiguralo da ta pandemija ne izazove prehrambenu krizu u zemljama u razvoju;

15.  poziva Komisiju da osmisli strategiju digitalne trgovine kojom bi se europskim poduzećima povećao pristup tržištu, ojačala digitalna infrastruktura, uskladili regulatorni okviri, modernizirali trgovinski i carinski instrumenti i zaštitila prava građana EU-a u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka(16);

16.  poziva Komisiju da provede temeljitu procjenu o tome hoće li se novom tipskom klauzulom EU-a o protoku podataka očuvati prava Europljana na zaštitu podataka i privatnost u slučaju spora s trgovinskim partnerom; ističe da se postojeće i buduće mjere za zaštitu temeljnih prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka ne smiju ugroziti međunarodnim trgovinskim sporazumima; apelira na Komisiju da pri procjeni njihove primjerenosti uzme u obzir relevantne obveze trećih zemalja, uključujući daljnje prijenose podataka;

17.  ističe ubrzanje digitalne revolucije zbog pandemije bolesti COVID-19 i uviđa da je važno da EU preuzme vodeću ulogu u postavljanju standarda za održivo globalno gospodarstvo koje se temelji na digitalnoj tehnologiji i održavanju međunarodnih tokova podataka otvorenima kako bi se brzo prevladao niz prepreka i uskih grla; ističe da EU u svojim bilateralnim i multilateralnim angažmanima te u plurilateralnim pregovorima o e-trgovini i olakšavanju ulaganja može postaviti globalni standard za pravednu i otpornu digitalnu trgovinu; ističe da poglavlje o digitalnoj budućnosti u Sporazumu o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine može poslužiti kao predložak za buduće trgovinske sporazume;

18.  traži da se pruže poticaji, među ostalim s pomoću prilagođenih pravnih odredbi o državnoj potpori, za poduzeća iz EU-a kako bi njihovi vrijednosni lanci postali održiviji i kako bi skratila ili prilagodila svoje lance opskrbe ako bi to bilo korisno za gospodarstvo, otpornost, geopolitičke ciljeve i/ili stratešku autonomiju, kako bi se osiguralo da se vanjski socijalni, okolišni i gospodarski troškovi u potpunosti internaliziraju u cijenu u skladu s politikama EU-a kao što su strategija „od polja do stola”, Akcijski plan za kružno gospodarstvo, strategija za biološku raznolikost i pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma;

19.  poziva Komisiju da temeljito preispita kako se i u kojoj mjeri trgovinskim i investicijskim tokovima odvija prijenos novih i disruptivnih tehnologija iz EU-a u autoritarne države; poziva Komisiju da predloži nove mjere za ograničavanje takvih prijenosa, uključujući suradnju u opskrbnom lancu s partnerima istomišljenicima; traži da se s Tajvanom započne dijalog o poluvodičima;

Trgovinska politika za ključne zdravstvene proizvode: iskustva stečena tijekom krize prouzročene bolešću COVID-19

20.  ističe da upravljanje međunarodnom trgovinom, prema kojem se međunarodna suradnja stavlja ispred tržišnog natjecanja, ima ključnu ulogu u brzom razvoju liječenja i cjepiva, u brzom povećanju proizvodnje, razvoju otpornih globalnih lanaca vrijednosti i pravednom pristupu globalnom tržištu te u tom kontekstu naglašava da bi aktualna pandemija trebala dati poticaj ojačanoj međunarodnoj suradnji i globalnoj pripravnosti na hitne zdravstvene situacije, za što je potrebna dodatna angažiranost EU-a i država članica koje zajedno djeluju kao „Tim Europa”; ističe potrebu za rješavanjem uzroka pandemije i zoonoza povezanih s trgovinom, kao što je utjecaj trgovine na degradaciju biosfere;

