Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 152. i 154. UFEU-a, koji se odnose na ulogu socijalnih partnera i savjetovanje s njima,

–  uzimajući u obzir članak 153. stavke 1. i 2. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 192. stavke 1., 3., 4. i 5. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 194. stavak 2. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 114. stavak 1. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 168. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 169. stavak 3. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/148/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada (preinaka)(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ)(4),

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički proglasili 17. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o zdravstvenim rizicima na radu vezanim uz azbest i izgledima za ukidanje svih postojećih vrsta azbesta(5),

–  uzimajući u obzir praktične smjernice Komisije za informiranje i osposobljavanje radnika koji rade na odstranjivanju azbesta ili održavanju (2012.),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. lipnja 2014. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. 2020. (COM(2014)0332),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije iz studenog 2020. naslovljeno „Ocjena praktične provedbe direktiva EU-a o sigurnosti i zdravlju na radnom mjestu u državama članicama EU-a“,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 15. svibnja 2019. naslovljeno „Rad s azbestom u energetskoj obnovi”,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. veljače 2015. naslovljeno „Oslobađanje Europske unije od azbesta”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 10. ožujka 2021. o provedbi Uredbe (EU) br. 305/2011 o utvrđivanju usklađenih uvjeta za stavljanje na tržište građevnih proizvoda (Uredba o građevnim proizvodima)(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o strategiji održivosti za kemikalije(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Strategija održivosti u području kemikalija. Prelazak na netoksični okoliš” (COM(2020)0667),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. ožujka 2021. naslovljene „Strategija Unije za održive kemikalije: vrijeme je za rezultate”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020)0662),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. veljače 2021. naslovljenu „ Europski plan za borbu protiv raka” (COM(2021)0044),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo. Za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. listopada 2015. naslovljenu „Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća” (COM(2015)0550),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 1. srpnja 2020. „Program vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost” (COM(2020)0274),

–  uzimajući u obzir izviješće Europske agencije za kemikalije od 1. veljače 2021. naslovljeno „Znanstveno izvješće za ocjenu graničnih vrijednosti za azbest na radnom mjestu ECHA-e,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od rujna 2020. naslovljeno „Pobijediti rak: moguća misija”,

–  uzimajući u obzir preporuke Svjetske zdravstvene organizacije iz ožujka 2014., iznesene u informativnom članku „Iskorjenjivanje bolesti povezanih s azbestom”,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, a posebno cilj br. 3 osigurati zdravlje svima i promicati dobrobit u svakoj životnoj dobi,,

–  uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A9-0275/2021),

A.  budući da se pri utvrđivanju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije mora zajamčiti visok stupanj zaštite zdravlja ljudi;

B.  budući da azbest godišnje uzrokuje 30 000 – 90 000 smrtnih slučajeva u Uniji;

C.  budući da rak pluća, s udjelom između 54 % i 75 % karcinoma povezanih s radnim mjestom, najčešći oblik karcinoma povezanih s radnim mjestom, dok je azbest glavni uzrok raka pluća (45 %)(8); budući da izloženost azbestu u kombinaciji s konzumacijom duhana znatno povećava rizik od razvoja raka pluća(9);

D.  budući da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) priznala azbest kao dokazanu karcinogenu tvar (1. skupina) odgovornu za rak pluća i mezoteliom te rak grkljana i jajnika; budući da treba promicati istraživanja drugih vrsta raka izazvanih azbestom, kao i drugih nekanceroznih zdravstvenih stanja(10); budući da je povećani rizik od raka zabilježen čak i u populacijama koje su izložene vrlo niskim razinama azbestnih vlakana, uključujući krizotilna vlakna; budući da azbest može uzrokovati druge nemaligne plućne i pleuralne poremećaje, uključujući pleuralne plakove, pleuralna zadebljanja i benigne pleuralne izljeve;

E.  budući da je azbest u Uniji zabranjen od 2005.; budući da su neke države članice već 1980-ih zabranile azbest; budući da države članice što prije moraju osigurati potpuno postupno ukidanje azbestnih vlakana; budući da se priroda i opseg upotrebe azbesta znatno razlikuju među državama članicama;

F.  budući da je u Uredbi (EU) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(11) (Uredba REACH) navedeno da je proizvodnja, prodaja i upotreba azbestnih vlakana i proizvoda kojima su ta vlakna namjerno dodana zabranjena i budući da je cilj Uredbe (EU) 2016/1005(12) o izmjeni Priloga XVII. Uredbi REACH osigurati potpuno postupno ukidanje azbestnih proizvoda u državama članicama do 1. srpnja 2025.;

G.  budući da je azbest izrazito opasna karcinogena tvar koja se u cijelom svijetu koristi u građevinarstvu i drugim materijalima u mnogim područjima svakodnevnog života; budući da za mnoge različite skupine postoji rizik od izloženosti azbestu, uključujući radnike u građevinskom sektoru i sektoru obnove, rudarenju, gospodarenju otpadom, vatrogasce te vlasnike kuća i iznajmljivače; budući da može proći i do 40 godina dok se manifestiraju najštetniji učinci udisanja azbestnih vlakana na zdravlje i bolesti povezane s azbestom; budući da se očekuje da će broj slučajeva u Uniji doseći vrhunac oko 2025.(13);

