Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 10. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 11. UEU-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o stajalištu Europskog parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. lipnja 2020. o stajalištu Europskog parlamenta o Konferenciji o budućnosti Europe(2),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir stajalište u obliku amandmana Odbora za predstavke,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9-0213/2021),

A.  budući da su rezultati izbora za Europski parlament 2019. dali pozitivan znak o rastu interesa europskih građana za događanja na razini EU-a raste i njihovom vjerovanju da zakonodavstvo EU-a ima učinak na njihovu svakodnevnicu; budući da je ukupna izlaznost u 2019. bila 50,6 %, što predstavlja najvišu izlaznost od 1994. i značajan porast u odnosu na 2014. kada je izlaznost bila 42,6 %; budući da, iako je izlaznost u 2019. bila viša u svim skupinama populacije, do porasta je većinom došlo zbog mlađe generacije, pri čemu je velik porast među osobama ispod 25 godina starosti i onima između 25 i 39; budući da unatoč ukupnom porastu izlaznosti među pojedinim državama članicama i dalje postoje velike razlike;

B.   budući da je prema Eurobarometru o građanskom angažmanu iz lipnja 2020.(3), 55 % ispitanika smatralo da su izbori za Europski parlament najučinkovitiji način osiguravanja da njihov glas dopre do donositelja odluka na razini EU-a; budući da unatoč cilju stalnog poboljšanja načina rada demokracije u EU-u nekoliko istraživanja Eurobarometra pokazuje da građani nisu zadovoljni načinom rada demokracije; budući da se ta percepcija ne mjeri samo na razini EU-a, već i na nacionalnoj razini; budući da znatan dio građana EU-a ima osjećaj da se njihov glas ne čuje i smatra EU udaljenim entitetom;

C.  budući da su članci 10. i 11. UEU-a te članci 20., 21., 24., 227. i 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) osnova za sudjelovanje građana u donošenju politika i zakonodavstva EU-a;

D.  budući da se člankom 10. stavkom 3. UEU-a određuje da svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije i da se odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima;

E.  budući da se člankom 11. stavkom 1. i stavkom 2. UEU-a od institucija zahtijeva da na odgovarajući način omoguće građanima i predstavničkim udrugama da objave i javno razmjene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije te da održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom;

F.  budući da se stavkom 19. Međuinstitucijskog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(4) naglašava da je javno savjetovanje i savjetovanje s dionicima ključno za donošenje dobro razmotrenih odluka i poboljšanje kvalitete izrade zakonodavstva;

G.  budući da člankom 165. stavkom 2. UFEU-a EU ovlašćuje za poticanje razmjene mladih i razmjene društveno-pedagoških radnika te poticanje sudjelovanja mladih u demokratskom životu Europe;

H.   budući da građani Europske unije samo pod određenim uvjetima mogu pokrenuti postupak izravno pred Sudom Europske unije radi ostvarenja svojih prava zajamčenih Ugovorima, uključujući Povelju o temeljnim pravima; budući demokratski izbori za Europski parlament predstavljaju glavni instrument građana EU-a temeljen na načelu „odozdo prema gore”, dok druga sredstva, osobito europsku građansku inicijativu, pritužbe Europskom ombudsmanu i predstavke Parlamentu, koja su važni dodatni instrumenti parlamentrizma, treba ojačati;

I.  budući da je dosad bilo šest uspješnih europskih građanskih inicijativa, od kojih su najnovije ona pod nazivom „Minority Safepack” i „End the Cage Age”; budući da se Uredbom (EU) 2019/788(5) o europskoj građanskoj inicijativi, koja je stupila na snagu u siječnju 2020., namjerava olakšati građanima da pozovu Komisiju na predlaganje zakonodavnih akata u područjima svoje nadležnosti u kojima Unija ima ovlasti za djelovanje; budući da je inicijativa „Minority Safepack” bila prva europska građanska inicijativa o kojoj je raspravljalo u Parlamentu na temelju ove Uredbe i da ju je u prosincu 2020. Parlament svesrdno podržao s 76 % danih glasova; budući da je unatoč tome učinak europske građanske inicijative nizak, djelomice zbog nedostataka popratnog djelovanja Komisije;

J.  budući da preporuke Europskog ombudsmana nisu pravno obvezujuće, no stopa usklađenosti s utvrđenjima je dosljedno visoka,

K.  budući da građani EU-a i sve fizičke ili pravne osobe, koje borave ili imaju sjedište u nekoj od država članica, imaju pravo podnositi predstavke Europskom parlamentu u skladu s člankom 24. i člankom 227. UFEU-a uvijek kada se pitanja odnose na njih i obuhvaćena su područjima djelovanja EU-a;

L.  budući da su javne rasprave koje Komisija provodi putem interneta uglavnom usmjerene na određenu ciljnu skupinu i da nisu široko proširene te su ponekad prekratke, što znači da ne dopiru do znatnog dijela stanovništva; budući da je Europski revizorski sud 2019. u sveobuhvatnom pregledu politike savjetovanja Komisije predložio da Komisija poboljša način na koji dopire do građana radi promicanja većeg sudjelovanja;