21.  pozdravlja prijedlog nekoliko čelnika vlada o međunarodnom sporazumu o odgovoru na pandemiju te traži da se u njega uvrsti čvrst trgovinski stup; ističe da se međunarodnim trgovinskim okvirom mora poticati suradnja i uspostaviti i strukturni mehanizmi i mehanizmi brzog odgovora kako bi se vladama pomoglo da prevladaju izazove povezane sa zdravstvenim krizama; ističe da bi takvi aranžmani trebali s jedne strane obuhvaćati pristup „na strani potražnje” usmjeren na potrebe kojim se omogućuje zajedničko financiranje i globalno koordinirana prethodna kupnja, a s druge strane integriranu strategiju „na strani ponude” za povećanje proizvodnog kapaciteta u cijelom vrijednosnom lancu; smatra da je potrebno ostvariti napredak u području transparentnosti dostupnih zaliha, globalnih opskrbnih mreža, proizvodnih kapaciteta i cijena osnovnih zdravstvenih proizvoda, provedbe i razvoja iznimaka za javnu zdravstvenu sigurnost u okviru prava intelektualnog vlasništva, povećanja globalne mobilnosti osnovnih usluga, zaštite i poticanja otpornosti malih i srednjih poduzeća te razvoja intersekcijskog pristupa za rješavanje negativnog učinka zdravstvenih kriza na rodnu ravnopravnost, jednakost prihoda i položaj manjina;

22.  traži da se osnuje novi Odbor za trgovinu i zdravlje na 12. ministarskoj konferenciji WTO-a kako bi se pripremile smjernice o načinu na koji vlade mogu provesti postojeće iznimke i fleksibilnosti u međunarodnom trgovinskom pravu radi povećanja sigurnosti javnog zdravlja te o tome koji se mehanizmi moraju uspostaviti za poboljšanje globalnog odgovora na zdravstvene krize i postavljanje temelja za trgovinski stup za pregovore o budućem međunarodnom sporazumu o odgovoru na pandemije;

23.  naglašava da globalni lanci opskrbe sirovinama te proizvodnja i distribucija cjepiva moraju imati koristi od otvorenih trgovinskih odnosa; ističe da protekcionizam u proizvodnji i distribuciji cjepiva može omesti odgovor na globalnu pandemiju; s tim u vezi ističe štetne učinke jednostranih mjera kao što su izvozna ograničenja i zabrane te nedostatak transparentnosti o globalnim zalihama i naknadne špekulacije cijenama u pogledu oskudnih osnovnih dobara, osobito za zemlje s niskim i srednjim dohotkom; stoga traži da EU potiče usvajanje trgovinske i zdravstvene inicijative WTO-a do kraja 2021., da potiče veću globalnu suradnju i da bude mnogo zahtjevniji u pogledu transparentnosti opskrbe, proizvodnje i cijene medicinskih proizvoda, otpornosti globalnih zdravstvenih sustava te dostupnih i cjenovno pristupačnih medicinskih proizvoda i usluga; traži da EU zajamči da se u cijelosti objave budući ugovori o prethodnoj kupnji, osobito za cjepiva nove generacije;

24.  traži od EU-a da objedini obveze u pogledu poslovnih tajni, vlasničkih podataka i prijenosa tehnologije te da zahtijeva nužnu transparentnost dobavljača, uključujući analizu troškova i dobiti po proizvodu;

25.  stoga je zabrinut zbog novog povećanja ograničenja izvoza cjepiva u glavnim zemljama proizvodnje kao što su SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kina i Indija te u manjoj mjeri EU i ističe da bi to moglo ugroziti brzo povećanje kapaciteta za proizvodnju cjepiva na globalnoj razini, omesti proizvodne lance i dovesti do odmazde; apelira na Komisiju da surađuje sa zemljama proizvođačima kako bi se brzo uklonile izvozne prepreke; ponovno potvrđuje da je mehanizam EU-a za odobravanje izvoza privremena mjera koja se upotrebljava samo kao krajnja mjera i da bi se trebala razviti u mehanizam transparentnosti; ustraje u pravodobnom i sveobuhvatnom pristupu takvim podacima; ističe da se većom transparentnošću povećalo povjerenje građana EU-a u uvođenje cjepiva u EU-u i upravljanje pandemijom bolesti COVID-19;