H.   budući da se, unatoč postojećim propisima na razini Unije i na nacionalnoj razini, mnogi slučajevi bolesti povezane s azbestom prečesto ne priznaju kao profesionalne bolesti te stoga žrtve ne ispunjavaju uvjete za naknadu povezanu s radom, što povećava tjelesnu patnju od te bolesti; budući da sindikati i udruge koje zastupaju žrtve imaju važnu ulogu u pomaganju žrtvama profesionalnih bolesti u postupcima priznavanja i odštetnim zahtjevima;

I.  budući da se pri upravljanju azbestom u zgradama, uključujući u napuštenim zgradama, i pri njegovom sigurnom odstranjivanju moraju u potpunosti uzeti u obzir zdravlje i sigurnost na radnom mjestu u vezi s Unijinim planom poboljšanja toplinske izolacije izgrađenog okoliša s ciljem uštede energije, kao i njezinim planom da do 2050. postane prvi klimatski neutralan kontinent; budući da obnova zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti često uključuje rukovanje materijalima kao što su krovovi, zidovi ili električne instalacije, koji bi mogli sadržavati azbest ako su izgrađeni prije Unijinih i nacionalnih propisa o zabrani upotrebe azbesta; budući da je znatan dio postojećeg izgrađenog okoliša u Uniji stariji od 50 godina; budući da se pogoršanjem fonda zgrada Unije povećava rizik od izloženosti tvarima u okolišu koja predstavlja prijetnju mnogim različitim skupinama stanovništva i koja bi mogla naročito dovesti do većeg broja slučajeva mezotelioma; budući da su bolesti povezane s azbestom pronađene među stanovništvom koje živi u blizini industrijskih pogona; budući da su zdravstveni učinci izloženosti tvarima u okolišu uvelike podcijenjeni(14); budući da razine izlaganja azbestu iz okoliša mogu dosegnuti razine profesionalnog izlaganja; budući da je potrebno više istraživanja o rizicima povezanima s izlaganjem azbestu iz okoliša;

J.  budući da odlaganje azbestnog otpada na odlagališta nije održivo dugoročno rješenje jer će se njime morati baviti buduće generacije s obzirom na to da se azbestna vlakna s vremenom zapravo ne uništavaju; budući da treba izbjegavati otpuštanje azbestnih vlakana u okoliš; budući da postoji potreba za razvojem isplativih metoda za inertizaciju otpada koji sadržava azbest kako bi se deaktivirala aktivna azbestna vlakna i prenamijenila u materijale koji ne predstavljaju rizik za javno zdravlje;

K.  budući da bi općenito trebalo poticati istraživanje i inovacije kako bi se poboljšao pregled azbesta, identifikacija drugih vrsta raka povezanih s azbestom osim raka pluća i mezotelioma, sigurne tehnike uklanjanja, gospodarenje otpadom i sigurnost stanara zgrada i izloženih radnika, uključujući tehnologiju za upozoravanje i otkrivanje azbesta u stvarnom vremenu;

L.  budući da politika Unije u području okoliša, u skladu s člankom 191. stavkom 1. UFEU-a treba doprinositi ostvarivanju ciljeva kao što su zaštita ljudskog zdravlja, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, promicanje opreznog i razboritog korištenja prirodnih resursa i promicanje mjera na međunarodnoj razini za rješavanje regionalnih ili globalnih ekoloških problema;

M.  budući da se u skladu s člankom 191. stavkom 2. UFEU-a politika Unije u pitanjima okoliša treba temeljiti na načelu opreznosti te na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća;

N.  budući da se u članku 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima navodi da visoka razina zaštite okoliša i poboljšavanje kvalitete okoliša moraju biti uključeni u politike Unije i osigurani u skladu s načelom održivog razvoja;

O.  budući da je pravo na siguran, čist, zdrav i održiv okoliš postaje opće priznato s obzirom na činjenicu da se tijekom proteklih nekoliko godina povećao broj zemalja koje ga priznaju te da je to pravo ili elemente tog prava u svojim nacionalnim pravnim sustavima priznalo više od 155 zemalja;

P.  budući da je prema Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) azbest karcinogena tvar bez utvrđenog praga; budući da postojeća obvezujuća granična vrijednost izloženosti azbestu na radnom mjestu (OELV) iznosi 0,1 vlakna/cm³ kao osmosatni vremenski ponderirani prosjek; budući da je Odbor za procjenu rizika ECHA-e pripremio mišljenje za smanjenje obvezujuće granične vrijednosti za izloženost azbestu na radnom mjestu; budući da izloženost uvijek treba smanjiti koliko je to tehnički moguće, posebno ako ne postoji sigurna granična vrijednost; budući da bi stoga obvezujuću graničnu vrijednost izloženosti na radnom mjestu trebalo preispitati kako bi se uzeo u obzir najnoviji znanstveni i tehnički napredak te u skladu s time i revidirati;

Q.   budući da je 80 % slučajeva raka povezanih s radom koji su priznati u državama članicama povezano s azbestom; budući da radnici snose 98 % troškova, uključujući utjecaj na kvalitetu života i obitelji radnika; budući da procjene upućuju na to da trošak raka povezanog s radom u Uniji iznosi između 270 i 610 milijardi EUR godišnje, odnosno od 1,8 % do 4,1 % BDP-a(15); budući da su mjere za poboljšanje politika za sprečavanje bolesti ključne kako bi se osiguralo da radnici i njihove obitelji mogu živjeti zdravije;

