Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Filipu De Manu (2020/2271(IMM))

P9_TA(2021)0116 A9-0134/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Filipu De Manu, koji je 30. listopada 2020. podnio glavni državni odvjetnik žalbenog suda u Bruxellesu u okviru kaznenog postupka i koji je objavljen na plenarnoj sjednici od 14. prosinca 2020.,

–  uzimajući u obzir činjenicu da se Filip De Man odrekao prava na saslušanje u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir članak 59. Ustava Kraljevine Belgije,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019.(1),

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0134/2021),

A.  budući da je glavni državni odvjetnik pri žalbenom sudu u Bruxellesu proslijedio zahtjev za ukidanje parlamentarnog imuniteta Filipu De Manu, zastupniku u Europskom parlamentu koji je izabran kao predstavnik Kraljevine Belgije, u vezi s prometnom nesrećom s materijalnom štetom i otegotnom okolnošću nezakonitog napuštanja mjesta nesreće, koju je navodno prouzročio 1. svibnja 2019.;

B.  budući da je Filip De Man optužen da je 1. svibnja 2019. u Vilvoordeu automobilom udario o prometni otok, nakon čega se nije zaustavio, već je nastavio voziti do svojeg doma; budući da je policija utvrdila da su krhotine vozila zastupnika bile razasute po cesti te da su tragovi na tlu bili vidljivi od mjesta nesreće do doma zastupnika; budući da je, nakon brojnih poziva, pravosudna policija naposljetku uspjela dobiti izjavu Filipa De Mana, koji je tom prilikom naveo da je doista prevrnuo betonski stup i da se nije mogao zaustaviti zbog ljudi koji su se okupili na ulici;

C.  budući da je navodno kazneno djelo obuhvaćeno člankom 33. belgijskog Zakona o cestovnom prometu od 16. ožujka 1968. te da je kažnjivo kaznom zatvora od petnaest dana do šest mjeseci i novčanom kaznom od 200 do 2000 eura;

D.  budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom(2);

E.  budući da se u članku 9. prvom podstavku Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat članovima parlamenta te države, a na teritoriju bilo koje druge države članice, imunitet od svake mjere zadržavanja i od sudskih postupaka;

F.  budući da članak 59. stavak 1. Ustava Kraljevine Belgije predviđa da „osim u slučaju da je zatečen u počinjenju kaznenog djela, protiv nijednog člana dvaju domova ne može se u okviru provedbe zakona pokrenuti sudski postupak niti ga se može izravno pozvati pred sud ili uhititi za vrijeme zasjedanja ako to ne odobri dom čiji je on član;

G.  budući da u pojedinačnom slučaju Parlament sam odlučuje o ukidanju imuniteta; budući da pri donošenju te odluke Parlament može objektivno uzeti u obzir položaj u kojem se zastupnik nalazi(3);

H.  budući da navodno kazneno djelo nije izravno i očito povezano s mandatom Filipa De Mana kao zastupnika u Europskom parlamentu i ne predstavlja mišljenje ili glas dan u okviru njegova obnašanja dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu, u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

I.  budući da u ovom slučaju Parlament nije pronašao dokaze o postojanju fumus persecutionis, odnosno o činjeničnim elementima koji bi upućivali na to da se predmetnim pravnim postupkom nastoji nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnika;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Filipu De Manu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Kraljevine Belgije i Filipu De Manu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.; Presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115. (2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266. (3) Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440, točka 28.

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Zdzisławu Krasnodębskom (2020/2224(IMM))

P9_TA(2021)0117 A9-0132/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Zdzisławu Krasnodębskom od 9. rujna 2020., koji je podnio predsjednik Općinskog suda za Varšavu-Śródmieście u Varšavi, kazneni odjel X, u vezi s kaznenim postupkom pokrenutim protiv njega povodom privatne tužbe i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 22. listopada 2020.,

–  nakon saslušanja Zdzisława Krasnodębskog u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019.(1),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 2. i 5. Ustava Republike Poljske:

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0132/2021),

A.  budući da je 23. siječnja 2020. predsjednik kaznenog odjela X Općinskog suda za Varšavu-Śródmieście, Poljska, proslijedio zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Zdzisławu Krasnodębskom koji je podnijela privatna stranka zbog određenih izjava Zdzisława Krasnodębskog tijekom radijskog intervjua od 1. veljače 2019.; budući da je 19. veljače 2020. kazneni odjel X Općinskog suda za Varšavu-Śródmieście obaviješten da je u pitanje dovedena nadležnost tijela u skladu s člankom 9. stavcima 1. i 12. Poslovnika, što utječe na dopuštenost zahtjeva; budući da je 18. svibnja 2020. sud zatražio pojašnjenja Ureda glavnog državnog odvjetnika te budući da je u dopisu od 8. rujna 2020. Ured glavnog državnog odvjetnika iznio stajalište da je „u slučaju pokretanja postupka povodom privatne tužbe u kojem ne sudjeluje državni odvjetnik sud tijelo koje je nadležno proslijediti zahtjev privatnog tužitelja za ukidanje imuniteta, u skladu s člankom 9. stavcima 1. i 12. Poslovnika Europskog parlamenta” i da pojam „nadležno tijelo” treba tumačiti s obzirom na članak 9. stavak 12. Poslovnika; budući da su zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta uputila pravosudna tijela u skladu s člankom 9. stavkom 12. Poslovnika te budući da u skladu s člankom 9. stavkom 1. Poslovnika svaki zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta mora podnijeti „nadležno tijelo države članice”, pri čemu ta dva pojma nisu identična;

B.  budući da je privatna tužba protiv Zdzisława Krasnodębskog prvotno podnesena Općinskom sudu za Krakov-Krowodrzu 6. svibnja 2019.; budući da je 18. listopada 2019. postupajući po službenoj dužnosti i nakon što je utvrdio da je intervju u kojem je sudjelovao Zdzisław Krasnodębski snimljen u radijskom studiju u Varšavi, a ne u Krakovu, taj sud utvrdio da nije nadležan za odlučivanje u predmetu te je predmet ustupio Općinskom sudu za Varšavu-Śródmieście u Varšavi;

C.  budući da je 1. veljače 2019., tijekom intervjua u jutarnjem radijskom programu, Zdzisław Krasnodębski privatnog tužitelja opisao kao „nepoznatog odvjetnika” i „gangstera” te tvrdio da se „razbacuje”;

D.  budući da je Zdzisław Krasnodębski prilikom iznošenja tih komentara navodno javno oklevetao privatnog tužitelja, što je navodno dovelo do toga da je on izgubio povjerenje koje mu je potrebno za obavljanje poslovne djelatnosti te budući da ga je ponizio u javnosti, što je kazneno djelo u skladu s člankom 212. stavkom 2. poljskog Kaznenog zakona;

E.  budući da se u članku 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije ističe da zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti;

F.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici u Europskom parlamentu na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

G.  budući da u skladu s člankom 105. stavcima 2. i 5. poljskog Ustava, od dana objave rezultata izbora do dana isteka svojeg mandata, zastupnik ne podliježe kaznenoj odgovornosti bez suglasnosti Sejma (donji dom parlamenta) te ne smije biti pritvoren niti uhićen bez suglasnosti Sejma, osim u slučajevima kada je zatečen u počinjenju kaznenog djela i kada je njegov pritvor nužan za osiguranje nesmetanog tijeka postupka;

H.  budući da navodna djela nisu povezana s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem Zdzisława Krasnodębskog pri obnašanju dužnosti u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

I.  budući da u ovom slučaju Parlament nije pronašao dokaze o postojanju fumus persecutionis, odnosno o činjeničnim elementima koji bi upućivali na to da se predmetnim pravnim postupkom nastoji nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnika, a time i Europskom parlamentu;

J.  budući da Parlament ne može preuzeti ulogu suda te da se zastupnik u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati optuženikom(2);

K.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri obavljanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Zdzisławu Krasnodębskom;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Poljske i Zdzisławu Krasnodębskom.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 et T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.; Presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115. (2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu (2020/2240(IMM))

P9_TA(2021)0118 A9-0136/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu, koji je 23. listopada 2020. podnio državni odvjetnik pri Kasacijskom sudu Helenske Republike u kontekstu izvršenja osuđujuće presude br. 2425, 2473, 2506, 2644/2020, koju je protiv njega donio Žalbeni sud u Ateni (Prvo vijeće od troje sudaca koje odlučuje o kaznenim stvarima), a koji je objavljen na plenarnoj sjednici 11. studenoga 2020.,

–  nakon saslušanja Ioannisa Lagosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Helenske Republike,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0136/2021),

A.  budući da je državni odvjetnik koji je nadležan za taj postupak zatražio ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu, zastupniku u Europskom parlamentu, kako bi se protiv njega mogla izvršiti osuđujuća presuda u okviru koje mu je izrečena kazna zatvora u ukupnom trajanju od trinaest (13) godina i osam (8) mjeseci te novčana kazna u ukupnom iznosu od tisuću tristo eura (1300 EUR) za jedno teže kazneno djelo i dva lakša kaznena djela;

B.  budući da prema članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije zastupnici u Europskom parlamentu na nacionalnom području svoje države uživaju imunitet koji se priznaje zastupnicima parlamenta te države;

C.  budući da je Ioannis Lagos 2. srpnja 2019. izabran kao zastupnik u Europskom parlamentu, a zahtjev za ukidanje imuniteta odnosi se na činjenice i optužnicu koji su prethodili njegovu stjecanju statusa zastupnika u Europskom parlamentu, a time i imuniteta zastupnika u Europskom parlamentu;

D.  budući da se, u skladu s člankom 62. Ustava Helenske Republike, tijekom trajanja zastupničkog mandata nijedan zastupnik ne smije kazneno goniti, uhititi, zatvoriti niti se u odnosu na njega mogu primijeniti ikakve druge mjere koje uključuju oduzimanje slobode, bez odobrenja Zastupničkog doma;

E.  budući da je Ioannis Lagos proglašen krivim za sljedeće: a) teže kazneno djelo pripadnosti zločinačkoj organizaciji i njezina vođenja (članak 187. stavci 1. i 3. Kaznenog zakona), počinjeno u Ateni između 2008. i danas, b) lakše kazneno djelo koje se odnosi na jednostavno posjedovanje oružja (Zakon br. 2168/1993), nakon odobrene izmjene optužnice koja se odnosila na kvalificirano kazneno djelo posjedovanja oružja, počinjeno 30. rujna 2013. u Perami (Atika) i c) lakše kazneno djelo koje se odnosi na povredu Zakona br. 456/1976 o „signalnim pištoljima i vatrometu”, počinjeno u Perami (Atika) 29. rujna 2013.;

F.  budući da je osuđujuća presuda Žalbenog suda u Ateni izvršiva odmah jer je sud odlučio da žalba protiv te odluke nema suspenzivan učinak;

G.  budući da je Odbor za pravna pitanja primio na znanje dokumente koje je Ioannis Lagos podnio njegovim članovima u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika smatrajući ih važnima za postupak;

H.  budući da se osuđujuća presuda ne odnosi na izražena mišljenja ili glasovanje Ioannisa Lagosa u okviru obnašanja njegovih dužnosti, u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

I.  budući da se u skladu s člankom 9. stavkom 8. Poslovnika Odbor za pravna pitanja ni pod kojim uvjetima ne može izjasniti o krivnji zastupnika u Parlamentu niti se izjasniti o tome opravdavaju li mišljenja ili postupci koji mu se pripisuju kazneni progon, čak ni u slučaju da Odbor prilikom razmatranja zahtjeva stekne podrobna saznanja o činjenicama slučaja;

J.  budući da nije na Europskom parlamentu da ispituje značajke nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

K.  budući da Europski parlament nema ovlast za ocjenjivanje ili ispitivanje nadležnosti nacionalnih pravosudnih tijela koja vode predmetni kazneni postupak;

L.  budući da je Ioannis Lagos jedan od nekoliko pojedinaca kojima je isto tako u kontekstu osuđujuće presude Žalbenog suda u Ateni izrečena višegodišnja zatvorska kazna za predmetna kaznena djela, pri čemu je jedina razlika u tome što on trenutačno uživa imunitet kao zastupnik u Europskom parlamentu;

M.  budući da imunitet parlamentarnih zastupnika u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika Europskog parlamenta nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

N.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri izvršavanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

O.  budući da predmetna kaznena djela nisu u očitoj i izravnoj vezi s dužnostima koje Ioannis Lagos obavlja kao zastupnik u Europskom parlamentu;

P.  budući da su se kaznena djela za koja je optužen dogodila prije njegova izbora kao zastupnika u Europskom parlamentu; budući da se na temelju toga ne može tvrditi da je sudski postupak, koji je započeo već 2014., pokrenut s namjerom da se nanese šteta budućoj političkoj aktivnosti Ioannisa Lagosa kao zastupnika u Europskom parlamentu jer je u tom trenutku njegov status zastupnika u Europskom parlamentu još uvijek bio hipotetski i budući;

Q.  budući da u ovom slučaju Parlament nije pronašao dokaze o postojanju fumus persecutionis, odnosno o činjeničnim elementima koji bi upućivali na to da se predmetnim pravnim postupkom nastoji nanijeti šteta političkoj aktivnosti zastupnika, a time i Europskom parlamentu;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Ioannisu Lagosu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora tužitelju Kasacijskog suda Helenske Republike i Ioannisu Lagosu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23. Presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115.

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu (2020/2219(IMM))

P9_TA(2021)0119 A9-0135/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Ioannisu Lagosu, koji je 2. listopada 2020. uputio državni odvjetnik pri Vrhovnom sudu Grčke u vezi s mogućom optužnicom državnog odvjetnika prvostupanjskog suda u Ateni (predmet: ABM:PB2020/65), i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 19. listopada 2020.,

–  nakon saslušanja Ioannisa Lagosa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011., 17. siječnja 2013. i 19. prosinca 2019.(1),

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9-0135/2021),

A.  budući da je državni odvjetnik pri Vrhovnom sudu Grčke podnio zahtjev za ukidanje zastupničkog imuniteta Ioannisu Lagosu zbog određenih radnji koje je Ioannis Lagos počinio tijekom govora u Europskom parlamentu 29. siječnja 2020.;

B.  budući da je Ioannis Lagos optužen za navodno oskvrnuće nacionalnog simbola Turske počinjeno tijekom plenarne rasprave održane 29. siječnja 2020. o migrantskoj situaciji na grčko-turskoj granici i zajedničkom odgovoru EU-a na nju;

C.  budući da oskvrnuće nacionalnog simbola predstavlja kazneno djelo iz 1) članka 1. stavka 1. Zakona 927/1979, u verziji Zakona 4285/2014 te 2) članka 155., zajedno s člancima 1., 12., 14., 26., 27., 51., 53., 57. i 79. grčkog Kaznenog zakona;

D.  budući da zastupnički imunitet nije osobna povlastica zastupnika već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

E.  budući da se, kao prvo, Parlament ne može smatrati Sudom te da se, kao drugo, zastupnik u Europskom parlamentu u kontekstu postupka ukidanja imuniteta ne može smatrati „optuženikom”(2);

F.  budući da se u članku 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da „ zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti”;

G.  budući da je Ioannis Lagos predmetnu radnju počinio tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta, u službenim prostorijama u kojima se ta sjednica održavala i obnašajući dužnost zastupnika u Europskom parlamentu;

H.  budući da je predmetna radnja Ioannisa Lagosa stoga počinjena u kontekstu obnašanja dužnosti zastupnika i rada u Europskom parlamentu;

1.  odlučuje ne ukinuti imunitet Ioannisu Lagosu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Helenske Republike i Ioannisu Lagosu.

(1) Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI: EU:C:2011:543; presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23. presuda Suda od 19. prosinca 2019., Junqueras Vies, C-502/19, ECLI:EU:C:2019:1115. (2) Presuda Općeg suda od 30. travnja 2019., Briois/Parlament, T-214/18, ECLI:EU:T:2019:266.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske Unije i Kraljevine Norveške na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uključene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (10643/20 – C9-0424/2020 – 2020/0230(NLE))

P9_TA(2021)0120 A9-0035/2021

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (10643/20),

–  uzimajući u obzir Sporazum u obliku razmjene pisama između Europske Unije i Kraljevine Norveške na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994.o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uključene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (10644/20),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom i člankom 218. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0424/2020),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0035/2021),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kraljevine Norveške.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (12543/2020 – C9-0084/2021 – 2020/0157(NLE))

P9_TA(2021)0121 A9-0053/2021

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12543/2020),

–  uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o izvršavanju zakonodavstva, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (10365/2020),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 207. stavkom 3. prvim podstavkom, člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0084/2021),

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 27. travnja 2021.(1) o Nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za razvoj,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0053/2021),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Hondurasa.

(1) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P9_TA(2021)0129.

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. Izvješće o provedbi aspekata sigurnosti na cestama iz paketa o tehničkoj ispravnosti (2019/2205(INI))

P9_TA(2021)0122 A9-0028/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir paket o tehničkoj ispravnosti, koji obuhvaća Direktivu 2014/45/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila(1), Direktivu 2014/46/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o izmjeni Direktive Vijeća 1999/37/EZ o dokumentima za registraciju vozila(2) i Direktivu 2014/47/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. studenog 2017. o temi „Spašavanje života: poboljšanje sigurnosti automobila u EU-u”(4),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. s preporukama Komisiji o manipulacijama s brojačima kilometara u motornim vozilima: revizija pravnog okvira EU-a(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. srpnja 2010. naslovljenu „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjernice politike sigurnosti na cestama za razdoblje 2011. – 2020.” (COM(2010)0389),

–   uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije „Okvir EU-a za sigurnost na cestama za razdoblje 2021. – 2030.: sljedeći koraci prema ostvarenju nulte vizije’” (SWD(2019)0283),

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, osobito cilj održivog razvoja br. 3.6 koji je usmjeren na to da se do 2020. prepolovi broj smrtnih slučajeva i ozljeda u prometnim nesrećama u svijetu i cilj održivog razvoja br. 11.2 koji je usmjeren na to da se do 2030. svima osigura pristup sigurnim, cjenovno pristupačnim, dostupnim i održivim prometnim sustavima, čime bi se poboljšala sigurnost na cestama, osobito širenjem mreže javnog prijevoza, uz obraćanje posebne pozornosti na potrebe ranjivih skupina, žena, djece, osoba s invaliditetom i starijih osoba;

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnostiˮ (COM(2020)0789),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave(6), u kojoj se Komisiji upućuje poziv da žurno objavi zakonodavni prijedlog o pristupu podacima i resursima u vozilu,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Europske komisije od 16. veljače 2020. o europskoj strategiji za podatke (COM(2020)0066), u kojoj se spominje ažuriranje postojećeg zakonodavstva o pristupu podacima u vozilu kako bi se osigurao pravedan pristup određenim podacima o automobilima,

–  uzimajući u obzir procjenu provedbe na razini Europe koju je naručila Služba Europskog parlamenta za istraživanja i koja je objavljena u rujnu 2020. o provedbi paketa o tehničkoj ispravnosti,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 4. studenoga 2020. o provedbi Direktive 2014/45/EU o periodičnim tehničkim pregledima motornih vozila i njihovih priključnih vozila (COM(2020)0699),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 3. studenoga 2020. o provedbi Direktive 2014/47/EU o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji (COM(2020)0676),

–  uzimajući u obzir studiju koju je naručila Glavna uprava Komisije za mobilnost i promet (GU MOVE) i koja je objavljena u veljači 2019. o uključivanju lakih prikolica i vozila na dva ili tri kotača u područje primjene periodičnih tehničkih pregleda,

–  uzimajući u obzir studiju koju je naručila Glavna uprava za mobilnost i promet i koja je objavljena u veljači 2019. o uključivanju sustava eCall u periodične tehničke preglede motornih vozila,

–  uzimajući u obzir studiju koju je naručila Glavna uprava za mobilnost i promet i koja je objavljena u travnju 2015. na informacijskoj platformi o vozilima,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. o zahtjevima za homologaciju tipa za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila, u pogledu njihove opće sigurnosti te zaštite osoba u vozilima i nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu(7),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješćâ o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj Odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9-0028/2021),

A.  budući da je 2010. EU donio politiku sigurnosti na cestama čiji je cilj smanjenje broja poginulih na cestama za 50 % do 2020.; budući da je 2011. EU postavio cilj „nulte vizije” kojim se predviđa nulta stopa smrtnih slučajeva u cestovnom prometu do 2050.; budući da je 2019. na europskim cestama poginulo oko 22 800 osoba, a teško ih je ozlijeđeno oko 135 000; budući da je potrebno poduzeti djelotvornije i usklađenije mjere na razini EU-a i država članica kako bi se postigao cilj nulte vizije;

B.  budući da je, unatoč naporima za poboljšanje sigurnosti na cestama u EU-u, napredak u smanjenju stopa smrtnosti na cestama, premda znatan, posljednjih godina bio previše spor; budući da se smatra da su tehnički kvarovi razlog za oko 5 % nesreća u kojima sudjeluju vozila u teretnom prijevozu; budući da se smatra da je loše održavanje vozila razlog za 4 % nesreća u koje su uključeni sudionici u cestovnom prometu;

C.  budući da preliminarni podaci za 2019. pokazuju da je na cestama EU-a zabilježeno manje smrtnih slučajeva u usporedbi s prethodnom godinom, ali da je napredak i dalje prespor; budući da je sigurno da će cilj EU-a da se broj poginulih na cestama između 2010. i kraja 2020. prepolovi biti ostvaren tek polovično jer je dosad zabilježeno samo smanjenje od 23 %; budući da su učestali, detaljni i periodični tehnički pregledi vozila koje provode visoko kvalificirani inspektori i pregledi tehničke ispravnosti na cesti ključni za poboljšanje sigurnosti na cestama;

D.  budući da goleme razlike u stopama smrtnosti na cestama među državama članicama, pri čemu se u zemlji s najgorim rezultatima bilježi četiri puta više poginulih na cestama nego u zemlji s najboljim rezultatima, pokazuju da je državama članicama s najgorim rezultatima potrebno posebno praćenje, partnerstvo i pomoć;