M.  budući da su dijalozi s građanima koje provodi Komisija način informiranja građana, a ne način da se s njima povede rasprava o njihovoj viziji i promjenama koje žele u EU-u, te ne sadrže mehanizam pružanja povratnih informacija kojim bi se građane informiralo o ishodima njihova sudjelovanja;

N.  budući da se postojećim participativnim instrumentima poput europske građanske inicijative, javnih rasprava i dijalogâ s građanima ne pružaju dovoljno djelotvorna sredstva kojima bi građani mogli utjecati na donošenje odluka u EU-u; budući da je većim dijelom uzrok tome nedostatak djelotvornog daljnjeg postupanja u postupku donošenja odluka na institucijskoj razini;

O.  budući da se većinom oblika sudjelovanja građani pojedinci rijetko koriste; budući da građani pojedinci u velikoj mjeri nisu upoznati s postojećim participativnim instrumentima te su stoga nedovoljno zastupljeni kad je riječ o mišljenjima i podacima koji su prikupljeni postojećim instrumentima; budući da sudjelovanje građana ne zamjenjuje organizirano civilno društvo;

P.  budući da se aktualnim participativnim instrumentima ne iskorištava maksimalno potencijal sudjelovanja građana te se stoga nedovoljno doprinosi jačanju demokratskog legitimiteta EU-a i osjećaju odgovornosti građana prema EU-u u kojemu se odražavaju njihove potrebe i vizije;

Q.  budući da se reformom postojećih participativnih instrumenata, uz pridavanje posebne pažnje nedovoljno zastupljenim društvenim skupinama, posebno mladim ljudima, i daljnjim razvojem europske javne sfere može doprinijeti jačanju demokratskog legitimiteta EU-a;

R.  budući da je poboljšanje sudjelovanja građana i transparentnosti na razini EU-a ključno za približavanje Unije građanima i povećanje povjerenja građana u institucije EU-a, kao i za postizanje istinske višerazinske demokracije; budući da nedostatak transparentnosti sprečava javnu raspravu o bilo kojem zakonodavnom aktu; budući da nemaju svi dionici jednak pristup institucijama EU-a ili informacijama o njihovu radu; budući da bi Komisija trebala voditi otvorene, transparentne i redovite dijaloge s građanima i organizacijama civilnog društva; budući da bi EU trebao osigurati da civilno društvo može aktivno sudjelovati u javnoj raspravi i utjecati na postupke donošenja politika i odluka;

S.  budući da je potrebno pojačati europsku dimenziju građanskog obrazovanja na način da se unaprijedi razumijevanje EU-a među građanima kako bi se omogućilo njihovo sudjelovanje;

T.  budući da postoji rastuća potreba za obrazovanjem o europskom građanstvu u svim državama članicama; budući da u tom kontekstu treba prepoznati rad organizacija civilnog društva u području građanskog obrazovanja i učenja te treba poticati sveobuhvatni pristup građanskom obrazovanju, uključujući formalno i neformalno obrazovanje i učenje;

U.  budući da su postojeći uspješni projekti u području sudjelovanja građana, kao što su Europski parlament za mlade i dijalog EU-a s mladima, pokazali da bi građani željeli biti redovito uključeni u postupke donošenja odluka EU-a;

V.  budući da Vijeće i dalje ostaje zatvorena institucija, kao što potvrđuje istraga Europskog ombudsmana OI/2/2017 o nedovoljnoj transparentnosti Vijeća u pogledu javnog pristupa njegovim zakonodavnim dokumentima i njegova postupka donošenja odluka;

W.  budući da OECD definira otvorenu vladu kao „kulturu vlasti utemeljenu na inovativnim i održivim javnim politikama i praksama, nadahnutu načelima transparentnosti, odgovornosti i sudjelovanja koja potiče demokraciju i uključivi rast”;

X.  budući da su se „Savjetovanja s europskim građanima” iz 2018. koje su države članice provele o budućnosti Europe pokazala učinkovitim alatom za interakciju s građanima o pitanjima EU-a; budući da je nedostatak konkretnog daljnjeg postupanja i kontinuiteta u tom procesu doveo do neujednačenih rezultata tog nastojanja za sudjelovanjem;

Y.  budući da Konferencijom o budućnosti Europe treba omogućiti što veće sudjelovanje javnosti, što bi moglo biti dragocjeno iskustvo u interakciji s građanima radi boljeg razumijevanja onoga što oni točno očekuju od EU-a i rada institucija;

1.  naglašava da je potrebno razmotriti načine na koje Unija može postati učinkovitija u interakciji s građanima u skladu s temeljnim načelima predstavničke demokracije; smatra da bi se glas građana trebao snažnije čuti u donošenju odluka u EU-u kako bi Unija bolje odražavala mišljenja građana te kako bi bila otpornija, demokratskija i učinkovitija; smatra da u tom pogledu ne bi trebalo isključiti izmjenu Ugovora, iako to samo po sebi ne treba biti cilj, te da bi se Konferencijom o budućnosti Europe trebala pružiti prilika za stvaranje konstruktivnog dijaloga s građanima o tim ključnim temama;

