Rezolucija Europskog parlamenta od 7. srpnja 2021. o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke – godišnje izvješće za 2020. (2020/2124(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članke 15, 126., 174., 175., 177., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i njegov Protokol br. 5 o Statutu Europske investicijske banke (EIB),
– uzimajući u obzir klimatsku strategiju i novu politiku kreditiranja u energetskom sektoru, koju je EIB usvojio u studenome 2019.,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. siječnja 2020. naslovljenu „Plan ulaganja za održivu Europu– Plan ulaganja za europski zeleni plan” (COM(2020)0021),
– uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe od 14. siječnja 2020. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (COM(2020)0022),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(1),
– uzimajući u obzir financijsko izvješće EIB-a za 2019. objavljeno 5. svibnja 2020.,
– uzimajući u obzir Izvješće o radu EIB-a za 2019. pod nazivom „Zelena nit” objavljeno 7. svibnja 2020.,
– uzimajući u obzir usvajanje plana djelovanja klimatske banke od strane Upravnog vijeća EIB-a 11. studenoga 2020. i novu klimatsku strategiju EIB-a iz studenoga 2020.,
– uzimajući u obzir izvješće za 2019. o operacijama EIB-a unutar Europske unije objavljeno 3. rujna 2019.,
– uzimajući u obzir izvješće za 2019. o projektima izvan EU-a koje podupire EIB pod nazivom „Globalni doseg: utjecaj EIB-a izvan Europske unije” (engl. Global reach: the impact of the EIB beyond the European Union) objavljeno 10. prosinca 2020.,
– uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2019. objavljeno 5. svibnja, odnosno 7. svibnja 2020.,
– uzimajući u obzir godišnja izvješća Revizijskog odbora EIB-a, izvješća o aktivnostima u vezi s istragama prijevara i izvješće o pritužbenom mehanizmu za 2019.,
– uzimajući u obzir izvješće o objavi podataka o upravljanju rizicima Grupacije EIB-a za 2019. objavljeno 6. srpnja 2020.,
– uzimajući u obzir da je EIB 7. listopada 2016. dao odobrenje za ratifikaciju Pariškog sporazuma od strane Europske unije,
– uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. ožujka 2020. naslovljenu „Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju covida-19” (COM(2020)0112),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni uredaba (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 508/2014 s obzirom na posebne mjere za mobilizaciju ulaganja u zdravstvene sustave država članica i u druge sektore njihovih gospodarstava u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus)(2),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(3),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. studenoga 2020. naslovljenu „Plan ulaganja za održivu Europu – Kako financirati zeleni plan”(4),
– uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 11. prosinca 2020. o višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i instrumentu Next Generation EU, bolesti COVID-19, klimatskim promjenama, sigurnosti i vanjskim odnosima,
– uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 03/2019 naslovljeno „Europski fond za strateška ulaganja: potrebno je poduzeti mjere kako bi se osigurao potpuni uspjeh EFSU-a“ objavljeno 29. siječnja 2019.,
– uzimajući u obzir Izvješće o radu EIB-a za 2020. pod nazivom „Rješenja krize” objavljeno 20. siječnja 2021.,
– uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 12/2020 naslovljeno „Europski savjetodavni centar za ulaganja: osnovan s ciljem poticanja ulaganja u EU-u, no i dalje ograničena učinka” objavljeno 12. svibnja 2020.,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2020. o institucijama i tijelima ekonomske i monetarne unije: sprečavanje sukoba interesa nakon odlaska iz javne službe(5),
– uzimajući u obzir pismo Ombudsmana predsjedniku EIB-a od 22. srpnja 2016. o pitanjima sukoba interesa i odgovor predsjednika EIB-a od 31. siječnja 2017.,
– uzimajući u obzir odluku Ombudsmana u predmetu 2168/2019/KR o odluci Europskog nadzornog tijela za bankarstvo da odobri zahtjev izvršnog direktora da postane glavni direktor financijske lobističke skupine,
– uzimajući u obzir izvješće Counter Balancea iz 2019. naslovljeno „Je li EIB ispunio zadaću u borbi protiv prijevara i korupcije? Izazovi za okvir upravljanja Banke EU-a”,
– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,
– uzimajući u obzir mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračune,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0200/2021),
A. budući da je u skladu s člankom 309. UFEU-a i sudskom praksom Suda Europske unije EIB zadužen za doprinos ostvarenju ciljeva Unije, među ostalim s pomoću različitih investicijskih instrumenata kao što su zajmovi, vlasnički kapital, jamstva, instrumenti za podjelu rizika i savjetodavne usluge;
B. budući da u skladu s člankom 18. svojeg Statuta EIB mora osigurati da se njegova sredstva koriste što je racionalnije moguće u interesu Unije;
C. budući da je EIB javna podružnica Europske unije za kreditiranje i jedna od najvećih multilateralnih financijskih institucija na svijetu; budući da je EIB, kao posljedica toga, prirodni partner EU-a u provedbi financijskih instrumenata, u bliskoj suradnji s nacionalnim i multilateralnim financijskim institucijama;
D. budući da je EIB preuzeo važnu ulogu u mobilizaciji financijskih sredstava za gospodarstvo, posebno mala i srednja poduzeća, nakon gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID-19 koja je počela 2020. godine;
E. budući da EIB ima važnu ulogu u strategiji EU-a za suočavanje s izazovima povezanima s klimom i okolišem, kako je navela Komisija, s 350 milijardi EUR dodatnih ulaganja potrebnih godišnje za postizanje ažuriranih klimatskih i energetskih ciljeva za 2030.;
F. budući da se EIB 2019. obvezao podržati ciljeve europskog zelenog plana, uskladiti sve svoje aktivnosti financiranja s ciljevima Pariškog sporazuma i postati „klimatska banka EU-a”;