E.  budući da još postoje velike razlike u sigurnosti na cestama između država članica u istočnoj i zapadnoj Europi; budući da ove prve često postaju odredište za vozni park rabljenih automobila podrijetlom iz ovih drugih, što može biti rizik za sigurnost ljudi i okoliš, koji treba razmotriti na razini EU-a;

F.  budući da je, osim zabrinutosti u pogledu klime i okoliša, tehnička ispravnost vozila pitanje javnog zdravlja, i u pogledu osiguravanja sigurnosti na cestama i u vezi s utjecajem emisija na kvalitetu zraka; budući da su nedavni skandali s emisijama pokazali potrebu za neovisnim pregledima tijekom cijelog životnog vijeka vozila, uzimajući u obzir njegove stvarne emisije;

G.  budući da analiza prenošenja i provedbe paketa o tehničkoj ispravnosti u državama članicama pokazuje da je potrebno poboljšati postupke usklađivanja na razini EU-a;

H.  budući da je tržište rabljenih automobila u Europskoj uniji dva do tri puta veće od tržišta novih automobila te da prijevare povezane s brojačem kilometara u rabljenim automobilima ozbiljno utječu na sigurnost na cestama; budući da se u studijama procjenjuje da je postotak rabljenih vozila na kojima su provedeni nedopušteni zahvati između 5 % i 12 % u nacionalnoj prodaji i između 30 % i 50 % u prekograničnoj prodaji; budući da samo šest država članica priznaje manipulacije s brojačima kilometara kao kazneno djelo; budući da je i zbog nedostatka zajedničke europske baze podataka otežan kazneni progon takvih prijevarnih praksi;

I.  budući da povećana upotreba funkcija automatizirane vožnje zahtijeva ažuriranje paketa o tehničkoj ispravnosti vozila kako bi on uključivao inspekciju i osposobljavanje u odnosu na nove napredne značajke za pomoć pri vožnji koje će se uvesti od 2022.;

J.  budući da su neke države članice već uvele instrumente za minimiziranje manipulacija povezanih s brojačima kilometara, kao što su „Car-Pass” u Belgiji i „Nationale AutoPas” (NAP) u Nizozemskoj; budući da se obje države članice koriste bazom podataka u kojoj se prikupljaju stanja brojača kilometara pri svakom održavanju, servisu, popravku ili periodičnom pregledu vozila, a da se pritom ne prikupljaju osobni podaci, i budući da su obje u svojim područjima u kratkom vremenu gotovo u potpunosti uklonile prijevare povezane s brojačima kilometara;

K.  budući da je kvaliteta cestovne infrastrukture od presudne važnosti za sigurnost na cestama; budući da su povezivost i digitalna infrastruktura od presudne važnosti, a bit će i sve važniji za sigurnost na cestama jer će se umrežena i autonomna vozila sve češće upotrebljavati;

Preporuke

Prenošenje i provedba paketa o tehničkoj ispravnosti – Sigurnosni ciljevi EU-a

1.  pozdravlja činjenicu da su prenošenje paketa o tehničkoj ispravnosti i provedba nekih njegovih odredbi pokazali bolju usklađenost nacionalnih postupaka, posebno u pogledu učestalosti, sadržaja i metoda tehničkih pregleda vozila;

2.  pozdravlja činjenicu da je prenošenje paketa o tehničkoj ispravnosti pridonijelo poboljšanju kvalitete periodičnih tehničkih pregleda, razini kvalifikacije inspektora te koordinaciji i standardima država članica u pogledu pregleda vozila na cesti, kako bi se povećao standard sigurnosti na cestama;

3.  žali zbog toga što, unatoč boljoj kvaliteti periodičnih tehničkih pregleda i s time povezanim pozitivnim učincima za cestovnu sigurnost, paket o tehničkoj ispravnosti sadrži neke neobvezne odredbe koje su nedovoljno prenesene ili uopće nisu prenesene; ističe potrebu da se postupno prestanu primjenjivati dobrovoljne odredbe i da se razvije sustav obveznih zahtjeva kako bi se poboljšalo usklađivanje aspekata kao što su osiguranje tereta, razmjena informacija i suradnja među državama članicama na razini EU-a te podsjeća da su te mjere posebno važne za prekogranične regije;

4.  žali zbog toga što neke države članice nisu na vrijeme dovršile prenošenje paketa o tehničkoj ispravnosti te zbog toga što je Komisija protiv jedne države članice morala pokrenuti postupak zbog povrede prava; potiče predmetne države članice da brzo prenesu odredbe paketa o tehničkoj ispravnosti koje nedostaju u svoje nacionalno zakonodavstvo te da u potpunosti ispune sve svoje obveze u pogledu izrade kompletnih tehničkih informacija s obzirom na to da je cestovna sigurnost za europske građane prioritet Europske unije;

5.  žali što je zbog nedovoljnih financijskih sredstava za inspekcijske aktivnosti, uključujući inspekcijsko osoblje, opremu i osposobljavanje, i dalje ugroženo postizanje ciljeva tehničke ispravnosti; ističe da bi države članice svojim tijelima za sigurnost na cestama trebala na raspolaganje staviti dostatnu financijsku i administrativnu potporu kako bi se učinkovito proveo paket o tehničkoj ispravnosti i njegova buduća revidirana verzija;

Učestalost i sadržaj pregleda

6.  pozdravlja činjenicu da se nakon stupanja na snagu paketa o tehničkoj ispravnosti 90 % tehničkih pregleda vozila obavlja u istim ili čak strožim intervalima od onih utvrđenih u paketu, što uvelike doprinosi smanjenju broja nesigurnih vozila koja prometuju cestama EU-a; međutim, žali zbog činjenice da neke države članice još zahtijevaju dulje intervale od onih utvrđenih u paketu, čime se smanjuje sigurnost uvjeta vožnje; poziva predmetne države članice da se bez daljnjeg odgađanja usklade s intervalima utvrđenima u paketu jer su u pitanju sigurnost i život građana EU-a;

7.  poziva Komisiju da razmotri postroživanje režima pregleda i uvođenje obveze dodatnih pregleda nakon dosegnute određene kilometraže za vozila u kategoriji M1 koja se koriste kao taksiji ili vozila hitne pomoći te vozila kategorije N1 koja se koriste za usluge dostave paketa, kao i da razmotri proširenje te obveze na ostala vozila unutar tih kategorija koja se koriste za daljnje komercijalne svrhe;

8.  primjećuje povećanje upotrebe pojedinačnih vozila i zajedničke mobilnosti u svrhe javnog prijevoza i/ili logistike; traži od Komisije da procijeni treba li u skladu s time povećati učestalost pregleda tih vozila uključivanjem mogućnosti godišnjeg obveznog pregleda ili uzimanjem u obzir, na primjer, intenziteta njihova korištenja u prometu u pogledu kilometraže i s tim povezanog zastarijevanja dijelova te broja prevezenih putnika;

9.   primjećuje da uzajamno priznavanje tehničkih pregleda rabljenih vozila uvezenih iz drugih država članica nije predviđeno u slučajevima u kojima države članice imaju različitu učestalost pregleda te se stoga paketom predviđa samo ograničeno uzajamno priznavanje u tom pogledu; poziva Komisiju da u sljedeću reviziju paketa o tehničkoj ispravnosti uvrsti certifikaciju EU-a za rabljene automobile;

10.  konstatira da se motociklisti smatraju nezaštićenim sudionicima u cestovnom prometu i da se broj smrtnih slučajeva među njima najsporije smanjuje od svih korisnika vozila u EU-u; napominje da neovlašteno mijenjanje i podešavanje mopeda posebno povećava rizik od nesreća za mlade i mlađe punoljetne osobe; stoga poziva Komisiju da razmotri proširenje obveze provođenja pregleda na cesti na vozila na dva i tri kotača, uključujući minimalni cilj godišnjih pregleda od 5 %, s obzirom na to da su ta vozila trenutačno potpuno isključena iz područja primjene Direktive 2014/47/EU

11.  poziva Komisiju da razmotri ukidanje izuzeća iz obveze periodičnih tehničkih pregleda za vozila na dva i tri kotača, što je trenutačno moguće u skladu s Direktivom 2014/45/EU; poziva Komisiju da u svojoj predstojećoj evaluaciji procijeni mogućnost da se u sustav obveznog periodičnog tehničkog pregleda uključe i kategorije vozila na dva i tri kotača s motorom radnog obujma manjeg od 125 cm³ i lake prikolice, na temelju relevantnih podataka o prometnim nesrećama i čimbenika troškova i koristi kao što su blizina mjesta za preglede u udaljenim područjima, administrativno opterećenje i financijski troškovi za građane EU-a; traži od Komisije da svoju procjenu temelji na usporedbi rezultata između država u kojima su periodični tehnički pregledi već na snazi za sva vozila u tim kategorijama i država koje ne provode takve preglede, kao i na učincima u pogledu sigurnosti na cestama; poziva na uvođenje dodatnog rasporeda provjera na temelju dosegnute kilometraže za motocikle koji se upotrebljavaju za usluge dostave paketa ili hrane te drugi komercijalni prijevoz robe ili osoba;

12.  napominje da se razina tolerancije za istekle periodične tehničke preglede znatno razlikuje među državama članicama, od četiri mjeseca do nulte tolerancije; poziva Komisiju da uskladi razinu tolerancije uvođenjem maksimalnog kratkog vremenskog razdoblja kojim se ne ugrožava pravovremena provedba periodičnih tehničkih pregleda te povećanjem sankcija za nepridržavanje;

13.  podsjeća da vozila prilagođena na način da ih mogu voziti osobe s invaliditetom imaju posebne funkcije i postavke; ističe da vozila koja se upotrebljavaju za prijevoz putnika s invaliditetom moraju biti u skladu s posebnim tehničkim uvjetima, kao što su pričvršćeni pojasevi te prilagođena unutrašnjost kako bi se osigurala sigurnost putnika; ističe potrebu da se osigura da sve te ključne značajke na odgovarajući način čine dio svakog pregleda;

14.  žali zbog činjenice što su države članice do sada uvele samo opće mjere pri prenošenju odredaba o kaznama za prijevare povezane s brojačima kilometara; apelira na države članice da se usklade s tim jasnim zahtjevom iz paketa o tehničkoj ispravnosti, bez daljnje odgode u svoje nacionalno zakonodavstvo prenesu konkretnije mjere te dodijele nužne ljudske i financijske resurse za njegovu provedbu; žali zbog činjenice da je trenutačna odredba o kaznama za prijevare povezane s brojačem kilometara i dalje slaba jer se njome zahtijeva samo da one budu „učinkovite, proporcionalne, odvraćajuće i nediskriminirajuće”, čime se državama članicama uvelike daje diskrecijsko pravo da odluče o stvarnim iznosima i odgovarajućim odvraćajućim mjerama; smatra da bi se u sljedećoj reviziji trebale utvrditi usklađenije i konkretnije kazne za prijevare povezane s brojačem kilometara, zajedno s dodatnim čvrstim mjerama protiv neovlaštenih zahvata, uključujući odgovarajuće mehanizme kibersigurnosti i tehnologije šifriranja kako bi se postavile prepreke elektroničkom manipuliranju i olakšalo njegovo otkrivanje; poziva Komisiju da propiše zajamčenu pristupačnost određenih podataka, funkcija i podataka o softveru koji se odnose na vozilo za organizacije koje obavljaju preglede; poziva na to da se od država članica zahtijeva da stvore pravne, tehničke i operativne prepreke kako bi manipulacije brojačima kilometara postale nemoguće; naglašava da je nepostojanje dosljedne baze podataka s podacima o kilometraži za rabljene automobile, koja se uzajamno priznaje i razmjenjuje među državama članicama, ključna prepreka za otkrivanje prijevara povezanih s brojačem kilometara;

15.  poziva Komisiju da u sljedeću reviziju paketa uključi obvezne odredbe kojima se državama članicama omogućuje da bilježe obvezna očitavanja stanja brojača kilometara na svim pregledima, radovima održavanja i glavnim popravcima, počevši od prve registracije vozila;

16.  poziva Komisiju da uzme u obzir nova ispitivanja emisija u stvarnim uvjetima vožnje predviđena Uredbom Euro 6 i mogućim budućim revizijama; poziva Komisiju da mjerenja koja bi odražavala takva ispitivanja uključi u opseg periodičnih tehničkih pregleda i sve druge moguće promjene u sljedećoj reviziji paketa o tehničkoj ispravnosti; poziva Komisiju i države članice da usklade tehnologije za mjerenje emisija tijekom tehničkih pregleda i najveća dopuštena odstupanja kako bi se osiguralo da su sva vozila na europskim cestama usklađena sa standardima u pogledu emisija;

Korištena oprema i osposobljavanje inspektora

17.   pozdravlja činjenicu da je u svim državama članicama nakon stupanja na snagu paketa o tehničkoj ispravnosti oprema za tehnički pregled usklađena i da ispunjava određene minimalne zahtjeve, čime se poboljšava ujednačenost tehničkih pregleda diljem EU-a;

18.  napominje da, iako su sve države članice uvele minimalne kvalifikacije za inspektore koji provode tehničke preglede, neke ne poštuju zahtjeve propisane u Prilogu IV. Direktivi 2014/45/EU o periodičnim tehničkim pregledima; poziva te države članice da na odgovarajući način usklade svoje zahtjeve; poziva Komisiju da promiče razmjenu dobrih praksi i stečenih iskustava među državama članicama o tome kako provesti Prilog IV. Direktivi 2014/45/EU te da procijeni potrebu za redovitom obnovom znanja i odgovarajućim ispitima; poziva Komisiju da promiče redovito ažuriranje i usklađivanje sadržaja osposobljavanja među državama članicama kako bi se znanje i vještine inspektora prilagodili razvojnom postupku automatizacije i digitalizacije u automobilskom sektoru, posebno u pogledu napredne pomoći u vožnji, sustava bez vozača i upotrebe elektroničkih sustava za razmjenu informacija među nacionalnim tijelima nadležnima za sigurnost na cestama, uključujući sigurnu razmjenu podataka, kibersigurnost i zaštitu osobnih podataka vozača; ističe da manipulacije i prijevare u pogledu elektroničkih sigurnosnih značajki, kao što su napredni sustavi pomoći u vožnji, čine velik sigurnosni rizik te ih stoga inspektori trebaju otkrivati; naglašava da bi inspektorima trebalo pružiti posebno osposobljavanje o provjeri cjelovitosti softvera;

19.  ponavlja da bi trebalo poduzeti korake kako bi se zajamčila neovisnost inspektora i organizacija za inspekciju od industrije trgovine vozilima, održavanja i popravaka vozila kako bi se izbjegli financijski sukobi interesa, među ostalim za provjeru emisija, uz pružanje snažnijih zaštitnih mjera u pogledu građanskopravne odgovornosti za sve dijelove;

Pregledi tehničke ispravnosti na cesti i osiguranje tereta

20.  napominje da se prema izvješćima Komisije učestalost pregleda ispravnosti gospodarskih vozila na cesti u posljednjih šest godina smanjuje; žali zbog tog trenda i podsjeća da su u okviru paketa o tehničkoj ispravnosti države članice od 2018. obvezne osigurati provođenje minimalnog broja pregleda ispravnosti na cesti u odnosu na broj registriranih vozila na njihovu državnom području (5 %); poziva države članice da pojačaju napore kako bi postigle minimalni cilj od 5 % i podsjeća da će prva obveza izvješćivanja o preispitivanju tog cilja biti predviđena do 31. ožujka 2021. za razdoblje 2019. – 2020.; poziva Komisiju da uključi vozila kategorije N1(8) koja se upotrebljavaju za komercijalni cestovni prijevoz tereta u područje primjene pregleda ispravnosti na cesti s obzirom na porast njihova broja i veliku kilometražu;

21.  poziva Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se dodatno unaprijedila kvaliteta i nediskriminirajuća priroda tih pregleda u skladu s pravilima unutarnjeg tržišta, na primjer utvrđivanjem ključnih pokazatelja uspješnosti i prikupljanjem podataka o njima te poticanjem upotrebe sustava „profila za procjenu rizika” za bolje usmjeravanje pregleda i kazni, osobito za višestruke prekršitelje, uz istovremeno poštovanje okvira EU-a za zaštitu podataka;

22.  žali zbog toga što su smanjeni izdaci iz nacionalnih proračuna za provedbu zakonodavstva o cestovnoj sigurnosti očito doprinijeli manjoj učestalosti pregleda na cesti tijekom posljednjih nekoliko godina; u tom pogledu poziva nacionalna tijela da osiguraju veća financijska sredstva za preglede, osobito s obzirom na potencijalno uvođenje obveznog pregleda za nove vrste vozila;

23.  žali zbog činjenice što odredbe iz paketa o tehničkoj ispravnosti koje se odnose na pregled osiguranja tereta nisu obvezne, zbog čega je samo nekoliko država članica prenijelo relevantne sigurnosne mjere; stoga zaključuje da usklađivanje u tom pogledu nije ni približno postignuto; potiče Komisiju da u sljedećoj reviziji predloži jačanje tih odredbi, uključujući one o usklađenim minimalnim zahtjevima za osiguranje tereta, obveznoj opremi za osiguranje tereta za svako vozilo i minimalnom rasponu kompetencija, osposobljavanja i znanja i osoblja uključenog u osiguranje tereta i inspektora;

Evidencija informacija i razmjena podataka među državama članicama

24.  žali zbog činjenice što tek nekoliko država članica vodi nacionalnu elektroničku bazu podataka o glavnim i opasnim nedostacima otkrivenima tijekom pregleda ispravnosti na cesti te što države članice rijetko obavješćuju nacionalne kontaktne točke države članice u kojoj je vozilo registrirano o rezultatima tih pregleda; žali zbog činjenice da se paketom o tehničkoj ispravnosti ne utvrđuju nikakve mjere koje bi država članica u kojoj je vozilo registrirano trebala poduzeti nakon što je obaviještena o takvim velikim i opasnim nedostacima; potiče Komisiju da ojača te odredbe u sljedećoj reviziji, među ostalim utvrđivanjem jedinstvenog programa mjera koje bi država članica u kojoj je vozilo registrirano trebala poduzeti nakon primitka takve obavijesti;

25.  poziva Komisiju, s obzirom na elektroničke podatke za vozila u okviru paketa o tehničkoj ispravnosti, da razmotri izmjenu Direktive 2014/46/EU o dokumentima za registraciju vozila kako bi ukinula obvezu dostavljanja fizičke dokumentacije i obvezu prema kojoj vozač mora predočiti potvrdu o registraciji u tiskanom obliku; napominje da bi trebalo stvoriti uvjete da inspektori mogu u potpunosti koristiti elektroničke podatke;

26.  poziva države članice da olakšaju sustavnu razmjenu podataka o tehničkim pregledima i očitanjima brojača kilometara među svojim nadležnim tijelima za pregled, registraciju i homologaciju vozila, proizvođačima opreme za tehničke preglede i proizvođačima vozila; u tom pogledu pozdravlja studiju izvedivosti Komisije o informativnoj platformi o vozilima; poziva Komisiju i države članice da rade na tome da se u okviru sljedeće revizije uspostavi informativna platforma o vozilima kako bi se ubrzala i olakšala razmjena podataka i osigurala učinkovitija koordinacija među državama članicama; naglašava da bi se tom informacijskom platformom o vozilima trebali omogućiti postupak inspekcije i razmjena podataka bez papira, uz potpuno poštovanje kibersigurnosti i zaštite podataka u odnosu na treće strane; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da je Komisija na razini EU-a uvela platformu MOVEHUB i njezin nedavno razvijeni modul ODOCAR, koji pružaju informatičku infrastrukturu za razmjenu očitanja brojača kilometara diljem Unije na temelju baze podataka, uključujući mogućnost razmjene informacija s mrežom Eucaris; poziva Komisiju da procijeni bi li upotreba MOVEHUB-a EU-a pri budućoj reviziji trebala postati obvezna za države članice;

27.  poziva Komisiju da tijekom sljedeće revizije procijeni mogućnost uključivanja, u okviru obvezne razmjene podataka o povijesti vozila među tijelima za registraciju, ne samo očitanja brojača kilometara nego i informacija o nesrećama i učestalosti znatnih neispravnosti jer bi se time osiguralo da su građani EU-a zaštićeni od prijevara i bolje informirani o povijesti i stanju svojih vozila te skrivenim ranijim popravcima vozila; smatra da bi prometne nesreće trebale dovesti do dodatnih pregleda kojima bi se osiguralo da se vozila pravilno poprave i poboljšala sigurnost na cestama;

Okvir otporan na promjene u budućnosti

28.  poziva Komisiju da pri sljedećoj reviziji uzme u obzir tehnički napredak u pogledu sigurnosnih karakteristika vozila; napominje da će u skladu s Uredbom (EU) 2019/2144 od 2022. nova vozila morati biti opremljena novim naprednim sigurnosnim sustavima i sustavima za pomoć vozaču; poziva Komisiju da te nove sustave uključi u opseg periodičnih tehničkih pregleda, kao i vještine i znanje inspektora vozila, te da smanji rizik od nedopuštenih zahvata u okviru tih sustava i manipulacije njima; traži od Komisije da u periodične tehničke preglede uključi i sustav eCall te ažuriranja softvera i bežična ažuriranja(9) te da izradi smjernice i standarde za redovite sigurnosne provjere i preglede autonomnih i povezanih vozila; poziva Komisiju da istraži daljnju upotrebu senzora ugrađenih u vozila u kontekstu pregleda na cesti te da obrati posebnu pozornost na posebne zahtjeve sustava samodijagnoze u vozilima i na prevladavajuće načelo javnog zdravlja; u tom pogledu poziva proizvođače automobila i tijela da surađuju u primjeni novih tehnologija pomoći u vožnji kako bi se osigurala trajna usklađenost sa standardima i pomoglo predvidjeti buduće trendove;

29.  konstatira povećanje broja novih vrsta prijevoza koje su se pojavile na javnim cestama, kao što su, među ostalima, električni romobili, vozila s jednim kotačem i samobalansirajući električni skuteri; traži od Komisije da procijeni trebaju li te nove vrste biti spomenute u predstojećoj reviziji u cilju poboljšanja cestovne sigurnosti;

30.  poziva Komisiju da tijekom sljedećih godina organizira Europsku godinu sigurnosti na cestama, u okviru priprema za 2030. kao prijelazni ciljni datum za ostvarivanje vizije nula;

31.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju primjerena financijska sredstva za kvalitetu cestovne infrastrukture, posebno za održavanje; nadalje poziva Komisiju da ojača svoj pristup održavanju poduzimanjem odgovarajućih mjera kako bi se poboljšalo dugoročno planiranje održavanja u državama članicama; napominje da će povezivost i digitalna sigurnost biti od presudne važnosti za sve veću upotrebu umreženih i autonomnih vozila;

o
o   o

32.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 127, 29.4.2014., str. 51. (2) SL L 127, 29.4.2014., str. 129. (3) SL L 127, 29.4.2014., str. 134. (4) SL C 356, 4.10.2018., str. 2. (5) SL C 76, 9.3.2020., str. 151. (6) SL C 162, 10.5.2019., str. 2. (7) SL L 325, 16.12.2019., str. 1. (8) Vozila koja se koriste za prijevoz tereta i imaju najveću masu koja ne prelazi 3,5 tone (na primjer kamioneti, kombiji). (9) Vidjeti priloge I. i III. Direktivi 2014/45/EU.