2.  smatra da reforma Unije, koja bi je učinila socijalnijom, pravednijom, kohezivnijom, ujedinjenijom, usmjerenijom, sposobnijom, suverenijom i odgovornijom, jača izravnim angažmanom građana pomoću participativnih mehanizama;

3.  naglašava da postoji pozadinska napetost između vizije EU-a koji se oslanja na države članice i EU-a koji se oslanja na institucije EU-a, koja se može nadići razradom pristupa i instrumenata za Europsku uniju građana;

4.  ističe da postojeći participativni instrumenti imaju razne nedostatke te bi ih stoga trebalo poboljšati i razviti nove kako bi sudjelovanje građana bilo pristupačnije, uključivije, značajnije i učinkovitije; smatra da je, u cilju olakšanja sudjelovanja javnosti u širim političkim raspravama i pružanja prilike građanima da utječu na političke ishode, uz sinergije unutar postojećih mehanizama, nužno strukturirati uključivanje građana na način koji je u skladu s očekivanjima građana; smatra kako bi ovakav program sudjelovanja odozdo prema gore trebao biti nadopuna predstavničkoj demokraciji u EU-u;

5.  naglašava važnost europske građanske inicijative kao jedinog participativnog alata na razini EU-a koji može potaknuti zakonodavstvo; poziva na jačanje odgovora na nju usvajanjem parlamentarne rezolucije za svaku uspješnu europsku građansku inicijativu; primjećuje da Komisija mora djelovati sukladno svojoj pravnoj obvezi da navede dostatne razloge zašto je ili nije poduzela mjere kao odgovor na europsku građansku inicijativu i vjeruje da to mora biti sveobuhvatnije kako bi se osiguralo da se građanima pruži točna slika o tome što se treba očekivati od uključivanja u europsku građansku inicijativu ili od njezina pokretanja; žali zbog nedostatka daljnjeg postupanja Komisije zakonodavnim mjerama vezano za uspješne europske građanske inicijative; smatra da bi, u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) 2019/788, u slučaju da Komisija u navedenom roku ne objavi svoje namjere ili u komunikaciji ne navede da ne namjerava poduzeti mjere kao odgovor na europsku građansku inicijativu koja je ispunila postupovne zahtjeve te je u skladu s Ugovorima, posebno temeljnim vrijednostima Unije sadržanima u članku 2. UEU-a, Parlament mogao, uzimajući u obzir članak 222. svog Poslovnika, donijeti odluku da na temelju europske građanske inicijative sastavi zakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi; potiče Komisiju da se obveže na podnošenje zakonodavnog prijedloga nakon što Parlament usvoji takvo zakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi; u tom pogledu predlaže izmjenu postojećeg okvirnog sporazuma o odnosima između Parlamenta i Komisije; poziva na izmjenu uredbe o europskoj građanskoj inicijativi kako bi se potaknulo Komisiju na podnošenje zakonodavnog prijedloga ako predložena europska građanska inicijativa ispunjava relevantne zahtjeve;

6.  naglašava da bi, u skladu s izvješćem Europskog revizorskog suda(6), kojim se prepoznaje učinkovitost Komisijinih javnih rasprava, i s obzirom na zadovoljavajuću percepciju građana, Komisija trebala poboljšati svoj postupak javne rasprave u svrhu promicanja većeg sudjelovanja građana i boljeg praćenja i procjene njihova doprinosa;

7.  napominje da bi trebalo ojačati i ažurirati postojeći koncept i praksu dijaloga s građanima;

8.  naglašava koristi od interakcije s građanima i civilnim društvom za razvoj europske javne sfere i nadopunu demokratskog legitimiteta EU-a koji osiguravaju njegove predstavničke institucije i demokratski postupci;

9.  naglašava da nisu svi dionici, posebno građani i skupine civilnog društva, jednako politički aktivni, glasni ili utjecajni; stoga, smatra da se od participativne demokracije EU-a zahtijeva podrška neorganiziranim građanima i promicanje njihova pristupa mogućnostima izbora i sudjelovanja unutar i izvan kanala EU-a;

10.  smatra da je povjerenje građana u institucije EU-a ključno za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito kreiranje politike; smatra da institucije EU-a moraju težiti najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta; naglašava da je pristup građana dokumentima europskih institucija ključan za participativnu demokraciju; posebno poziva Vijeće da poveća transparentnost u pogledu postupka donošenja odluka i pristupa dokumentima;

11.  naglašava potencijal novih tehnologija koje mogu pružiti nove načine interakcije s građanima, osigurati učinkoviti pristup odozdo prema gore te poboljšati mogućnost građana da pozovu institucije na odgovornost;

12.  naglašava da je otvorena vlada, koja kombinira mjere transparentnosti i odgovornosti s participativnim alatima, dobar odgovor na demokratski deficit koji proizlazi iz uočenog nedostatka aktivnosti građana EU-a u donošenju odluka EU-a;

13.  pozdravlja planirano osnivanje etičkog tijela kao neovisnog tijela za poticanje transparentnosti u institucijama EU-a;