G. budući da je Upravno vijeće EIB-a odobrilo Plan za klimatsku banku za razdoblje 2021. – 2025.;
H. budući da je EIB započeo postupak revizije svoje politike kreditiranja u području prometa iz 2011., s ciljem podupiranja pristupačnog, učinkovitog, zelenog i sigurnog prometa;
I. budući da je potpora MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije (poduzeća srednje vrijednosti) temeljni cilj javne politike EIB-a; budući da je samo 2020. Grupa EIB-a novim financiranjem pružila potporu za više od 425 000 MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; budući da je potpora malim i srednjim poduzećima činila 40 % ukupnog opsega potpisa EIB-a;
J. budući da ulaganja EIB-a imaju kapacitet za pružanje potpore socijalnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i stanovanje;
K. budući da je 2020. Europska investicijska banka (EIB) odobrila zajmove u vrijednosti od 10,23 milijardi EUR za projekte izvan Unije, uključujući 2,3 milijardu EUR u najmanje razvijenim zemljama;
L. budući da je Skupina stručnjaka na visokoj razini za europsku financijsku strukturu za razvoj 7. listopada 2019. objavila svoje konačno izvješće u kojem je navela sljedeće tri mogućnosti za uspostavu buduće Europske banke za klimu i održiv razvoj: (a) uspostava na temeljima Europske banke za obnovu i razvoj i aktivnostima EIB-a u području vanjskog financiranja; (b) objedinjavanje vanjskih aktivnosti sadašnjih financijskih institucija EU-a u novoj financijskoj instituciji u mješovitom vlasništvu; (c) prijenos svih vanjskih aktivnosti EIB-a u društvo kći EIB-a sa značajnim drugim dioničarima; budući da je u zaključcima Vijeća iz prosinca 2019. navedeno da bi trebalo razmotriti samo opcije a) i c); budući da rezultati studija izvedivosti za svaku od tih opcija, koji su trebali biti objavljeni u jesen 2020., još uvijek nisu dostupni;
M. budući da Grupa EIB-a trenutačno radi na izradi smjernica za usklađivanje druge ugovorne strane s ciljevima zaštite okoliša i održivosti;
Opće napomene
1. izražava veliku zabrinutost zbog ozbiljne makroekonomske neravnoteže koja proizlazi iz krize prouzročene bolešću COVID-19 i njezinog povezanog učinka na održiv gospodarski rast, ulaganje, otpornost, stopu zaposlenosti, obrazovanje i socioekonomsku nejednakost; naglašava da je gospodarska i socijalna kriza prouzročena pandemijom bolesti COVID-19 znatno naštetila gospodarskom rastu u EU-u te da je jedna od glavnih posljedica pad ulaganja, koji trenutačno nije dovoljan za ispunjavanje ciljeva EU-a; ističe da je pad javnih i privatnih ulaganja dosegao zabrinjavajuću razinu;
2. ističe temeljnu ulogu EIB-a kao javne banke EU-a – jedine međunarodne financijske institucije koja je u cijelosti u vlasništvu država članica EU-a i koja se u potpunosti vodi politikama i standardima EU-a – u podupiranju gospodarskog oporavka u postpandemijskom kontekstu i usmjeravanju ulaganja za ostvarenje europskih prioriteta;
3. ističe ključnu ulogu EIB-a u podupiranju kratkoročnog i srednjoročnog gospodarskog oporavka u kombinaciji s europskim zelenim planom, europskim zakonodavstvom o klimi, europskom industrijskom strategijom, instrumentom za oporavak sljedeće generacije EU-a (NGEU), dugoročnim proračunom EU-a, fondom InvestEU i drugim europskim financijskim instrumentima; pozdravlja financijski angažman EIB-a u okviru programa InvestEU kao način da se pomogne premošćivanju investicijskog jaza u EU-u, čije temeljne uzroke još treba riješiti; osim toga, pozdravlja središnju ulogu EIB-a u pružanju savjetodavne potpore u okviru savjetodavnog centra InvestEU;
4. podržava zaključak Europskog vijeća da bi EIB trebao imati potreban kapital za provedbu politika Unije i poziv Vijeću guvernera EIB-a da se preispita adekvatnost kapitala EIB-a s obzirom na instrumente uključene u VFO i NGEU, kao i doprinos Banke ambicijama Unije u borbi protiv klimatskih promjena i digitalizaciji europskog gospodarstva;
5. smatra da je povećanje kapitala opravdano kako bi se Banci omogućilo pružanje dugoročnog financiranja, poticanje uključivog održivog rasta, socijalne i regionalne kohezije i podupiranje ključnih realnih ulaganja u realnom gospodarstvu koja inače ne bi bila ostvarena, uz zadržavanje trenutačnog statusa AAA, što je važna prednost za Banku;
6. napominje da je EIB institucija s visokim stupnjem financijske poluge; poziva dioničare EIB-a da razmisle o optimalnoj strukturi vlasničkog kapitala i da se dogovore o povećanju kapitala, kako u gotovini tako i opozivom; naglašava da bi povećanje kapitala trebalo ići ruku pod ruku s većom transparentnošću, demokratskom odgovornošću, učinkovitošću upravljačke strukture i ekološkom održivošću;
7. u tom kontekstu poziva Komisiju da prouči mogućnost da bude zastupljena u Vijeću guvernera EIB-a upisom kapitala EIB-a koristeći sredstva iz proračuna EU-a;
8. napominje da će prema planu Komisije za klimatske ciljeve do 2030. u razdoblju 2021. – 2030. EU morati godišnje uložiti 350 milijardi EUR više nego što je to učinio u razdoblju 2011. – 2020.; naglašava da je potrebna još veća uloga EIB-a kako bi se premostio taj nedostatak ulaganja u području klime; poziva Vijeće guvernera da iskoristi mogućnost povoljnih uvjeta kreditiranja kako bi EIB povećao izdavanje i dospijeće obveznica, zadržavajući pritom svoju jaku poziciju kapitala;
10. traži od EIB-a kao javne banke EU-a da uloži najveće moguće zajedničke napore kako bi se ostvarila snažna i politički usmjerena financijska aktivnost u skladu s odgovarajućim pravnim odredbama kojima se osigurava gospodarska učinkovitost, podupire održivi rast i ne ometa pristup visokokvalitetnim javnim uslugama; poziva EIB da prednost da projektima u javnom interesu kojima se promiču politički ciljevi EU-a i održiv gospodarski rast, posebno onima koji inače ne bi bili „unovčivi”, unutar i izvan EU-a, u cilju rješavanja dosad neviđenih globalnih izazova u predstojećim desetljećima, posebno borbe protiv klimatskih promjena;
