Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kubi, a posebno one od 10. lipnja 2021. o ljudskim pravima i političkoj situaciji na Kubi(1), od 28. studenoga 2019. o Kubi, slučaj Joséa Daniela Ferrera(2) i od 5. srpnja 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane(3),

–  uzimajući u obzir Sporazum o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i Kube potpisan 12. prosinca 2016. koji se privremeno primjenjuje od 1. studenoga 2017.(4),

–  uzimajući u obzir službeni dijalog o ljudskim pravima između EU-a i Kube koji je održan u okviru Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube, a posebno treći dijalog održan 26. veljače 2021.,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 29. srpnja 2021. u ime Europske unije na temu nedavnih zbivanja na Kubi,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i druge međunarodne ugovore i instrumente o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, čija je potpisnica i Kuba,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora UN-a za prisilne nestanke u kojemu se poziva na hitno djelovanje te se apelira na kubanske vlasti da dostave informacije o 187 nestalih osoba,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 16. srpnja 2021. u kojoj se apelira na Kubu da oslobodi pritvorene prosvjednike,

–  uzimajući u obzir izjavu Međuameričke komisije za ljudska prava i njezinih posebnih izvjestitelja od 15. srpnja 2021.,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o borcima za ljudska prava te one o slobodi izražavanja na internetu i izvan njega,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima(5), a posebno njezin članak 12. o slobodi okupljanja i udruživanja,

–  uzimajući u obzir pritužbu koju je Kubanski opservatorij za ljudska prava 8. rujna 2021. podnio posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava Eamonu Gilmoreu o represiji nad prosvjednicima,

–  uzimajući u obzir Ustav Republike Kube i njezin Kazneni zakonik,

–  uzimajući u obzir Dekret br. 35 Republike Kube o telekomunikacijama, informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i uporabi radiofrekvencijskog spektra te njezinu Rezoluciju br. 105 iz 2021. o Uredbi kojom se utvrđuje nacionalni model djelovanja u slučaju incidenata povezanih s kibersigurnosti,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su 11. srpnja 2021. tisuće Kubanaca izašle na ulice u više od 40 gradova kako bi mirno prosvjedovali zbog kronične nestašice lijekova i drugih osnovnih potrepština, te zbog općenito lošeg postupanja kubanskih vlasti u pandemiji bolesti COVID-19 i sustavnih ograničenja ljudskih prava, osobito slobode izražavanja i okupljanja; budući da je riječ o najvećim prosvjedima na Kubi od prosvjeda „Maleconazo” održanog 1994.;

B.  budući da su kubanske vlasti reagirale ekstremnim nasiljem i represijom protiv prosvjednika i boraca za ljudska prava; budući da je predsjednik Díaz-Canel izričito pozvao sve pristaše vlade, uključujući jedinice specijalnih snaga kao što su Crne beretke – elitna postrojba revolucionarnih oružanih snaga – na borbu protiv mirnih prosvjednika, što je rezultiralo povećanjem količine nasilja i stotinama ozlijeđenih civila, policijskim pretragama, uhićenjima u domovima prosvjednika te policijskim nasiljem;

C.  budući da su kubanske vlasti uvele nove metode represije kao što su obustava, nadzor, cenzura i kontrola telekomunikacijskih usluga, čime se krši međunarodno pravo o ljudskim pravima, u cilju kontroliranja i prikrivanja teških slučajeva kršenja ljudskih prava koje su počinile; budući da kubanske vlasti moraju štititi i jamčiti ljudska prava, kao što su mirno okupljanje i sloboda izražavanja, bez diskriminacije na temelju političkih stajališta, kao i poštovati međunarodne standarde ljudskih prava u pogledu načela zakonitosti, iznimnosti, odgovornosti i nužnosti;