14.  skreće pozornost na novi program Građanstvo, jednakost, prava i vrijednosti za koji se očekuje da će omogućiti veću vidljivost i učinak aktivnosti kojima se doprinosi dijalozima s građanima i angažmanu građana u participativnim demokracijama; naglašava važnost osiguravanja kontinuiteta i povećanja resursa za dio tog programa koji se odnosi na građane, uključujući aktivnosti bratimljenja gradova i sjećanja; pozdravlja uvođenje aktivnosti usmjerenih na dodatno njegovanje europskih vrijednosti u okviru tog programa, kao što je informiranje građana o zajedničkoj europskoj povijesti; poziva na brzo osnivanje „Skupine za građanski dijalog” u okviru tog novog programa;

15.  smatra da je važno promicati razmjene među građanima različitih zemalja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, osobito kroz mreže gradova i regija i olakšavanjem međuregionalnog dijaloga; poziva Komisiju da osigura dostatna sredstva putem tematskog područja „Uključenost i sudjelovanje građana” programa Građanstvo, jednakost, prava i vrijednosti;

16.  naglašava da će poboljšane informacije o pitanjima koja muče građane biti od pomoći institucijama EU-a u njihovim naporima da pridaju pozornost i odgovaraju na ta pitanja osiguravanjem odgovarajućih kanala za dopiranje do građana, prikupljanjem doprinosa i provedbom prikladnih daljnjih postupaka u sklopu postupka donošenja odluka koji iz toga proizlazi; poziva na unapređenje participativnih mehanizama kako bi se omogućilo da sudjelovanje građana ima konstruktivan učinak na donošenje odluka u EU-u;

17.  naglašava potrebu da se u političku raspravu o budućnosti Europe uključe mladi te da ih se dosljedno uključuje u participativne mehanizme i dijaloge s građanima koji se redovito održavaju, s obzirom na to da će se današnjim odlukama odrediti njihova budućnost; naglašava potrebu za utvrđivanjem novih sredstava komunikacije i interakcije prilagođenih interesima mladih;

18.  pozdravlja savjetovanja usmjerena na djecu koja provodi Komisija i podupire uspostavu platforme EU-a za sudjelovanje djece u budućnosti; pozdravlja i uključivanje mladih u digitalnu platformu i panele građana u sklopu Konferencije o budućnosti Europe; apelira na institucije EU-a da osmisle načine kako bi se na strukturnoj osnovi osigurala slična suradnja s djecom i mladima u budućnosti i da pritom predvide odgovarajuće mehanizme za dobivanje povratnih informacija;

19.  poziva na istinsko uključivanje mladih i njihovih organizacija u planiranje, provedbu i evaluaciju događanja i programâ; pozdravlja napore uložene u sklopu dijaloga EU-a s mladima usmjerene na to da se mladi i organizacije mladih uključe u osmišljavanje politika i donošenje odluka; poziva institucije EU-a da se obvežu na poduzimanje konkretnih mjera na temelju rezultata dijaloga EU-a s mladima;

20.  naglašava potrebu za sudjelovanje s obrazovnim institucijama i organizacijama za obrazovanje građana kako bi se osiguralo da aktivno europsko građanstvo postane dijelom kurikuluma diljem EU-a; poziva Komisiju da pruži potporu kako bi se dopunili programi obrazovanja u svim državama članicama, posebno podupiranjem razvoja zajedničkog kurikuluma europskog i globalnog građanskog obrazovanja, čime bi se potaknulo bolje razumijevanje postojećih institucija EU-a te povijesti i kultura država članica, kao i objektivno i kritičko razmišljanje o koristima od Europske unije; predlaže uključivanje modula o funkcioniraju i povijesti EU-a u obrazovne kurikulume i poziva Komisiju da predloži smjernice za takve module;

21.  podsjeća na Deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja koju su ministri obrazovanja EU-a donijeli 17. ožujka 2015. i u kojoj su pozvali na jačanje djelovanja u području obrazovanja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se zaštitilo naše pluralističko društvo;

22.  poziva Komisiju da pokrene godišnju Olimpijadu Europske unije, natjecanje o funkcioniranju i povijesti EU-a za mlade u srednjim školama, programima strukovnog osposobljavanja i drugim obrazovnim strukturama kako bi se potaknuo interes, sudjelovanje i rasprava o poslovima EU-a; naglašava da bi se program Erasmus+ trebao koristiti za poboljšanje građanskog obrazovanja, osobito među učenicima i mladim ljudima; ponavlja potrebu da Komisija da veću potporu poslovima EU-a i obrazovnim programima koji postoje diljem Europe i izvan nje, nadovezujući se pritom na uspješan program Erasmus+;

23.  smatra da će osiguravanje sudjelovanja mladih biti ključan dio dugoročnog učinka inicijativa za građanski dijalog; stoga naglašava važnost usmjeravanja na mlade u svim aktivnostima učenja EU-a i predlaže da se promiču alati za sudjelovanje mladih s posebnim naglaskom na društvene mreže, mobilne aplikacije, mobilne igrice, kvizove i druge formate prilagođene mladima; pozdravlja obrazovne programe među kolegama, kao što su Europski parlament za mlade i dijalog EU-a s mladima, kao primjere dobre prakse;