11. poziva EIB da dodatno ojača svoje interne kapacitete i stručnost kako bi zajamčio dugoročnu predanost usmjerenu na misije u svojim partnerstvima, promicao koordinaciju među nacionalnim i regionalnim akterima te dodatno razvio uvjete za preuzimanje većeg rizika u ulaganjima kojima se potiče rast i inovacije;
12. ističe važnost čimbenika dodane vrijednosti koju će EIB pružiti ulaganjima u EU-u; naglašava potrebu za koordinacijom strategija s europskim institucijama i nacionalnim razvojnim bankama;
13. pohvaljuje napore EIB-a u postavljanju ciljeva i potiče ga da ojača provedbu na terenu svojih ekoloških i socijalnih standarda te da poboljša evaluacije gospodarskih, socijalnih i okolišnih učinaka podržanih projekata, kao i njihove dodatnosti i održivosti;
14. naglašava da EIB svojim aktivnostima mora nastojati izbjeći istiskivanje privatnih ulaganja;
15. naglašava važnost izbjegavanja daljnjih geografskih neravnoteža u kreditnoj aktivnosti EIB-a kako bi se osigurala šira geografska i sektorska raspodjela ulaganja, riješile regionalne razlike, posebno one koje proizlaze iz dugoročnih investicijskih deficita i geografski nepovoljnih položaja, te poboljšala gospodarska i socijalna konvergencija i kohezija;
16. pozdravlja napore koje je EIB već uložio u tom pogledu, ali naglašava da je potrebno učiniti više jer nedavna izvješća pokazuju trajno visoku razinu geografske koncentracije projekata;
17. poziva EIB da doprinese rješavanju sustavnih nedostataka koji sprečavaju određene regije ili zemlje da u potpunosti iskoriste financijske mogućnosti EIB-a, među ostalim jačanjem svojih napora za proširenje kreditnih aktivnosti, pružanjem tehničke pomoći i savjetodavne potpore, posebno u regijama koje privlače niska ulaganja i koje nisu imale znatne koristi od odstupanja od pravila o državnim potporama tijekom krize uzrokovane pandemijom zbog nedostatka financijskih kapaciteta ili manevarskog prostora države;
Mobilizacija financijskih sredstava radi suočavanja s pandemijom bolesti COVID-19
18. pozdravlja EIB-ovu brzu mobilizaciju gotovo 40 milijardi EUR financijskih sredstava za izvanredne situacije za borbu protiv krize prouzročene pandemijom bolesti COVID-19 ugovaranjem kredita, odgodama otplate kredita i mjerama za ublažavanje problema likvidnosti MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;
19. osim toga, pozdravlja naknadnu uspostavu europskog jamstvenog fonda u vrijednosti od 25 milijardi EUR kao odgovor na krizu prouzročenu bolešću COVID-19, a osobito njegov pozitivan učinak u pružanju financijske potpore MSP-ovima i zdravstvenom sektoru; međutim, žali zbog sporog uvođenja EGF-a, pri čemu su prvi fondovi odobreni tek krajem 2020. zbog kasnog podnošenja zahtjeva država članica i postupaka poravnanja državnih potpora; naglašava da je EGF osnovan kao privremeni instrument; predlaže da EGF ostane operativan i nakon 2021. s obzirom na dugotrajni učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19 i opetovanih ograničenja kretanja u mnogim državama članicama;
20. napominje da bi potpora financijskim posrednicima zajamčena EGF-om trebala podlijegati nizu kriterija procjene, kao što su politika zaštite okoliša, socijalna politika i politika korporativnog upravljanja;
21. poziva EIB da razmotri predlaganje dodatnih poticaja za već odobrene projekte i kreditne linije kako bi se projekti što prije pokrenuli i kako bi se zajamčila brza provedba fondova;
22. pozdravlja uspostavu investicijskog instrumenta u iznosu od 6 milijardi EUR za potporu financiranju zdravstvenog sektora, konkretno medicinske infrastrukture, istraživanja i razvoja cjepiva; poziva EIB da prednost da jačanju sustava javnog zdravstva;
23. napominje da je u kontekstu odgovora na COVID-19, a od 30. rujna 2020., EIB odobrio 84 operacije unutar EU-a za ukupna ulaganja u iznosu od 23,5 milijardi EUR; također napominje da je 88 % odobrenih operacija dodijeljeno MSP-ovima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i zdravstvenom sektoru; ističe važnost podupiranja MSP-ova s obzirom na to da su posljedice pandemije bolesti COVID-19 posebno teške za ta poduzeća;
24. pozdravlja pokretanje namjenske financijske inicijative u iznosu do 5,2 milijarde EUR kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 kako bi se pružila potpora zemljama izvan EU-a;
25. pozdravlja sudjelovanje EIB-a u COVAX-u, uz ulaganje od 400 milijuna EUR u COVAX Advanced Market Commitment;
26. ističe da će se s obzirom na uzastopne i nepredvidive valove zaraze bolešću COVID-19 ti instrumenti morati dodatno pojačati, provesti i proširiti; poziva EIB da bude spreman na povećanje postojećih instrumenata pokretanje novih financijskih inicijativa za potporu, ovisno o potrebi;
Preuzimanje uloge klimatske banke EU-a
27. pozdravlja činjenicu da je EIB 2020. 40 % svojih zajmova dodijelio projektima u području okoliša i klime;
28. pozdravlja činjenicu da je EIB najveći svjetski izdavatelj zelenih obveznica koje su prikupile 34,6 milijardi EUR za obveznice za klimatsku osviještenost i obveznice za osviještenost o održivosti tijekom 12 godina; poziva EIB da nastavi i proširi izdavanje zelenih obveznica kako bi se povećala likvidnost tog tržišta i da i dalje bude uključen u razvoj standarda EU-a za zelene obveznice;
29. pozdravlja novi sustav procjene klimatskih rizika (CRA) uspostavljen radi procjene fizičkog rizika od klimatskih promjena u izravnom kreditiranju te predlaže da EIB u svojim akcijskim planovima predloži usklađene metode provjere primjenom, prema potrebi, Uredbe o taksonomiji(7);
30. pozdravlja EIB-ovu predanost podupiranju Akcijskog plana Komisije za održivo financiranje, posebno usklađivanjem s taksonomijom EU-a za praćenje djelovanja u području klime i financiranja ekološke održivosti te usvajanjem kriterija „ne čini bitnu štetu” kao osnove za evaluaciju projekata;