R.  budući da se azbest u velikoj mjeri upotrebljava u stanogradnji i predstavlja rizik za zdravlje; budući da su međunarodne organizacije i države članice priznale pravo na prikladan prostor za stanovanje, čija definicija uključuje pravo na zaštitu od prijetnji zdravlju, kao ljudsko pravo i kao ključni faktor za rješavanje zdravstvenih nejednakosti; budući da će sigurno uklanjanje azbesta doprinijeti jamčenju kvalitetnog prostora za stanovanje za sve, posebno za vlasnike s niskim prihodima i iznajmljivače, čiji su se uvjeti stanovanja posljednjih desetljeća pogoršali;

S.  budući da se sigurno uklanjanje azbesta ne bi smjelo koristiti kao izgovor za prakse kao što je deložacija stanara zbog toga što se njihovi domovi moraju obnoviti;

T.  budući da uvođenje zahtjeva za sigurno uklanjanje azbesta mora biti socijalno pravedno i popraćeno odgovarajućim mjerama za potporu vlasnicima zgrada u financiranju potrebnih obnova, kao i popratnih mjera za izgradnju kapaciteta za mala i srednja poduzeća koja provode radove; budući da bi istodobno sredstva Unije u okviru vala obnove za Europu, utvrđena u komunikaciji Komisije od 14. listopada 2020. (Val obnove), trebalo osigurati za korisnike koji poštuju propise Unije i nacionalne propise čiji je cilj zaštita radnika od izloženosti azbestu;

U.  budući da je azbest i dalje prisutan u mnogim administrativnim zgradama, školama, domovima, infrastrukturi, javnom prijevozu i vodoopskrbnim mrežama; budući da se zbog proteka vremena znanje o uporabi i prisutnosti te tvari smanjuje; budući da prisutnost azbesta i nedostatak znanja o tom pitanju predstavljaju opasnost za sve stanare i korisnike zgrada;

V.  budući da se rezolucijom Parlamenta od 17. prosinca 2020. o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju(16) poziva države članice da iskorijene smrtne slučajeve povezane s radnim mjestom i smanje bolesti povezane s radnim mjestom do 2030. a Komisiju se poziva na reviziju Direktive 2004/37/EZ;

W.  budući da se u komunikaciji Komisije od 3. veljače 2021. navodi da se 52 % smrtnih slučajeva na radu na godišnjoj razini u Uniji može pripisati karcinomima povezanima s radnim mjestom; podsjeća da su poboljšanje rane dijagnoze, liječenja i rehabilitacije prioriteti plana EU-a za borbu protiv raka i da bi trebali koristiti pacijentima koji boluju od bolesti povezanih s azbestom; budući da Komisija u okviru svojeg plana 2022. planira predstaviti zakonodavni prijedlog za daljnje smanjenje izloženosti radnika azbestu;

X.  budući da je europski stup socijalnih prava usvojen kao odgovor na socijalne izazove u Uniji; budući da se on sastoji od 20 načela podijeljenih u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti te socijalna zaštita i uključenost; budući da se načelom br. 10. predviđa visoka razina zaštite zdravlja i sigurnosti radnika na radnom mjestu, koja bi trebala uključivati zaštitu radnika od izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radnom mjestu;

Y.  budući da je kriza istaknula važnost sprečavanja bolesti povezanih s radnim mjestom i ulaganja u cjenovno pristupačno javno zdravlje za sve; budući da inspektorati rada, sindikati te predstavnici u području zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu imaju ključnu ulogu u učinkovitoj inspekciji i provedbi pravila i propisa povezanih s azbestom; budući da su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne ključne za odvraćanje poslodavaca od kršenja propisa o zdravlju i sigurnosti na radu te za osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu;

Z.  budući da izgrađeni okoliš ima znatan utjecaj na mnoge gospodarske sektore, lokalna radna mjesta i kvalitetu života; budući da je cilj nove strategije Komisije za održivi izgrađeni okoliš, među ostalim, promicanje načela kružnosti tijekom cijelog životnog ciklusa zgrada; budući da novi akcijski plan Komisije za kružno gospodarstvo iz njene komunikacije od 11. ožujka 2020. uključuje usmjerene inicijative u pogledu ključnih lanaca vrijednosti proizvoda kao što su građevinarstvo i zgrade; budući da se u komunikaciji Komisije od 1. srpnja 2020. potvrđuje da će građevinski sektor morati ulagati u usavršavanje radne snage kako bi se zadovoljile potrebe zelene tranzicije u pogledu zelenog dizajna i materijala, energetske učinkovitosti, kružnosti i obnove; budući da je dostupnost kvalificiranih građevinskih radnika ključna za uspjeh vala obnove;

AA.  budući da se azbest i materijali i proizvodi koji sadrže azbest i dalje mogu zakonito proizvoditi, obrađivati, uvoziti i izvoziti u više od 100 zemalja diljem svijeta, uključujući zemlje u susjedstvu Unije; budući da se Uredbom (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(17) utvrđuje provedba Roterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka za određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini, kako je revidirana 2019. (Roterdamska konvencija), pri čemu je potreban poseban sporazum zemlje prije izvoza proizvoda koji sadržava toksične kemikalije; budući da je u komunikaciji Komisije od 28. listopada 2015. kao prioritet utvrđeno jačanje napora da se onemogući stavljanje neusklađenih proizvoda na tržištu Unije, među ostalim i azbest; budući da, unatoč zabranama na razini Unije i nacionalnoj razini te postojećim propisima, azbest i dalje ulazi na unutarnje tržište(18); budući da sve dok se azbest zakonito proizvodi i stavlja na tržište na svjetskoj razini, uvijek postoji rizik da će ući na unutarnje tržište;