26.  iznimno je zabrinut zbog sve većeg broja varijanti virusa COVID-19; ističe da bi nedostatak proizvodnje i distribucije cjepiva u trećim zemljama mogao dovesti do povećanja broja novih i različitih vrsta varijanti; uviđa da je EU jedan od najvećih izvoznika cjepiva u treće zemlje, no da u apsolutnom smislu taj izvoz još nije dovoljan za svladavanje globalne pandemije; naglašava da instrument COVAX trenutačno ne može distribuirati cjepiva najugroženijima u skladu s potražnjom; ističe da pravodoban globalni pristup cjepivima može doprinijeti oporavku i otpornosti globalnoga gospodarstva, kao i gospodarstva EU-a; apelira na Komisiju da nastavi s učinkovitom diplomacijom za osiguranje cjepiva i medicinske opskrbe kako bi se ojačala vjerodostojnost EU-a i njegova diplomatska vidljivost te traži da se ulože veći međunarodni napori kako bi se ubrzala dostava cjepiva sustavu COVAX;

27.  ističe da bi cjepiva protiv virusa COVID-19 i njegovih varijanti trebala biti svjetsko javno dobro te da bi se hitni multilateralni napori trebali usmjeriti na ravnomjernu distribuciju cjepiva diljem svijeta, brzo povećanje globalnih proizvodnih kapaciteta te uspostavljanje učinkovitih partnerstava i prijenosa tehnologije, što uključuje i zemlje s niskim i srednjim dohotkom; ističe da je, na temelju stečenih iskustava, ključno nastaviti poboljšavati okvire javno-privatnog partnerstva koji stoje iza razvoja i proizvodnje cjepiva i drugih bitnih zdravstvenih tehnologija; pozdravlja globalni sastanak na vrhu o lancu opskrbe i proizvodnji cjepiva C19 održan 8. i 9. ožujka 2021. te traži uspostavu strukturnih platformi za brzo povećanje proizvodnje cjepiva u više zemalja, što bi moglo biti u obliku klirinške kuće javno-privatnog partnerstva radi okupljanja privatnih i javnih strana kako bi se omogućila i proširila partnerstva, pratila uska grla i utvrdile mjere za potporu proizvodnji i uvođenju cjepiva; ističe napore koje je glavna direktorica WTO-a uložila kako bi se članice uključile u raspravu o trgovinskim i zdravstvenim inicijativama;

28.  ističe da međunarodna trgovinska politika mora imati proaktivnu ulogu u tom pothvatu olakšavanjem trgovine sirovinama, ublažavanjem nestašice kvalificiranog i iskusnog osoblja, rješavanjem problema u lancu opskrbe i preispitivanjem globalnog okvira za prava intelektualnog vlasništva za buduće pandemije; u tom pogledu ustraje u potrebi za konstruktivnim dijalogom o privremenom odstupanju od Sporazuma WTO-a o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva (TRIPS) kako bi se zajamčilo da se zemlje tijekom pandemije ne suočavaju s odmazdom zbog kršenja patenata povezanih s bolešću COVID-19;

29.  ističe da su istraživači i industrija uložili velike napore u razvoj novih dijagnoza, terapija i cjepiva protiv bolesti COVID-19; ističe ključnu ulogu koju imaju resursi javnog sektora, čime se farmaceutskim poduzećima omogućuje da smanje rizik za cijeli lanac vrijednosti cjepiva financiranjem i velikim subvencijama za istraživanje i razvoj, kao i s pomoću sporazuma o prethodnoj kupnji velikih razmjera; ističe i temeljni doprinos zdravstvenih radnika, pacijenata, osoba koje su preživjele COVID-19 i šire javnosti koja je sudjelovala u kliničkim ispitivanjima i drugim istraživačkim i razvojnim aktivnostima u vezi s različitim terapijama i cjepivima; smatra da multilateralni pravni okvir za prava intelektualnog vlasništva može pružiti zaštitu i poticaje koji su ključni za pripravnost na buduće pandemije i uviđa njegovu ulogu u olakšavanju široke i dosad nezabilježene suradnje među vladama, istraživačkim institucijama i farmaceutskim poduzećima;

30.  ističe ključnu važnost otvorene tehnologije, znanja i iskustva te razmjene istraživanja za učinkovit odgovor na pandemiju i potpunog sudjelovanja farmaceutskih poduzeća u multilateralnim inicijativama kao što su C-TAP (pričuva za pristup tehnologijama u borbi protiv bolesti COVID-19) i novoosnovani WHO-ov centar za prijenos tehnologije kako bi se iskoristio njihov puni potencijal;