24.  naglašava važnost akademske zajednice, istraživača i sveučilištâ u poboljšanju razine znanja i iskustva građana o participativnim mehanizmima u EU-u kako bi se povećalo njihovo sudjelovanje u postupku donošenja odluka u EU-u;

25.  ističe da su učinkoviti dijalozi s građanima i aktivno sudjelovanje građana snažno povezani s europskom dimenzijom građanskog obrazovanja; naglašava stoga potrebu za poboljšanjem europske dimenzije građanskog obrazovanja kako bi se građanima omogućilo sudjelovanje i sposobnost djelovanja u ulozi informiranih građana i potpuno sudjelovanje u građanskom i društvenom životu na razini EU-a i na razini država članica, temeljeno na razumijevanju političkih, pravnih, društvenih i ekonomskih pojmova i struktura, kao i globalnog razvoja i održivosti; poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu europsku strategiju za jačanje kompetencija građana EU-a i da razvije mjere podrške usmjerene na osiguravanje jednakog pristupa građanskom obrazovanju za sve građane koji žive u EU-u kako bi im se omogućilo ostvarivanje njihovih političkih prava;

26.  predlaže uspostavu europske mreže za obrazovanje građana u cilju pružanja platforme za razmjenu najboljih praksi i znanja u pogledu metoda jačanja europske dimenzije građanskog obrazovanja; naglašava potrebu za novim modelima i instrumentima građanskog obrazovanja;

27.  ističe ulogu medija u oblikovanju mišljenja građana o politikama EU-a i o samom EU-u; naglašava potrebu za podržavanjem neovisnog i raznolikog medijskog prostora diljem Europe, no smatra da je potrebno uložiti više napora u rješavanje pitanja dezinformacija i pogrešnog izvješćivanja o pitanjima EU-a u medijima, osobito jačanjem podrške paneuropskim medijskim projektima temeljenim na činjenicama;

28.  ističe pravo građanâ na pristup pouzdanim i neovisnim, utemeljenim na činjenicama, informacijama o Europskoj uniji, njezinim politikama i postupcima donošenja odluka; uviđa da je potrebno uspostaviti raznolike mogućnosti pristupa neutralnom, neovisnom i informativnom zajedničkom europskom informacijskom centru, dostupnom na svim službenim jezicima EU-a te razviti proaktivnu komunikaciju s građanima EU-a; podsjeća i na vrijednost postojećih medijskih kuća; smatra da je neophodno poduzeti konkretne mjere za rješavanje pitanja širenja pogrešnih informacija i dezinformacija, posebno za vrijeme kriza kad su provjerene, pouzdane i pravodobne informacije najpotrebnije; naglašava da je u tim postupcima neovisnost medija ključna; poziva na to da se u radu internetskih platformi uvedu povratne informacije, provjeravanje činjenica i moderiranje povezano s pogrešnim informacijama i dezinformacijama kojima se poštuju građanska prava i sloboda izražavanja; stoga neophodnim smatra poboljšanje osposobljavanja novinara kako bi se potaknulo neovisno i kritičko razmišljanje;

29.  pozdravlja cilj Akcijskog plana za europsku demokraciju za poboljšanje sudjelovanja građana u demokratskim sustavima putem informiranog donošenja odluka; naglašava da je potrebno osigurati sudjelovanje mladih i građanski angažman osoba u nepovoljnom položaju u okviru programa Erasmus+ i Europske snage solidarnosti; pozdravlja mjere koje su najavljene u okviru Akcijskog plana za europsku demokraciju za jačanje slobode medija, slobode izražavanja i kvalitetnog novinarstva; nestrpljivo iščekuje prijedlog Komisije za praktične i učinkovite alate za bolje osiguravanje sigurnosti novinara koji su prečesto izloženi prijetnjama i nepotrebnom zastrašivanju, čime se ograničava pravo građana na informacije; sa zabrinutošću primjećuje da ne postoje konkretni prijedlozi za osiguravanje umjetničke slobode i pružanje zaštite cenzuriranim i kazneno gonjenim umjetnicima te poziva Komisiju da dodatno razvije to područje u okviru Akcijskog plana za europsku demokraciju;

30.  priznaje pravo svih građana EU-a da zatraže i dobiju informacije od institucija EU-a na jednom od službenih jezika EU-a; ističe da su istinski dijalog te aktivno i informirano sudjelovanje građana EU-a u donošenju odluka u EU-u mogući samo ako ne postoje jezične prepreke te stoga poziva Komisiju da uloži više truda u komunikaciju s građanima na svim službenim jezicima EU-a; primjećuje da je radi jačanja uključivosti, osviještenosti i vidljivosti potrebno poboljšati pristupačnost internetskog sadržaja; predlaže da sve internetske stranice EU-a budu prilagođene korisnicima i dostupne na svim službenim jezicima EU-a;

31.  podsjeća na to da europske politike i zakonodavstvo najčešće provode lokalne i regionalne uprave te da one mogu lakše doprijeti do javnosti i igraju središnju ulogu u obrazovanju građana o EU-u, s obzirom na to da je njihova razina vlasti najbliža građanima; naglašava da bi prvi korak mogao biti povećanje sredstava dodijeljenih uredima za vezu europskih institucija i razvijanje njihove teritorijalne mreže po cijeloj Europi;