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o ostacima kemikalija u Baltičkom moru na temelju predstavki br. 1328/2019 i 0406/2020 (2021/2567(RSP))

P9_TA(2021)0123 B9-0224/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir predstavke br. 1328/2019 i 0406/2020,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji, članke 4. i 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te članke 35. i 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. rujna 1997. o ekološkim problemima Baltičkog mora(1), cilj Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike(2) za smanjenje onečišćenja i opasnih tvari te obvezu država članica da prate podvodno kemijsko streljivo u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008.o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji)(3),

–  uzimajući u obzir predanost spašavanju mora i pretvaranju regije Baltičkog mora u svjetskog predvodnika u području pomorske sigurnosti u okviru Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora te obvezu država članica EU-a da uklone kemijsko streljivo i neeksplodirana eksplozivna sredstva bačena u more u okviru Akcijskog plana strategije pomorske sigurnosti EU-a,

–  uzimajući u obzir Komisijin cilj nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš kako je utvrđeno u poglavlju 2.1.8. Komunikacije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu (COM(2019)0640) i predanost EU-a da zaustavi gubitak biološke raznolikosti i postane svjetski predvodnik u rješavanju globalne krize biološke raznolikosti u skladu sa svojom Strategijom o biološkoj raznolikosti do 2020. i Strategijom o bioraznolikosti do 2030.,

–  uzimajući u obzir obveze koje su države stranke preuzele u skladu s člankom 2. Konvencije Gospodarske komisije UN-a za Europu iz 1992. o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera i člankom 4. Protokola o vodi i zdravlju iz 1999.,

–  uzimajući u obzir predstojeći Komisijin program Interreg za regiju Baltičkog mora za razdoblje 2021. – 2027.,

–  uzimajući u obzir Helsinšku konvenciju o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora iz 1992., Akcijski plan za Baltičko more i zaključke Odbora za zaštitu baltičkog podmorja (HELCOM) o kemijskom streljivu bačenom u more,

–  uzimajući u obzir obveze država u okviru UN-ovih ciljeva održivog razvoja, odnosno cilj 3.9 o smanjenju smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama i zagađenjem, cilj 6.3. o poboljšanju kvalitete vode eliminacijom odlaganja i smanjenjem ispuštanja opasnih kemikalija na najmanju moguću mjeru te ciljeve 14.1. i 14.2. o sprečavanju onečišćenja mora i zaštiti morskih i obalnih ekosustava,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 1612(2008) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o kemijskom streljivu zakopanom u Baltičkom moru i popratno izvješće od 28. travnja 2008.,

–  uzimajući u obzir rasprave o predstavkama br. 1328/2019 i 0406/2020 na sjednici Odbora za predstavke održanoj 3. prosinca 2020.,

–  uzimajući u obzir članak 227. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je od završetka Drugog svjetskog rata najmanje 50 000 tona konvencionalnog i kemijskog oružja koje sadržava opasne tvari (kao što su iperit i suzavac te nervni otrov i kemijski agensi koja izazivaju gušenje) bačeno u Baltičko more;

B.  budući da se to streljivo polako razgrađuje i ispušta otrovne tvari u vodu, što predstavlja opasnost za zdravlje ljudi jer onečišćuje hranu i uzrokuje teške opekline i trovanje pri izravnom kontaktu, šteti morskim ekosustavima i biološkoj raznolikosti te ugrožava lokalne gospodarske aktivnosti kao što su ribolov, vađenje prirodnih resursa i proizvodnja obnovljive energije iz elektrana;

C.  budući da je Baltičko more zbog svojeg zemljopisnog položaja poluzatvoreno more sa sporim protokom vode i vrlo niskim kapacitetom za samočišćenje; budući da se smatra jednim od najzagađenijih mora na svijetu, u kojem razina kisika opada na velikoj dubini, što već ugrožava život u moru;

D.  budući da su ad hoc radna skupina HELCOM-a za odbačeno kemijsko streljivo (CHEMU), projekt pod nazivom „Modeliranje ekoloških rizika povezanih s kemijskim oružjem bačenim u more” (MERCW) koji je financirao EU i ad hoc stručna skupina HELCOM-a za ažuriranje i preispitivanje postojećih informacija o kemijskom streljivu bačenom u Baltičko more (MUNI) i o rizicima za okoliš povezanima s opasnim potopljenim predmetima (SUBMERGED) proveli dragocjena istraživanja;

E.  budući da je tijekom kolokvija o izazovima neeksplodiranog streljiva u moru održanog u Bruxellesu 20. veljače 2019. izražena potreba za većom suradnjom;

F.  budući da međunarodna zajednica ne raspolaže pouzdanim informacijama o količini, prirodi i lokacijama odloženog streljiva zbog loše dokumentiranosti tih aktivnosti i nedovoljnog istraživanja podmorja Baltičkog mora;

G.  budući da nije postignut konsenzus o trenutačnom stanju streljiva, opasnosti koju predstavljaju i mogućim rješenjima tog problema;

H.  budući da su programom Interreg za regiju Baltičkog mora osigurana sredstva za projekt CHEMSEA (potraga za kemijskom municijom i njezina procjena) za razdoblje 2011. – 2014., projekt DAIMON (Odluka o potpori za municiju u podmorju) za razdoblje 2016. – 2019. i projekt DAIMON 2 za razdoblje 2019. – 2021. u ukupnom iznosu od 10,13 milijuna EUR (od čega je 7,8 milijuna EUR ili 77 % došlo je iz Europskog fonda za regionalni razvoj); budući da su u okviru tih projekata ispitane lokacije na kojima je streljivo bačeno, njegov sadržaj i stanje te način na koji ono reagira na baltičke uvjete, a javnim upravama su se osigurali alati za donošenje odluka i osposobljavanje za tehnologije koje se upotrebljavaju za analizu rizika, metode sanacije i procjenu utjecaja na okoliš;

I.  budući da se pitanjem konvencionalnog i kemijskog streljiva koje se baca u more bavi NATO-a, koji raspolaže odgovarajućim alatima, instrumentima i iskustvom za uspješno rješavanje tog problema;

J.  budući da prema zaključcima projekta CHEMSEA, koji je završio 2014., lokacije na kojima je bačeno kemijsko streljivo ne predstavljaju neposrednu prijetnju, ali će one i dalje biti problematične za Baltičko more;

K.  budući da zbog velike gustoće prometa i visoke stope gospodarske aktivnosti u regiji Baltičkog mora to nije samo pitanje okoliša, već i pitanje sa znatnim gospodarskim posljedicama, uključujući za ribarsku industriju;

1.  naglašava da opasnost za okoliš i zdravlje koju predstavlja streljivo odloženo u Baltičkom moru nakon Drugog svjetskog rata nije samo regionalni i europski problem, već i ozbiljan globalni problem s nepredvidivim kratkoročnim i dugoročnim prekograničnim učincima;

2.  apelira na međunarodnu zajednicu da u duhu suradnje i istinske solidarnosti pojača praćenje odbačenog streljiva kako bi se mogući rizici za morski okoliš i aktivnosti sveli na najmanju moguću mjeru; potiče sve strane da s povjerljivih informacija o aktivnostima bacanja streljiva i njihovim točnim lokacijama uklone oznaku tajnosti i omoguće pogođenim zemljama, Komisiji i Europskom parlamentu da im hitno pristupe;

3.  poziva Komisiju i Zajednički programski odbor programa Intereg za regiju Baltičkog mora da osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za istraživanja i mjere potrebne za rješavanje opasnosti koje predstavlja bačeno streljivo u Baltičkom moru; pozdravlja ciljane napore i konstruktivna istraživanja koja je proveo HELCOM i u okviru projekata CHEMSEA, DAIMON i DAIMON 2 koji se financiraju iz programa Interreg za regiju Baltičkog mora;

4.  poziva sve uključene strane da poštuju međunarodno pravo u području okoliša i pruže dodatne financijske doprinose programu Interreg za regiju Baltičkog mora za razdoblje 2021. – 2027.; pozdravlja transnacionalni program Interreg za regiju Baltičkog mora za razdoblje 2021. – 2027. kojim će se financirati mjere za smanjenje onečišćenja Baltičkog mora;

5.  naglašava potrebu za redovitim praćenjem stanja korozije streljiva i ažuriranom procjenom rizika za okoliš u pogledu učinaka ispuštenih onečišćujućih tvari na zdravlje ljudi, morske ekosustave i bioraznolikost regije;

6.  pozdravlja napore poduzete na nacionalnoj razini, kao što su mapiranje lokacija bačenog streljiva te praćenje i uklanjanje opasnih materijala;

7.  s tim u vezi naglašava važnost mehanizama međudržavne i međuregionalne suradnje, slobodnog pristupa javnim informacijama i učinkovite razmjene znanstvenih spoznaja i istraživanja;

8.  poziva Komisiju da, u svrhu ostvarenja cilja nulte stope onečišćenja za netoksični okoliš, osnuje stručnu skupinu s državama članicama koje su pogođene tim problemom i drugim dionicima i organizacijama, sa sljedećim ovlastima: i. proučavanje i mapiranje točnih lokacija kontaminiranih područja; ii. predlaganje prikladnih, ekološki prihvatljivih i isplativih rješenja za praćenje i čišćenje onečišćenja s krajnjim ciljem uklanjanja ili potpune neutralizacije opasnih materijala kada je vađenje nemoguće; iii. razvoj pouzdanih alata za potporu donošenju odluka; iv. provođenje kampanje senzibilizacije kako bi pogođene skupine (kao što su ribari, lokalno stanovništvo, turisti i ulagači) bile informirane o mogućim zdravstvenim i gospodarskim rizicima; i v. razvoj smjernica za odgovor na hitne situacije u slučaju ekoloških katastrofa;

9.  žali zbog toga da nijedan euro od 8,8 milijuna EUR dodijeljenih u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo nije upotrijebljen za projekte DAIMON ili DAIMON 2 u okviru programa Interreg za regiju Baltičkog mora;

10.  poziva Komisiju da uključi sve relevantne agencije i institucije EU-a, uključujući Europsku obrambenu agenciju, da iskoriste sve dostupne resurse i osiguraju da se problem odražava u svim relevantnim politikama i postupcima izrade programa EU-a, uključujući Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji i Akcijski plan strategije pomorske sigurnosti;

11.  poziva Komisiju da osigura da pitanje streljiva bačenog u europska mora bude uključeno u horizontalne programe kako bi se omogućilo podnošenje projekata koji obuhvaćaju regije s istim problemom (Jadransko i Jonsko more, Sjeverno more i Baltičko more) i olakšala razmjena iskustava i najboljih praksi;

12.  poziva Komisiju da se zajedničkim naporima bori protiv onečišćenja u Baltičkom moru i da u tu svrhu potiče sve vrste regionalne, nacionalne i međunarodne suradnje, među ostalim putem partnerstva s NATO-om;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i drugim državama kojih se to pitanje tiče.

(1) SL C 304, 6.10.1997., str. 147. (2) SL L 327, 22.12.2000., str. 1. (3) SL L 164, 25.6.2008., str. 19.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 1290/2013 i (EU) br. 1291/2013 (07064/2/2020 – C9-0111/2021 – 2018/0224(COD))

P9_TA(2021)0124 A9-0122/2021

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (07064/2/2020 – C9-0111/2021),

–  uzimajući u obzir mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1) i od 16. srpnja 2020.(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 9. listopada 2018.(3),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(4) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0435),

–  uzimajući u obzir izmijenjeni prijedlog Komisije (COM(2020)0459)

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje u Odboru za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0122/2021),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  odobrava svoju izjavu priloženu ovoj Rezoluciji;

4.  prima na znanje izjave Vijeća i Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

5.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

6.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije;

7.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

8.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG

Zajednička politička izjava o ponovnoj upotrebi opozvanih sredstava u okviru programa Obzor Europa

U zajedničkoj izjavi o ponovnoj upotrebi opozvanih sredstava u vezi s istraživačkim programom(5) Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će u korist istraživačkog programa ponovno staviti na raspolaganje odobrena sredstva za preuzimanje obveza u iznosu do 0,5 milijardi EUR (u cijenama iz 2018.) u razdoblju 2021. – 2027., što je posljedica potpunog ili djelomičnog neprovođenja projekata koji su dio okvirnog programa Obzor Europa ili njegova prethodnika Obzor 2020., kako je predviđeno člankom 15. stavkom 3. Financijske uredbe. Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela i ovlasti Komisije za izvršenje proračuna Europski parlament, Vijeće i Komisija suglasni su da će indikativna raspodjela tog iznosa biti sljedeća:

–  300 000 000 EUR u stalnim cijenama iz 2018. za klaster „Digitalizacija, industrija i svemir”, posebno za kvantna istraživanja;

–  100 000 000 EUR u stalnim cijenama iz 2018. za klaster „Klima, energija i mobilnost”; i

–  100 000 000 EUR u stalnim cijenama iz 2018. za klaster „Kultura, kreativnost i uključivo društvo”.

Izjava Parlamenta o sporazumima o pridruživanju

„Člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom i. UFEU-a predviđa se suglasnost Europskog parlamenta u slučaju sporazuma o pridruživanju u smislu članka 217. UFEU-a. Osim toga, uvjeti za pridruživanje treće zemlje programu Obzor Europa često su dio takvih sporazuma o pridruživanju. Da bi dao suglasnost, Europski parlament treba u svim fazama postupka biti odmah i u potpunosti obaviješten, u skladu s člankom 218. stavkom 10. UFEU-a. Nadalje, kako bi se osigurao odgovarajući parlamentarni nadzor, nužno je da ti sporazumi obuhvaćaju sve relevantne aspekte odnosa Unije s određenom trećom zemljom u vezi s programom Obzor Europa.

Europski parlament stoga očekuje da, kada Vijeće na temelju članka 218. stavka 9. UFEU-a donese odluku u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a kojom se utvrđuju stajališta koja u ime Unije treba donijeti tijelo osnovano na temelju sporazuma koji uključuje pridruživanje treće zemlje programu Obzor Europa, zbog tih stajališta ne dođe do izbjegavanja zahtjeva za dobivanje suglasnosti Europskog parlamenta tako što će se tom tijelu prepustiti određivanje bitnih aspekata sudjelovanja te treće zemlje u programu Obzor Europa.

Stoga Europski parlament smatra da bi takve odluke Vijeća u skladu s člankom 218. stavkom 9. UFEU-a, kada se odnose na dijelove sporazuma o pridruživanju koji predviđaju pridruživanje treće zemlje programu Obzor Europa, trebalo svesti na apsolutni minimum. Nadalje, ako pregovarač Unije ili Vijeće ili njegov posebni odbor razmatra donošenje takve odluke Vijeća pri upućivanju direktiva pregovaraču, Europski parlament očekuje da u svim fazama postupka bude odmah i u potpunosti obaviješten, među ostalim dobivanjem obrazloženog mišljenja o tome zašto je za postizanje ciljeva Unije kako su utvrđeni u [Uredbi o Obzoru Europa] i [Odluci Vijeća o uspostavi posebnog programa] potrebno da tijelo osnovano na temelju sporazuma donese stajalište u ime Unije.

Izjava Komisije o uvodnoj izjavi 47.

Komisija namjerava izvršiti proračun Akceleratora EIC-a na način kojim će se osigurati da potpora MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, isključivo u vidu bespovratnih sredstava odgovara potpori u okviru proračuna za instrument za MSP-ove programa Obzor 2020. u skladu s člankom 48. stavkom 1. i uvodnom izjavom 47. Uredbe o Obzoru Europa.

Izjava Komisije o članku 6.

Na zahtjev, Komisija namjerava razmjenjivati mišljenja s nadležnim odborom u Europskom parlamentu o: i. popisu potencijalnih kandidata za partnerstvo na temelju članaka 185. i 187. UFEU-a, koji će biti obuhvaćeni (početnim) procjenama učinka; ii. okvirnom popisu misija koje su utvrdili odbori za misije; iii. rezultatima strateškog plana prije njegova službenog donošenja te će iv. predstaviti i dijeliti dokumente povezane s programima rada.

Izjava Komisije o etici / istraživanju matičnih stanica – članak 19.

Za okvirni program Obzor Europa Europska komisija predlaže nastavak uporabe istog etičkog okvira odlučivanja o financijskim sredstvima EU-a za istraživanje na području ljudskih embrionalnih matičnih stanica kao u okvirnom programu Obzor 2020.

Europska komisija predlaže nastavak uporabe tog etičkog okvira jer se njime na temelju iskustva razvio odgovoran pristup u području znanosti koje mnogo obećava i za koji se pokazalo da dobro funkcionira u kontekstu istraživačkog programa u kojem sudjeluju istraživači iz brojnih zemalja s vrlo raznolikim regulatornim situacijama.

1.  Odlukom o okvirnom programu Obzor Europa iz financiranja Unije izričito se isključuju tri područja istraživanja:

—  istraživačke aktivnosti čiji je cilj kloniranje ljudi u reproduktivne svrhe;

—  istraživačke aktivnosti čiji je cilj mijenjanje genskog naslijeđa ljudi, a zbog kojih bi takve promjene mogle postati nasljedne;istraživačke aktivnosti čiji je cilj mijenjanje genskog naslijeđa ljudi, a zbog kojih bi takve promjene mogle postati nasljedne;

—  istraživačke aktivnosti čiji je cilj stvaranje ljudskih embrija isključivo radi istraživanja ili radi stvaranja matičnih stanica, uključujući prijenos jezgre somatskih stanica.

2.  Ne smije se financirati aktivnost koja je zabranjena u svim državama članicama. Ne smije se financirati aktivnost u državi članici u kojoj je zabranjena.

3.  Odluka o Obzoru Europa i odredbe za etički okvir kojim se uređuje financiranje Unije za istraživanja u području ljudskih embrionalnih matičnih stanica ni u kojem slučaju ne podrazumijevaju vrijednosni sud o regulatornom ili etičkom okviru kojim se uređuju takva istraživanja u državama članicama.

4.  Pri pozivu na podnošenje prijedloga Europska komisija ne potiče izričito upotrebu ljudskih embrionalnih matičnih stanica. Eventualna upotreba ljudskih matičnih stanica odraslih osoba ili embrija ovisi o procjeni znanstvenika s obzirom na ciljeve koje žele ostvariti. U praksi se najveći dio financijskih sredstava Unije za istraživanja matičnih stanica odnosi na upotrebu matičnih stanica odraslih osoba. Nema razloga da se to znatno mijenja u programu Obzor Europa.

5.  Svaki projekt u kojem se predlaže upotreba ljudskih embrionalnih matičnih stanica mora uspješno proći znanstvenu procjenu tijekom koje neovisni stručnjaci iz područja znanosti ocjenjuju nužnost upotrebe takvih matičnih stanica za postizanje znanstvenih ciljeva.

6.  Za prijedloge koji uspješno prođu znanstvenu procjenu provodi se zatim strogo preispitivanje etičnosti koje organizira Europska komisija. Tijekom tog preispitivanja etičnosti vodi se računa o načelima iz Povelje EU-a o temeljnim pravima i relevantnih međunarodnih konvencija kao što su Konvencija Vijeća Europe o ljudskim pravima i biomedicini potpisana 4. travnja 1997. u Oviedu i njezini naknadni protokoli te Opća deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima koju je donio UNESCO. Preispitivanje etičnosti također služi kako bi se provjerilo poštuju li se u prijedlozima pravila zemalja u kojima će se istraživanje provoditi.

7.  U posebnim se slučajevima provjera etičnosti može provesti tijekom trajanja projekta.

8.  Za svaki projekt za koji se predlaže upotreba ljudskih embrionalnih matičnih stanica mora se dobiti odobrenje relevantnog nacionalnog ili lokalnog etičkog povjerenstva prije početka relevantnih aktivnosti. Moraju se poštovati sva nacionalna pravila i postupci, među ostalim o pitanjima kao što je pristanak roditelja, nepostojanje financijskog poticaja itd. Provjeravat će se jesu li u projekt uključena upućivanja na mjere povezane s izdavanjem dozvola i kontrolama koje poduzimaju nadležna tijela države članice u kojoj će se provoditi istraživanje.

9.  Prijedlog koji uspješno prođe znanstvenu procjenu, nacionalna ili lokalna preispitivanja etičnosti te europsku provjeru etičnosti podnosit će se za svaki pojedinačni slučaj na odobrenje državama članicama okupljenima u okviru odbora koji djeluje u skladu s postupkom ispitivanja. Projekti koji obuhvaćaju upotrebu ljudskih embrionalnih matičnih stanica neće se financirati ako nemaju potrebna odobrenja država članica.