Trgovina i održivi razvoj

31.  podupire promicanje europskog zelenog plana i europske digitalne strategije u komunikaciji o reviziji trgovinske politike i traži odlučnu trgovinsku politiku usmjerenu na multilateralizam, otpornost i održivost u skladu s obvezama EU-a o provedbi ciljeva održivog razvoja UN-a; traži da se donese konkretan akcijski plan i raspored kako bi ta ambicija postala stvarnost; stoga poziva Komisiju da surađuje s partnerima u ažuriranju postojećih sporazuma o trgovini i ulaganjima primjenom njihovih klauzula o reviziji;

32.  pozdravlja uvrštenje Pariškog sporazuma kao ključnog elementa u svaki budući sporazum o trgovini, ulaganjima i partnerstvu; naglašava da su ratifikacija temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada (MOR) i poštovanje ljudskih prava preduvjeti za sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini; traži da Unija surađuje s budućim i postojećim trgovinskim partnerima u cilju ratifikacije i učinkovite provedbe drugih važećih konvencija MOR-a i multilateralnih sporazuma o okolišu prilikom revizije i pregovaranja o sporazumima; traži da se u svaki trgovinski sporazum uvrste ambiciozna poglavlja o rodu, jačanju položaja žena i MSP-ovima te posebna poglavlja o digitalnoj trgovini;

33.  ističe da je oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19 jedinstvena prilika za utvrđivanje programa za promicanje održivog rasta; stoga poziva Komisiju da ubrza preispitivanje akcijskog plana u 15 točaka za poglavlja o trgovini i održivom razvoju tijekom 2021. kako bi se on mogao primijeniti u aktualnim pregovorima; očekuje da se u preispitivanju razmotri provedivost te u tom pogledu podsjeća na neslužbeni dokument Nizozemske i Francuske o trgovini, socijalnim gospodarskim učincima i održivom razvoju(17); predlaže da se razmotri barem nedavno ostvaren napredak u pogledu provedivosti trgovinske politike EU-a, odnosno da se na nepridržavanje sporazuma od strane partnerskih zemalja može odgovoriti jednostranim sankcijama kao krajnjom mjerom, primjerice uvođenjem carina ili kvota za određene proizvode ili unakrsnom suspenzijom drugih dijelova sporazuma;

34.  poziva Vijeće i Komisiju da u poglavlja o trgovini i održivom razvoju te u poglavlje o poljoprivredi uvrste odredbe o dobrobiti životinja, pravednoj trgovini i kružnom gospodarstvu; ističe ulogu glavnog službenika za provedbu trgovinskih pravila u tom pogledu i traži blisku suradnju s Odborom Europskog parlamenta za međunarodnu trgovinu u praćenju i nadzoru provedbe trgovine i održivog razvoja; poziva Komisiju da iskoristi iskustva stečena u radu nedavnog stručnog povjerenstva kako bi poglavlja o trgovini i održivom razvoju obuhvatila plan s konkretnim i provjerljivim obvezama;

35.  žali zbog toga što elektronika široke potrošnje i dalje ima povlašteni tretman u odnosu na zelene proizvode te da carine i trgovinske prepreke djeluju na štetu održive trgovine; ističe da bi uklanjanje carina i prepreka trgovini za zelenu robu i usluge trebalo osmisliti u skladu s pravilima WTO-a kako bi se doprinijelo inovativnim rješenjima u borbi protiv klimatske krize i doprinijelo ciljevima zelenog plana, kao i ciljevima održivog razvoja i održivom razvoju u cijelom svijetu; traži da Komisija razmotri instrumente za rješavanje tih poremećaja i da riječi zelenog plana pretoči u djela njegovom provedbom u svim aspektima trgovinske politike;

36.  ističe da visoki početni troškovi, koji bi se mogli vratiti samo s vremenom, i nedostatak znanja i opreme trenutačno ometaju ili usporavaju zemlje u razvoju u njihovoj zelenoj i digitalnoj tranziciji; zahtijeva da se Komisija koristi svim dostupnim trgovinskim instrumentima i politikama razvojne suradnje kako bi povećala financijsku potporu, tehničku pomoć, prijenos tehnologije, izgradnju kapaciteta i digitalizaciju radi osnaživanja zemalja u razvoju i omogućivanja da postignu održivu otpornost te da bolje primjenjuju dužnu pažnju u cijelom lancu opskrbe;