31. poziva EIB da ispuni svoju obvezu da sve svoje operacije uskladi s ciljevima Pariškog sporazuma što je prije moguće i u vremenskom okviru koji je u skladu s ciljem EU-a da se klimatska neutralnost postigne najkasnije do 2050.; ističe da će razvoj naprednih alternativnih i održivih goriva zahtijevati znatna ulaganja kako bi se prevladala trenutačna tehnološka granica; poziva EIB da uspostavi i sklopi ugovore o zelenoj tranziciji za sektore s visokim razinama emisija kako bi se zajamčilo da njihovi poslovni modeli budu usklađeni s ciljevima klimatske neutralnosti;
32. prepoznaje potrebu da EU i njegove države članice preusmjere tokove kapitala na prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje kako bi naša gospodarstva, poduzeća i društva postali otporniji na klimatske i okolišne šokove i rizike;
33. pozdravlja činjenicu da je Upravno vijeće EIB-a usvojilo ambiciozan plan EIB-a za klimatsku banku za razdoblje 2021. – 2025., a posebno uključivanje mehanizma za određivanje cijena ugljika u sjeni, koji pruža ključni okvir za potporu tranziciji i provedbi europskog zelenog plana i predstavlja odlučujući korak prema tome da EIB postane klimatska banka EU-a, promiče održiva ulaganja i štiti okoliš tijekom kritičnog desetljeća;
34. pozdravlja vodeću ulogu EIB-a u području klime i odluku o povećanju financiranja EIB-a za klimatsku politiku i održivost okoliša, uključujući obnovljive izvore energije, s otprilike 30 % na najmanje 50 % do 2025.;
35. napominje da se planom predviđa uvođenje prijelaznog razdoblja do kraja 2022., što dovodi do kašnjenja u usklađivanju s ciljevima Pariškog sporazuma; poziva EIB da nastoji postići maksimalnu usklađenost s Pariškim sporazumom u tekućim postupcima ocjenjivanja, a najkasnije 2023. potpunu usklađenost s Pariškim sporazumom;
36. napominje da će EIB budući rad na provedbi Plana strukturirati oko deset novih akcijskih planova koji će se temeljiti na prvih pet godina provedbe klimatske strategije EIB-a iz 2015.; u tom kontekstu zahtijeva da ga se redovito i u potpunosti obavještava o provedbi Plana;
37. poziva EIB da uzme u obzir doprinose relevantnih dionika, lokalnih vlasti, sindikata i nevladinih organizacija u svojoj strategiji ulaganja kao klimatskoj banci EU-a i u kontekstu provedbe Plana;
38. pozdravlja EIB-ov razvoj procjene rizika za biološku raznolikost i donošenje smjernica za okoliš, klimu i socijalna pitanja o razvoju hidroenergije; podsjeća da je zaštita biološke raznolikosti ključna za održivost EU-a, s ključnim učincima na gospodarstvo, zdravlje i prehrambene uvjete u Europi; poziva EIB da dodatno razvije komponente provjere iz aspekta biološke raznolikosti u svoje financijske instrumente kako bi se izbjegli nepovoljni učinci na biološku raznolikost;
39. uviđa izazove i napredak ostvaren tijekom provedbe Instrumenta za financiranje prirodnog kapitala; poziva EIB da razmotri uspostavu sastavnice bespovratnih sredstava u okviru tog instrumenta radi pružanja potpore početnom proširenju lokalnih projekata i olakšavanju stvaranja prihoda; smatra da bi evaluaciju Instrumenta trebalo obuhvatiti širom ocjenom EIB-a u vezi s time kako poduprijeti ekosustav i bioraznolikost u EU-u;
40. pozdravlja obvezu koju EIB preuzima u klimatskom planu Banke da potporu usmjeri u održivo stočarstvo i mliječnu industriju te da posebno razriješi pitanja u području dobrobiti životinja;
41. poziva Grupu EIB-a da iskoristi svoje nove operacije i njima podupre ciljeve Strategije održivosti EU-a u području kemikalija, jer bi se time potaknule inovacije za kemikalije, materijale i proizvode koji su sigurnog i održivog dizajna, ciljeve akcijskog plana kružnoga gospodarstva koji se temelji na ciklusima neotrovnih materijala i ciljeve predstojećeg akcijskog plana za postizanje nulte stope onečišćenja vode, zraka i tla;
42. pozdravlja predstojeću reviziju EIB-ove politike kreditiranja u području prometa i EIB-ovu obvezu da do kraja 2022. prekine potporu širenju zračnih luka; naglašava važnost što ranijeg usklađivanja prometnog portfelja i politike financiranja prometa EIB-a s Pariškim ugovorom;
43. poziva na brzo donošenje nove strategije za financiranje prometa čiji je cilj dekarbonizacija prometnog sektora EU-a najkasnije do 2050. i promicanje pristupačnih, učinkovitih, zelenih i sigurnih prijevoznih sredstava; u tom kontekstu naglašava da bi EIB trebao nastaviti svoj angažman u financiranju inovacija i zelene tehnologije za zrakoplovstvo; u tom kontekstu traži da se u novoj prometnoj politici u obzir uzmu i geografske značajke regija EU-a, kao što su otočne, najsnažnije i najudaljenije regije;
44. poziva EIB da poveća potporu za prelazak na prijevoz s niskom razinom emisija ugljika, kao što su biciklizam i javni prijevoz, posebno za slabije opskrbljene zajednice i lokalitete;
45. ističe ključnu ulogu EIB-a u ispunjavanju ciljeva mehanizma za pravednu tranziciju i poziva na veću predanost i konkretno djelovanje u tom pogledu, tj. putem zajmova za strukturne programe, programa InvestEU i kao financijski partner za instrument za kreditiranje u javnom sektoru; poziva EIB da iskoristi svoju ulogu financijskog partnera za instrument za kreditiranje u javnom sektoru kao priliku za jačanje svojih kapaciteta za financiranje manjih projekata i inicijativa pod vodstvom zajednice te za izgradnju partnerstava s općinama i drugim javnim subjektima kako nitko ne bi bio zapostavljen u procesu gospodarske tranzicije;
46. ističe da države članice i regije imaju različita polazišta; napominje da prijelaz na ugljično neutralno gospodarstvo mora biti uključiv i pravedan te da nitko ne smije biti izostavljen; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti zaštiti građana i radnika koji će biti najviše pogođeni tranzicijom; predlaže da EIB proaktivno surađuje s državama članicama u cilju pružanja potpore regijama u kojima radna mjesta uvelike ovise o industrijama s visokim razinama emisija;
47. pozdravlja novu politiku EIB-a za kreditiranje u području energije i njegovu predanost okončanju ulaganja u fosilna goriva do kraja 2021.; poziva EIB da ocijeni usklađenost ulaganja u projekte s visokim emisijama ugljika iz 2021. s ažuriranim klimatskim ciljevima za 2030.; ustraje u tome da EIB provede načelo energetske učinkovitosti i postavi cilj rješavanja energetskog siromaštva u svim svojim pozajmljivanjima u području energije;