32.  pozdravlja mišljenje Odbora regija od 14. listopada 2020. naslovljeno „Lokalne i regionalne vlasti u trajnom dijalogu s građanima”(7); zahtijeva, uz alate za sudjelovanje građana na razini EU-a, osnivanje mreže višerazinskih vlada koje trebaju služiti kao prijenosni lanac između Europskih institucija i građana;

33.  ponavlja potrebu za potpunim uključenjem građana u postupke donošenja odluka u EU-u kako bi se ojačao legitimitet EU-a i povećalo povjerenje javnosti u rad institucija; naglašava važnost trajnih mehanizma sudjelovanja u svrhu daljnjeg poticanja i olakšanja sudjelovanja građanâ u donošenju odluka u EU-u koje se ne odnosi samo na glasovanje i druge postojeće kanale i instrumente; podržava aktivnosti podizanja razine osviještenosti o tim mehanizmima kako bi se maksimalno povećao njihov učinak i učinkovitost; naglašava potrebu za takvim mehanizmima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te za odgovarajućom horizontalnom i vertikalnom koordinacijom među institucijama na različitim razinama;

34.  ističe činjenicu da bi redoviti participativni postupci za građane mogli poslužiti u različite svrhe poput utjecanja na godišnje političke ili zakonodavne prioritete, razvoja konkretnih prijedloga koji se odnose na konkretna pitanja, rasprave o institucionalnim pitanjima ili odlučivanja o potrošnji određenih javnih resursa; naglašava, međutim, da je, usprkos tome što će se sudjelovanje građana u nekim područjima pokazati korisnim, važno da građani jasno razumiju ishode svog sudjelovanja, uključujući njegova ograničenja, uz primjerene i transparentne mehanizme za daljnje postupanje;

35.  primjećuje da mehanizmi za sudjelovanje građana uključuju širok raspon alata koji se međusobno nadopunjuju, poput skupština građana, inicijativa građana, javnih rasprava, dijalogâ s građanima, participativnih proračuna, referenduma, itd.;

36.  podsjeća na to da bi participativni mehanizmi za građane pojedincima trebali omogućiti iznošenje njihovih ideja i pitanja koja ih zabrinjavaju; naglašava činjenicu da oni moraju biti participativni, uključivi, otvoreni, planirani, transnacionalni, transparentni, nestranački, odgovorni, učinkoviti, vidljivi i poticajni u pogledu sudjelovanja;

37.  naglašava da je obvezan uključiv pristup kako bi se doprlo do što većeg broja ljudi; ističe činjenicu da bi odabirom sudionika trebalo osigurati uravnoteženu zastupljenost stanovništva korištenjem odgovarajućih komunikacijskih mehanizama za dopiranje do raznolike javnosti kako bi potpuno došle do izražaja društvena i teritorijalna raznolikost; naglašava da bi svi građani trebali imati jednak pristup mehanizmima sudjelovanja, uključujući one koji žive u područjima u nepovoljnom položaju ili one koji su manje izloženi informacijama EU-a; poziva na to da se mehanizmi sudjelovanja prošire na sve one kojima treba ponuditi alternativne mehanizme prilagođene njihovim potrebama, uključujući građane koji borave u EU-u, a nisu građani EU-a, kao i građane EU-a koji borave u nekoj drugoj državi članici ili u zemlji koja nije država članica EU-a;

38.  naglašava potrebu da se građanima omogući pristup mehanizmima sudjelovanja na svim službenim jezicima Unije; podsjeća na to da jezične prepreke udaljavaju institucije EU-a od građana i onemogućuju razvoj istinski uključive europske demokracije;

39.  ističe da je važno da osobe s invaliditetom imaju pristup cijelom nizu instrumenata koje EU osigurava za građane, naročito zahvaljujući sustavnom tumačenju i prevođenju na znakovni i lako čitljiv jezik;

40.  naglašava da bi organizacije civilnog društva, socijalni partneri i drugi dionici trebali imati važnu ulogu u participativnim instrumentima; smatra da su ključne odgovarajuće metodologije koje podržavaju njihovo sudjelovanje; naglašava da se radi uspješnosti takvih instrumenata moraju uključiti Odbor regija i Europski gospodarski i socijalni odbor;

41.  naglašava da se svrha, pravila i vremenski okviri participativnih postupaka moraju komunicirati od samog početka kako bi oni bili djelotvorni; ističe da je potrebno da komunikacija o uključivanju građana naglašava praktičnu ulogu bilo kojeg mehanizma jer će u suprotnom neispunjenje očekivanja dovesti do smanjenja sudjelovanja, a time i legitimiteta;

42.  naglašava potrebu za dobrom ravnotežom između zajedničkog formata i raznolike nacionalne prakse redovitih dijaloga s građanima kako bi se građanima osigurao europski okvir koji podržava razne tradicije odlučivanja na nacionalnoj razini;

43.  naglašava da bi digitalne tehnologije trebale biti nadopuna instrumentima za sudjelovanje uživo i da bi se osobito trebale koristiti za poticanje sudjelovanja među stanovništvom koje otežano sudjeluje u tradicionalnim participativnim instrumentima;