37.  traži da EU preuzme vodeću ulogu u multilateralnom okviru radi suradnje sa zemljama istomišljenicama i trgovinskim partnerima u provedbi snažnog programa zaštite okoliša, uključujući postupni razvoj disciplina, kako bi se ukinule subvencije kojima se narušava tržište i koje su štetne za okoliš u trgovinskim sporazumima i u WTO-u, uključujući pravila o subvencijama za fosilna goriva, oslanjajući se na načelo „nenanošenja znatne štete”;

38.  naglašava važnost izrade procjena učinka na održivost na prethodnoj osnovi, u sredini razdoblja i na naknadnoj osnovi, u skladu s konkretnim vremenskim okvirom, uz što ranije rješavanje mogućih rizika te, ako se u naknadnim procjenama pokaže da je to potrebno, rješavanje negativnih učinaka; poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o tekućim i dovršenim procjenama učinka; naglašava potrebu za razvojem sveobuhvatnog okvira s konkretnim ciljevima kako bi se potaknuo napredak u ostvarenju ciljeva održivog razvoja i provedbi zelenog plana i Programa MOR-a za dostojanstven rad u trgovinskim i investicijskim sporazumima; ističe da bi se novi sporazumi trebali sklapati tek nakon što se ispune ti ciljevi te da bi u skladu s tim trebalo revidirati postojeće sporazume;

39.  ističe da su transparentnost, dijalog i dobra komunikacija s građanima i dionicima ključni za stvaranje potpore trgovinskoj politici i iskorištavanje njezinih koristi; stoga pozdravlja pristupnik Acces2Markets i napore Komisije u promicanju tog instrumenta; ustraje u tome da uloga i odgovornosti civilnog društva i domaćih savjetodavnih skupina, čija bi se uloga praćenja mogla dodatno proširiti, moraju biti jasno definirane u političkim i trgovinskim sporazumima EU-a te da financijska pomoć mora biti popraćena mjerama za izgradnju kapaciteta kako bi mogla učinkovito funkcionirati; ističe potencijal delegacija EU-a u podupiranju rada domaćih savjetodavnih skupina trećih zemalja te u praćenju i provedbi trgovinskih sporazuma, uz posvećivanje posebne pozornosti potpori MSP-ovima u ostvarivanju koristi od sporazuma i mjera za olakšavanje trgovine; žali zbog nedostatka sveobuhvatne strukture u tom pogledu;

40.  naglašava de je u nadziranju trgovinske politike EU-a potrebna veća usklađenost i transparentnost; ističe potrebu za dosljednim, jasnim, mjerljivim i objektivnim kriterijima za trgovinsku politiku EU-a i angažman građana EU-a, boljim dijalogom između Komisije i Parlamenta, većom usklađenosti politika i boljim nadzorom nad svim aspektima trgovinske politike; naglašava ulogu prethodne procjene, procjene u sredini razdoblja i naknadne procjene učinka na održivost u tom pogledu; poziva Komisiju da surađuje s Parlamentom u svim fazama svojih prijedloga, poduzme daljnje radnje u pogledu prijedloga domaćih savjetodavnih skupina, oživi dijalog s civilnim društvom i intenzivnije surađuje s civilnim društvom u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru (EGSO); traži da Parlament organizira redovita savjetovanja s domaćim savjetodavnim skupinama;

Multilateralizam i geopolitičko mjesto Europe u svijetu

41.  poziva Komisiju da utvrdi moguće konkretne i posebne mjere i plan za provedbu koncepta otvorene strateške autonomije te da zajamči da su u raspravi zastupljene sve opcije; sa zabrinutošću primjećuje da su se geopolitičko natjecanje i napetosti ubrzali nakon izbijanja bolesti COVID-19;

42.  podsjeća na geopolitičku važnost snažne, diversificirane i otporne trgovinske politike EU-a; podsjeća da je visoka stopa energetske ovisnosti EU-a izazov za otvorenu stratešku autonomiju, zbog čega smo prisiljeni ubrzati energetsku tranziciju; naglašava da bi tržišna snaga, vrijednosti i pridržavanje trgovine koja se temelji na suradnji, pravednosti, recipročnosti i pravilima trebali činiti osnovu naše otvorenosti;