D.  budući da se Dekretom br. 35 ažurira kubanski pravni okvir u pogledu postupaka i uvjeta za stjecanje potrebnih dozvola za uporabu nacionalnog radiofrekvencijskog spektra te se telekomunikacijskim operaterima nameće obveza obustave, nadzora, presretanja i kontrole korisnika te prosljeđivanja informacija o njima kubanskim vlastima; budući da je taj dekret međunarodno priznat kao nezakonit; budući da se Rezolucijom br. 105 uvodi Uredba o incidentima povezanima s kibersigurnošću, čija je definicija široka, te se osigurava pravni okvir za kazneni progon pojedinaca na temelju niza optužbi i omogućuje se izricanje sankcija, zapljena mobilnih telefona i računala, pretres domova te se čak i omogućuje vladi da olakšava pokretanje kaznenih postupaka za djela trenutačno uvrštena u Kazneni zakonik čije su definicije međunarodno priznate kao nezakonite; budući da se Dekretom br. 370, koji je također donesen nakon usvajanja novog Ustava iz 2019., ograničava sloboda izražavanja na društvenim mrežama;

E.  budući da je vladajući režim isključio internet na nekoliko dana tako da građani nisu bili u mogućnosti javno izvijestiti o činovima represije i kršenja ljudskih prava kojima su bili izloženi; budući da je kubanski ministar vanjskih poslova Bruno Rodríguez opisao pokušaj SAD-a da ponovno uvede internetski signal na otok kao „čin agresije”;

F.  budući da su IACHR i visoka povjerenica UN-a za ljudska prava osudili represiju koju provodi kubanska država i njezinu upotrebu sile kao odgovor na mirne prosvjede, pozvali su na to da se sve pritvorene osobe smjesta puste na slobodu te su apelirali na kubansku vladu da u okviru dijaloga riješi temeljna socijalna pitanja;

G.  budući da je Kubanski opservatorij za ljudska prava izvijestio da je na dan 5. rujna 2021., počevši od prosvjeda održanih 11. srpnja 2021., 1306 osoba nestalo ili pritvoreno, među kojima je i 27 maloljetnika; budući da druga izvješća nevladinih organizacija kao što je Prisoners Defenders govore da je više od 5000 osoba pritvoreno u tom razdoblju, uz optužbe o proizvoljnim pritvaranjima, pritvaranjima u izolaciji, prisilnim nestancima, korištenju zločinaca kao načinu kriminalizacije sudjelovanja u prosvjedima, mučenju i zlostavljanju, nadzoru i kućnim pritvorima te nasilju nad prosvjednicima; budući da je Odbor UN-a za prisilne nestanke 15. srpnja 2021. pokrenuo hitne mjere za Kubu zbog 187 slučajeva iz članka 30. Konvencije o prisilnim nestancima (službene hitne mjere AU od br. 1200 do br. 1386/2021); budući da je Kuba šesta na svijetu po broju hitnih mjera za prisilne nestanke koje je bilo potrebno poduzeti od 2017., unatoč tome što je Sporazum o političkom dijalogu i suradnji sada u potpunosti na snazi;

H.  budući da je među pritvorenim osobama bio znatan broj aktivista, novinara i lidera oporbenih političkih pokreta kao što je José Daniel Ferrer, vođa Domoljubnog saveza Kube (Unión Patriótica de Cuba), čije boravište i dalje nije poznato, kao i učitelja, studenata i umjetnika kao što je Luis Manuel Otero Alcántara iz Pokreta San Isidro (Movimiento San Isidro); budući da je policija potvrdila da je Diubis Laurencio Tejeda podlegao ozljedama nakon što je ustrijeljen s leđa tijekom prosvjeda u Havani;

I.  budući da su dobitnici Nagrade Saharov i dalje mete sustavnih represivnih mjera, uključujući proizvoljna pritvaranja, racije i opsade domova, kao i agresije i proizvoljnih kazni, što su dokumentirali i Kubanski opservatorij za ljudska prava i Kubanski centar za ljudska prava; budući da su Dame u bijelom pretrpjele najmanje 318 takvih represivnih mjera u posljednja tri mjeseca, od kojih 60 u lipnju, 142 u srpnju i 116 u kolovozu; budući da je laureat Nagrade Saharov Guillermo Fariñas Hernández izjavio da je, u skladu s prethodno navedenim informacijama organizacija za ljudska prava, i on godinama izložen sustavnoj represiji, da se njegovi telefonski pozivi prate i da ga se sustavno pritvara čim se udalji nekoliko stotina metara od svojeg doma te da je samo u rujnu proizvoljno pritvoren tri puta, posljednji put 8. rujna 2021.;