10.  Europska komisija nastavit će raditi na lakšoj dostupnosti rezultata istraživanja u području matičnih stanica koje je financirala Unija svim istraživačima, na krajnju korist pacijenata u svim zemljama.

11.  Europska komisija nastavit će podržavati aktivnosti i inicijative kojima se doprinosi koordinaciji i racionalizaciji istraživanja u području ljudskih embrionalnih matičnih stanica u okviru odgovornog etičkog pristupa. Komisija će posebno nastaviti podržavati europski registar linija ljudskih embrionalnih matičnih stanica. Takvim registrom omogućit će se nadziranje postojećih ljudskih embrionalnih matičnih stanica u Europi te će se pridonijeti povećanju njihove upotrebe od strane znanstvenika i pomoći da se izbjegne nepotrebna priprema novih linija matičnih stanica.

12.  Europska komisija nastavit će trenutnu praksu i odboru koji djeluje u skladu s postupkom ispitivanja neće podnositi prijedloge projekata koji obuhvaćaju istraživačke aktivnosti kojima se uništavaju ljudski embriji, među ostalim u svrhu nabavljanja matičnih stanica. Isključivanje tog koraka istraživanja iz financiranja neće spriječiti dodjelu financijskih sredstava Unije za kasnije korake koji obuhvaćaju ljudske embrionalne matične stanice.

Izjava Komisije o članku 5.

Komisija prima na znanje kompromis koji su suzakonodavci postigli u pogledu teksta članka 5. Prema shvaćanju Komisije, posebni program za istraživanja u području obrane koji se spominje u članku 1. stavku 2. točki (c) ograničen je samo na istraživačke aktivnosti u okviru budućeg Europskog fonda za obranu, a smatra se da su aktivnosti razvoja izvan područja primjene ove Uredbe.

Izjava Komisije o ljudskim pravima iz članka 16. stavka 1. točke (d)

Komisija u cijelosti podupire poštovanje ljudskih prava kako je navedeno u članku 21. drugom podstavku Ugovora o Europskoj Uniji: „Unija nastoji razvijati odnose i graditi partnerstva s trećim zemljama i međunarodnim, regionalnim ili globalnim organizacijama s kojima dijeli načela iz prvog podstavka.” Međutim, Komisija žali zbog uključivanja ‚poštovanja ljudskih prava’ u skup kriterija koje treće zemlje moraju ispuniti kako bi bile prihvatljive za pridruživanje programu u skladu s člankom 16. stavkom 1. točkom (d). Ni za jedan drugi program EU-a za budući višegodišnji financijski okvir nije prepoznata potreba da se uključi tako izričito upućivanje, iako je neupitno da EU u pogledu svih svojih instrumenata i područja politika nastoji primijeniti dosljedan pristup u vanjskim odnosima s trećim zemljama kad je riječ o poštovanju ljudskih prava, kojim bi se Komisija trebala voditi u provedbi ove odredbe.

Izjava Vijeća

Vijeće poziva Komisiju da osigura najveće moguće sudjelovanje Vijeća tijekom pregovora o sporazumima o pridruživanju trećih zemalja programima Unije, uključujući Okvirni program EU-a za istraživanja i inovacije, Obzor Europa, u skladu s člankom 218. UFEU-a. Vijeće u tu svrhu može imenovati poseban odbor u savjetovanju s kojim se vode pregovori, među ostalim u pogledu oblika i sadržaja tih sporazuma, u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a.

U tom pogledu Vijeće podsjeća na načelo lojalne suradnje među institucijama EU-a, utvrđeno u članku 13. stavku 2. drugoj rečenici UEU-a, te na relevantnu sudsku praksu Suda u pogledu članka 218. stavka 4. UFEU-a, prema kojoj Komisija mora posebnom odboru pravovremeno i prije pregovaračkih sastanaka pružiti sve podatke i dokumente potrebne za praćenje tijeka pregovora, poput, među ostalim, najavljenih smjernica i stajališta koja su zauzele druge stranke tijekom pregovora, kako bi odbor mogao izraziti mišljenja i savjete u vezi s pregovorima(6).

Ako sporazumi o pridruživanju trećih zemalja programima Unije već postoje i uključuju trajno odobrenje Komisiji za utvrđivanje posebnih uvjeta koji se primjenjuju na svaku zemlju u pogledu njezina sudjelovanja u određenom programu i ako Komisiji u tome pomaže poseban odbor, Vijeće podsjeća da Komisija tijekom pregovaračkog procesa mora sustavno djelovati u savjetovanju s tim posebnim odborom, primjerice razmjenom nacrta tekstova prije sastanaka s relevantnim trećim zemljama i omogućavanjem redovitih informativnih sastanaka i izvješćivanja.

Ako sporazumi o pridruživanju trećih zemalja programima Unije već postoje, ali nije predviđen poseban odbor, Vijeće smatra da bi Komisija trebala na sličan način sustavno surađivati s Vijećem i njegovim pripremnim tijelima tijekom pregovaračkog procesa pri utvrđivanju posebnih uvjeta za pridruživanje programu Obzor Europa.

Izjava Komisije o međunarodnoj suradnji

Komisija prima na znanje jednostranu izjavu Vijeća, koju će propisno razmotriti, u skladu s Ugovorom, sudskom praksom Suda EU-a i načelom institucionalne ravnoteže, prilikom savjetovanja s posebnim odborom u skladu s člankom 218. stavkom 4. UFEU-a.

Izjava Vijeća o članku 5.

Vijeće podsjeća da iz članka 179. stavka 3. i članka 182. stavka 1. UFEU-a, tumačenih zajedno, proizlazi da Unija može donijeti samo jedan višegodišnji okvirni program kojim se utvrđuju sve aktivnosti Unije u području istraživanja i tehnološkog razvoja. Vijeće stoga smatra da je Europski fond za obranu naveden u članku 1. stavku 2. točki (c) Uredbe o uspostavi Okvirnog programa Unije za istraživanja – Obzora Europa, koji obuhvaća aktivnosti tog fonda u području istraživanja i tehnološkog razvoja, poseban program za provedbu tog okvirnog programa u smislu članka 182. stavka 3. UFEU-a te je obuhvaćen područjem primjene uredbe o uspostavi tog okvirnog programa.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 33. (2) SL C 364, 28.10.2020., str. 124. (3) SL C 461, 21.12.2018., str. 79. (4) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019, P8_TA(2019)0395. (5) SL C 444 I, 22.12.2020., str. 3. (6) Vidjeti presudu od 16. srpnja 2015., Komisija protiv Vijeća, C-425/13, EU:C:2015:483, t. 66.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o nacrtu odluke Vijeća o uspostavi posebnog programa za provedbu Obzora Europa – Okvirnog programa za istraživanja i inovacije (08550/2019 – C9-0167/2020 – 2018/0225(CNS))

P9_TA(2021)0125 A9-0118/2021

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (08550/2019),

–  uzimajući u obzir dodatni zahtjev za savjetovanje koji je podnijelo Vijeće svojim dopisom od 18. lipnja 2020. zbog izmjene prijedloga Komisije (COM(2020)0459) i kojim je dopunjen početni zahtjev za savjetovanje,

–  uzimajući u obzir revidiranu verziju nacrta Vijeća (06199/2021) koja je rezultat pregovora između Europskog parlamenta i Vijeća,

–  uzimajući u obzir članak 182. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9‑0167/2020),

–  uzimajući u obzir razmjenu stajališta između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije 9. travnja 2019. u skladu s točkom 25. Međuinstitucionalnog sporazuma od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva(1),

—  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(2) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0436),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članke 82. i 40. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9‑0118/2021),

1.  prihvaća nacrt Vijeća utvrđen u daljnjem tekstu;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno 27. travnja 2021. radi donošenja Odluke Vijeća (EU) 2021/... kojom se uspostavlja posebni program za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa te o stavljanju izvan snage Odluke 2013/743/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci Vijeća (EU) 2021/764.)

(1) SL L 123, 12.5.2016., str. 1. (2) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019., P8_TA(2019)0396.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (preinaka) (COM(2019)0331 – C9-0042/2019 – 2019/0151(COD))

(Redovni zakonodavni postupak – preinaka)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0331),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0042/2019),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. listopada 2019.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 28. studenog 2001. o sistematičnijem korištenju metode za preinačavanje pravnih akata(2),

–  uzimajući u obzir pismo od 10. siječnja 2020. koje je Odbor za pravna pitanja uputio Odboru za industriju, istraživanje i energetiku u skladu s člankom 110. stavkom 3. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 17. veljače 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 110. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0120/2020),

A.  budući da, prema mišljenju savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prijedlog Komisije ne sadrži suštinske promjene osim onih koje su kao takve u prijedlogu navedene, te da se prijedlog, što se tiče kodifikacije nepromijenjenih odredaba prethodnih akata i tih promjena, ograničava samo na kodifikaciju postojećih akata bez njihove bitne promjene;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, uzimajući u obzir preporuke savjetodavne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/... Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (preinaka)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2021/819.)

(1) SL C 47, 11.2.2020., str. 69. (2) SL C 77, 28.3.2002., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta (COM(2019)0330 – C9-0043/2019 – 2019/0152(COD))

P9_TA(2021)0127 A9-0121/2020

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2019)0330),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0043/2019),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. listopada 2019.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 17. veljače 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 40. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0121/2020),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  predlaže da se akt navodi kao „Odluka o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021.–2027.: Jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta”;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Odluke (EU) 2021/... Europskog parlamenta i Vijeća o Strateškom inovacijskom programu Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT) za razdoblje 2021. – 2027.: jačanje europskog inovacijskog talenta i kapaciteta te o stavljanju izvan snage Odluke br. 1312/2013/EU

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci Vijeća (EU) 2021/820.)

(1) SL C 47, 11.2.2020., str. 69.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (COM(2020)0220 – C9-0160/2020 – 2020/0097(COD))

P9_TA(2021)0128 A9-0148/2020

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0220),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 196. stavak 2. i članak 322. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0160/2020),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda od 28. rujna 2020.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 29. listopada 2020.(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 14. listopada 2020.(3),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 17. veljače 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 40. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbor za proračune,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A9-0148/2020),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(4);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 27. travnja 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2021/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 1313/2013/EU o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2021/836.)

(1) SL C 385, 13.11.2020., str. 1. (2) SL C 10, 11.1.2021., str. 66. (3) SL C 440, 18.12.2020., str. 150. (4) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene 16. rujna 2020. (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0218).

Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. koji sadržava prijedlog o nacrtu Odluke Vijeća o sklapanju Dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (12543/2020 – C9-0084/2021 – 2020/0157M(NLE))

P9_TA(2021)0129 A9-0054/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt Odluke Vijeća o sklapanju Dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (12543/2020),

–  uzimajući u obzir Nacrt dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Republike Hondurasa o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma pri uvozu proizvoda od drvne sirovine u Europsku uniju (10365/2020),

–  uzimajući u obzir zahtjev za davanje suglasnosti koji je podnijelo Vijeće u skladu s člankom 207. stavkom 3. prvim podstavkom i člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom u vezi s člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0084/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2173/2005 od 20. prosinca 2005. o uspostavljanju FLEGT sustava za izdavanje dozvola za uvoz drvne sirovine u Europsku zajednicu(1) (Uredba o FLEGT-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 995/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o utvrđivanju obveza gospodarskih subjekata koji stavljaju u promet drvo i proizvode od drva(2) (Uredba EU-a o drvu),

–  uzimajući u obzir Pariški klimatski sporazum,

–  uzimajući u obzir ciljeve UN-a u pogledu održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir europski zeleni plan (COM(2019)0640) i svoju Rezoluciju o europskom zelenom planu od 15. siječnja 2020.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o ulozi EU-a u zaštiti i obnovi svjetskih šuma(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i poništavanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. travnja 2016. o Hondurasu: položaj branitelja ljudskih prava(6),

–  uzimajući u obzir kontinuiranu provjeru primjerenosti pravila EU-a koja se primjenjuju na nezakonitu sječu, osobito Uredbe EU-a o drvu i Uredbe o FLEGT-u,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o provedbi zakona, upravljanju i trgovini u području šuma (FLEGT) iz 2003. i plan rada za njegovu provedbu za razdoblje 2018. – 2022.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske Unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane(7),

–  uzimajući u obzir godišnji politički dijalog na visokoj razini između Hondurasa i EU-a u sektoru šumarstva,

–  uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika u ime EU-a od 6. prosinca 2019. o produljenju mandata misije za potporu borbi protiv korupcije i nekažnjavanja u Hondurasu (MACCIH),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 27. travnja 2021.(8) o nacrtu odluke Vijeća,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0054/2021),

A.  budući da je gotovo polovica kopnene površine Hondurasa pokrivena šumama, od kojih polovicu čine tropske prašume; budući da još uvijek postoje ogromni resursi u vidu neklasificiranih stabala i vrsta; budući da je Honduras od 2015. izgubio približno 12,5 % šumskog zemljišta, prije svega zbog najezde štetnih organizama, najvjerojatnije uzrokovane klimatskim promjenama, dok je dio šumskog zemljišta izgubljen zbog šumskih požara te krčenja i nezakonite sječe šuma;

B.  budući da je Honduras 2014. donio Zakon o klimatskim promjenama i da je sljedeće godine postao prva država koja je objavila prvi nacionalno utvrđen doprinos (NDC) u okviru Pariškog sporazuma, prema kojemu je jedna od obveza obnoviti milijun hektara šuma;

C.  budući da se udio sektora šumarstva u gospodarstvu Hondurasa s godinama smanjio te da je u posljednjih 16 godina iznosio oko 3,6 % BNP-a zbog strožih zahtjeva u pogledu zakonitosti drvne sirovine na izvoznim tržištima Hondurasa i uništavanja šuma; budući da postupak provođenja dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu (DSP), u kojemu se u prvi plan stavljaju zakonitost i dobro upravljanje, pridonosi povećanju udjela sektora šumarstva, otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u ruralnim područjima i stvaranju prihoda za Hondurašane;

D.  budući da je obujam drvne sirovine kojom se trguje između Hondurasa i EU-a u ovom trenutku skroman i da predstavlja manje od 2 % izvoza drvne sirovine iz Hondurasa, da su Sjedinjene Američke Države najveći trgovinski partner Hondurasa te da sve više raste njegov izvoz u susjedne zemlje Salvador i Nikaragvu; budući da bi DSP mogao stvoriti nove prilike za izvoz iz Hondurasa u EU i na nova tržišta;

E.  budući da je Honduras prema klasifikaciji Svjetske banke zemlja s nižim srednjim dohotkom; budući da je Honduras druga najsiromašnija zemlja u Latinskoj Americi te treća najsiromašnija zemlja na zapadnoj hemisferi; budući da Honduras mora prevladati mnoge izazove kako bi se suprotstavio siromaštvu, nejednakosti, korupciji, nasilju i nekažnjavanju, koji su dugotrajni problemi, te poboljšao dobrobit svojih građana, kao i stanje u pogledu prava žena, osobito s obzirom na nedavno nazadovanje u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava;

F.  napominje da je vladu Hondurasa preuzela pozitivne obveze i pokrenula zakonodavstvo za zaštitu branitelja ljudskih prava; žali zbog zlostavljanja, nasilja, proizvoljnih pritvaranja, prijetnji i ubojstava branitelja ljudskih prava, branitelja prava autohtonih naroda i branitelja prava na zemlju te aktivista za zaštitu okoliša; budući da Honduras nije potpisnik Regionalnog sporazuma iz Escazúa o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti i pravosuđu u pitanjima okoliša u Latinskoj Americi i na Karibima, koji je prvi sporazum o zaštiti okoliša koji sadrži posebne odredbe o borcima za zaštitu okoliša i ljudska prava;

G.  budući da je mandat misije za potporu borbi protiv korupcije i nekažnjavanja u Hondurasu (MACCIH) istekao u siječnju 2020. i da nije obnovljen; budući da su EU i njegove države članice pozvale vladu Hondurasa da obnovi taj mandat kako bi se ojačala vladavina prava u toj zemlji;

H.  budući da je Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike sklopljen 2012., pri čemu se trgovinski stup privremeno primjenjuje od 1. kolovoza 2013.;

I.  budući da je Honduras 2013. postao prva latinskoamerička zemlja koja je započela pregovore s EU-om o DSP-u u području FLEGT-a, koji su okončani parafiranjem nacrta sporazuma 2018.;

J.  budući da je cilj DSP-a osigurati da su sve pošiljke drvne sirovine i proizvoda od drvne sirovine iz Hondurasa namijenjene tržištu EU-a usklađene s honduraškim sustavom za osiguranje zakonitosti drvne sirovine (TLAS) i time ispunjavaju uvjete za dozvolu FLEGT; budući da i domaća drvna sirovina i drvna sirovina namijenjena drugim izvoznim tržištima mora biti u skladu s TLAS-om i podliježe izdavanju dozvole H-Legal;

K.  budući da se TLAS temelji na definiciji zakonitosti, kontrolama lanca opskrbe, provjeri usklađenosti, izdavanju dozvola FLEGT i neovisnoj reviziji;

L.  budući da se sporazumom obuhvaća pet obveznih proizvoda od drvne sirovine iz Uredbe o FLEGT-u, odnosno trupci, piljena drvna sirovina, željeznički pragovi, šperploča i furnir, te niz drugih proizvoda od drvne sirovine;

M.  budući da svrha i očekivane koristi DSP-ova u području FLEGT-a nadilaze olakšavanje trgovine zakonitom drvnom sirovinom jer su namijenjeni i uvođenju sustavnih promjena u upravljanje šumama, izvršavanje zakonodavstva, uključujući radno pravo i prava autohtonih naroda, transparentnost i uključivanje raznih dionika u proces donošenja političkih odluka, osobito organizacija civilnog društva i autohtonih naroda, te pružanju potpore gospodarskoj integraciji i postizanju međunarodnih ciljeva održivog razvoja; budući da su pregovori koji su doveli do sklapanja ovog Dobrovoljnog sporazuma o partnerstvu stvorili prostor suradnje među različitim dionicima koji mogu raspravljati o pitanjima povezanima s okolišem, ljudskim pravima te socijalnim i ekonomskim temama; budući da Honduras osigurava da u provedbi i praćenju DSP-a sudjeluju relevantni dionici, neovisno o njihovu rodu, dobi, lokaciji, vjeri ili uvjerenjima, etničkom podrijetlu, rasi, jeziku ili invaliditetu, čime potiče sudjelovanje privatnog sektora, civilnog društva, lokalnih zajednica, autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla u Hondurasu te ostalih osoba koje ovise o šumama(9);

N.  budući da se DSP-om predviđa Zajednički odbor za provedbu koji je odgovoran za njegovu provedbu i praćenje;

O.  budući da je EU pružio potporu u postupku pregovora u vidu triju bilateralnih programa u okviru razvojne pomoći;

P.  budući da će se opći izbori u Hondurasu održati prije kraja 2021.;

Q.  budući da je Honduras ratificirao Konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim i plemenskim narodima, ali da je nije u potpunosti proveo te da u svoje zakonodavstvo nije prenio ključno načelo dobrovoljnog, prethodnog i informiranog pristanka koje proizlazi iz Deklaracije UN-a o pravima autohtonih naroda;

1.  pozdravlja zaključenje pregovora o Sporazumu o dobrovoljnom partnerstvu između EU-a i Hondurasa, kojim će se osigurati uvoz samo zakonito posječenog drva iz Hondurasa u EU, promicati prakse održivog gospodarenja šumama i održiva trgovina zakonito proizvedenom drvnom sirovinom te poboljšati upravljanje šumama, izvršavanje zakonodavstva (uključujući radne i profesijske, zdravstvene i sigurnosne obveze), ljudska prava, transparentnost, odgovornost i otpornost institucija u Hondurasu, imajući na umu da su šume važne za honduraško gospodarstvo i da bi problem krčenja šuma u toj zemlji trebalo učinkovitije rješavati; poziva obje strane da brzo ratificiraju Sporazum o dobrovoljnom partnerstvu kako bi on mogao stupiti na snagu 2021. i utrti put daljnjim važnim koracima u pogledu provedbe, uključujući uvođenje licenciranja;

2.  izražava solidarnost s Hondurasom, koji su nedavno pogodila dva uragana, kao i pandemija bolesti COVID-19, što je za sobom ostavilo teške posljedice; naglašava potrebu za hitnim i globalnim rješavanjem temeljnih uzroka takvih ekstremnih vremenskih pojava i zoonoza, koji su povezani s klimatskim promjenama, krčenjem šuma i gubitkom biološke raznolikosti;

3.  iznimno cijeni činjenicu da je Honduras uspio osigurati sudjelovanje svojih vladinih institucija, civilnog društva, privatnog sektora, autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla, akademske zajednice i raznih drugih zajednica u postupak izrade nacrta Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu, koji su prihvatili tu ponudu i dali svoj doprinos; pozdravlja činjenicu da su se svi ti sektori društva pristali naći za istim pregovaračkim stolom, čime se jamči osjećaj uključivosti i mogućnosti doprinošenja;

4.  svjestan je da će potpuna provedba DSP-a biti dugoročan proces za čiju će provedbu i izvršavanje biti potrebno donijeti čitav niz zakonodavnih akata i osigurati odgovarajući administrativni kapacitet i stručno znanje; podsjeća da izdavanje dozvola FLEGT može započeti tek nakon što Honduras dokaže spremnost svojeg sustava TLAS;

5.  naglašava da faza provedbe zahtijeva istinsko i kontinuirano savjetovanje i znatno sudjelovanje više dionika, uključujući smisleno sudjelovanje organizacija civilnog društva te lokalnih i autohtonih zajednica u donošenju odluka kako bi se zajamčilo načelo slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka; podsjeća da je potrebno povećati transparentnost te osigurati efektivno javno objavljivanje informacija i pravodobnu dostupnost dokumenata za lokalne i autohtone narode; poziva Komisiju, delegaciju EU-a u Hondurasu i države članice da osiguraju i omoguće znatnu potporu za izgradnju kapaciteta te logističku i tehničku potporu u okviru postojećih i budućih instrumenata za razvojnu suradnju kako bi Honduras mogao ispuniti svoje obveze u pogledu provedbe TLAS-a i povezanih mjera;