43.  snažno preporučuje da EU nastoji uspostaviti nova i učvrstiti postojeća partnerstva s istomišljenim partnerima; smatra da plurilateralni trgovinski sporazumi s ograničenim brojem partnera i usredotočeni na strateška pitanja pružaju bolji i konkretniji način provedbe koncepta otvorene strateške autonomije te da bi privukli potporu civilnog društva;

44.  međutim naglašava da bi EU u slučajevima u kojima suradnja nije moguća trebao nastojati ostvariti svoje interese autonomnim mjerama za zaštitu svojih vrijednosti i borbu protiv nepoštenih trgovinskih praksi u skladu s međunarodnim pravom;

45.  pozdravlja afirmaciju multilateralizma i opsežne prijedloge za nužnu temeljitu reformu WTO-a u svim njegovim reformama u reviziji trgovinske politike;

46.  slaže se s naglaskom koji je Komisija u svojoj viziji reforme WTO-a stavila na gospodarski oporavak, nepoštene državne subvencije i digitalnu trgovinu te apelira na Komisiju da uloži sve napore kako bi provela svoj program, uključujući ciljeve o rodnoj ravnopravnosti, ljudskim pravima i standardima rada;

47.  ističe važnost osiguravanja brze povezanosti WTO-a s drugim organizacijama u multilateralnom sustavu, kao što je Svjetska zdravstvena organizacija, postizanja konsenzusa u Ženevi, osiguravanja zajedničkog rada međunarodnih organizacija na svladavanju globalnih izazova te zaključivanja pregovora o subvencijama za ribarstvo na 12. ministarskoj konferenciji WTO-a;

48.  naglašava važnost trgovinske i klimatske inicijative WTO-a te ponovno ističe svoju potporu sporazumu o okolišnim dobrima; u tom kontekstu pozdravlja pristup novoga glavne direktorice WTO-a i očekuje od Komisije da je snažno podrži kako bi toj organizaciji dala novi poticaj za rješavanje izazova s kojima se multilateralni trgovinski sustav trenutačno suočava;

49.  naglašava važnost učinkovitog rješavanja sporova pri uspostavi stabilnosti i predvidljivosti u multilateralnom trgovinskom sustavu i potrebu za rješavanjem trenutačne situacije Žalbenog tijela u suradnji s SAD-om kako bi ono ponovno postalo operativno i kako bi se na taj način osiguralo propisno rješavanje trgovinskih sporova; traži od Komisije da u okviru svoje trgovinske i klimatske inicijative WTO-a po potrebi predloži uključivanje stručnog znanja o okolišu u kontekstu rješavanja sporova;

50.  ističe da će oživljavanje pregovaračke funkcije WTO-a imati ključnu ulogu u svakoj znatnoj reformi te organizacije; posebno napominje da je potrebno riješiti problem narušavanja tržišnog natjecanja prouzročenog industrijskim subvencijama i poduzećima u državnom vlasništvu, osobito u Kini, te traži od Komisije da iznese prijedloge za utvrđivanje i razlikovanje kategorija subvencija u skladu s njihovim doprinosom legitimnim javnim ciljevima;

51.  ističe da EU mora surađivati s partnerima istomišljenicima na pronalaženju zajedničke osnove za reformu WTO-a u najširem smislu kako bi se oživila pregovaračka funkcija WTO-a; ponovno potvrđuje da je za primjetan napredak u reformi WTO-a potreban širok konsenzus i koalicije partnera istomišljenika; poziva Komisiju da nastavi sudjelovati u plurilateralnim pregovorima kao koraku prema multilateralnim sporazumima; podupire prijedlog Komisije da započne pregovore o plurilateralnom sporazumu o neutralnosti tržišnog natjecanja s partnerima istomišljenicima; uvjeren je da su vodstvo EU-a i transatlantska suradnja ključni za uspjeh svake smislene reforme WTO-a;