J.  budući da je mnogima sudio prijeki sud i izrečene su im kazne za različite vrste kaznenih djela, uključujući terorizam, javni nered, nepoštovanje, poticanje na počinjenje kaznenih djela i širenje epidemije, bez minimalnih jamstava pravičnog postupka; budući da se nekoliko uhićenih osoba smatra zatvorenicima savjesti;

K.  budući da se više od 8000 osoba nalazi u zatvoru bez kaznenog djela koje bi im se moglo pripisati i da je dodatnih 2500 osoba osuđeno na prisilni rad iz istog razloga, pri čemu su svi optuženi za „predstavljanje pretkaznene opasnosti za društvo”, što je optužba koja se u cijelosti temelji na „opaženom ponašanju koje je u suprotnosti s normama socijalističkog morala” (članci 72. – 84. kubanskog Kaznenog zakonika);

L.  budući da je 5. srpnja 2017. Parlament dao suglasnost za Sporazum o političkom dijalogu i suradnji pod uvjetom da se na Kubi postignu jasna poboljšanja u pogledu ljudskih prava i demokracije; budući da je Parlament u više navrata osudio kršenja ljudskih prava na Kubi, ističući kršenje članka 1. stavka 5., članka 2. točke (c) te članaka 5., 22. i 43. Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji; budući da na Kubi nije ostvaren konkretan napredak u pogledu općih načela i ciljeva Sporazuma kada je riječ o poboljšanju stanja ljudskih prava te da je, naprotiv, kubanski režim pojačao represiju te sve intenzivnije krši radna i ljudska prava, što uključuje i povećanje broja političkih zatvorenika; budući da Sporazumom o političkom dijalogu i suradnji nije ostvaren ključni cilj poboljšanja temeljnih sloboda na Kubi;

M.  budući da kubanska država sustavno krši radna i ljudska prava svojih zdravstvenih radnika koji u okviru zdravstvenih misija rade u inozemstvu, što je prema UN-u ekvivalent modernom ropstvu;

N.  budući da je Parlament u svojoj rezoluciji od 10. lipnja 2021. podsjetio Europsku službu za vanjsko djelovanje da je sudjelovanje civilnog društva u političkim dijalozima i projektima suradnje u okviru Sporazuma ključan dio Sporazuma i da bi trebalo smjesta ispraviti nepravilnost prisutnu od potpisivanja Sporazuma prema kojoj je civilno društvo isključeno iz fondova za suradnju i/ili sudjelovanja u Sporazumu, dok se, suprotno tome, sudjelovanje i pristup fondovima za suradnju omogućuje isključivo poduzećima u kojima sudjeluje država ili koja su pod njezinom kontrolom;

O.  budući da Sporazum sadrži tzv. klauzulu o ljudskim pravima, standardni ključni element međunarodnih sporazuma EU-a koja omogućuje suspenziju Sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima;

P.  budući da je Kubanski opservatorij za ljudska prava službeno zatražio „primjenu novog režima sankcija Europske unije za one fizičke osobe ili državne institucije uključene u teška kršenja ljudskih prava na Kubi”;

1.  najoštrije osuđuje ekstremno nasilje i represiju nad prosvjednicima, borcima za ljudska prava, neovisnim novinarima, umjetnicima, disidentima i oporbenim političkim vođama koje kubanska vlada provodi od prosvjeda održanih 11. srpnja 2021.; izražava žaljenje zbog gubitaka života i izražava sućut obiteljima;