6.  pozdravlja nedavno donošenje honduraškog akcijskog plana za provedbu DSP-a i poziva vladu Hondurasa da zauzme konkretan, vremenski ograničen i mjerljiv pristup;

7.  zabrinut je zbog činjenice da je od parafiranja Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu u srpnju 2018. ubijeno više od 20 aktivista za zaštitu okoliša i prava autohtonih naroda; smatra da će uspjeh Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu u znatnoj mjeri ovisiti o stvaranju sigurnog i poticajnog okruženja za zaštitu aktivista za zaštitu okoliša, boraca za ljudska prava i zviždača, uz jamčenje djelotvornih pravnih lijekova za kršenje ljudskih prava i borbu protiv nekažnjavanja; u tom pogledu naglašava da bi ratifikacija Sporazuma iz Escazúa bila važan korak u pravom smjeru; apelira na vladu Hondurasa da u tu svrhu poduzme potrebne korake;

8.  smatra da borba protiv korupcije mora biti stalna; pozdravlja činjenicu da se transparentnost pokazala korisnom u postupku sklapanja Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu i da bi je trebalo u potpunosti zajamčiti u predstojećem procesu provedbe; naglašava da uspjeh sustava FLEGT ovisi i o suzbijanju prijevara i korupcije u cijelom lancu opskrbe drvnom sirovinom; u tu svrhu poziva EU da ojača područje primjene i provedbu Uredbe EU-a o drvu kako bi se riješio problem opasnosti od korupcije u opskrbnom lancu EU-a drvnom sirovinom, među ostalim preko redovitijih i sustavnijih kontrola i istraga u lukama EU-a; prima na znanje dosadašnje napore Hondurasa u postizanju veće transparentnosti i potiče vladu Hondurasa da pruži poticaje u različitim fazama vrijednosnog lanca šuma kako bi se povećala transparentnost i osiguralo uključivanje najranjivijih subjekata, kao što su mladi i žene iz autohtonih zajednica, osobe afričkog podrijetla i mali poljoprivrednici; nadalje apelira na vladu Hondurasa da ustraje u zaustavljanju raširene korupcije i posveti se drugim čimbenicima koji potiču nezakonitu sječu i krčenje šuma, s posebnim naglaskom na carinska tijela, nadležno tijelo za šumarstvo u Hondurasu i ministarstva nadležna za šume i zemljišna prava, te druga tijela koja će imati središnju ulogu u provedbi i izvršavanju DSP-a; naglašava potrebu da se stane na kraj nekažnjavanju u sektoru šumarstva jamčenjem kaznenog progona prekršaja;

9.  apelira na vladu Hondurasa da obnovi mandat misije za potporu borbi protiv korupcije i nekažnjavanja u Hondurasu (MACCIH), koji je okončan u siječnju 2020.;

10.  pozdravlja činjenicu da je Honduras prva zemlja sa sklopljenim DSP-om u kojoj su autohtoni narodi imali mjesto za pregovaračkim stolom kao zasebna interesna skupina, kao i hrabro sudjelovanje skupina autohtonih naroda koji su dali svoje specifične uvide i doprinose; poziva na brzo uvrštavanje dobrovoljnog, prethodnog i informiranog pristanka u definiciju zakonitosti i na donošenje odgovarajućih zakona u Hondurasu;

11.  svjestan je da postupak pregovora o DSP-u može omogućiti sektorima da utvrde zajedničke ciljeve i prioritete radi suradnje prema održivom upravljanju šumama, kao i ponuditi priliku društvima za participativno upravljanje šumama na lokalnoj, regionalnoj, pa čak i nacionalnoj ili saveznoj razini;

12.  svjestan je činjenice da je potrebno pojasniti ključna prava posjeda zemljišta i prava autohtonih zajednica u Hondurasu te da su potrebne konkretne zaštitne mjere u vezi s posjedom zemljišta za lokalne i autohtone zajednice; podsjeća da je pristup, upotreba i nadzor nad zemljištem glavni izvor društvenih sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava u Hondurasu; posebno podsjeća na to da, prema navodima Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, za oko 80 % zemljišta u privatnom vlasništvu u Hondurasu ne postoje dokazi o vlasništvu ili je vlasništvo nepropisno upisano te da bi zbog slabosti pravosudnog sustava rješavanje sporova u vezi s vlasništvom moglo trajati godinama; snažno potiče vladu Hondurasa da dodijeli više sredstava i ojača koordinaciju uključenih javnih institucija;

13.  naglašava važnost uporabe zemljišta u okviru upravljanja šumama te da je potrebna strateška vizija u upravljanju šumama u vezi s problemima koje uzrokuju klimatske promjene; poziva vladu Hondurasa da osigura blisku koordinaciju među postojećim inicijativama u sektoru šumarstva, kao što su program smanjenja emisija povezanih s krčenjem i degradacijom šuma u zemljama u razvoju (REDD+), DSP u području FLEGT-a i nacionalno utvrđeni doprinosi;

14.  poziva vladu Hondurasa da pojača nadzor i unaprijedi zone zaštite od šumskih požara na privatnim zemljištima; poziva na postupno uvođenje upravljanja lancem opskrbe u sektorima stočarstva, kave i palmina ulja jer je to neophodno za iskorjenjivanje glavnih uzroka krčenja šuma;

15.  smatra da uspješni pregovori o Dobrovoljnom sporazumu pokazuju važnost delegacija Unije u trećim zemljama;

16.  poziva na uvođenje rodne analize u sve aktivnosti i projekte povezane s provedbom DSP-a u području FLEGT-a; poziva na kvantitativnu i kvalitativnu analizu posjeda zemljišta, vlasništva nad imovinom i financijske uključenosti u sektore na koje utječe trgovina raščlanjenu prema spolu; poziva Komisiju da podupre te napore tehničkim i ljudskim resursima;

17.  izražava duboku zabrinutost zbog izmjene zakona o pobačaju u Hondurasu i u nekim državama članicama EU-a;

18.  naglašava koliko su za gospodarstvo Hondurasa važna radna mjesta u području šumarstva i zapošljavanje u ruralnim predjelima, što treba uzeti u obzir pri provedbi Sporazuma; smatra da je Dobrovoljni sporazum o partnerstvu instrument za promicanje dostojanstvenog rada; poziva Komisiju i vlasti Hondurasa da provedu iscrpnu procjenu učinka Sporazuma na radnike i male proizvođače u sektoru na koje bi mogle utjecati povećane kontrole sječe; poziva Komisiju da promiče i podupire programe za pogođene radnike i proizvođače kako bi im se omogućilo da ostanu konkurentni u tom sektoru;

19.  poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o provedbi Sporazuma, među ostalim i o radu Zajedničkog odbora za provedbu, te poziva Komisiju da aktivno surađuje s Parlamentom, posebno pozivanjem Parlamenta da pošalje izaslanstvo koje će sudjelovati u radu Zajedničkog odbora za provedbu;

20.  poziva države članice EU-a da potpuno poštuju, provode i primjenjuju Uredbu EU-a o drvu; poziva Komisiju da tijekom sljedećeg postupka revizije razmotri poboljšanje Uredbe o FLEGT-u u pogledu propisa o dozvolama FLEGT kako bi joj se omogućio brz odgovor na slučajeve znatnog kršenja obveza u vezi sa Sporazumom o dobrovoljnom partnerstvu;

21.  ističe da bi zemlje diljem svijeta koje imaju ili žele imati regulirana uvozna tržišta za zakonitu drvnu sirovinu imale koristi od suradnje te, gdje je to moguće, uzajamnog podupiranja pravila i sustava, kao što su FLEGT sustav i DSP-ovi EU-a; naglašava da bi međunarodne norme bile učinkovitije u promicanju dugoročne pravne sigurnosti poduzeća i potrošača;

22.  ističe da DSP-ovi pružaju važan pravni okvir i za EU i za njegove partnerske zemlje, što je omogućeno dobrom suradnjom i angažmanom dotičnih zemalja; podržava Komisiju u pronalaženju dodatnih potencijalnih partnera za buduće DSP-ove u okviru FLEGT-a;

23.  smatra da EU ima vrlo važnu i odgovornu ulogu i obvezu za poboljšanje kako ponude tako i potražnje za drvom kako bi se odbacilo nezakonito proizvedeno drvo i kako bi se zemljama izvoznicama pružila potpora u njihovim naporima u borbi protiv nezakonite sječe i korupcije koja dovodi do uništenja njihovih šuma, klimatskih promjena i kršenja ljudskih prava; naglašava da je potrebno da se taj rad nadopuni predstojećom uredbom EU-a o dužnoj pažnji za robu kojom se ugrožavaju šume; prima na znanje važnost Hondurasa kao globalnog proizvođača kave;

24.  ističe da su DSP-ovi sastavni dio nastojanja EU-a da ostvari ciljeve utvrđene Pariškim sporazumom i UN-ovim Programom održivog razvoja do 2030., a posebno ciljeve održivog razvoja; poziva Komisiju i države članice da u potpunosti integriraju FLEGT u novi strateški okvir europskog zelenog plana poticanjem njegova promicanja na globalnoj i regionalnoj razini te daljnjim jačanjem međunarodne suradnje između zemalja proizvođača i zemalja uvoznica;

25.  poziva EU da osigura usklađenost politika za održivi razvoj između Sporazuma o dobrovoljnom partnerstvu i svih njegovih politika, među ostalim u području trgovine, razvoja, poljoprivrede i okoliša, istodobno osiguravajući komplementarnost Sporazuma s obvezama EU-a u pogledu zaštite okoliša i klime;

26.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Hondurasa.

(1) SL L 347, 30.12.2005., str. 1. (2) SL L 295, 12.11.2010., str. 23. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0212. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0285. (6) SL C 58, 15.2.2018., str. 155. (7) SL L 346, 15.12.2012., str. 3. (8) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P9_TA(2021)0121. (9) U skladu s člankom 16. DSP-a.

Odluka Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o sklapanju međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti (2020/2272(ACI))

P9_TA(2021)0130 A9-0123/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije predsjednika od 9. prosinca 2020. kojom se odobrava nacrt međuinstitucijskog sporazuma o uspostavi obveznog registra transparentnosti,

–  uzimajući u obzir nacrt međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti („Sporazum”),

–  uzimajući u obzir članak 11. stavke 1. i 2. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 295. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir nacrt političke izjave Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije prilikom usvajanja Međuinstitucijskog sporazuma o obveznom registru transparentnosti („politička izjava”),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. travnja 2014. Europskog parlamenta i Europske komisije o registru transparentnosti za organizacije i samozaposlene osobe koje sudjeluju u oblikovanju i provedbi politike EU-a („sporazum iz 2014.”)(1),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog međuinstitucijskog sporazuma od 28. rujna 2016. o obveznom registru transparentnosti (COM(2016)0627),

–  uzimajući u obzir pregovarački mandat Europskog parlamenta o Prijedlogu Komisije od 28. rujna 2016. o međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti, koji je Konferencija predsjednika usvojila 15. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a(2),

–  uzimajući u obzir novi paket instrumenata transparentnosti za zastupnike, koji je Konferencija predsjednika podržala 27. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 31. siječnja 2019. o izmjenama Poslovnika Europskog parlamenta koje se odnose na glavu I. poglavlja 1. i 4., glavu V. poglavlje 3., glavu VII. poglavlja 4. i 5., glavu VIII. poglavlje 1., glavu XII., glavu XIV. i prilog II.(3), a posebno članke 11. i 35.,

–  uzimajući u obzir članak 148. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja (A9-0123/2021),

A.  budući da članak 11. stavak 2. UEU-a navodi: „Institucije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom”;

B.  budući da je zdravstvena situacija uzrokovana pandemijom bolesti COVID-a dovela do pojave novih oblika interakcije između predstavnika interesnih skupina i donositelja odluka;

C.  budući da će Unija na različite načine isplatiti dosad nezabilježene iznose financijske potpore državama članicama kako bi se suzbile posljedice pandemije i da se svaka odluka povezana s time mora donijeti potpuno transparentno, čime se jamči potpuna odgovornost donositelja odluka u Uniji;

D.  budući da bi građani trebali imati najveće moguće povjerenje u institucije Unije: budući da to povjerenje može postojati samo ako je potkrijepljeno percepcijom da je zastupanje interesa uvjetovano visokim etičkim standardima i da su njihovi izabrani predstavnici na razini Unije, povjerenici i dužnosnici Unije neovisni, transparentni i odgovorni; budući da bi neovisno tijelo koje je zajedničko institucijama Unije u budućnosti moglo doprinijeti uspostavi zajedničkog etičkog okvira za dužnosnike Unije, kojim bi se uredila njihova interakcija s predstavnicima interesnih skupina; budući da bi se u okviru funkcioniranja registra transparentnosti trebalo, prema potrebi, uzeti u obzir pridržavaju li se podnositelji zahtjeva za upis u registar i registrirani subjekti vrijednosti Unije i općih etičkih standarda;

E.  budući da su pojedinačne institucionalne mjere za provedbu Sporazuma usvojene u Europskom parlamentu na različitim razinama i kreću se od provedbenih pravila koja je donijelo Predsjedništvo do izmjene Poslovnika;

F.  budući da se Sporazumom svaka od triju institucija potpisnica obvezuje donijeti pojedinačne odluke kojima se upravni odbor registra („upravni odbor”) i tajništvo registra („tajništvo”) ovlašćuju za donošenje odluka u njihovo ime u skladu s člankom 9. i člankom 15. stavkom 2. Sporazuma;

Svrha i područje primjene

1.  pozdravlja Sporazum kao daljnji korak u unapređenju standarda etičnog zastupanja interesa; podsjeća, međutim, da u skladu s člankom 295. UFEU-a institucije mogu odlučivati samo o aranžmanima za svoju suradnju i da se stoga moraju osloniti na svoje ovlasti samoorganizacije kako bi se uspostavile de facto obveze kojima se od trećih strana zahtijeva da se upišu u registar; ponavlja svoju dugotrajnu sklonost tome da se registar transparentnosti uspostavi zakonodavnim aktom jer je to jedini način da se stvori pravna obveza za treće strane;

2.  inzistira, u skladu s političkom izjavom, na tome da se institucije obvežu na koordinirani pristup jačanju zajedničke kulture transparentnosti s ciljem poboljšanja i daljnjeg jačanja etičnog zastupanja interesa; ističe njihovu obvezu na međusobno održavanje lojalne suradnje na temelju Sporazuma kao i članka 13. stavka 2. UEU-a pri razvoju tog zajedničkog okvira i da bi stoga institucije trebale težiti najvišoj razini predanosti; ističe da mjere iz Sporazuma predstavljaju minimum i da bi se mogle dodatno proširiti uz političku potporu i uzimajući u obzir postojeća ustavna i pravna ograničenja međuinstitucijskog sporazuma;

3.  ponovno ističe da treba nastaviti međuinstitucijski dijalog s ciljem uspostave registra transparentnosti na temelju pravno obvezujućeg akta sekundarnog zakonodavstva Unije;

4.  predlaže da se na Konferenciji o budućnosti Europe raspravlja o mogućnosti uspostave samostalne pravne osnove koja bi suzakonodavcima omogućila donošenje zakonodavnih akata Unije u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom s ciljem uvođenja obvezujućih etičkih pravila za predstavnike interesnih skupina u njihovim interakcijama s institucijama Unije;

5.  pozdravlja činjenicu da se status Vijeća Europske unije promijenio iz statusa promatrača u status službene stranke Sporazuma; smatra, međutim, da je njegovo sudjelovanje ograničeno na sastanke s najvišim dužnosnicima i samo u okviru dobrovoljnih programa, sastanke stalnih predstavnika i zamjenika stalnih predstavnika tijekom predsjedanja i šest mjeseci ranije; ustraje u tome da bi radi vjerodostojnosti zajedničkog okvira sva stalna predstavništva trebala u njemu aktivno sudjelovati u okviru svojih dobrovoljnih programa, nastaviti ga primjenjivati nakon završetka svojeg presjedanja i proširiti ga, koliko je to moguće, na druge dužnosnike;

6.  ističe da u pregovaračkom procesu Komisija nije preuzela nikakve značajne dodatne obveze u zajedničkom okviru; posebno žali što, kad je riječ o području primjene ratione personae, taj okvir obuhvaća samo osoblje institucija na najvišim razinama; inzistira na tome da bi svaka revizija odredbi o uvjetima u odnosu na sve tri institucije trebala uključivati sastanke s ostalim osobljem institucija na razini načelnika odjela i višim razinama;

7.  pozdravlja obveze koje je Parlament preuzeo u pregovaračkom procesu u pogledu mjera uvjetovanja i dopunskih mjera transparentnosti; smatra da je izmjena članaka 11. i 35. Poslovnika dala snažan poticaj u tom pogledu; pozdravlja činjenicu da se Sporazumom štiti ustavno pravo zastupnika da svoj mandat obnašaju slobodno;

8.  pozdravlja mogućnost sudjelovanja institucija, tijela, ureda i agencija na dobrovoljnoj osnovi; smatra da bi institucije potpisnice trebale poticati takvo sudjelovanje u skladu sa svojom obvezom promicanja korištenja registra i korištenja registra u najvećoj mogućoj mjeri; ustraje u tome da će zbog takvog sudjelovanja institucije potpisnice morati registru staviti dodatne resurse na raspolaganje;

Obuhvaćene aktivnosti

9.  naglašava da se Sporazum oslanja na pristup temeljen na aktivnostima koji uključuje neizravne aktivnosti lobiranja; inzistira na važnosti obuhvaćanja takvih aktivnosti, osobito u kontekstu pojave novih oblika interakcije predstavnika interesnih skupina s donositeljima odluka EU-a u okolnostima pandemije;

10.  pozdravlja pojašnjenja o obuhvaćenim i neobuhvaćenim aktivnostima, uključujući isključivanje spontanih susreta i obuhvaćanje posrednika iz trećih zemalja koji nemaju diplomatski status;

11.  smatra da je važno odrediti sastanke s predstavnicima interesnih skupina koji bi se trebali objavljivati kao unaprijed zakazani sastanci; pozdravlja praksu Komisije da objavljuje i sastanke koji se održavaju na drukčije načine, a ne uz fizičku prisutnost, na primjer videokonferencijom; ustraje u tome da bi se planirani telefonski poziv također trebao smatrati sastankom;

Uvjetovanje, godišnje izvješće i preispitivanje

12.  smatra da je provedba mjera uvjetovanja i drugih dopunskih mjera transparentnosti pojedinačnim odlukama omogućuje da se poštuju odgovarajuće unutarnje organizacijske ovlasti triju institucija potpisnica; pozdravlja u tom pogledu činjenicu da je godišnje izvješće prošireno kako bi obuhvatio provedbu takvih mjera koje su usvojile institucije potpisnice;

13.  predlaže da godišnje izvješće sadržava informacije o registriranim subjektima o kojima je provedena istraga i konačno uklonjeni iz registra zbog nepoštovanja kodeksa ponašanja;

14.  pozdravlja pravodobno i redovito preispitivanje provedbenih mjera poduzetih u skladu s člankom 5. Sporazuma s ciljem davanja preporuka za poboljšanje i jačanje tih mjera;

15.  poziva institucije potpisnice da prije sljedeće revizije registra provedu analizu učinaka koje nova pravila o transparentnosti imaju na postupke donošenja odluka, uključujući mjere uvjetovanja i dopunske mjere transparentnosti koje su institucije donijele u okviru zajedničkog okvira, te utjecaj koji ta pravila imaju na percepciju građana o institucijama Unije;

16.  naglašava da je jasno i pravodobno objavljivanje mjera uvjetovanja i dodatnih mjera transparentnosti ključno kako bi se predstavnicima interesnih skupina i građanima zajamčila transparentnost, što jača njihovo povjerenje u dobro funkcioniranje zajedničkog okvira;

Uloga Europskog parlamenta

17.  pozdravlja obveze koje je Parlament preuzeo tijekom pregovora, osobito u odnosu na prijedlog „Uklanjanje nedostataka – prijedlozi Parlamenta o uvjetovanju” i inzistira da ih treba bez odgode u potpunosti provesti i objaviti u skladu s člankom 5. stavkom 3. Sporazuma;

18.  ističe da u Parlamentu treba osigurati visok stupanj političke uključenosti u provedbu i postupak preispitivanja; predlaže da bi se postupak preispitivanja iz članka 14. Sporazuma trebao temeljiti na činjenicama i oblikovati u uskoj suradnji s potpredsjednicom Parlamenta nadležnom za registar transparentnosti;

19.  posebno poziva Predsjedništvo i druga relevantna tijela da brzo provedu sljedeće mjere:

20.  konkretno poziva Konferenciju predsjednika odbora da

21.  poziva Odbor za ustavna pitanja da u postupku preispitivanja Poslovnika EP-a razmotri dodatne mjere transparentnosti koje bi trebalo uvesti kako bi se povećala predanost Parlamenta zajedničkom okviru; ističe važnost formalnih zahtjeva koji se primjenjuju na svaku izmjenu Poslovnika;

Prihvatljivost, kodeks ponašanja, podatci koje moraju dostaviti registrirani subjekti

22.  napominje da je poštovanje kodeksa ponašanja iz Priloga I. Sporazumu dio kriterija prihvatljivosti i da registrirani subjekti trebaju uzeti u obzir zahtjeve u pogledu povjerljivosti i pravila primjenjiva na bivše zastupnike i osoblje institucija koja se na njih primjenjuju nakon napuštanja dužnosti;

23.  pozdravlja pojašnjenje da registrirani subjekti nisu oslobođeni obveze da se pobrinu za poštovanje etičkih standarda jednakih onima koji se primjenjuju na njih kada dio svojih aktivnosti eksternaliziraju trećima;

24.  pozdravlja činjenicu da su registrirani subjekti obvezni objavljivati financijske informacije klijenata i posrednika i da se financijske informacije zahtijevaju i od registriranih subjekata koji ne zastupaju komercijalne interese; pozdravlja činjenicu da su registrirani subjekti obvezni ne samo objavljivati financijske informacije jednom godišnje, nego i ažurirati te informacije, posebno ako dođe do znatnih promjena u pojedinostima na koje se odnose provedbene odluke;

25.  naglašava da su registrirani subjekti sada obvezni pružati informacije o zakonodavnim prijedlozima, politikama ili inicijativama na koje su usmjereni; smatra da bi to trebalo doprinijeti većoj transparentnosti interesa koje zastupaju;

Tajništvo i upravni odbor

26.  pozdravlja obvezu povećanja sredstava za održavanje, razvoj i promicanje registra kao i službeni doprinos Vijeća tajništvu; smatra da bi takve obveze u okviru zajedničkog okvira trebale povećati sposobnost tajništva da registriranim subjektima pruži pravodobne smjernice i pomoć pri registraciji te ažuriranju traženih podataka; inzistira osobito na tome da su ljudski resursi vrlo ograničeni u odnosu na broj registriranih subjekata u usporedbi sa sličnim nacionalnim sustavima i da to ograničenje ometa učinkovitost rada registra; poziva institucije da osiguraju potrebne resurse i osoblje kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje tajništva i upravnog odbora;

27.  smatra da bi ravnopravna uključenost svih triju institucija u radu tajništva i upravnog odbora trebala osigurati konsenzus, razviti zajedničku odgovornost za zajednički okvir i potaknuti zajedničku kulturu transparentnosti;

28.  pozdravlja osnivanje upravnog odbora i njegovu zadaću nadgledanja cjelokupne administrativne provedbe Sporazuma i djelovanja kao tijela za preispitivanje mjera koje poduzima tajništvo; pozdravlja činjenicu da Sporazum uključuje snažan administrativni postupak kojim se jamče prava registriranih subjekata;

Postupovne odredbe

29.  odobrava sklapanje Sporazuma iz Priloga A ovoj Odluci;

30.  odobrava političku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije iz Priloga B ovoj Odluci, koja će se objaviti u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno sa Sporazumom;

31.  odlučuje da su, u skladu s člankom 9. i člankom 15. stavkom 2. Sporazuma, upravni odbor i tajništvo od stupanja na snagu Sporazuma ovlašteni donositi pojedinačne odluke o podnositeljima zahtjeva i registriranim subjektima u ime Europskog parlamenta, u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 20. svibnja 2021. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti(4);

32.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše Sporazum s predsjednikom Vijeća i predsjednicom Komisije i da naloži njegovu objavu u Službenom listu Europske unije;

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku, uključujući i njezine priloge, radi obavijesti proslijedi Vijeću i Komisiji te parlamentima država članica.