52.  traži da Komisija aktivno radi na rješavanju neusklađenosti između razine razvoja i razine obveza preuzetih u okviru međunarodnog trgovinskog sustava; naglašava da posebnu pozornost treba posvetiti zemljama u razvoju i njihovim specifičnim potrebama u pogledu gospodarskog rasta, održivog razvoja i reforme WTO-a;

53.  smatra ključnim da se na sljedećoj Ministarskoj konferenciji WTO-a razmotri režim sankcija kako bi se spriječilo da sektori koji nisu odgovorni za nepridržavanje snose posljedice toga što neke članice krše međunarodna trgovinska pravila;

54.  slaže se s prijedlogom iz revizije trgovinske politike da bi skupina G20 trebala ojačati suradnju i koordinirati napore na putu prema ugljičnoj neutralnosti i drugim aspektima zelenog plana; no naglašava da će neki članovi skupine G20 morati povećati svoje obveze smanjenja emisija kako bi taj pristup bio učinkovit; poziva Komisiju da uspostavi učinkovit mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika;

55.  podupire novi transatlantski program usmjeren na budućnost i utemeljen na zajedničkim interesima, vrijednostima i ciljevima, čiji je cilj stvaranje protuteže razvoju gospodarske i trgovinske suradnje na Pacifiku, postizanje smislene reforme WTO-a i pronalaženje zajedničkih rješenja za zajedničke probleme;

56.  istodobno uviđa da se neki interesi i dalje razlikuju; poziva i Komisiju i administraciju SAD-a da blisko surađuju u novom političkom kontekstu kako bi se osigurali jednaki uvjeti za poduzeća kako bi se povećao pristup tržištu za poduzeća iz EU-a, da nastave istraživati sporazume o ocjenjivanju sukladnosti i ukidanju industrijskih carina, da se dogovore o ambicioznim socijalnim, tehnološkim i okolišnim normama te da se oslone na uzajamno iskustvo kako bi se te norme učinkovitije promicale na globalnoj razini;

57.  apelira na obje strane da riješe bilateralne trgovinske sporove, podupire suspenziju tarifa Airbus-Boeing i apelira na trajno rješavanje tog pitanja kako bi se pronašlo rješenje za digitalne poreze; apelira na SAD da ukine carine na čelik i aluminij iz odjeljka 232.;

58.  traži da se ulože zajednički napori oko stavljanja radnika i poduzeća u središte trgovinske politike kako bi se izišlo iz pandemije, ubrzao gospodarski oporavak i olakšala trgovina cjepivima i osnovnim medicinskim proizvodima; ponavlja da bismo trebali surađivati kako bismo postigli smislenu reformu WTO-a i ponovnu uspostavu Žalbenog tijela koje dobro funkcionira; potiče obje strane da se pridržavaju obveza WTO-a u okviru Sporazuma o javnoj nabavi i da pronađu zajednička rješenja za zajedničke probleme, no ističe potrebu da EU djeluje samostalno ako je to potrebno;

59.  podupire zajedničku komunikaciju pod nazivom „Novi program EU-a i SAD-a za globalne promjene” i traži brzu uspostavu novog Vijeća za trgovinu i tehnologiju između EU-a i SAD-a; traži blisku suradnju između EU-a i SAD-a u području novih i disruptivnih tehnologija, uključujući zajednička ograničenja izvoza i uvoza u odnosu na autoritarne države;

60.  poziva Komisiju da trgovinu, klimu i povezane reforme stavi u središte transatlantskih odnosa, istodobno imajući na umu visoku razinu ambicije koju u tom području pokazuje nova vlada SAD-a, a koja bi se trebala temeljiti i na novim pristupima poput onih koji su uvedeni Sporazumom između SAD-a, Meksika i Kanade (USMCA);

61.  svjestan je važnosti trgovinskih odnosa EU-a s Kinom, koja je 2020. postala najveći trgovinski partner EU-a u pogledu trgovine robom; čvrsto smatra da je potreban pristup obilježen većom uravnoteženošću i recipročnošću trgovinskih odnosa EU-a i Kine; naglašava da proces ratifikacije Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganju između EU-a i Kine, koji može započeti tek nakon što EU postigne znatan napredak u razradi primjerenih i učinkovitih autonomnih mjera koje će se primijeniti u naporima oko suzbijanja praksi kojima se narušava tržište i oko zaštite strateških interesa EU-a, uključujući zabranu proizvoda koji se proizvode prisilnim radom, unaprijeđeni paket instrumenata trgovinske zaštite i djelatan mehanizam za sankcije u području ljudskih prava;