AB.  budući da su pouzdani registri osoba koje su bile ili su trenutačno izložene azbestu važni kako bi se osigurao zdravstveni nadzor i olakšalo priznavanje profesionalnih bolesti, uz istodobno poštovanje Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(19); budući da države članice imaju različite načine organiziranja nacionalnih sustava socijalnog osiguranja u pogledu ozljeda ili bolesti povezanih s radnim mjestom, uključujući komplementarnu ulogu kolektivnih ugovora; budući da je potrebno poštovati načela na kojima se temelje takvi sustavi i autonomiju socijalnih partnera;

AC.  budući da se u mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 18. veljače 2015. o temi „EU bez azbesta” navodi da bi se na razini država članica trebalo osigurati da se svi slučajevi azbestoze, mezotelioma i drugih bolesti povezanih s azbestom evidentiraju sustavnim prikupljanjem podataka o profesionalnim i neprofesionalnim bolestima azbesta, da se pleuralni plakovi kategoriziraju i službeno registriraju kao bolest povezana s azbestom, da se osigura pouzdano mapiranje prisutnosti azbesta, uz pomoć namjenskih opservatorija i medicinskog osoblja koje bi trebalo dobiti odgovarajuću obuku da bi mogli postavljati odgovarajuće dijagnoze;

AD.  budući da se zakonodavstvom koje je na snazi u nekim državama članicama određene obveze nameću vlasnicima, administratorima ili upraviteljima zgrada koje sadrže azbest kada počnu upotrebljavati zgradu ili namjeravaju započeti s rušenjem, a ne kada prodaju zgradu opremljenu proizvodima koji sadrže azbest;

Europska strategija za odstranjivanje svog azbesta

1.  ističe da je sigurno uklanjanje azbesta primjer kad je potrebno primijeniti načelo zdravlja u svim politikama iz članka 168. stavka 1. UFEU-a jer je izravno povezano sa sljedećim nedavnim i predstojećim političkim inicijativama Unije: novim okvirom Unije za zdravlje i sigurnost, zelenim planom i valom obnove, instrumentom Next Generation EU i višegodišnjim financijskim okvirom, Europskim planom za borbu protiv raka, strategijom EU-a za otpad i paketom za kružno gospodarstvo; ističe da bi se pri obradi azbesta trebalo u potpunosti primjenjivati načelo opreznosti; poziva Komisiju da predloži odgovarajuću reviziju relevantnog zakonodavstva Unije o otpadu;

2.  naglašava da je sigurno odstranjivanje azbesta težak i hitan zadatak te ponovno poziva na sveobuhvatni i integrirani pristup kojim će se povezati nekoliko područja politike; ističe da bi sigurni radni uvjeti trebali biti glavni prioritet;

3.  poziva Komisiju da predstavi Europsku strategiju za odstranjivanje svog azbesta koja će uključivati sljedeće elemente:

4.  napominje da će sveobuhvatne strategije uklanjanja imati financijske i administrativne posljedice za vlasnike zgrada, javna tijela i poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća, uključujući mikropoduzeća, kao i znatno radno opterećenje za certifikacijska tijela; stoga naglašava da bi trebalo osigurati odgovarajuća prijelazna razdoblja te odgovarajuću regulatornu i financijsku potporu;

5.  ističe da je potrebno mobilizirati sve postojeće financijske mehanizme dostupne na razini Unije i država članica te ističe činjenicu da je Komisija već pojasnila da države članice mogu dodijeliti sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za rukovanje azbestom i njegovo uklanjanje(20); u tom pogledu poziva na mobilizaciju europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se poboljšala pouzdanost i brzina pregleda azbesta te mjerenje, uklanjanje i sigurno gospodarenje otpadom u skladu s ciljevima relevantnih nacionalnih ili regionalnih programa; naglašava da je od ključne važnosti potpora istraživanju i razvoju, osobito s ciljem razvoja i poboljšanja ulaska na tržište tehnologija za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, uključujući sustave mjerenja i upozorenja za azbest u stvarnom vremenu, kao i troškovno učinkovite metode i tehnologije za inertizaciju azbesta; poziva Komisiju i države članice da iskoriste sve instrumente za potporu ulaganjima u održive tehnologije liječenja, uključujući putem namjenski važnih projekata od zajedničkog europskog interesa;

6.  naglašava da bi sredstva Unije u okviru vala obnove trebalo osigurati za korisnike koji poštuju propise Unije i nacionalne propise čiji je cilj zaštita radnika od izloženosti azbestu; poziva na uspostavu sustava kojim će se zajamčiti povrat sredstava Unije od korisnika za koje se utvrdi da ne ispunjavaju pravila Unije ili nacionalna pravila o zaštiti radnika od azbesta;

7.  poziva na poboljšanje Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) kako bi se pružili učinkoviti alati kao što su tehnička i znanstvena potpora za poboljšanje prevencije, bolje pratila registracija radnih mjesta koja sadrže azbest i radnici koji su bili ili su mogli biti u kontaktu s azbestom te poboljšalo osposobljavanje i zaštitna oprema za radnike; poziva na uspostavu europske platforme u okviru nadležnosti agencije EU-OSHA kako bi se predstavile dobre prakse uklanjanja azbesta i sigurnog zbrinjavanja azbesta, koje su već provedene u nekoliko država članica, te omogućila razmjena takvih dobrih praksi;