48. pozdravlja inicijativu Pametno financiranje za pametne zgrade kojom se olakšavaju ulaganja u projekte energetske učinkovitosti; poziva na jačanje ulaganja u stanovanje kojima se promiče energetska učinkovitost i rješavanje energetskog siromaštva te na daljnja ulaganja u socijalno i cjenovno pristupačno stanovanje, također kako bi se doprinijelo strategiji vala obnove;
Potpora za inovacije, MSP-ove, industriju i digitalizaciju
49. smatra da se pogreške iz prošlosti ne bi smjele ponavljati te da su učinkovito ulaganje u inovacije, infrastrukturu, obrazovanje i vještine ključni elementi za oporavak od gospodarske i socijalne krize, jamčenje održivog i uključivog rasta te stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta i dugoročne konkurentnosti; osim toga, naglašava da regulatorno okruženje koje se sastoji od predvidljivih pravila, jednakih uvjeta i administrativne učinkovitosti također doprinosi poticanju privatnih ulaganja;
50. pozdravlja činjenicu da je EIB 2020. za inovacije i vještine osigurao financiranje u iznosu od 14,43 milijardi EUR; poziva EIB da dodatno ojača svoju potporu inovacijama i vještinama;
51. ističe važnost uloge EIB-a u uspjehu programa InvestEU u oporavku nakon pandemije; ističe da će EIB i dalje biti glavni ulagački partner za provedbu programa InvestEU;
52. nada se da će se novim programom InvestEU EIB-u omogućiti daljnje preuzimanje rizika u pogledu projekata realnog gospodarstva i potpora posebno malim i srednjim poduzećima, među ostalim i kapitalnom potporom;
53. podsjeća da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva, koja čine 99 % svih poduzeća u EU-u i zapošljavaju oko 100 milijuna ljudi; pozdravlja činjenicu da je EIB 2020. osigurao financiranje za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, uz ulaganja u ukupnom iznosu od 30,56 milijardi EUR i potporu za 425 000 poduzeća;
54. ponavlja da pružanje potpore mikropoduzećima, malim i srednjim poduzećima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije mora ostati ključni cilj EIB-a i da bi ga trebalo dodatno ojačati tijekom trenutačne gospodarske krize, posebno kako bi im se pomoglo u financiranju, internacionalizaciji, dekarbonizaciji i pristupu alatima IKT-a; naglašava da mala i srednja poduzeća često imaju ograničene administrativne resurse te bi stoga trebala imati koristi od lako dostupnih kanala financiranja; pozdravlja napore uložene u pružanje pomoći i savjetovanja putem interneta MSP-ovima za pristup kreditima EIB-a te poziva na proširenje tog savjetodavnog kapaciteta;
55. poziva EIB da nadopuni napore za izgradnju društva utemeljenog na podacima na transparentan, vjerodostojan, interoperabilan i uključiv način, uz poseban naglasak na prilagodbu MSP-ova radi poboljšanja njihove konkurentnosti;
56. u tom pogledu naglašava da europska mala i srednja poduzeća zaostaju u prihvaćanju digitalnih tehnologija, pri čemu samo 66 % proizvodnih poduzeća u EU-u prihvaća barem jednu digitalnu tehnologiju;
57. ističe potrebu za povećanjem kreditiranja MSP-ova koje vode žene kako bi se promicao oporavak koji je više rodno ravnopravan;
58. poziva EIB da mobilizira dostatnu potporu za infrastrukturu u cilju bržeg interneta u svim regijama EU-a i premošćivanja postojećeg digitalnog jaza te također traži da EIB nastavi podupirati unapređenje digitalnih vještina, posebno za zaposlenike u sektorima gospodarstva kojima je potrebna prilagodba i prekvalifikacija;
59. napominje da je izbijanje bolesti COVID-19 otkrilo krhkost lanaca opskrbe EU-a i nedostatnost IT mreža; poziva EIB da uskladi svoju strategiju ulaganja kako bi se osigurala veća otpornost lanaca vrijednosti unutarnjeg tržišta i ojačao europski industrijski sektor, posebno u strateškim područjima;
60. poziva EIB da preuzme ulogu u pomaganju i financiranju stvaranja inovacijskih ekosustava i gospodarstava znanja diljem EU-a te u promicanju lokalizirane industrijske preobrazbe u kojoj sveučilišta, poduzeća, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća mogu razviti dugoročna partnerstva za opće dobro koja mogu znatno doprinijeti postizanju ciljeva zelenog plana i digitalizacije gospodarstva;
61. naglašava potrebu da se EIB snažno usredotoči na projekte usmjerene na mlade, posebno za novoosnovana poduzeća i projekte usmjerene na rješavanje sve većeg problema nezaposlenosti mladih i mladih na nesigurnim radnim mjestima;
Ulaganje u socijalnu infrastrukturu i socijalnu skrb
62. napominje da su tijekom aktualne krize prouzročene bolešću COVID-19 sustavi socijalne skrbi u državama članicama podvrgnuti nezabilježenom pritisku; poziva EIB da surađuje s Komisijom i državama članicama kako bi se povećala ulaganja u socijalni sektor;
63. uviđa da je kriza uzrokovana bolešću COVID-19 nerazmjerno utjecala na određene dijelove društva; potiče EIB da pomogne državama članicama u projektima koji se bave neravnopravnostima, uključujući rodne nejednakosti, i onima koji utječu na marginalizirane zajednice;
64. pozdravlja EIB-ovu predanost ulaganju u socijalni sektor, čime se potiču dobrobit, pristup obrazovanju, zdravstvu i stanovanju, kao i stjecanje vještina potrebnih u modernom gospodarstvu temeljenom na znanju;
65. poziva EIB da podrži projekte u državama članicama koje provode europski stup socijalnih prava, ciljeve održivog razvoja i socijalne reforme utvrđene u preporukama za pojedine zemlje u okviru Europskog semestra;
66. ističe da je pandemija bolesti COVID-19 imala negativan učinak na obrazovanje i dobrobit djece diljem svijeta i da milijuni djece i dalje nemaju pristup obrazovanju zbog mjera zatvaranja te su stoga u opasnosti od regresije i trpljenja mogućih cjeloživotnih posljedica; pozdravlja ulaganje EIB-a u obrazovanje jer pomaže u borbi protiv siromaštva i nejednakosti, potiče gospodarski rast i poboljšava rodnu ravnopravnost; poziva EIB da poveća svoje ulaganje u obrazovanje kako bi se ublažio ozbiljan učinak krize prouzročene bolešću COVID-19 na obrazovne sustave u cijelome svijetu;