44.   poziva Komisiju i države članice da razviju dostupne, inovativne i uključive alate za sudjelovanje građana i dijaloge s njima te da bolje iskoriste digitalne tehnologije kako bi se svim građanima (na primjer, mladima i starijim osobama, osobama s invaliditetom, mobilnim građanima EU-a, osobama koje žive u ruralnim ili manje naseljenim područjima) omogućilo da aktivno sudjeluju u donošenju odluka EU-a, nadovezujući se pritom na pouke iz razdoblja pandemije bolesti COVID-19 zbog koje je povećana upotreba digitalnih alata; naglašava dodanu vrijednost nebirokratske i sveobuhvatne internetske stranice koja građanima pruža informacije o svim europskim participativnim inicijativama; naglašava da društveni mediji imaju ključnu ulogu, posebno za djecu; naglašava da bi svrha takvih inovativnih alata trebala biti podupiranje predstavničke demokracije i da bi trebalo zajamčiti transparentnost na svim razinama;

45.  poziva na provjeru činjenica i moderiranje povezano s dezinformacijama u funkcioniranju internetskih platformi koje se koriste za interakciju s građanima;

46.  podsjeća na to da se institucije EU-a prije pokretanja participativnih postupaka moraju obvezati na daljnje postupanje u vezi s njihovim ishodom s obzirom na svoje nadležnosti i zakonodavne postupke, zato što razočaranje građana često proizlazi iz nedostatka popratnog djelovanja; naglašava da građani trebaju jasno razumjeti strukture uključivanja građana i dijaloga kako bi njihova očekivanja bila u skladu sa stvarnošću jer u suprotnom postoji rizik da ostanu bez tog prava; ističe da bi svaki novi participativni instrument trebao biti popraćen velikom komunikacijskom kampanjom s visokim razinama političkog angažmana na razini EU-a i na nacionalnim razinama, sličnom uspješnoj izbornoj kampanji za izbore za Europski parlament 2019.;

47.  ističe da institucije EU-a moraju aktivno pružati vodstvo sudionicima tijekom participativnog postupka; naglašava da se ishod participativnog postupka mora jasno odrediti kako bi mogao biti podložan obveznom odgovoru; predlaže da se na kraju takvih aktivnosti sudionicima osiguraju jasno, pisano, sročene povratne informacije o svakom prijedlogu ili preporuci u kojima institucije EU-a pojašnjavaju svoju namjeru da provedu te prijedloge ili preporuke ili pravdaju svoju odluku da to ne učine; priznaje da postoje poteškoće i izazovi koje treba premostiti ako participativni mehanizmi značajnije doprinose kvaliteti demokracije, i, zauzvrat, osjećaju pripadnosti i europskom identitetu;

48.  naglašava da je potrebno uspostaviti odgovarajući okvir za daljnje postupanje nakon dijaloga s građanima kako bi se doprinos građana učinkovito uzeo u obzir; predlaže da bi se u okviru daljnjeg postupanja ishod mogao pretočiti u izvješća o inicijativama i javna predstavljanja te da bi se mogli uključiti građani, uključujući u sve te faze one najmanje zastupljene društvene skupine, a posebno mlade;

49.  smatra da se u participativnim postupcima za građane mora poštivati najviša moguća razina transparentnosti; primjećuje da transparentnost i otvoreni podaci jačaju povjerenje u javne institucije, a time i njihov legitimitet; naglašava da promicanje demokratskog legitimiteta institucija EU-a sudjelovanjem javnosti zahtijeva bolje razumijevanje donošenja odluka u EU-u; poziva na izradu standarda za otvorenu javnu upravu na razini EU-a koji bi mogao poslužiti kao temelj za druge razine javne uprave;

50.  predlaže da internetska stranica Komisije „Iznesite svoje mišljenje” postane jedinstveno mjesto za pristup svim participativnim instrumentima na razini EU-a; primjećuje da je pandemija bolesti COVID-19 potaknula upotrebu digitalnih medija i sustava za internetske konferencije te stoga vidi daljnje prilike koje digitalizacija pruža u pogledu sudjelovanja građana; naglašava da se time pomoglo građanima da brže, šire i uključivije sudjeluju u donošenju odluka; smatra da bi EU trebao promicati nove i inovativne načine sudjelovanja građana omogućujući upotrebu alata digitalne tehnologije koji pospješuju višejezični dijalog s građanima; poziva Komisiju da usvoji daljnje digitalne mogućnosti sudjelovanja građana na svim službenim jezicima EU-a, uključujući vodiče, primjere iz prošlosti i informacije o relevantnom zakonodavstvu; smatra da treba osigurati mjere za osobe koje su slijepe, slabovidne ili imaju druge poremećaje u čitanju;

51.  potiče uspostavu neovisnog foruma civilnog društva, akademskih i socijalnih partnera u svrhu praćenja tog postupka i daljnjeg postupanja institucija EU-a na temelju njega;