8.  ističe da inspektorati rada imaju ključnu ulogu u sprečavanju i nadzoru izloženosti azbestu te u povećanju stručnosti i informiranja unutar poduzeća; poziva države članice da povećaju broj inspektora rada, kvalitetu inspektorata i inspekcija rada te njihovu učestalost; smatra da bi države članice trebale znatno premašiti preporuke Međunarodne organizacije rada o minimalno jednom inspektoru na svakih 10 000 radnika; potiče države članice da uvedu učinkovite, razmjerne i odvraćajuće kazne poduzećima koja ne poštuju svoje obveze, posebno u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu;

9.  smatra da je hitno potreban učinkovit pristup pravosuđu i pravnoj zaštiti za sve štetne posljedice za zdravlje za sve žrtve azbesta, ne samo za one povezane s anksioznošću; ističe da bi poslodavci trebali pokriti sve zdravstvene troškove povezane s izlaganjem azbestu ako nisu poduzeli sve odgovarajuće mjere i uložili napore u okviru svojih mogućnosti kako bi spriječili izlaganje azbestu; poziva Komisiju da procijeni moguću potrebu za zakonodavstvom kojim se uspostavlja opći sustav odgovornosti za raspršeno onečišćenje kako bi se žrtvama pružila naknada za svu štetu uzrokovanu raspršenim onečišćenjem, uključujući onu uzrokovanu azbestom;

Europska okvirna direktiva za nacionalne strategije odstranjivanja azbesta

10.  pozdravlja Val obnove, čiji je cilj obnova 35 milijuna zgrada do 2030.; dijeli mišljenje izneseno u komunikaciji da bi posebnu pozornost trebalo pridati zaštiti radnika koji obnavljaju stare zgrade i sudjeluju u hitnim operacijama od izloženosti azbestu;

11.  naglašava da je za bolje preventivne mjere i upravljanje rizicima povezanima s azbestom potreban pristup relevantnim informacijama prilagođenima potrebama osoba na koje se to izravno odnosi;

12.  poziva Komisiju da podrži širenje informacija o različitim sustavima za sigurno i uredno uklanjanje i odlaganje azbestnih proizvoda na temelju najboljih raspoloživih tehnika;

13.  ističe da su rizici za populaciju izloženu prirodnim azbestnim materijalima također područje u kojem su potrebne informacije;

14.  ustraje u tome da bi svaka inicijativa Unije kojom se podupire energetska obnova trebala biti socijalno pravedna i trebala bi uključivati mjere za zaštitu zdravlja stanara i radnika, među ostalim utvrđivanjem zgrada koje sadrže azbest, kako bi se omogućilo sigurno uklanjanje azbesta i drugih opasnih materijala;

15.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju da pristup pristojnom, cjenovno pristupačnom i zdravom prostoru za stanovanje bude jedan od temelja Akcijskog plana stupa;

16.  pozdravlja činjenicu da nekoliko država članica i regija trenutačno provodi ambiciozne planove za uklanjanje azbesta iz izgrađenog okoliša s jasnim rokovima, uključujući Nizozemsku, Poljsku i Flandriju;

17.  ponovno poziva Komisiju da uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uključujući socijalne partnere, utvrdi pravni okvir za procjenu svog postojećeg azbesta u zgradama i infrastrukturi u državama članicama te da procijeni troškove njegova sigurnog odstranjivanja u svakoj državi članici;

18.   poziva Komisiju da iznese prijedlog okvirne direktive temeljem koje će države članice donijeti nacionalne planove uklanjanja azbesta koji uključuju jasne i realistične rokove, uključujući prioritete i privremene ciljeve, detekciju i registraciju azbesta, financiranje i potporu za vlasnike stambenih nekretnina i MSP-ove, mjere zaštite radnika od rizika izlaganja azbestu u skladu s Direktivom 2009/148/EZ te sigurno odlaganje azbesta kako bi se spriječio njegov ulazak u postupke recikliranja;

19.  ustraje u potrebi provođenja dugoročnog epidemiološkog nadzora kako bi se procijenila učinkovitost poduzetih mjera; ističe da je mezoteliom bolest čiji je glavni čimbenik rizika azbest i da je broj dijagnosticiranih mezotelioma relevantan pokazatelj za epidemiološki nadzor; stoga poziva na obvezno prijavljivanje slučajeva mezotelioma nadležnim tijelima;

20.  ističe da se, prema nedavnim studijama, oko 20 % slučajeva mezotelioma u industrijaliziranim zemljama može pripisati izlaganju azbestu izvan radnog mjesta(21);

21.  podsjeća na očekivano povećanje građevinskih radova s obzirom na val obnove koji će biti popraćen povećanim izlaganjem azbestnim vlaknima na radu i azbestnim vlaknima iz okoliša; ističe potrebu da se azbest zamijeni energetski učinkovitim materijalima u kontekstu vala obnove;

22.  ponovno poziva na uspostavu nacionalnih javnih registara azbesta; poziva Komisiju da u sklopu prijedloga okvirne direktive uvede minimalne standarde za javno dostupne digitalne nacionalne registre azbesta i drugih opasnih tvari u javnim zgradama te u zgradama u privatnom vlasništvu; ističe da bi registri azbesta trebali biti kompatibilni s bazama podataka i registrima kao što su oni povezani s energetskom učinkovitošću, a podatke za njih trebalo bi prikupiti putem zajedničkih alata (kao što je putovnica za obnovu zgrada), u skladu s Uredbom (EU) 2016/679;