2.  poziva kubanske vlasti da prekinu represiju, puste na slobodu sve političke zatvorenike, zatvorenike savjesti i one koji su proizvoljno pritvoreni isključivo zbog mirnog uživanja svoje slobode izražavanja i okupljanja te da zajamče pravičan postupak; osuđuje činjenicu da je odgovor vlade na te prosvjede uključivao razmještanje postrojbi Crnih beretki i civilnih skupina koje su odgovorile na poziv predsjednika Miguela Díaz-Canela na „obranu revolucije”;

3.  izražava žaljenje zbog činjenice da su kubanske vlasti iskoristile val pritvaranja nakon prosvjeda 11. srpnja 2021. kako bi kriminalizirale legitimne i miroljubive demokratske zahtjeve svojeg stanovništva te ponovno uspostavile kontrolu i kulturu straha među stanovništvom te ušutkale neke od svojih najkarizmatičnijih protivnika;

4.  poziva na poštovanje ljudskih prava laureata Nagrade Saharov koji su izloženi konstantnoj represiji te osuđuje proizvoljno uhićenje Joséa Daniela Ferrera, koji je već više od dva mjeseca izoliran od svoje obitelji i čije boravište nije poznato;

5.  ističe da je iznimno važno da kubanske vlasti saslušaju i odgovore na zahtjeve za građanskim i političkim pravima, slobodom i demokracijom te da stupe u uključivi nacionalni dijalog o procesu modernizacije i demokratizacije zemlje, s ciljem poduzimanja svih potrebnih mjera za provedbu prijeko potrebnih unutarnjih gospodarskih reformi, uz istodobno jamčenje ostvarivanja političkih, građanskih, gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava stanovništva i pružanja djelotvornog odgovora na pandemiju bolesti COVID-19;

6.  izražava duboku zabrinutost zbog zaključaka Radne skupine UN-a za proizvoljno pritvaranje u pogledu proizvoljnog lišavanja slobode na Kubi, koji pokazuju da postoji sustavni problem proizvoljnih pritvaranja, kako je potvrđeno u izvješćima radne skupine br. 12/2017, 55/2017, 64/2017, 59/2018, 66/2018, 63/2019 i 4/2020;

7.  osuđuje činjenicu da kubanske vlasti ne poštuju ljudska prava i slobode sadržane u konvencijama o univerzalnim ljudskim pravima, posebno slobode okupljanja, tiska i izražavanja na internetu i izvan njega, kao i njihovu represiju nad bilo kojim oblikom demokratskog izražavanja i nepostojanje prostora za pluralističko političko sudjelovanje; poziva EU da ih javno osudi; izražava žaljenje zbog nedavno donesenih Dekreta br. 35 i Rezolucije br. 105, kojima se pružaju široki pravni putovi za kriminalizaciju pojedinaca koji sudjeluju u legitimnim mirnim prosvjedima vršenjem nadzora nad telekomunikacijskim sredstvima, čime se otvara put novim metodama represije; poziva kubanske vlasti da ažuriraju pravni okvir u skladu s međunarodnim pravom i da stave izvan snage Dekret br. 35 i sve druge zakonodavne akte kojima se ograničavaju temeljne slobode građana;

8.  izražava zabrinutost zbog žalosnog stanja u pogledu pritvora i kontinuiranog nepostojanja uvjeta kojima se jamči neovisnost pravosuđa; zahtijeva da pritvorenici imaju pristup poštenim suđenjima, da im se omogući provođenje neovisnih liječničkih procjena, da im se osigurava odgovarajuća hrana i voda te da im se dopuste telefonski pozivi i redoviti posjeti obitelji, prijatelja, novinara i diplomata; poziva na provedbu učinkovite kaznene i administrativne istrage u cilju utvrđivanja, kaznenog progona i kažnjavanja osoba odgovornih za mučenje i zlostavljanje;