Potpora razvoju i održivosti izvan EU-a
67. pozdravlja činjenicu da je EIB najveći multilateralni zajmodavac na svijetu koji teži potpori politika EU-a za vanjsku suradnju i razvoj; napominje da je EIB aktivan izvan EU-a više od 50 godina, sa 150,1 milijardi EUR u zajmovima odobrenima u 150 različitih zemalja od kraja 2020., od čega je 2020. potpisano 10,23 milijardi EUR;
68. poziva EIB da suspendira isplatu zajmova, pažljivo procijeni učinak duga svojih budućih operacija te da izrazi javnu potporu uspostavi multilateralnog mehanizma za restrukturiranje duga radi rješavanja posljedica krize i financijskih zahtjeva u okviru Programa održivog razvoja do 2030., s obzirom na to da su svi dioničari EIB-a pristali uz preuzetu obvezu skupine G20 da se suspendira naplata duga 77 zemalja zbog dužničke krize povezane s pandemijom bolesti COVID-19;
69. naglašava potrebu za potpunim usklađivanjem ulaganja EIB-a u trećim zemljama s vanjskim djelovanjem EU-a i prioritetima održivog razvoja;
70. potvrđuje da će EIB dodatno ojačati svoju potporu zelenim ulaganjima izvan EU-a; ustraje u tome da bi EIB trebao primjenjivati iste standarde i kriterije za procjenu i evaluaciju projekata unutar i izvan Unije, uključujući one nedavno dogovorene u Planu za klimatsku banku;
71. u tom kontekstu smatra da bi EIB trebao poboljšati praćenje projekata izvan EU-a i izvješćivanje o njima te poboljšati svoju analizu njihovih gospodarskih, socijalnih i ekoloških učinaka te povećati učinkovitost Okvira za mjerenje rezultata, uz istodobno jačanje dužne pažnje u pogledu ljudskih prava za projekte u zemljama izvan EU-a;
72. smatra da bi također trebalo razmotriti prilagođene pokazatelje za mjerenje smanjenja nejednakosti, stvaranja poreznih prihoda za zemlje domaćine te utjecaja na rodnu ravnotežu i marginalizirane skupine;
73. konstatira da će ulaganje privatnog sektora biti ključno za pokrivanje manjka financijskih sredstava za ciljeve održivog razvoja; podsjeća na ključnu ulogu EIB-a u smanjenju rizika za privatna ulaganju, posebno u nestabilnim okruženjima; zabrinut je, međutim, zbog korištenja razvojnih fondova EU-a za smanjenje rizika za privatna ulaganja, s obzirom na manjak dokaza u pogledu kapaciteta tog financijskog modaliteta za postizanje dodatnosti i ispunjavanje razvojnih ciljeva, kao što je nedavno navedeno u završnoj reviziji EFOR-a i mišljenju Europskog revizorskog suda (br. 7/2020); ističe da bi donatori, kao standardnoj opciji, prednost trebali davati financiranju temeljenom na bespovratnim sredstvima, posebno za najslabije razvijene zemlje, a ne mješovitom financiranju, jamstvima ili zajmovima nauštrb bespovratnih sredstava jer se tako ne ispunjavaju ciljevi održivog razvoja i time bi se mogao povećati teret duga u tim zemljama;
74. pozdravlja sporazum postignut između Europskog vijeća i Parlamenta o uredbi o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju; posebno napominje ulogu koju će EIB imati u kontekstu Europskog fonda za održiva ulaganja;
75. ističe da su klimatske promjene ključan izazov za postizanje održivog razvoja jer mogu pogoršati životne uvjete i siromaštvo; stoga poziva EIB da kao prioritet odredi ulaganja u projekte kojima se trećim zemljama pomaže u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja UN-a i kojima se ostvaruju socijalna i ekološka pravda, sigurnost opskrbe hranom, javne usluge i pravedne gospodarske mogućnosti za građane; cijeni to što će EIB dodatno ojačati svoju potporu zelenim ulaganjima izvan EU-a, što će pomoći u isticanju uloge EU-a kao globalnog predvodnika u području klimatske i okolišne održivosti;
76. poziva EIB da, poštujući svoj mandat za vanjsko kreditiranje, poveća svoj angažman u najmanje razvijenim zemljama i onima u sukobu, poboljša suradnju s delegacijama EU-a i poveća svoju prisutnost na terenu dodatnim osobljem usmjerenim na pitanja razvoja;
Ostvarivanje ciljeva u pogledu upravljanja, odgovornosti, transparentnosti i integriteta
77. podsjeća na svoj zahtjev za međuinstitucijski sporazum između EIB-a i Parlamenta kako bi se poboljšao pristup dokumentima i podacima EIB-a i povećala demokratska odgovornost, uključujući mogućnost podnošenja pitanja za pisani odgovor EIB-u te utvrđivanje prava Parlamenta i njegovih zastupnika u pogledu pristupa dokumentima i podacima te organizacije saslušanja i gospodarskih dijaloga;
78. predlaže, dodatno i u međuvremenu, uspostavu protokola za Memorandum o suradnji između EIB-a i Parlamenta, koji je primjenjiv s neposrednim učinkom, kako bi se unaprijedio međuinstitucijski dijalog i poboljšale transparentnost i odgovornost EIB-a;
79. poziva EIB da više izvješćuje Parlament o svojim odlukama, postignutom napretku i učinku svojih aktivnosti kreditiranja, posebno redovitim strukturiranim dijalozima, te da primijeni iste odredbe o izvješćivanju i odgovornosti kako je utvrđeno u Uredbi o EFSU-u(8);
80. poziva EIB da pojača napore koje ulaže u komunikaciju; smatra da je ključno da surađuje s građanima EU-a kako bi bolje objasnila ciljeve svojih politika i prikazala svoj doprinos svakodnevnom životu svojih građana;
81. pozdravlja pokretanje javnog savjetovanja EIB-a u pogledu revizije njegove politike transparentnosti u prosincu 2020.; napominje, međutim, da se trenutačnim prijedlogom ne ispunjavaju zahtjevi Parlamenta i organizacija civilnog društva za jačanjem svoje politike transparentnosti u skladu s najboljim praksama i standardima koje primjenjuju druge financijske institucije;
82. poziva EIB da se pobrine za pravodobno objavljivanje više informacija o svim svojim aktivnostima financiranja u skladu s najboljim međunarodnim praksama, uključujući ekološke i društvene procjene, kako bi bile dostupne potencijalnim korisnicima, pogođenim skupinama i lokalnim organizacijama civilnog društva;