23.  poziva Europsku agenciju za okoliš da provede daljnja istraživanja o prisutnosti azbesta u rijekama i njihovim pritokama te o njegovu utjecaju na divlju floru i faunu, po uzoru na istraživanje američke Agencije za zaštitu okoliša(22);

24.  naglašava da bi se razine pozadinske koncentracije azbesta u atmosferi trebale pratiti i mjeriti u svim državama članicama, da bi pristup informacijama trebao biti dostupan i da bi trebalo uvesti granične vrijednosti izloženosti za životne prostore;

25.  prima na znanje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)(23) iz 2017., u kojima je navedeno da azbestna vlakna nije potrebno uvrstiti u Prilog I. Direktivi Vijeća 98/83/EZ(24) te je zaključeno da azbestna vlakna u vodi za piće nisu problematična za zdravlje; podsjeća da su talijanski znanstvenici u svojoj studiji pokrenuli važno pitanje o tome povećava li unošenje vode koja sadrži azbestna vlakna rizik od raka želuca i debelog crijeva(25); naglašava da bi za uočavanje potencijalnih bolesti povezanih s azbestom, koje su eventualno uzrokovane pijenjem vode koja sadrži takva vlakna koja dolaze iz azbestnih cijevi, moglo biti potrebno nekoliko desetljeća; naglašava da bi se, čak i ako se na temelju same studije talijanskih znanstvenika u ovoj fazi ne može izvesti konačan zaključak o povezanosti unošenja azbesta vodom i razvoja raka gastrointestinalnog trakta, trebalo primjenjivati načelo opreznosti s obzirom na neizvjesnost koja je s tim povezana; smatra da bi se o tom važnom pitanju trebalo provesti više istraživanja; stoga poziva države članice da redovito prate kvalitetu vode koja se upotrebljava za odvajanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju te da poduzmu potrebne preventivne mjere i mjere ublažavanja u slučaju da postoji rizik za ljudsko zdravlje;

26.  izražava zabrinutost zbog stanja mreže za distribuciju vode namijenjene za ljudsku potrošnju u Uniji i korištenja azbestno-cementnih cijevi zbog čije se degradacije u vodu oslobađaju azbestna vlakna; nadalje podsjeća da se u skladu s preporukama SZO-a azbestno-cementne cijevi više ne bi smjele upotrebljavati niti odobravati za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju(26); smatra da bi u okviru europske strategije za potpuno uklanjanje azbesta te europskog plana i nacionalnih planova za oporavak trebalo izraditi i provesti sveobuhvatan plan za obnovu europske mreže za distribuciju vode namijenjene za ljudsku potrošnju i odstranjivanje azbesta iz nje;

Ažuriranje Direktive 2009/148/EZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu

27.  podsjeća da je azbest i dalje jedan od najvažnijih izazova u području zdravlja na radu i da je diljem svijeta azbestu na radnom mjestu izloženo 125 milijuna ljudi(27), unatoč činjenici da su rizici koje predstavlja za zdravlje poznati već desetljećima;

28.  ističe da svake godine oko 250 000 ljudi u svijetu umre zbog izloženosti azbestu(28); ističe da se stopa smrtnosti od bolesti koje nastaju zbog izloženosti azbestnim vlaknima posljednjih godina čak ubrzala;

29.  poziva Komisiju da ažurira Direktivu 2009/148/EZ, uzimajući u obzir najnovije znanstvene spoznaje i tehnička postignuća, uključujući ocjenu različitih vrsta azbestnih vlakana i njihovih štetnih učinaka na zdravlje, te da započne postupak savjetovanja za ažuriranje popisa vlaknastih silikata u okviru područja primjene te Direktive te da u tom kontekstu razmotri uključivanje ribekita, kao i vinčita, rihterita, fluoro-edenita i erionita na popis koji već sadržava aktinolit, antofilit, tremolit, grunerit;

30.  naglašava da se Direktiva 2009/148/EZ primjenjuje na sve aktivnosti u kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi tijekom rada prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koji sadrže azbest; poziva na donošenje strožih odredbi kojima se jamči zaštita svih radnika na lokacijama za uklanjanje azbesta, uključujući radnike koji ulaze na mjesto rada nakon uklanjanja; poziva da se veći naglasak stavi na potrebu uključivanja svih rizičnih profesija, uključujući radnike za obnovu i rušenje, upravitelje otpadom, rudare i vatrogasce, u nacionalnu provedbu te Direktive;

31.  zabrinut je jer najnovija znanstvena medicinska istraživanja i preporuke pokazuju da ne postoji granična vrijednost ispod koje je koncentracija vlakana azbesta u zraku bezopasna(29); u tom pogledu smatra da se nikakve iznimke od mjera zaštite utvrđenih u Direktivi 2009/148/EZ ne mogu opravdati pozivanjem na granične vrijednosti za izloženost na radnom mjestu; poziva na to da se u Direktivi 2009/148/EZ u potpunosti odražava načelo da bi se uvijek trebale poduzimati odgovarajuće mjere osobne zaštite tijekom aktivnosti u kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koji sadrže azbest tijekom rada; smatra da bi pri procjeni rizika trebalo uzeti u obzir opasnu prirodu nedrobljivih materijala koji sadrže azbest; poziva na pojedinačnu procjenu rizika povezanu s planiranim radnim procesom kako bi se utvrdile potrebne zaštitne mjere;