52.  potiče olakšavanje uspostave mreže neovisnih organizacija civilnog društva, koja se temelji na dobrovoljnom sudjelovanju, radi okupljanja različitih demokratskih inicijativa iz različitih regija kako bi se olakšalo dijeljenje informacija i prijenos znanja te osiguralo korištenje metoda najbolje prakse; smatra da će se time podići razina osviještenosti građana o postupcima donošenja odluka u EU-u, kao i osigurati više prilika da građani utječu na oblikovanje politika;

53.  pozdravlja prijedlog predsjednikâ EGSO-a i OR-a da se oformi međuinstitucijska radna skupina o sudjelovanju građana u postupcima donošenja odluka EU-a;

54.  obvezuje se na suradnju s drugim institucijama i dionicima iz EU-a kako bi se osnažili dodatni kanali za doprinos građana, uključujući širenje dijalogâ građana i uspostavu trajnog mehanizma sudjelovanja građana s formalno obvezujućim procesom daljnjeg postupanja;

55.  poziva Komisiju da iznese prijedlog međuinstitucijskog sporazuma o civilnom dijalogu na temelju članka 11. stavka 2. UEU-a u kojemu se navodi da institucije moraju održavati otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom;

56.  naglašava važnost poticanja građanskog angažmana i aktivnog sudjelovanja na koordiniran i dosljedan način na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a; u tom kontekstu smatra da bi trebalo pojačati ulogu, aktivnosti i neovisnost predstavništava Europske komisije i Ureda za vezu Europskog parlamenta u državama članicama kako bi se pojednostavnili građanska uključenost i izravan dijalog s građanima, omogućili pristup informacijama i njihovo dijeljenje te informirala javnost o Europskoj uniji i njezinim politikama na temelju široke i dobro koordinirane upotrebe komunikacijskih alata za digitalno i fizičko sudjelovanje građana;

57.  naglašava inicijativu novi europski Bauhaus kao nedavnu inovaciju s ciljem poticanja i olakšavanja sudjelovanja građana; ističe da ta inicijativa okuplja građane, stručnjake, poduzeća i institucije te olakšava razgovore o tome kako učiniti buduće životne prostore cjenovno pristupačnijima i dostupnijima;

58.  predlaže uvođenje mehanizma sudjelovanja građana u pilot-projektima, uključujući „participativno određivanje proračuna”, kako bi se omogućilo oblikovanje rashodovne strane proračuna Unije i masovna podrška i tako uključili građani u zajedničko stvaranje politika s donositeljima odluka u EU-u;

59.  naglašava da je, uz dostatni angažman institucija EU-a, potrebno olakšati sudjelovanje građana u strukturnim reformama EU-a izmjenom metode Konvencije koja je utvrđena člankom 48. UEU-a; predlaže da se o tome raspravlja u okviru Konferencije o budućnosti Europe;

60.  pozdravlja Konferenciju o budućnosti Europe i smatra je odličnom prilikom za izravno uključivanje u smisleni dijalog s građanima o budućnosti Europe i za davanje odgovora na njihova pitanja;

61.  naglašava važnost uravnoteženog sudjelovanja organizacija civilnog društva uz institucionalne predstavnike na Konferenciji o budućnosti Europe; naglašava potrebu za konkretnim daljnjim postupanjem u skladu s ishodom Konferencije pri čemu je potrebno informirati građane o različitim koracima u postupku donošenja odluka koji proizlazi iz toga i osigurati smislenost dijaloga s građanima i njegov nastavak nakon formalnog završetka Konferencije o budućnosti Europe;

62.  ističe da građanske „agore” u okviru Konferencije o budućnosti Europe trebaju služiti kao pilot-projekt za njihovu buduću institucionalizaciju kao trajni mehanizam sudjelovanja građana u ključnim raspravama;

63.  očekuje da će Konferencija o budućnosti Europe dati značajan doprinos daljnjem razvoju sudjelovanja građana u postupku oblikovanja politika u EU-u i utrti put uspostavi novog trajnog mehanizma sudjelovanja građana;

64.  smatra da Konferencija o budućnosti Europe pruža priliku za raspravljanje o mogućim mehanizmima aktivnog sudjelovanja građana u postupku savjetovanja kako bi utjecali na godišnji program rada Komisije i govor o stanju Unije; primjećuje da bi takav mehanizam mogao djelovati na godišnjoj razini, pri čemu bi počeo u prvim mjesecima svake godine nacionalnim i regionalnim građanskim „agorama” na kojima se pripremaju prioriteti za raspravu na transnacionalnoj agori europskih građana, koja bi se mogla zaključiti na Dan Europe; ističe da prioritete koji proizlaze iz agore građana Europe treba predstaviti institucijama EU-a kako bi se uzeli u obzir tijekom mehanizma savjetovanja koji vodi do uspostave godišnjeg Programa rada Komisije;

65.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0010. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0153. (3) Istraživanje Flash Eurobarometer br. 4023 (4) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.). (5) Uredba (EU) 2019/788 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o europskoj građanskoj inicijativi (SL L 130, 17.5.2019., str. 55.). (6) Tematsko izvješće 14/2019 „Iznesite svoje mišljenje!”, Europski revizorski sud, rujan 2019. (7) SL C 440, 18.12.2020., str. 49.