PRILOG A

MEĐUINSTITUCIONALNI SPORAZUM EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA EUROPSKE UNIJE I EUROPSKE KOMISIJE O OBVEZNOM REGISTRU TRANSPARENTNOSTI

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara međuinstitucionalnom sporazumu objavljenom u SL L 207, 11.6.2021., str. 1.)

PRILOG B

POLITIČKA IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA, VIJEĆA EUROPSKE UNIJE I EUROPSKE KOMISIJE POVODOM DONOŠENJA MEĐUINSTITUCIJSKOG SPORAZUMA O OBVEZNOM REGISTRU TRANSPARENTNOSTI

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija prepoznaju važnost načela uvjetovanosti kao temelj koordiniranog pristupa koji su te tri institucije primijenile s ciljem jačanja zajedničke kulture transparentnosti, istodobno postavljajući visoke standarde transparentnog i etičkog zastupanja interesa na razini Unije.

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska komisija priznaju da su u nastavku navedene uspostavljene mjere uvjetovanosti i dodatne mjere transparentnosti u skladu s međuinstitucijskim sporazumom o obveznom registru transparentnosti, da se njima jača cilj koordiniranog pristupa te da čine čvrst temelj na kojem treba nastaviti graditi i poboljšavati taj pristup i dodatno jačati zastupanje etičkih interesa na razini Unije:

—  sastanci donositelja odluka s registriranim predstavnicima interesa, ako je primjenjivo(5);

—  objava informacija o sastancima s predstavnicima interesa, ako je primjenjivo(6);

—  sastanci osoblja, posebno na višoj razini, s registriranim predstavnicima interesa(7);

—  govori na javnim saslušanjima u Parlamentu(8);

—  članstvo u stručnim skupinama Komisije i sudjelovanje u određenim događanjima, forumima ili sastancima(9);

—  pristup prostorijama institucija(10);

—  pokroviteljstvo za događanja za registrirane predstavnike interesa, po potrebi;

—  politička izjava država članica da dobrovoljno primjenjuju, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i nadležnostima, načelo uvjetovanosti na sastanke svojeg stalnog predstavnika i zamjenika stalnog predstavnika s predstavnicima interesa tijekom njihova predsjedanja Vijećem i šest mjeseci prije toga te bilo koja druga daljnja dobrovoljna mjera pojedinačnih država članica u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i nadležnostima osim navedene, s time da se obje jednako ističu.

(1) SL L 277, 19.9.2014., str. 11. (2) SL C 337, 20.9.2018., str. 120. (3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2019)0046. (4) SL L 207, 11.6.2021., str. 1. (5) Pravilo 11. stavak 2. Poslovnika Parlamenta, članak 7. Odluke Komisije od 31. siječnja 2018. o Kodeksu ponašanja članova Europske komisije (C(2018)0700) (SL C 65, 21.2.2018., str. 7.); točka V. metoda rada Europske komisije. (6) Pravilo 11. stavak 3. Poslovnika Parlamenta, Odluka Komisije 2014/838/EU, Euratom od 25. studenoga 2014. o objavi informacija o sastancima održanima između glavnih direktora Komisije i organizacija ili samozaposlenih osoba (SL L 343, 28.11.2014., str. 19.); Odluka Komisije 2014/839/EU, Euratom od 25. studenoga 2014. o objavi informacija o sastancima održanima između glavnih direktora Komisije i organizacija ili samozaposlenih osoba (SL L 343, 28.11.2014., str. 22.). (7) Članak 3. Odluke Vijeća o reguliranju interakcija između dužnosnika Glavnog tajništva Vijeća i predstavnika interesa te točka V. metoda rada Europske komisije. (8) Članak 7. Odluke Predsjedništva Europskog parlamenta od 18. lipnja 2003. o pravilima o javnim saslušanjima. (9) Pravilo 35. Poslovnika Parlamenta, članak 8. Odluke Komisije od 30. svibnja 2016. o uspostavi horizontalnih pravila o osnivanju i radu stručnih skupina Komisije C(2016)3301; članak 4. Odluke Vijeća o reguliranju interakcija između dužnosnika Glavnog tajništva Vijeća i predstavnika interesa. (10) Pravilo 123. Poslovnika Parlamenta, tumačeno u vezi s Odlukom glavnog tajnika od 13. prosinca 2013. o pravilima kojima se uređuju propusnice i ovlaštenja kojima se odobrava pristup prostorijama Parlamenta i članak 6. Odluke Vijeća o reguliranju interakcija između dužnosnika Glavnog tajništva Vijeća i predstavnika interesa.

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o tehničkim i operativnim mjerama za učinkovitiji i čišći pomorski promet (2019/2193(INI))

P9_TA(2021)0131 A9-0029/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(1),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište usvojeno u prvom čitanju 16. rujna 2020. o globalnom sustavu prikupljanja podataka o potrošnji loživih ulja na brodovima(2),

–  uzimajući u obzir 3. izvješće Međunarodne pomorske organizacije o emisijama stakleničkih plinova(3),

–  uzimajući u obzir završno izvješće o 4. studiji Međunarodne pomorske organizacije o stakleničkim plinovima(4),

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju koju su u prosincu 2019. donijele ugovorne stranke Konvencije o zaštiti morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelonska konvencija),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Komisije za 2019. o emisijama CO2 iz pomorskog prometa,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(5),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A9-0029/2021),

A.  budući da pomorski promet i luke imaju ključnu ulogu za gospodarstvo EU-a, s obzirom na to da se gotovo 90 % europske vanjske trgovine robom obavlja morskim putem(6), te važnu ulogu za turizam; budući da su pomorski promet i luke ključni za osiguravanje neprekinutih lanaca opskrbe, kao što se pokazalo tijekom pandemije bolesti COVID-19; budući da je doprinos ukupnog gospodarskog učinka pomorskog sektora EU-a BDP-u Unije u 2018. iznosio 149 milijardi EUR i da taj sektor podržava više od 2 milijuna radnih mjesta(7); budući da je njegov izravni gospodarski učinak u 2018. obuhvaćao 685 000 radnih mjesta na moru i kopnu u EU-u; budući da je 40 % bruto tonaže svjetske flote pod kontrolom EU-a;

B.  budući da je pomorski prijevoz robe i putnika ključan čimbenik ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a, posebno u slučaju povezivosti i pristupačnosti perifernih, otočnih i najudaljenijih regija; budući da bi u tom pogledu EU trebao ulagati u konkurentnost pomorskog sektora i njegovu sposobnost za ostvarenje održivog prijelaza;

C.  budući da bi pomorski sektor EU-a trebao doprinijeti i rješavanju gubitka biološke raznolikosti i uništavanja okoliša te ostvarenju ciljeva europskog zelenog plana i strategije za bioraznolikost do 2030.;

D.  budući da su zdravi oceani, kao i očuvanje i obnova njihovih ekosustava, ključni za čovječanstvo jer reguliraju klimu, proizvode barem polovicu kisika u Zemljinoj atmosferi i stanište su biološke raznolikosti, izvor sigurnosti opskrbe hranom u svijetu i ljudskog zdravlja te izvor gospodarskih djelatnosti, uključujući ribarstvo, promet, trgovinu, turizam, izvore obnovljive energije i proizvode za zaštitu zdravlja, koje bi se trebale temeljiti na načelu održivosti;

E.  budući da je pomorski sektor reguliran na razini EU-a i na međunarodnoj razini te da se i dalje uvelike oslanja na fosilna goriva; budući da se trenutačno provodi revizija sustava za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija CO2 iz pomorskog prometa, koja je usmjerena na smanjenje emisija stakleničkih plinova iz pomorskog prometa u vodama EU-a;

F.  budući da taj sektor kontinuirano ulaže napore da ostvari ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova poštovanjem postojećeg regulatornog okvira i provedbom dosadašnjeg tehnološkog napretka;

G.  budući da su stoga odgovarajuća financijska sredstva ključna za postizanje tog nužnog prijelaza; budući da su daljnja istraživanja i inovacije ključni za uvođenje pomorskog prometa s nultom stopom emisija ugljika;

H.  budući da se iz međunarodnog pomorskog prometa ispušta oko 940 milijuna tona CO2 godišnje, što znači da je taj promet odgovoran za otprilike 2,5 % globalnih emisija stakleničkih plinova(8); budući da pomorski promet također djeluje na okoliš utječući na klimatske promjene i različite izvore onečišćenja, posebno otplinjavanjem, puštanjem motora da rade u lukama, ispuštanjem balastnih voda, ugljikovodicima, teškim metalima i kemikalijama, kontejnerima izgubljenim na moru, što pak utječe na biološku raznolikost i ekosustave; budući da su propisi Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o smanjenju emisija SOx prvi put stupili na snagu 2005. temeljem Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (Konvencija MARPOL) i budući da su granične vrijednosti za emisije SOx od tada postupno postrožene te maksimalni dopušteni sadržaj sumpora trenutačno iznosi 0,5 %, a u područjima kontrole emisija 0,1 %; budući da bi ta odluka trebala doprinijeti smanjenju emisija; budući da IMO 2021. namjerava postići dogovor o globalnoj uredbi o ograničenjima „emisija crnog ugljika”; budući da je pomorski promet energetski najučinkovitiji način prometa koji se temelji na količini prevezenog tereta i odgovarajućim emisijama po toni prevezene robe i po prijeđenom kilometru;

I.  budući da bi se, ako se mjere za ublažavanje ne uvedu brzo, emisije iz međunarodnog pomorskog prometa do 2050. mogle povećati s oko 90 % emisija iz 2008., koliko su iznosile 2018., na od 90 do 130 % emisija iz 2008.(9), čime se ne bi u dovoljnoj mjeri pridonijelo ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma;

J.  budući da je potrebno ograničiti i na temelju procjene učinka mjerodavnog zakonodavstva rješavati sve emisije iz pomorskog sektora koje štete kvaliteti zraka i zdravlju građana;

K.  budući da bi se EU trebao zalagati za vrlo ambiciozno smanjenje emisija u pomorskom sektoru na međunarodnoj razini i na razini EU-a;

L.  budući da bi čiste tehnologije i rješenja trebalo prilagoditi vrsti plovila i segmentu pomorskog prometa; budući da su istraživanje i ulaganja te odgovarajuća potpora ključni za osiguravanje inovativnih rješenja i održive tranzicije u pomorskom sektoru;

M.  budući da se javnim i privatnim ulaganjima povezanima s dekarbonizacijom pomorskog sektora moraju poštovati Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja(10) i ključna načela pravedne tranzicije, kao što su otvaranje kvalitetnih radnih mjesta, jamstva u pogledu prekvalifikacije i prerazmještanja te strukturne mjere u pogledu zdravlja i sigurnosti za sve radnike, uz poseban naglasak na prilikama za žene i mlade kako bi radna snaga u pomorskom sektoru postala raznolikija; budući da su odgovarajuće osposobljavanje i dostojanstveni uvjeti rada za osoblje u pomorskom sektoru ključni, među ostalim i da bi se spriječili incidenti, uključujući okolišne incidente;

N.  budući da Komisija trenutačno radi na procjeni učinka uključivanja pomorskog prometa u sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS);

O.  budući da je do 2050. potrebno provesti klimatski neutralnu tranziciju sektora pomorskog prometa kako bi se ostvarili ciljevi zelenog plana;

Programi poticaja za čistu energiju

1.  žali što je na europskom tržištu došlo do narušavanja tržišnog natjecanja između fosilnih goriva, koja profitiraju od povoljnijeg poreznog tretmana, i čistih alternativnih goriva iz obnovljivih izvora; poziva Komisiju da to ispravi i predloži da se ponovno uspostave pravila pravednog tržišnog natjecanja i to primjenom načela „onečišćivač plaća” na pomorski promet i poticanjem, uključujući poreznim olakšicama, na uporabu alternative za teška goriva u pomorskom sektoru koje znatno smanjuju utjecaj na klimu i okoliš;

2.  prepoznaje utjecaj uporabe teškog loživog ulja; ističe da je potrebno na učinkoviti način pristupiti rješavanju emisija goriva iz brodova te postupno ukinuti uporabu teškog loživog ulja u pomorskom prometu, i to ne samo kao goriva, već i kao tvari za miješanje za brodska goriva; napominje da je potrebno težiti tehnološkoj neutralnosti dok je to u skladu s ciljevima EU-a u području okoliša; napominje da na pomorski promet utječe nedostatak odgovarajućih kriterija za prestanak statusa otpada usklađenih na razini EU-a; ističe da je potrebno spriječiti istjecanje ugljika i očuvati konkurentnost europskog sektora pomorskog prometa;

3.  podsjeća na to da bi pomorski sektor trebao doprinijeti naporima Unije u smanjenju emisija stakleničkih plinova te osigurati pritom konkurentnost sektora; ističe da je potrebno iskoristiti sve postojeće mogućnosti za smanjenje emisija iz pomorskog prometa te u njih ulagati, uključujući prijelazne tehnologije kao alternativu teškim loživim uljima, usporedno s istraživanjem i financiranjem dugoročnih rješenja s nultom stopom emisija; svjestan je važnosti prijelaznih tehnologija, kao što je UPP i infrastruktura za UPP, za postupan prijelaz na alternativna rješenja s nultom stopom emisija u pomorskom sektoru;

4.  podsjeća na obvezu koju je preuzela EU o postizanju klimatske neutralnosti najkasnije do 2050., u skladu s Pariškim sporazumom; u tom pogledu ističe vodeću ulogu EU-a i potrebu da se o smanjenju emisija stakleničkih plinova iz sektora pomorskog prometa također pregovara na međunarodnoj razini u okviru IMO-a s obzirom na međunarodnu i konkurentnu dimenziju sektora pomorskog prometa; podsjeća na prethodna stajališta Parlamenta o uključivanju pomorskog sektora u sustav EU-a za trgovanje emisijama(11), uključujući o ažuriranju procjene učinka(12);

5.  poziva Komisiju i države članice da, uzimajući u obzir početnu strategiju IMO-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova iz brodova donesenu 2018. i njezinu predstojeću reviziju, iskoriste svoj utjecaj u IMO-u te se pobrinu za to da se donesu konkretne mjere kako bi se utro ambiciozan i realističan put prema pomorskom prometu s nultom stopom emisija i koji je u skladu s temperaturnim ciljem iz Pariškog sporazuma, čime bi se doprinijelo stvaranju ravnopravnih uvjeta na međunarodnoj razini;

6.  poziva Komisiju da u okviru pomorske inicijative FuelEU uzme u obzir ne samo intenzitet ugljika goriva nego i tehničke i operativne mjere kojima bi se povećala učinkovitost plovila i njihovih operacija; podsjeća da je u kontekstu revizije Uredbe (EU) 2015/757(13) Parlament pozvao brodarska društva da do 2030. postignu cilj smanjenja emisija od 40 % kao prosjek za sva plovila pod njihovom odgovornošću, u usporedbi s prosječnom učinkovitošću po kategoriji plovila jednake veličine i vrste; dodaje da bi ta inicijativa trebala uključivati i pristup koji se temelji na životnom ciklusu i uključuje sve emisije stakleničkih plinova; ističe da alternativna goriva koja na osnovi životnog ciklusa ne ispunjuju prag od 70 % iz preinačene Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (RED II) ne bi trebala biti dopuštena za potrebe usklađenosti s propisima;

Pomorske luke i teret

7.  podsjeća da je potrebno poticati sve dionike na suradnju, kao i razmjenu najbolje prakse između luka, sektora pomorskog prometa te dobavljača goriva i energije, kako bi se razvio opći okvir politike dekarbonizacije luka i obalnih područja; potiče lučke uprave da uspostave metode održivog upravljanja i da ih certificiraju primjenom metodologija koje uključuju procjenu životnog ciklusa lučkih usluga, kao što je omogućeno deklaracijom ekološkog proizvoda;

8.  ističe da su prekomorska područja, uključujući najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja, i luke koje se u njima nalaze s obzirom na svoju stratešku lokaciju od iznimne važnosti za europski suverenitet te europsku i međunarodnu pomorsku trgovinu; ističe da su pokretači ulaganja za te luke vrlo različiti te mogu biti usmjereni na podupiranje njihove klasične uloge prihvata brodova (utovar, istovar, skladištenje i prijevoz robe) ili osiguranje multimodalnih veza, izgradnju energetskih infrastruktura, razvoj otpornosti na klimatske promjene te općenitu ekologizaciju i digitalizaciju plovila; poziva na daljnja ulaganja u luke koje se nalaze u prekomorskim područjima kako bi ih se pretvorilo u strateške klastere za multimodalni promet, proizvodnju, skladištenje i distribuciju energije te turizam;

9.  ističe prekograničnu dimenziju morskih luka; naglašava ulogu luka kao klastera svih vrsta prijevoza, energije, industrije i plavog gospodarstva; prepoznaje sve veći razvoj lučke suradnje i grupiranja u klastere;

10.  uviđa pozitivnu ulogu europskog pomorskog klastera i pozitivan razvoj na međunarodnoj razini u pogledu poticanja inovacija i smanjenja emisija iz pomorskog prometa te poziva Komisiju i države članice da podrže inicijative kojima se doprinosi tim pozitivnim pomacima;

11.  poziva Komisiju da zakonodavnim putem podrži cilj nulte stope zagađenja (emisije stakleničkih plinova i onečišćivača zraka) na vezu te da promiče razvoj i uvođenje čistih, multimodalnih rješenja u lukama s pomoću pristupa temeljenog na koridorima; posebno poziva Komisiju da poduzme hitne mjere u cilju reguliranja pristupa lukama EU-a za brodove koji najviše zagađuju na temelju okvira Direktive o nadzoru države luke(14) te da daje poticaje i podršku za korištenje mogućnosti napajanja brodova čistom električnom energijom u lukama ili bilo kojih drugih tehnologija za uštedu energije koje znatno utječu na smanjenje emisija stakleničkih plinova i onečišćivača zraka; žali zbog odgode revizije Direktive 2014/94/EU; potiče Komisiju da što prije predloži reviziju Direktive 2014/94/EU kako bi se uključili poticaji za države članice i luke radi bržeg uvođenja potrebne infrastrukture; poziva Komisiju da predloži i reviziju Direktive 2003/96/EZ(15);

12.  poziva Komisiju da izradi strategiju za luke s nultom stopom emisija te da podrži inicijative s pristupom „odozdo prema gore”, uključujući mjere kojima se potiče razvoj lučkih industrija specijaliziranih za kružno gospodarstvo, posebno kako bi se poboljšala oporaba otpada s brodova koji se prikuplja i obrađuje u lukama;

13.  poziva Komisiju da u okviru zelenog plana promiče promjenu načina prijevoza na pomorski promet na kratke udaljenosti, zajedno sa željeznicom i unutarnjim plovnim putovima, kao održivu alternativu cestovnom i zračnom prijevozu tereta i putnika; naglašava važnu ulogu pomorskog prometa na kratkim udaljenostima u postizanju ciljeva promjene načina prijevoza kako bi se smanjila prometna zagušenost i emisije te kao korak prema vrsti prijevoza s nultom stopom emisija; naglašava da je važno da se u tu svrhu pokrene strategija obnove flote EU-a i naknadne ugradnje radi promicanja njegove zelene i digitalne tranzicije i poticanja konkurentnosti europskog sektora pomorske tehnologije; u tu svrhu podsjeća na potrebu za infrastrukturnom mrežom koja može podržati taj intermodalni kapacitet, što podrazumijeva ispunjavanje obveza ulaganja za mrežu TEN-T u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF);