32.  ustraje u tome da je prioritet sigurno uklanjanje i odlaganje dijelova i materijala koji sadrže azbest jer popravak, održavanje, oblaganje ili pakiranje samo dovode do odgode uklanjanja, čime se nastavlja rizik za stanovnike, a kasnije i radnike; poziva na zabranu inkapsulacije ili pakiranja materijala koji sadrže azbest, a koji se tehnički mogu ukloniti; ustraje u tome da bi se tom zabranom trebalo izbjeći dovođenje najskromnijih kućanstava u situaciju u kojoj si ne bi mogli priuštiti potrebnu obnovu; stoga naglašava potrebu za odgovarajućim popratnim mjerama; inzistira na važnosti identifikacije, registracije i redovnog praćenja struktura koje sadrže azbest, a koji se ne mogu ukloniti u kratkom roku, poput betonskih zidova u zgradama;

33.  potiče stvaranje sinergija s bazom podataka koju uspostavlja Europska agencija za kemikalije kako bi se prikupile informacije i steklo bolje znanje o tvarima koje predstavljaju razlog za zabrinutost u proizvodima tijekom njihova korištenja i nakon što postanu otpad;

34.  podsjeća na temeljno pravno načelo u kontekstu zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, a to je da se uvijek mora primjenjivati najsuvremenija tehnologija kako bi se postigla najviša moguća razina zaštite; poziva na jačanje minimalnih tehničkih zahtjeva za sniženje koncentracije azbestnih vlakana u zraku na najnižu tehnički moguću razinu, među ostalim suzbijanjem prašine i usisavanjem prašine na izvoru, kontinuiranom sedimentacijom i sredstvima za dekontaminaciju; poziva na utvrđivanje minimalnih zahtjeva za razliku u tlaku između komora za azbest i njihova okruženja, dovoda svježeg zraka i HEPA filtara;

35.  naglašava potrebu za ažuriranim minimalnim tehničkim zahtjevima za uključivanje odredbi kako bi se išlo u korak s tehnološkim razvojem; naglašava da je potrebno dodatno istražiti obveznu upotrebu robota i drugih naprednih tehnologija, među ostalim istraživanjem i sustavnijom razmjenom najboljih praksi među državama članicama kako bi se kontinuirano razvijali novi standardi za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika; napominje da optička mikroskopija nije najnovija dostupna tehnologija za brojenje azbestnih vlakana u zraku i da je analitička transmisijska elektronska mikroskopija (ATEM) osjetljivija i omogućuje razlikovanje i brojenje azbestnih vlakana; poziva na primjenu, kad je to moguće, ATEM-a ili sličnih naprednih metoda za brojenje vlakana;

36.  podsjeća da uzorkovanje mora biti reprezentativno za osobnu izloženost radnika, što znači da se uzorci moraju uzeti u reprezentativnim i realnim situacijama izloženosti radnika azbestnoj prašini, i to redovitim mjerenjem tijekom određenih operativnih faza; smatra da bi, ako uzorkovanje ne može biti reprezentativno za osobnu izloženost radnika, trebalo primijeniti sve odgovarajuće zaštitne mjere;

37.  smatra da bi informacije u obavijesti trebale uključivati sve elemente dodane u Prilogu II., kao što su, na primjer, područja u kojima će se obavljati radovi, oprema koja se upotrebljava za zaštitu i dekontaminaciju radnika te plan zbrinjavanja otpada; drži da bi nadležna nacionalna tijela trebala pohranjivati te informacije najmanje 40 godina;

38.  inzistira da je poslodavcima, posebno malim i srednjim poduzećima te mikropoduzećima, važno osigurati dostatnu i usmjerenu potporu u provedbi zaštitnih mjera i zahtjevima za obavješćivanje kako bi se izbjeglo neispunjavanje uvjeta; ističe da bi se uvođenjem standardiziranih postupaka za aktivnosti povezane s azbestnim materijalima doprinijelo smanjenju razina prašine azbestnih vlakana, troškova tih aktivnosti te bi se olakšalo ispunjavanje zahtjeva za obavješćivanje;

39.  primjećuje da aktualni minimalni standard Unije za graničnu vrijednosti za izloženost azbestu na radnom mjestu iznosi 100 000 vlakana na m3 (0,1 vlakna/cm3); te da većina država članica primjenjuje trenutačni minimalni standard; naglašava da je u nekim državama članicama na snazi znatno niža granična vrijednost za izloženost na radnom mjestu kako bi se zaštitilo zdravlje radnika, npr. u Nizozemskoj ta vrijednost iznosi 2 000 vlakana/m3 (0,002);

40.  ističe da su vodeći medicinski znanstvenici iz Međunarodne komisije za medicinu rada zaključili da granične vrijednosti za izloženost ne pružaju odgovarajuću zaštitu od raka te su predložili graničnu vrijednost za izloženost na radnom mjestu od 1 000 vlakana/m3 (0,001 vlakna/cm3); pozdravlja predanost Komisije da iznese zakonodavni prijedlog za dodatno smanjenje izloženosti radnika azbestu 2022. i poziva Komisiju da kao prioritet ažurira te granične vrijednosti izloženosti, koje bi trebalo postaviti na 0,001 vlakna/cm³( 1 000 vlakana/m³), uzimajući u obzir preporuke različitih dionika i nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu; naglašava potrebu za odgovarajućim prijelaznim razdobljem za provedbu nove metodologije i novih vrijednosti izloženosti;