83. ponavlja svoj poziv EIB-u da djeluje na temelju „pretpostavke objavljivanja”; posebno poziva na pravodobnu objavu dnevnih redova i zapisnika sa sjednica Upravljačkog odbora te pozdravlja objavljivanje dnevnog reda i zapisnika sa sastanka Upravnog vijeća; naglašava da bi buduća politika transparentnosti trebala ojačati zahtjeve transparentnosti za sve svoje operacije i zahtijevati od promotora projekata da procjene utjecaja na okoliš učine javno dostupnima uključivanjem strogih, ali proporcionalnih obveza transparentnosti u posebne ugovorne klauzule potpisane sa svim klijentima EIB-a;
84. ponovno poziva na objavu mišljenjâ koja je Komisija izdala u okviru postupka u skladu s člankom 19. Statuta EIB-a o EIB-ovim operacijama financiranja u svrhu procjene njihove usklađenosti s relevantnim zakonodavstvom EU-a i politikama EU-a; poziva Komisiju i EIB da postignu dogovor kako bi se zajamčila potpuna transparentnost tih mišljenja i njihovih temeljnih načela;
85. napominje da je imenovanje bivšeg potpredsjednika EIB-a kao člana Upravnog vijeća Iberdrole izazvalo ozbiljnu zabrinutost u pogledu rizika od sukoba interesa, unatoč činjenici da je ta mjera propisno najavljena i da je u skladu s odredbama koje se primjenjuju na bivše članove Upravnog odbora EIB-a; nadalje napominje da u obvezujućem mišljenju Odbora EIB-a za etiku i usklađenost, koje je izdano prije nominacije, nije bilo prigovora na slučaj te traži da se u vezi s tim mišljenjem dostave dodatna objašnjenja; napominje da to zapošljavanje nakon odlaska iz javne službe s vrlo kratkim razdobljem mirovanja predstavlja rizik za ugled i neovisnost EIB-a; podsjeća da je Europski ombudsman utvrdio da je odluka Europskog nadzornog tijela za bankarstvo da ne zabrani svom izvršnom direktoru da postane glavni izvršni direktor lobističke organizacije u financijskom sektoru bila loša odluka uprave te da bi u tom slučaju nužna i proporcionalna mjera bila zabrana promjene radnog mjesta; poziva EIB da ocijeni potrebu za daljnjim poboljšanjem pravila i praksi u pogledu sukoba interesa;
86. izražava zabrinutost zbog toga što osam potpredsjednika EIB-a, uz svoje sektorske odgovornosti, nadgleda prijedloge projekata iz svojih matičnih zemalja, zajedno s odgovornostima drugih zemalja; žali zbog toga što EIB nije postupio u skladu sa zahtjevom Parlamenta da se u Kodeks ponašanja Upravljačkog odbora uključi odredba kojom se isključuje mogućnost da njihovi članovi nadziru kreditiranje ili provedbu projekata u svojim matičnim zemljama;
87. pozdravlja EIB-ovo interno preispitivanje i reviziju njegove politike za borbu protiv prijevara te njegovu namjeru da politiku podigne na razinu grupe, primjenjujući je i na EIB i na EIF; potiče EIB da zauzme ambiciozan i sveobuhvatan pristup tom preispitivanju i da riješi postojeće nedostatke u svojim mehanizmima dubinske analize i unutarnje kontrole te da ojača svoju politiku borbe protiv prijevara i korupcije, u skladu s opetovanim zahtjevima Parlamenta;
88. naglašava da je važno da istražni ured EIB-a za borbu protiv prijevara ima snažne kompetencije, dostatne resurse i neovisnost; poziva EIB da po potrebi poboljša suradnju s Europskim ombudsmanom, Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) te da prijavi kaznene predmete nacionalnim tijelima; potiče EIB da ojača autonomiju i učinkovitost Ureda za mehanizam za podnošenje pritužbi i Odjela za istrage prijevara;
89. podsjeća da je Komisija od EIB-a zatražila da podijeli više informacija o djelotvornoj primjeni ugovornih odredbi kojima se EIB-u omogućuje da zaustavi ili povuče financijska sredstva(9) i očekuje da će Parlament imati potpuni pristup tim informacijama;
90. pozdravlja napredak postignut u provedbi strategije Grupe EIB-a za rodnu ravnopravnost i Akcijski plan za rodnu ravnopravnost; prima na znanje Izvješće o napretku u raznolikosti i uključivosti za 2019.; napominje da žene čine 51,4 % radne snage EIB-a;
91. izražava žaljenje zbog činjenice da su žene i dalje nedovoljno zastupljene na upravljačkim i nadređenim položajima; smatra da je potrebno učiniti više u tom pogledu tijekom provedbe druge faze akcijskog plana 2021. te stoga poziva EIB da dodatno potiče sudjelovanje žena i aktivno promiče uravnoteženu rodnu zastupljenost na svojim višim položajima; poziva EIB da dodatno poboljša promicanje svih oblika raznolikosti i uključenosti unutar svoje organizacije te da postavi ambiciozne ciljeve;
92. potiče EIB da, gdje je to moguće, prikuplja podatke razvrstane po spolu i razvije alate i metodologije za provedbu rodne analize i procjene utjecaja na spolove za projekte i operacije EIB-a unutar i izvan Europske unije te da se u tu svrhu savjetuje s neovisnim stručnjacima;
93. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog navoda o uznemiravanju i radnom okruženju u EIB-u; uviđa da je EIB nedavno uložio napore u rješavanje tih i drugih relevantnih pitanja u vezi s osobljem; potiče EIB da osigura učinkovitu provedbu politike nulte tolerancije prema svim vrstama uznemiravanja, uključujući preventivne i zaštitne mjere, kao i odgovarajuće i pouzdane mehanizme za potporu pritužbama i žrtvama; potiče upravu EIB-a da istinski stupi u dijalog s predstavnicima osoblja kako bi se riješila njihova zabrinutost;
94. pozdravlja činjenicu da će EIB revidirati svoje okolišne i socijalne standarde te poziva na opsežno i uključivo javno savjetovanje o tim pitanjima; ističe potencijal EIB-a da uključi dodatne standarde u druge političke prioritete; poziva EIB da pri procjeni negativnih učinaka potencijalnih ulaganja uključi socijalna razmatranja;
95. ponavlja da je održivost, kako je definirana u pravu EU-a(10), širok pojam i da su ulaganja održiva samo ako se njima uzima u obzir načelo „ne čini bitnu štetu” u vezi s ciljevima socijalne ili ekološke održivosti; pozdravlja činjenicu da se EIB obvezao da će u potpunosti uskladiti svoju metodologiju praćenja klimatskih mjera i ciljeva okolišne održivosti s okvirom utvrđenim taksonomijom EU-a, uključujući uključivanje DNSH-a(11) u sve svoje operacije;