14.  ističe da bi se jačanjem neprekinutih multimodalnih prometnih veza između luka i mreže TEN-T te povećanjem interoperabilnosti među različitim vrstama prijevoza uklonila uska grla i smanjila zagušenost; naglašava važnost morskih luka i luka unutarnjih voda kao strateških i multimodalnih čvorišta mreže TEN-T;

15.  poziva i na jasnu strategiju za promicanje „Roll-On-Roll-Off” (ro-ro) prijevoza tereta, čime bi se smanjila prisutnost teških teretnih vozila na cestama; potiče Komisiju da poduzme konkretnije korake kako bi cilj izbjegavanja dugog i ekološki štetnog cestovnog prometa uključila u svoju pomorsku politiku i to tako da potiče dostavu u malim lukama bližim krajnjim destinacijama;

16.  poziva Komisiju da vrati smisao pojmu morskih autocesta kao sastavnom dijelu mreže TEN-T, jer je to ključno za omogućivanje uspostave pomorskih veza i usluga na kratke udaljenosti kao održivih alternativa kopnenom prometu, da olakša suradnju među morskim lukama i poveznicu s njihovim zaleđem i pojednostavi pristupne kriterije, posebno kada je riječ o povezanosti luka izvan osnovne mreže, te da osigura značajnu financijsku potporu pomorskim vezama koje su alternativa kopnenom prometu, kao i da osigura njihovu povezanost s mrežama željeznice;

17.  smatra da su održivi europski sektor pomorskog prometa i infrastruktura prilagođena budućnosti, uključujući mrežu TEN-T i njezino buduće proširenje, od ključne važnosti za ostvarenje klimatski neutralnog gospodarstva; ističe da su za postotno povećanje prijevoza tereta u EU-u vodenim putom koje je predviđeno europskim zelenim planom potrebni konkretan plan ulaganja EU-a i konkretne mjere na razini EU-a;

Područja kontrole emisija i IMO

18.  naglašava da je na području svih mediteranskih zemalja potrebno hitno uspostaviti područje kontrole emisija sumpora (SECA) u zraku u svrhu očuvanja zdravlja i okoliša; poziva Komisiju i države članice da aktivno podupru podnošenje prijedloga o takvom području IMO-u prije 2022. godine; također potiče države članice da podrže načelo brzog određivanja područja kontrole emisija dušikovih oksida (NECA) čiji je cilj smanjenje emisija dušika na Sredozemlju;

19.  poziva Komisiju da područja nadzora emisija proširi na sva mora Unije kako bi se na homogen način smanjila dopuštena razina emisija NOx i SOx koja potječe od plovila; naglašava da kumulativno smanjenje emisija sumporova oksida i dušikova oksida izravno utječe na smanjenje sitnih čestica (PM10 i PM2,5);

20.  ističe da bi EU trebao dati primjer drugima donošenjem ambicioznih zakonskih zahtjeva za čisti pomorski promet, uz podržavanje i promicanje mjera koje su barem jednako toliko ambiciozne u međunarodnim forumima kao što je Međunarodna pomorska organizacija, čime će se sektoru pomorskog prometa omogućiti da postupno eliminira svoje emisije stakleničkih plinova na globalnoj razini u skladu s Pariškim sporazumom;

Plovila i pogon

21.  poziva Komisiju, brodovlasnike i brodare da osiguraju provedbu svih raspoloživih operativnih i tehničkih mjera za postizanje energetske učinkovitosti, naročito kada je riječ o optimizaciji brzine, uključujući, prema potrebi, sporu plovidbu, inovaciju u hidrodinamici, optimizaciju plovnih putova, uvođenje novih pogonskih metoda kao što su tehnologije pogona s pomoću vjetra, optimizaciju plovila i bolju optimizaciju u pomorskom logističkom lancu;

22.  napominje da u pomorskom sektoru brodovlasnik nije nužno ista osoba ili subjekt koji brodom upravlja u komercijalne svrhe; stoga smatra da bi se načelo „onečišćivač plaća” trebalo primjenjivati na stranu odgovornu za komeracijalne operacije broda, odnosno na poslovnog subjekta koji plaća gorivo koje brod troši, na primjer brodovlasnika, upravitelja ili zakupoprimatelja na određeno vrijeme odnosno zakupoprimatelja broda bez posade, te da bi se ta strana trebala smatrati odgovornom;

23.  prima na znanje da digitalizacija i automatizacija pomorskog sektora, luka i brodova može znatno doprinijeti smanjenju emisija sektora te da može imati ključnu ulogu u dekarbonizaciji sektora u skladu s ambicijama zelenog plana, posebno povećanom razmjenom ažuriranih i provjerenih podataka koji se mogu koristiti za obavljanje tehničkih operacija i održavanje, primjerice za predviđanje najučinkovitije putanje broda na određenoj ruti u pogledu potrošnje goriva te za optimizaciju pristajanja u lukama, što doprinosi smanjenju vremena čekanja za plovila u lukama, a time i emisija; ističe da je potrebno koristiti digitalizaciju kao sredstvo za poboljšanje suradnje između dionika u sektoru, čime se poboljšava energetska učinkovitost brodova kako bi im se omogućilo da ispune standarde za kontrolu emisija, a ujedno olakšalo upravljanje rizicima za okoliš; poziva na djelovanje i ulaganje u području digitalizacije, istraživanja i inovacija, posebno u pogledu razvoja i usklađenog prekograničnog uvođenja sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava (VTMIS); napominje da će širenje digitalizacije i automatizacije u brodarskoj industriji dovesti do promjena u pojedinačnim opisima radnih mjesta i potrebnim vještinama; ističe da će se od pomoraca zahtijevati te različite vještine i različita područja znanja, posebno u pogledu informacijske tehnologije, kako bi se zajamčila sigurnost brodova i operativna učinkovitost;

24.  pozdravlja novo ograničenje IMO-a u pogledu udjela sumpora u gorivima na 0,5 % od 1. siječnja 2020. i naglašava da to ne bi smjelo dovesti do toga da se umjesto zraka onečišćuje voda; stoga poziva Komisiju i države članice da se, u skladu s Direktivom (EU) 2019/883(16), na razini IMO-a zalažu za sveobuhvatno razmatranje ekoloških učinaka ispuštanja otpadnih voda iz ispirača plinova s otvorenom petljom i drugih ostataka tereta u more te da zajamči da se otpadne vode i drugi ostaci pravilno prikupljaju i obrađuju u lučkim uređajima za prihvat; u tom pogledu snažno potiče države članice da zabrane ispuštanje otpadnih voda iz ispirača plinova s otvorenom petljom i drugih ostataka tereta u njihovim teritorijalnim vodama u skladu s Direktivom 2000/60/EZ(17); ističe da bi od samog početka, na temelju analize životnog ciklusa, prednost trebala dati održivim rješenjima; napominje da je svrha ispirača plinova s otvorenom petljom smanjiti onečišćenje zraka i da se u njih ulagalo; ističe da upotreba ispirača plinova s otvorenom petljom utječe na okoliš i pozdravlja činjenicu da Međunarodna pomorska organizacija proučava njihov dugoročni učinak; u tom pogledu poziva Komisiju da na temelju procjene učinka provede postupno ukidanje upotrebe ispirača plinova s otvorenom petljom kako bi se što prije ispoštovala ograničenja emisija, u skladu s okvirom IMO-a i Konvencijom MARPOL-a;

25.  poziva Komisiju da u buduću inicijativu FuelEU Maritime uključi alternativne pogonske sustave, uključujući energiju vjetra i solarnu energiju; poziva Komisiju da ocijeni aktualne inicijative i projekte u području pomorskog teretnog prometa na jedreni pogon i da se pobrine za to da su pogonski sustavi prijevoza prihvatljivi za financiranje europskim sredstvima;

26.  poziva Komisiju da uspostavi mjere, popraćene potrebnim sredstvima, kojima će se europskim brodogradilištima omogućiti da dodatno investiraju u održive, socijalne i digitalizirane postupke proizvodnje u brodogradnji i remontu brodova, što je od ključne važnosti za stvaranje radnih mjesta, čime se podupire prijelaz na model kružnog gospodarstva kojim se uzima u obzir cijeli životni ciklus plovila; naglašava da je važno podržavati i razvijati održiva rješenja za izgradnju i rastavljanje plovila unutar Unije u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo; u tom pogledu ističe da bi brodogradilišta trebala primijeniti dužnu pažnju u svojim lancima vrijednosti u EU-u i izvan njega, u skladu sa standardima OECD-a i UN-a, kako bi se mogli izbjeći štetni učinci na okoliš pri rastavljanju plovila;

Financiranje sredstvima EU-a

27.  poziva Komisiju da u okviru svojih europskih programa financiranja, a posebno programa Obzor Europa i InvestEU, podrži istraživanje i uvođenje čistih tehnologija i goriva; ističe potencijal električne energije iz dodatnih obnovljivih izvora, uključujući zeleni vodik, amonijak i pogon na vjetar; u tom pogledu ističe financijske posljedice prijelaza na čista alternativna goriva za pomorsku industriju, za lanac opskrbe gorivom na kopnu i za luke; smatra da su luke prirodna čvorišta proizvodnje, skladištenja, distribucije i prijevoza čistih alternativnih goriva; poziva da se u okviru programa Obzor Europa obnove pozivi za projekte zelenog plana koje je Komisija pokrenula u okviru Obzora 2020., posebno kako bi se ekologiziralo pomorski sektor i poduprlo istraživanje i inovacije te uvođenje alternativnih rješenja teškim gorivima kojima se znatno smanjuje utjecaj pomorskog sektora na klimu i okoliš;

28.  poziva Komisiju da projekte usmjerene na dekarbonizaciju pomorskog prijevoza i na smanjenje emisija onečišćujućih tvari, uključujući potrebnu lučku infrastrukturu i objekte, učini prihvatljivima u okviru kohezijske politike i europskih strukturnih i investicijskih fondova, CEF-a i zelenog plana te da na raspolaganje stavi sredstva i poticaje za potporu pomorskom sektoru u prijelazu prema gospodarstvu s nultom stopom emisija ugljika, uzimajući pritom u obzir socijalnu dimenziju transformacije; ističe da je važno stvoriti sinergije i komplementarnosti između različitih oblika financiranja na razini EU-a bez stvaranja nepotrebnog administrativnog opterećenja koje bi odvratilo privatna ulaganja i time usporilo tehnološki napredak i povećanje troškovne učinkovitosti; poziva Komisiju na promicanje zelene europske pomorske industrije na teritoriju EU-a i na ulaganja u tu industriju u okviru europskog plana industrijskog oporavka, uz preuzimanje vodstva u razvoju novih ekološki dizajniranih brodova, obnovi i modernizaciji postojećih plovila te rastavljanju;

29.  smatra da bi se realističan proces prijelaza na ciljanu nultu stopu emisija trebao temeljiti na uključivanju i sudjelovanju sektorskih dionika te na potpori Unije u okviru odgovarajućeg proračuna i dijaloga, fleksibilnosti i ustrajnosti u poticanju potrebnih regulatornih reformi; prima na znanje da su ti uvjeti neophodni za poticanje strateške suradnje usmjerene na održivost s pomoću instrumenata poput zajednički programiranog partnerstva „Nulta stopa emisija u pomorskom prometuˮ;

30.  podsjeća da bi ciljeve dekarbonizacije i promjene načina prijevoza trebalo poduprijeti CEF-om , koji mora imati koristi od povećanih proračunskih sredstava;

31.  u tom pogledu žali zbog odluke Vijeća o smanjenju proračunskih sredstava za programe usmjerene na budućnost, kao što su CEF, InvestEU i Obzor Europa; napominje da je za ambiciozan plan EU-a za dekarbonizaciju potrebno osigurati odgovarajuća sredstva i instrumente financiranja;

32.  podsjeća da Europska investicijska banka (EIB) osigurava potporu za zajmove kapitala s povoljnim uvjetima; smatra, međutim, da bi trebalo sniziti prag za financiranje manjih projekata; ističe u tom pogledu da bi se u okviru programa Jamstvo za zeleno brodarstvo (GSG) usmjerenog na bržu provedbu ulaganja europskih brodarskih društava u zelenije tehnologije trebala osigurati i potpora manjim transakcijama, kao i fleksibilniji uvjeti zajma; nadalje, smatra da bi EIB trebao osigurati financiranje za brodograditelje prije isporuke i poslije isporuke, čime bi se znatno unaprijedile provedba i održivost projekata;

33.  ističe da bi prijelaz na dekarbonizaciju i stimulans programa poticaja za čistu energiju u sektoru pomorskog prometa zahtijevali prekvalifikaciju i osposobljavanje radnika; podsjeća da bi za to pitanje trebalo predvidjeti financijska sredstva EU-a i država članica; potiče Komisiju na uspostavu mreže na razini EU-a za razmjenu dobre prakse u pogledu prilagodbe radne snage novim potrebama sektora;

34.  podržava Komisijinu reviziju smjernica o državnim potporama u svim relevantnim sektorima, uključujući promet, posebno pomorski, kako bi se primjernom načela „pravedne tranzicije” i omogućavanjem izravne potpore nacionalnih vlada ulaganjima u dekarbonizaciju i čistu energiju postigli ciljevi europskog zelenog plana; poziva Komisiju da ispita dopuštaju li se trenutačnim poreznim olakšicama nepravedni međusektorski uvjeti tržišnog natjecanja; potiče Komisiju da razjasni pitanje državnih potpora za projekte u području održivog pomorskog prometa;

35.  naglašava gospodarske posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 u sektoru vodnog prometa, a posebno javnom putničkom prometu; poziva države članice da sektor vodnog prometa uključe kao prioritet u svoje nacionalne planove za oporavak kako bi se osigurao njegov sveobuhvatni pristup sredstvima dodijeljenima u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; nadalje, traži od Komisije da izradi pregled inicijativa za pametno ulaganje radi održivog i otpornog oporavka sektora;

Nadzor i provedba

36.  poziva Komisiju da osigura odgovarajuću transparentnost i dostupnost informacija o utjecaju na okoliš i energetskoj učinkovitosti plovila te da ocijeni uspostavu sustava europske oznake, u skladu s mjerama poduzetima na razini IMO-a, koji bi trebao biti usmjeren na učinkovito smanjenje emisija i podupiranje sektora boljim pristupom financijskim sredstvima, zajmovima i jamstvima na temelju njegove učinkovitosti u pogledu emisija i poboljšanog praćenja emisija, na stvaranje koristi poticanjem lučkih uprava na uvođenje različitih naknada za lučku infrastrukturu te na povećanje privlačnosti sektora; nadalje ističe potrebu za daljnjim promicanjem, razvojem i provedbom programa „zelenih brodova”, kojim bi se u obzir trebalo uzeti smanjenje emisija, obrada otpada i utjecaj na okoliš, naročito razmjenom iskustava i stručnog znanja;

37.  poziva Komisiju da predloži reviziju Direktive o nadzoru države luke kako bi se najkasnije do kraja 2021., kako je predviđeno planom rada Komisije za 2021., omogućila učinkovitija i sveobuhvatnija kontrola plovila i pojednostavljeni postupci, uključujući poticaje za usklađenost s ekološkim i socijalnim standardima te standardima iz područja javnog zdravlja i radnog prava, sigurnost na brodovima koji pristaju u luke EU-a za pomorce i lučke radnike, kao i mogućnost učinkovitih, razmjernih i odvraćajućih sankcija, uzimajući u obzir okoliš, javno zdravlje, porezno i socijalno pravo;

38.  poziva Komisiju da u dogovoru s Međunarodnom organizacijom rada (MOR) poveća izgradnju kapaciteta za inspekcije i njihovu provedbu u trećim zemljama te da sa socijalnim partnerima pokrene kampanje za informiranje o pravima i obvezama na temelju Konvencije o radu pomoraca; poziva Komisiju da promiče stvaranje baze podataka MOR-a o nalazima inspekcija i pritužbama pomoraca kako bi se pomorcima i brodovlasnicima pomoglo da surađuju s najpouzdanijim službama za zapošljavanje i posredovanje koje posluju u skladu s Konvencijom o radu pomoraca;

39.  ističe potencijal Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA), zajedno s njezinim satelitskim sustavom Safe Sea Net, za praćenje onečišćenja naftom i nezakonitog ispuštanja ostataka goriva u more i provedbe Uredbe (EU) 2015/757; naglašava da je regionalna suradnja, uključujući suradnju s trećim zemljama, ključna u tom području, posebno na Sredozemnom moru; stoga poziva Komisiju da pojača razmjenu informacija i suradnju među zemljama;

40.  naglašava da bi se predviđenim partnerstvom u kontekstu povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a trebalo osigurati odgovarajuće ravnopravne uvjete u ekološkim i socijalnim područjima, bez prekidanja prometno-trgovinskih veza, uključujući učinkovite carinske provjere koje ne bi trebale umanjiti konkurentnost flote EU-a te bi trebale osigurati neometane provozne operacije između luka Ujedinjene Kraljevine i EU-a;

o
o   o

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0219. (3) https://gmn.imo.org/wp-content/uploads/2017/05/GHG3-Executive-Summary-and-Report_web.pdf (4) https://safety4sea.com/wp-content/uploads/2020/08/MEPC-75-7-15-Fourth-IMO-GHG-Study-2020-Final-report-Secretariat.pdf (5) SL L 307, 28.10.2014., str. 1. (6) https://ec.europa.eu/transport/modes/maritime_en (7) Oxford Economics (2020): The economic value of the EU shipping industry. (Ekonomska vrijednost pomorske industrije EU-a.) (8) Treća studija IMO-a o stakleničkim plinovima. (9) Četvrta studija IMO-a o stakleničkim plinovima. (10) SL L 198, 22.6.2020., str. 13. (11) Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.). (12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0219. (13) Uredba (EU) 2015/757 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o praćenju emisija ugljikova dioksida iz pomorskog prometa, izvješćivanju o njima i njihovoj verifikaciji te o izmjeni Direktive 2009/16/EZ (SL L 123, 19.5.2015., str. 55.). (14) Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, 28.5.2009., str. 57.). (15) Direktiva Vijeća 2003/96/EZ od 27. listopada 2003. o restrukturiranju sustava Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije (SL L 283, 31.10.2003., str. 51.). (16) Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ (SL L 151, 7.6.2019., str. 116.). (17) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za aklonifen, akrinatrin, Bacillus pumilus QST 2808, klorantraniliprol, etirimol, lufenuron, pentiopirad, pikloram i Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134 u ili na određenim proizvodima (D070113/03 – 2021/2590(RPS))

P9_TA(2021)0132 B9-0223/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za aklonifen, akrinatrin, Bacillus pumilus QST 2808, klorantraniliprol, etirimol, lufenuron, pentiopirad, pikloram i Pseudomonas sp. soj DSMZ 13134 u ili na određenim proizvodima (D070113/03),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ(1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 14. stavak 1. točku (a),

–  uzimajući u obzir mišljenje koje je 4. prosinca 2020. dostavio Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(2),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje EFSA-e (Europska agencija za sigurnost hrane) doneseno 15. srpnja 2020. i objavljeno 18. kolovoza 2020.(3),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje EFSA-e doneseno 18. studenog 2016. i objavljeno 5. siječnja 2017.(4),

–  uzimajući u obzir znanstveno izvješće koje je EFSA odobrila 30. rujna 2008. i koje je objavljeno 22. lipnja 2009.(5),

–  uzimajući u obzir članak 5.a stavak 3. točku (b) Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji(6),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. te stavak 4. točku (c) Poslovnika,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da je lufenuron pesticid iz skupine benzoilurea koji sprečava proizvodnju hitina kod kukaca te se koristi kao pesticid i fungicid; budući da je odobrenje Unije za lufenuron isteklo 31. prosinca 2019. i da nije podnesen nijedan zahtjev za produljenje u okviru Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(7); budući da lufenuron više nema odobrenje za korištenje u Uniji, ali se izvozi kao poljoprivredno-prehrambeni pesticid; budući da prema studiji njemačke agencije za okoliš(8) lufenuron ispunjava kriterije za postojane, bioakumulativne i toksične tvari koji su utvrđeni u Prilogu XIII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(9);

B.  budući da je u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao jedno od temeljnih načela Unije navedeno načelo predostrožnosti;

C.  budući da je u članku 168. stavku 1. UFEU-a utvrđeno da se pri „utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije” mora osigurati „visok stupanj zaštite zdravlja ljudi”;

D.  budući da je cilj Direktive 2009/128/EZ postići održivu upotrebu pesticida u Uniji smanjenjem rizika i učinaka upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i životinja te na okoliš promicanjem alternativnih pristupa;

E.  budući da je u okviru Stockholmske konvencije Ujedinjenih naroda o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i sastanka Povjerenstva za razmatranje postojanih organskih onečišćujućih tvari iz 2012.(10) utvrđen visok potencijal lufenurona da ispuni sve kriterije za postojane organske onečišćujuće tvari;

F.  budući da se komunikacijom Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenom „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav”(11) promiče „globalni prelazak na održive poljoprivredno-prehrambene sustave” ne samo unutar granica Unije nego i izvan njih te da joj je cilj „pri procjeni zahtjeva za uvozne tolerance za pesticide koji u EU-u više nisu odobreni u obzir uzeti okolišne aspekte, uz istodobno poštovanje standarda i obveza koje propisuje WTO”;

G.  budući da je Nacrt uredbe Komisije predložen nakon što je podnesen zahtjev za uvozne tolerance za lufenuron koji se koristi u Brazilu za grejp i šećernu trsku i u kojem se navodi da su potrebne više maksimalne razine ostataka kako bi se izbjegle necarinske trgovinske prepreke za uvoz tih kultura;

H.  budući da Nacrt uredbe Komisije izaziva zabrinutost u pogledu sigurnosti lufenurona na temelju načela predostrožnosti, s obzirom na to da su podaci koji se odnose na učinak lufenurona na javno zdravlje i okoliš nedostatni;