9.  poziva kubanske vlasti da poštuju preporuke IACHR-a i visoke povjerenice UN-a za ljudska prava da stupe u konstruktivan dijalog s autentičnim civilnim društvom; poziva Kubu da posebnoj izvjestiteljici UN-a za slobodu mišljenja i izražavanja, posebnoj izvjestiteljici UN-a za položaj boraca za ljudska prava i neovisnim organizacijama za ljudska prava odmah omogući pristup toj zemlji kako bi dokumentirali stanje ljudskih prava te nadzirali i promatrali nadolazeća suđenja stotinama aktivista i običnim Kubancima koji su i dalje u pritvoru; poziva EU da promatra suđenja i posjeti političke zatvorenike u zatvoru;

10.  izražava žaljenje što unatoč Sporazumu o političkom dijalogu i suradnji stanje u pogledu demokracije nije poboljšano, a stanje ljudskih prava na Kubi samo se pogoršava; naglašava da Kuba sustavno krši temeljne odredbe Sporazuma od njegova stupanja na snagu; izražava duboko žaljenje zbog nedostatka predanosti i spremnosti kubanskog režima da pokuša ostvariti barem minimalan napredak prema promjeni ili otvoriti kanale kojima bi se omogućila reforma režima;

11.  naglašava da je, suprotno Sporazumu o političkom dijalogu i suradnji, kubanskim i neovisnim europskim organizacijama civilnog društva sustavno onemogućeno sudjelovanje u dijalozima o ljudskim pravima između Kube i Europske unije u širem okviru dijaloga o ljudskim pravima u sklopu Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji, kao što je onaj koji se održao 26. veljače 2021.; podsjeća, u tom smislu, da svaki dijalog između Europske unije i kubanskog civilnog društva, kao i mogućnosti financiranja, moraju uključivati sve organizacije civilnog društva bez ikakvih ograničenja;

12.  podsjeća na svoju snažnu potporu svim borcima za ljudska prava na Kubi i njihovu radu; poziva delegaciju EU-a i predstavništva država članica u toj zemlji da u svojim kontaktima s kubanskim vlastima ozbiljno pojačaju svoju potporu istinskom i neovisnom civilnom društvu te da iskoriste sve dostupne instrumente kako bi unaprijedili rad boraca za ljudska prava;

13.  smatra da su nedavne represivne mjere kubanskih vlasti protiv građana nastavak kontinuiranih i sustavnih mjera protiv zatvorenika savjesti, boraca za ljudska prava, disidenata, oporbenih aktivista i aktivista civilnog društva, umjetnika i novinara, što predstavlja dodatno kršenje Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji;

14.  podsjeća da Sporazum sadrži klauzulu o ljudskim pravima, standardni ključni element međunarodnih sporazuma EU-a, koji omogućuje suspenziju Sporazuma u slučaju kršenja odredbi o ljudskim pravima; poziva Europsku uniju da aktivira članak 85. stavak 3.b kako bi se smjesta sazvao sastanak zajedničkog odbora u svjetlu kršenja Sporazuma od strane kubanske vlade, što predstavlja „osobito hitan slučaj”;

15.  poziva Vijeće da primijeni odredbe europskog Magnickijeva zakona(6) i što prije donese sankcije protiv osoba odgovornih za kršenja ljudskih prava na Kubi;

16.  izražava duboko žaljenje zbog toga što su kubanske vlasti odbile dopustiti izaslanstvima Parlamenta da posjete Kubu unatoč tome što je Parlament dao suglasnost za Sporazum o političkom dijalogu i suradnji; poziva vlasti da izaslanstvima smjesta odobre ulazak u zemlju;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi vladi i Nacionalnoj skupštini narodne vlasti Kube, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava te vladama država članica Zajednice latinoameričkih i karipskih država.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0292. (2) SL C 232, 16.6.2021., str. 17. (3) SL C 334, 19.9.2018., str. 235. (4) SL L 337 I, 13.12.2016., str. 3. (5) SL C 326, 26.10.2012., str. 391. (6) Uredba Vijeća (EU) 2020/1998 od 7. prosinca 2020. o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava (SL L 410 I, 7.12.2020., str. 1.).