96. poziva EIB da iskoristi ovu priliku za jačanje svoje politike o ljudskim pravima; posebno očekuje da se obveze dužne pažnje u pogledu ljudskih prava postrože i da dimenzija ljudskih prava u planiranju projekata bude izraženija, posebno za projekte u zemljama izvan EU-a;
97. očekuje od EIB-a da provede temeljito praćenje kojim će se u potpunosti uzeti u obzir razloge za zabrinutost zainteresiranih strana i dionika, posebno one koji se odnose na kršenja ljudskih prava;
98. ističe da bi se poduzeća EIB-a u koja se ulaže trebala pridržavati načela dobrog upravljanja, uključujući u poreznim pitanjima; pozdravlja činjenicu da EIB ne pokreće nove ili obnovljene operacije sa subjektima koji su osnovani ili imaju poslovni nastan u jurisdikcijama koje su uvrštene na popis u svrhe poreza i borbe protiv pranja novca/borbu protiv financiranja terorizma (AML-CFT) te da se provodi pojedinačna procjena rizika kada su ugovorne strane osnovane ili imaju poslovni nastan u jurisdikcijama koje su općenito suradničke, ali još nisu riješile preostale nedostatke u dobrom poreznom upravljanju (jurisdikcije navedene u Prilogu II. EU-ovu popisu nekooperativnih jurisdikcija);
99. ističe da su potrebne opsežne provjere kako bi se osiguralo da druge ugovorne strane nemaju koristi od drugih pravnih veza s takvim jurisdikcijama; poziva EIB da provede preventivne mjere i redovite procjene u pogledu uporabe nekooperativnih poreznih jurisdikcija i štetnih poreznih praksi od strane partnera;
100. potiče Grupu EIB-a da u budućnosti ažurira svoju politiku nekooperativnih jurisdikcija na temelju budućeg razvoja događaja u području oporezivanja dobrog upravljanja u EU-u ili na međunarodnoj razini; podsjeća da se tom politikom predviđa opća zabrana započinjanja poslovanja s ugovornim stranama koje su osnovane ili imaju poslovni nastan u nacionalnim sudovima, osim pod strogim uvjetima;
101. prima na znanje okvir EIB-a za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma iz prosinca 2020.; zabrinut je zbog toga što navedeni okvir nije detaljan u pogledu posebnih postupaka za usklađivanje aktivnosti Banke s pravom EU-a, posebno o dubinskoj analizi stranaka, a posebno kada se provodi pojačana dubinska analiza;
102. ponavlja prethodnu zabrinutost Parlamenta u vezi s nedostatkom kontrole nad sredstvima kojima upravljaju financijski posrednici i poteškoćama u praćenju krajnjih korisnika i usklađenosti s kriterijima prihvatljivosti;
103. pozdravlja činjenicu da EIB trenutačno radi na razvoju smjernica za usklađivanje ugovornih strana; poziva EIB da razvije ambiciozan akcijski plan za „okvir za usklađivanje protustranaka” i da se pobrine za to da se smjernicama osigura veća transparentnost i stroža dubinska analiza njegovih partnera i njihova prihvatljivost za isplatu sredstava koja podupire EIB pod strogim uvjetima, uključujući etičke kriterije, kriterije integriteta, socijalne kriterije i kriterije zaštite okoliša; ponavlja da bi taj okvir trebao uključivati i buduće zahtjeve za sve financijske posrednike i korporativne klijente da u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 2025., uspostave plan dekarbonizacije usmjeren na budućnost, usklađen s Pariškim sporazumom, koristeći znanstveno utemeljene ciljeve u pogledu emisija, ne dovodeći u pitanje sposobnost EIB-a da ponudi tehničku pomoć pri izradi takvih planova za dekarbonizaciju;
104. poziva EIB da, uz očuvanje komercijalno osjetljivih podataka, objavljuje redovitije, iscrpnije i sveobuhvatnije informacije o financijskim posrednicima odgovornima za mobilizaciju financijskih sredstava EIB-a i da uključi ugovorne klauzule koje se odnose na obvezno objavljivanje podataka o kreditnoj aktivnosti tih institucija;
105. naglašava da bi EIB trebao ojačati i u potpunosti iskoristiti ugovorne klauzule koje mu omogućuju da obustavi isplate ili druge mjere ublažavanja kako bi zaštitio integritet i ugled svojih operacija u slučajevima neusklađenosti projekata s ekološkim, socijalnim, ljudskim pravima, poreznim standardima i standardima transparentnosti;
106. poziva na strogu politiku isključivanja subjekata za koje se utvrdi da su sudjelovali u prijevari, korupciji, pranju novca ili drugim oblicima prijestupa iz financiranja EIB-a;
107. pozdravlja rad Europskog revizorskog suda u vezi s proračunskim sredstvima Unije kojima upravlja EIB i poziva institucije da postignu dogovor o povećanju revizijskih prava Revizorskog suda u granicama Ugovora EU-a;
108. prima na znanje kritiku koju je Revizorski sud iznio u svojem tematskom izvješću br. 12/2020 naslovljenom „Europski savjetodavni centar za ulaganja: osnovan s ciljem poticanja ulaganja u EU-u, no i dalje ograničena učinka” te poziva EIB da donese potrebne zaključke za daljnji rad;
109. poziva Revizorski sud da sastavi tematsko izvješće s preporukama o uspješnosti aktivnosti EIB-a i njihovoj usklađenosti s politikama i ciljevima EU-a;
110. prima na znanje tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 3/2019 naslovljeno "Europski fond za strateška ulaganja: Potrebno je poduzeti mjere kako bi EFSU bio u potpunosti uspješan", a posebno njegova opažanja o potrebi za usporedivim pokazateljima uspješnosti i praćenja za sve financijske instrumente EU-a i proračunska jamstva; poziva Komisiju da zajamči odgovarajuće daljnje postupanje u suradnji s EIB-om, kao glavnim provoditeljem u kontekstu programa InvestEU;
o o o
111. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci te vladama i parlamentima država članica.
Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (SL L 198, 22.6.2020., str. 13.).
Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).
Sažetak evaluacije Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije (SWD(2019)0333), 13. rujna 2019.
Uredba (EU) 2019/2088 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SL L 317, 9.12.2019., str. 1.), članak 2.