I.  budući da je EFSA u svojem mišljenju od 15. srpnja 2020. istaknula sljedeće: „U skladu s člankom 6. Uredbe (EZ) br. 396/2005, društvo Syngenta Crop Protection AG podnijelo je zahtjev nadležnom nacionalnom tijelu u Portugalu (država članica koja provodi ocjenu) za utvrđivanje uvoznih toleranci za aktivnu tvar lufenuron u raznim kulturama i proizvodima životinjskog podrijetla na temelju odobrenih uporaba lufenurona u Brazilu, Čileu i Maroku. Država članica koja provodi ocjenu sastavila je izvješće o ocjeni u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 396/2005, koje je dostavljeno Europskoj komisiji i proslijeđeno Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA) 24. svibnja 2019.”; budući da je država članica koja provodi ocjenu predložila da se poveća maksimalna razina ostataka za lufenuron u grejpu (x30) i šećernoj trski (x2) i za lufenuron u proizvodima životinjskog podrijetla;

J.  budući da se u zaključcima koje je EFSA donijela u svojem mišljenju od 15. srpnja 2020. opravdava povećanje maksimalnih razina ostataka za lufenuron samo na temelju potrebe za usklađivanjem s normativnim vrijednostima u Brazilu i da se uopće ne razmatraju dugoročni kumulativni učinci lufenurona na reproduktivnu toksičnost, razvojnu neurotoksičnost i njegov imunotoksični potencijal nakon dužeg razdoblja izloženosti;

1.  protivi se prihvaćanju Nacrta uredbe Komisije;

2.  smatra da Nacrt uredbe Komisije nije u skladu s ciljem i sadržajem Uredbe (EZ) br. 396/2005;

3.  smatra da Nacrt uredbe Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 396/2005; napominje da je u uvodnoj izjavi 5. te Uredbe navedeno da maksimalne razine ostataka treba postaviti na najnižu ostvarivu razini kako bi se zaštitile ranjive skupine kao što su djeca i nerođena djeca;

4.  napominje da bi se prema Nacrtu uredbe Komisije postojeće maksimalne razine ostataka za lufenuron povećale s 0,01 mg/kg na 0,30 mg/kg za grejp i s 0,01 mg/kg na 0,02 mg/kg za šećernu trsku;

5.  napominje da je u recentnom znanstvenom izvješću zaključeno da lufenuron može izazvati teratogene učinke i histopatološke promjene na jetri i bubrezima u štakora, što upućuje na to da bi trudnice i njihova nerođena djeca mogli biti izloženi riziku(12);

6.  napominje da izloženost insekticidima izaziva biokemijske promjene, uključujući oksidativni stres, te da je izloženost majki kemijskim onečišćujućim tvarima iz okoliša nedavno rangirana kao drugi po važnosti uzrok smrtnosti novorođenčadi u zemljama u razvoju(13);

7.  ponovno ističe da transgeneracijski učinci izloženosti pesticidima nisu dovoljno istraženi i da se učinci izloženosti pesticidima kod čovjeka u gestacijskom razdoblju rijetko proučavaju; ističe da postoji sve više dokaza o ulozi opetovane izloženosti u ranoj životnoj dobi;

8.  predlaže da bi maksimalne razine ostataka za lufenuron trebale ostati na najnižoj razini određivanja;

9.  smatra da se odluka o povećanju maksimalnih razina ostataka za lufenuron ne može opravdati jer nema dovoljno dokaza koji bi upućivali na to da je rizik za trudnice i njihovu nerođenu djecu te za sigurnost hrane prihvatljiv;

10.  traži od Komisije da povuče Nacrt uredbe i da Odboru podnese novi poštujući načelo predostrožnosti;

11.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 70, 16.3.2005., str. 1. (2) SL L 309, 24.11.2009., str. 71. (3) EFSA, Obrazloženo mišljenje o utvrđivanju uvoznih toleranci za lufenuron u raznim proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla, EFSA Journal, 2020.,18(8):6228, https://efsa.onlinelibrary.wiley.com/doi/10.2903/j.efsa.2020.6228 (4) EFSA, Obrazloženo mišljenje o reviziji postojećih maksimalnih razina ostataka lufenurona u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 396/2005, EFSA Journal, 2017.,15(1):4652, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2016.4652 (5) EFSA, Znanstveno izvješće o zaključcima u pogledu stručne recenzije o procjeni rizika od pesticida za aktivnu tvar lufenuron, EFSA Journal, 2009, 7(6):189, https://doi.org/10.2903/j.efsa.2009.189r (6) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. (7) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.). (8) Altenburger, R., Gündel, U., Rotter, S., Vogs, C., Faust, M., Backhaus, T., „Uspostava koncepta za komparativnu procjenu rizika sredstava za zaštitu bilja s posebnim naglaskom na rizicima za okoliš”, tekst 472017, izvješće br. (UBA-FB) 002256/ENG, https://www.umweltbundesamt.de/sites/default/files/medien/1410/publikationen/2017-06-07_texte_47-2017_umweltrisiken-pflanzenschutzmittel.pdf (9) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.). (10) UNEP/POPS/POPRC.8/INF/29. (11) COM(2020)0381. (12) Basal, W.T., Rahman T. Ahmed, A., Mahmoud, A.A., Omar, A.R., „Lufenuron izaziva reproduktivnu toksičnost i genotoksične učinke kod albino štakorica i njihovih fetusa”, znanstvena izvješća, 2020.: 10:19544, https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7658361/ (13) Cremonese, C., Freire, C., Machado De Camargo, A., Silva De Lima, J., Koifman, S., Meyer, A., „Potrošnja pesticida, središnji živčani sustav i prirođene kardiovaskularne malformacije na jugu i jugoistoku Brazila”, International Journal of Occupational Medicine and Environmental Health, 2014., 27(3), str. 474.–86., https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/24847732/

Rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o Nacrtu uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za acekvinocil, acibenzolar-S-metil, Bacillus subtilis soj IAB/BS03, emamektin, flonikamid, flutolanil, fosetil, imazamoks i oksatiapiprolin u ili na određenim proizvodima (D063854/04 – 2021/2608(RPS))

P9_TA(2021)0133 B9-0222/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije o izmjeni priloga II., III. i IV. Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu maksimalnih razina ostataka za acekvinocil, acibenzolar-S-metil, Bacillus subtilis soj IAB/BS03, emamektin, flonikamid, flutolanil, fosetil, imazamoks i oksatiapiprolin u ili na određenim proizvodima (D063854/04),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ(1), a posebno njezin članak 5. stavak 1. i članak 14. stavak 1. točku (a),

–  uzimajući u obzir mišljenje koje je 18. veljače 2020. dostavio Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(2),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 27. svibnja 2019. i objavljeno 2. kolovoza 2019.(3),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje EFSA-e usvojeno 17. kolovoza 2018. i objavljeno 25. rujna 2018.(4),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje EFSA-e usvojeno 29. kolovoza 2018. i objavljeno 18. rujna 2018.(5),

–  uzimajući u obzir zaključak EFSA-e usvojen 18. prosinca 2009. i objavljen 7. svibnja 2010.(6),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za procjenu rizika pri Europskoj agenciji za kemikalije od 5. lipnja 2013.(7),

–  uzimajući u obzir članak 5.a stavak 3. točku (b) i članak 5.a stavak 5. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji(8),

–  uzimajući u obzir članak 112. stavke 2. i 3. te stavak 4. točku (c) Poslovnika,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

A.  budući da se komunikacijom Komisije „Strategija ‘od polja do stola’ za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav” od 20. svibnja 2020.(9) promiče „globalni prijelaz na održive poljoprivredno-prehrambene sustave (...) u skladu s ciljevima ove strategije i ciljevima održivog razvoja”;

B.  budući da je flonikamid selektivan, sustavni insekticid kojim se ometa hranjenje kukaca, njihovo kretanje i ostale vrste ponašanja, što dovodi do njihovog izgladnjivanja i dehidracije te naposljetku smrti(10);

C.  budući da je Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/2069 rok valjanosti odobrenja aktivne tvari flonikamid već produljen(11);

D.  budući da Odbor za procjenu rizika pri Europskoj agenciji za kemikalije u svojem mišljenju od 5. lipnja 2013.(12) izvješćuje o rezultatima pokusa na štakorima koji su doveli do povećanja težine posteljice, usporenog otvaranja rodnice, smanjenja težine maternice i jajnika, smanjenja razine estradiola i povećane razine luteinizirajućeg hormona, ali smatra da spomenuto nije povezano ili relevantno; budući da nadležno tijelo države članice Danske primjećuje „jasne učinke na malformacije utrobe koje se pojavljuju pri razinama netoksičnima za ženku zeca”(13);

E.  budući da se Odlukom o privremenoj ocjeni registracije (predmet br. 7436) koju je 14. prosinca 2020. donijela američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) u pogledu flonikamida utvrdilo „da se cjelovitija procjena rizika za pčele ne može provesti bez podataka o oprašivačima više razine”, „da raspoloživa studija o akutnoj oralnoj toksičnosti prve razine nije prikladna za kvantitativnu uporabu, a studije o oprašivačima druge i treće razine za flonikamid trenutačno nisu dostupne” te „da su zahtjevi u pogledu testa akutne oralne toksičnosti za odrasle primjerke pčele medarice i podataka druge i treće razine za pčele medarice (tj. djelomično terenskih i terenskih studije) i dalje neispunjeni”(14);

F.  budući da je kalifornijski državni odvjetnik Xavier Becerra u svojoj izjavi o Prijedlogu odluke o privremenoj ocjeni registracije od 2. studenog 2020.(15) iznio kritike da EPA nema dostatne informacije kako bi utvrdila rizik koji flonikamid predstavlja za oprašivače;

G.  budući da državni odvjetnik nadalje objašnjava, pozivajući se na procjenu ekološkog rizika EPA-e, da je nova kronična studija o odraslim primjercima pčele medarice uključivala produljeno razdoblje promatranja s ciljem detekcije odgođene toksičnosti flonikamida budući da su posljedice često vidljive tek više dana kasnije, nakon izgladnjivanja kukaca; budući da je nova studija pokazala da je flonikamid iznimno toksičan za odrasle primjerke pčela; budući da je na temelju tih rezultata EPA utvrdila da bi se registriranom uporabom flonikamida izložilo pčele 17 do 51 puta većoj količini flonikamida, što bi im znatno naudilo; budući da se tijekom duljeg razdoblja promatranja smrtnost nastavila povećavati u svim ispitnim koncentracijama ovisno o dozi; budući da se smrtnost nije stabilizirala do kraja produljenog razdoblja promatranja u dijelu studije koji se odnosio na flonikamid;

H.  budući da je u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kao jedno od temeljnih načela Unije navedeno načelo predostrožnosti;

I.  budući da je u članku 168. stavku 1. UFEU-a utvrđeno da se pri „utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije” mora osigurati „visok stupanj zaštite zdravlja ljudi”;

J.  budući da se Direktivom 2009/128/EZ nastoji postići održiva upotreba pesticida u Uniji smanjenjem rizika i učinaka upotrebe pesticida na zdravlje ljudi i na okoliš te promicanjem upotrebe integrirane zaštite bilja i primjene alternativnih metoda ili postupaka, kao što su nekemijske alternative pesticidima;

K.  budući da je pri određivanju maksimalnih razina ostataka potrebno uzeti u obzir kumulativne i sinergijske učinke te da je iznimno važno hitno izraditi odgovarajuće metode za tu procjenu;

L.  budući da bi se u skladu s Nacrtom uredbe Komisije maksimalne razine ostataka za flonikamid povećale s 0,03 mg/kg, što odgovara trenutačnoj graničnoj vrijednosti za detekciju, na 0,7 mg/kg za jagode, 1 mg/kg za kupine i maline, 0,7 mg/kg za šipak, dud, azarole/mediteranske mušmule, bobice bazge te ostalo sitno voće i bobice, 0,8 mg/kg za borovnice, brusnice, ribiz i ogrozd, 0,3 mg/kg za općenito ostalo korjenasto i gomoljasto povrće, no 0,6 mg/kg za rotkve, 0,07 mg/kg za salate i salatno bilje te 0,8 mg/kg za mahunarke;

1.  protivi se prihvaćanju Nacrta uredbe Komisije;

2.  smatra da ovaj Nacrt uredbe Komisije nije u skladu s ciljem i sadržajem Uredbe (EZ) br. 396/2005;

3.  svjestan je da EFSA radi na metodama procjene kumulativnih rizika, ali napominje i da je problem procjene kumulativnih rizika pesticida i ostataka poznat već desetljećima; stoga traži od EFSA-e i Komisije da hitno riješe taj problem;

4.  predlaže da maksimalne razine ostataka za flonikamid ostanu 0,03 mg/kg;

5.  traži od Komisije da povuče Nacrt uredbe i odboru podnese novi nacrt;

6.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 70, 16.3.2005., str. 1. (2) SL L 309, 24.11.2009., str. 71. (3) Obrazloženo mišljenje EFSA-e o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za flonikamid u jagodama i drugim bobicama, Časopis EFSA-e 2019.;17(7):5745, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5745 (4) Obrazloženo mišljenje EFSA-e o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za flonikamid u jagodama i drugim bobicama, Časopis EFSA-e 2018.;16(9):5410, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5745 (5) Obrazloženo mišljenje EFSA-e o izmjeni postojećih maksimalnih razina ostataka za flonikamid u jagodama i drugim bobicama, Časopis EFSA-e 2018.;16(9):5414, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/5745 (6) Zaključak EFSA-e o stručnom pregledu procjene rizika od pesticida s aktivnom tvari flonikamidom, Časopis EFSA-e 2010.; 8(5):1445, https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/1445 (7) Mišljenje Odbora za procjenu rizika od 5. lipnja 2013. u kojem se predlaže usklađeno razvrstavanje i označivanje flonikamida na razini EU-a, https://echa.europa.eu/documents/10162/0916c5b3-fa52-9cdf-4603-2cc40356ed95 (8) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. (9) COM(2020)0381. (10) https://www.regulations.gov/document/EPA-HQ-OPP-2014-0777-0041 (11) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/2069 оd 13. studenoga 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja roka valjanosti odobrenja aktivnih tvari flonikamid (IKI-220), metalaksil, penoksulam i prokinazid (SL L 295, 14.11.2017., str. 51.). (12) Mišljenje Odbora za procjenu rizika od 5. lipnja 2013. u kojem se predlaže usklađeno razvrstavanje i označivanje flonikamida na razini EU-a, https://echa.europa.eu/documents/10162/0916c5b3-fa52-9cdf-4603-2cc40356ed95 (13) Prilog II. uz Mišljenje Odbora za procjenu rizika od 5. lipnja 2013. u kojem se predlaže usklađeno razvrstavanje i označivanje flonikamida na razini EU-a, https://echa.europa.eu/documents/10162/1e59e8be-0905-5fc1-8e76-a35628fa5833 (14) Sažetak predmeta EPA-HQ-OPP-2014-0777, https://www.regulations.gov/document/EPA-HQ-OPP-2014-0777-0041, str. 13. i str. 18. (15) https://oag.ca.gov/sites/default/files/FINAL%20Flonicamid%20PID%20Comment%‌20Letter.pdf

Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 24. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2008 o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda (C(2021)01603 – 2021/2616(DEA))

P9_TA(2021)0134 B9-0226/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije od 24. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1234/2008 o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda (C(2021)01603),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 9. ožujka 2021. kojim od Parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 16. travnja 2021.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za humanu primjenu(1), a posebno njezin članak 23.b i članak 121.a stavak 6.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 726/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o utvrđivanju postupaka odobravanja primjene i postupaka nadzora nad primjenom lijekova koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini, te uspostavi Europske agencije za lijekove(2), a posebno njezin članak 16.a stavak 3. i članak 87.b stavak 6.,

–  uzimajući u obzir članak 111. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir da nisu uloženi nikakvi prigovori tijekom razdoblja utvrđenog u članku 111. stavku 6. trećoj i četvrtoj alineji Poslovnika, koje je isteklo 27. travnja 2021.,

A.  budući da se Uredbom Komisije (EZ) br. 1234/2008(3) utvrđuju odredbe o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda;

B.  budući da je na temelju znanstvene ocjene Europske agencije za lijekove Komisija dosad odobrila nekoliko cjepiva protiv bolesti COVID-19;

C.  budući da će možda biti potrebno izmijeniti odobrena cjepiva protiv bolesti COVID-19, što podrazumijeva mijenjanje njihova sastava, kako bi nastavila biti učinkovita i štitila od novih ili različitih varijanti sojeva u kontekstu pandemije ili izvan njega;

D.  budući da je u svojoj komunikaciji od 17. veljače 2021. naslovljenoj „Inkubator HERA: preduhitrimo opasnost od novih varijanti koronavirusa”(4) Komisija najavila niz mjera koje će se uvesti radi prilagodbe situaciji u kojoj bi nove varijante virusa COVID-19 potencijalno mogle utjecati na borbu protiv sadašnje pandemije; budući da najavljene mjere uključuju izmjenu trenutačne regulatorne procedure kako bi se omogućilo brže odobravanje cjepiva za COVID-19 prilagođenih novim varijantama;

E.  budući da je Komisija 24. ožujka 2021. Parlamentu proslijedila delegiranu uredbu, čime je otvoren tromjesečni rok za nadzor u kojem Parlament može uložiti prigovor na tu delegiranu uredbu;

F.  budući da u skladu s Komisijinom delegiranom uredbom Komisija pod određenim uvjetima, u slučaju kad nedostaju određeni farmaceutski, neklinički ili klinički podaci, može iznimno i privremeno prihvatiti izmjenu uvjeta odobrenja za stavljanje u promet za cjepivo protiv humane influence ili cjepivo protiv humanog koronavirusa; međutim, budući da u slučaju prihvaćanja takva izmjene, nositelj u roku koji odredi relevantno tijelo mora dostaviti farmaceutske, nekliničke i kliničke podatke koji nedostaju;

G.  budući da će ta delegirana uredba Komisije dopuštati da se zahtjev za izmjenu koji podnese nositelj odobrenja za stavljanje u promet analizira na temelju početnog skupa podataka, kojem će taj nositelj nakon odobrenja priložiti dodatne podatke, čime će regulatorni proces postati jednostavniji i lakši, i za regulatorna tijela i za proizvođače cjepiva;

H.  budući da bi ta delegirana uredba Komisije trebala stupiti na snagu 26. travnja 2021. kako bi se osiguralo da proizvođači cjepiva, koji svoja cjepiva protiv bolesti COVID-19 počinju pripremati za varijante, i regulatori mogu u potpunosti iskoristiti prilagođeni sustav;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 311, 28.11.2001., str. 67. (2) SL L 136, 30.4.2004., str. 1. (3) Uredba Komisije (EZ) br. 1234/2008 od 24. studenoga 2008. o razmatranju izmjena uvjeta odobrenja za stavljanje u promet lijekova za humanu primjenu i veterinarsko-medicinskih proizvoda (SL L 334, 12.12.2008., str. 7.). (4) COM(2021)0078.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje, te europsku statistiku (Program za jedinstveno tržište) i o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014 i (EU) br. 652/2014 (14281/1/2020 – C9-0133/2021 – 2018/0231(COD))

P9_TA(2021)0135 A9-0142/2021

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (14281/1/2020 – C9-0133/2021),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0441),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9-0142/2021),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt prihvaćen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniraju Europske unije potpiše akt s predsjednikom Vijeća;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 40. (2) SL C 86, 7.3.2019., str. 259. (3) Usvojeni tekstovi od 12.2.2019., P8_TA(2019)0073.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013 (05532/1/2021 – C9-0139/2021 – 2018/0202(COD))

P9_TA(2021)0136 A9-0140/2021

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (05532/1/2021 – C9-0139/2021),

–  uzimajući u obzir obrazloženo mišljenje švedskog parlamenta, podneseno u okviru protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojem se izjavljuje da nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 12. prosinca 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 5. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Komisije (COM(2021)0196),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(3) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0380),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0140/2021),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 110, 22.3.2019., str. 82. (2) SL C 86, 7.3.2019., str. 239. (3) SL C 411, 27.11.2020., str. 300.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1381/2013 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EU) br. 390/2014 (06833/1/2020 – C9-0144/2021 – 2018/0207(COD))

P9_TA(2021)0137 A9-0144/2021

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (06833/1/2020 – C9-0144/2021),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018.(2),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0383),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0144/2021),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  prihvaća zajedničku izjavu Europskog parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

4.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

5.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća pripremi njegovu objavu, zajedno sa zajedničkom izjavom Europskog parlamenta i Vijeća na tu temu, u Službenom listu Europske unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

PRILOG

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju potprograma Vrijednosti Unije u 2021.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela, suzakonodavci se slažu da bi potprogram Vrijednosti Unije u okviru programa Građanstvo, jednakost, prava i vrijednosti od 1. siječnja 2021. trebao dobiti znatna financijska sredstva.

Suzakonodavci pozivaju Komisiju da poduzme odgovarajuće mjere za postizanje tog cilja, posebno kako bi procijenila primjenu instrumenata fleksibilnosti u pravnom okviru godišnjeg proračuna EU-a za 2021., u skladu s kriterijima aktivacije utvrđenima u Uredbi o VFO-u.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 178. (2) SL C 461, 21.12.2018., str. 196. (3) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019, P8_TA(2019)0407.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Pravosuđe i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1382/2013 (06834/1/2020 – C9-0138/2021 – 2018/0208(COD))

P9_TA(2021)0138 A9-0146/2021

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (06834/1/2020 – C9-0138/2021),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. listopada 2018.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(2) o Prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0384),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0146/2021),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 178. (2) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019, P8_TA(2019)0097.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Svemirskog programa Unije i osnivanju Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013 i (EU) br. 377/2014 i Odluke br. 541/2014/EU (14312/1/2020 – C9-0140/2021 – 2018/0236(COD))

P9_TA(2021)0139 A9-0141/2021

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (14312/1/2020 – C9-0140/2021),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 17. listopada 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 6. prosinca 2018.(2),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju(3) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0447),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0141/2021),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 51. (2) SL C 86, 7.3.2019., str. 365. (3) Usvojeni tekstovi od 17.4.2019., P8_TA(2019)0402.