62.  ističe da je ratifikacija Sveobuhvatnog sporazuma o ulaganju između EU-a i Kine nezamisliva u kontekstu dinamike u širim odnosima EU-a i Kine koja se mijenja te duboko žali zbog neprihvatljive kineske eskalacije uvođenja sankcija za izabrane zastupnike u Europskom parlamentu i europske subjekte jer se time dodatno narušava povjerenje i ometa bilateralna suradnja; ističe da proces ratifikacije tog sporazuma neće započeti dok se ne ukinu kineske sankcije protiv zastupnika i parlamentarnih tijela;

63.  ističe da će Parlament pomno nadzirati spomenuti sporazum, uključujući njegove odredbe o održivom razvoju, te podsjeća Komisiju da će voditi računa o stanju ljudskih prava u Kini, uključujući Hong Kong, kada se od njega bude tražilo da podrži sporazum o ulaganju;

64.  apelira na Komisiju da nastavi s sporazumom o ulaganju s Tajvanom i pokaže predanost značajnom sudjelovanju u trgovinskim i ulagačkim odnosima te poduzimanju potrebnih koraka prema procjeni učinka, javnom savjetovanju i utvrđivanju opsega prije kraja 2021.; ponovno ističe važnost bilateralnog strukturnog dijaloga, među ostalim o pitanjima povezanima s multilateralizmom i WTO-om, tehnologijom i javnim zdravljem, kao i osnovnu suradnju u pogledu ključnih zaliha kao što su poluvodiči;

65.  pozdravlja angažiranost revizije trgovinske politike u pogledu Afrike te istočnog i južnog susjedstva na učinkovit, održiv i konstruktivan način te traži konkretne korake za produbljivanje odnosa EU-a s tim partnerima, među ostalim i u području energije;

66.  ponovno ističe važnost strateškog i održivog partnerstva s jugoistočnom Azijom i Indijom; poziva Komisiju da u tom kontekstu nastavi surađivati s tom regijom i proaktivno promiče trgovinske odnose utemeljene na pravilima za sveobuhvatnu i ambicioznu indo-pacifičku strategiju;

67.  ističe da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 naglasila važnost novog partnerstva s afričkim kontinentom kojim se potiče uključiv i održiv politički pristup; u tom kontekstu ističe da je potrebno riješiti pitanje smanjenja duga i otpisa duga; naglašava da EU treba aktivno podupirati diversifikaciju lanaca vrijednosti unutar Afrike;

68.  pozdravlja stupanje na snagu kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi kao instrumenta za aktivno praćenje regionalne, gospodarske i političke integracije Afrike te za poboljšanje njezina pristupa globalnim tržištima;

69.  ističe važnost predanosti EU-a našim trgovinskim odnosima s Latinskom Amerikom i Karibima, uključujući prekomorske zemlje i područja; izražava zabrinutost zbog utjecaja bolesti COVID-19, posebno na žene, u toj regiji;

70.  traži od institucija EU-a da kao prioritet zadrže našu trgovinsku i razvojnu suradnju te razvoj veće otpornosti na pandemije i zdravstvene krize; poziva Komisiju da u tu svrhu vodi strukturni dijalog s partnerima u navedenim regijama;

o
o   o

71.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0337. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0277. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0261. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0109. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0071. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0073. (7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0040. (8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0321. (9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0252. (10) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0212. (11) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2019)0078. (12) SL C 369, 11.10.2018., str. 22. (13) SL C 101, 16.3.2018., str. 30. (14) Međunarodni monetarni fond, World Economic Outlook: Managing Divergent Recoveries, travanj 2021. (15) Direktiva 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa (SL L 330, 15.11.2014., str. 1.). (16) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). (17) Neslužbeni dokument Nizozemske i Francuske o trgovini, socijalnim gospodarskim učincima i održivom razvoju, pristupljeno na internetskim stranicama „Nizozemska u međunarodnim organizacijama (permanentrepresentations.nl)”.