41.  naglašava da bi se poslodavce, ali i vlasnike, glavne izvođače, javne naručitelje i tijela koja naručuju poslove, trebalo obvezati na provođenje dijagnostike azbesta prije početka bilo kakvih radova u zgradama, na brodovima, zrakoplovima, opremi ili proizvodima; zahtijeva da prije početka rada u prostorima izgrađenima prije 2005. ili prije godine ekvivalentne nacionalne zabrane azbesta, ovisno o tome što je ranije, kvalificirani i certificirani subjekt provede sveobuhvatan pregled prisutnosti materijala koji sadrže azbest; smatra da bi pregledi uvijek trebali uključivati dijagnozu prilagođenu određenom radnom mjestu te da bi u izvješću trebalo navesti ili nepostojanje ili prisutnost azbesta te njegovu vrstu vlakana, ako postoji, s detaljnim opisom prirode kontaminacije te točne lokacije i procijenjenih količina; smatra da bi, uz zahtjeve iz članka 14. Direktive 2009/148/EZ, Prilog toj Direktivi trebao sadržavati zahtjeve za minimalno trajanje osposobljavanja potvrđenog ispitom u vezi s vrstom posla u pitanju; u tom kontekstu naglašava potrebu za dosljednom metodologijom za procjenu rizika kako bi se zajamčili jednaki uvjeti na razini Unije i izbjegla fragmentacija unutarnjeg tržišta;

42.  zabrinut je zbog činjenice da među državama članicama i dalje postoje velike razlike u zahtjevima za osposobljavanje i certificiranje o provedenom osposobljavanju, što predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje i sigurnost u kontekstu prekogranične mobilnosti radnika; poziva na donošenje novog priloga Direktivi 2009/148/EZ kojim se utvrđuju obvezni minimalni zahtjevi za osposobljavanje za rad s azbestom, uključujući posebne zahtjeve za radnike koji rade u specijaliziranim poduzećima za odstranjivanje azbesta, kao i za radnike koji bi pri obavljanju svojih poslova mogli doći u kontakt s materijalima koji sadrže azbest; smatra da bi, uz zahtjeve iz članka 14. Direktive 2009/148/EZ, Prilog toj Direktivi trebao sadržavati zahtjeve za minimalno trajanje osposobljavanja potvrđenog ispitom u vezi s vrstom posla u pitanju, odgovarajuću dokumentaciju takvog osposobljavanja i redovne intervale tijekom kojih pojedinačni radnici moraju biti na osposobljavanju;

Priznavanje bolesti povezanih s azbestom i naknada za njih

43.  poziva Komisiju da ažurira svoju preporuku od 19. rujna 2003. o europskoj listi profesionalnih bolesti(30) i uključi u nju najnovije dostupne znanstvene medicinske spoznaje o profesionalnim bolestima, posebno u pogledu bolesti povezanih s azbestom;

44.  poziva države članice da olakšaju postupke priznavanja tako što će prebaciti teret dokazivanja, posebno ako su nacionalni registri radnika koji rade s azbestom tek nedavno uspostavljeni, te da utvrde odgovarajuću naknadu za radnike koji boluju od bolesti povezanih s azbestom;

45.  napominje da bolesti povezane s azbestom zbog slobodnog kretanja predstavljaju prekogranični izazov, te da bi se stoga trebala posebno uzimati u obzir uloga mobilnih radnika; podsjeća na to da su profesionalne bolesti i zdravstveni rizici povezani s radnim mjestom uvijek povezani s određenom strukom, djelatnošću, radnim mjestom i vremenom; poziva Komisiju da nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima predstavi prijedlog direktive temeljene na članku 153. stavku 1. točkama (a) i (b) UFEU-a kojim se utvrđuju minimalni standardi Unije za priznavanje profesionalnih bolesti i za naknade za te bolesti, uključujući bolesti povezane s azbestom;

46.  poziva Komisiju da podnese prijedlog državama članicama za uspostavu nacionalne funkcije ili pravobranitelja za pomoć žrtvama profesionalnih bolesti, a posebno bolesti povezanih s azbestom koje imaju dugo razdoblje latencije, u postupcima priznavanja; poziva države članice da podrže osnivanje udruga pacijenata i sindikalnih skupina za žrtve bolesti povezanih s azbestom i njihovih obitelji te ustraje u tome da je potrebno savjetovati se s tim udrugama kako bi se olakšali i pojednostavnili postupci priznavanja; poziva na povećanje nacionalnih sredstava za naknadu štete žrtvama bolesti povezanih s azbestom kako bi se osigurala dostatna pokrivenost izravnih, neizravnih i ljudskih troškova bolesti;

47.  podsjeća da sinergijski učinak pušenja i izloženosti azbestu znatno povećava rizik od razvoja raka pluća; poziva države članice da predlože program prestanka pušenja za sve radnike izložene azbestu; ponavlja da pušenje nikada ne smije biti razlog za isključivanje radnika iz priznavanja profesionalne bolesti povezane s azbestom, kao ni iz mogućnosti naknade i liječenja bolesti;

48.  poziva na bolju procjenu rizika povezanih s pasivnom izloženošću izvan radnog mjesta, posebno za članove obitelji koji žive s radnicima koji rade s azbestom; poziva države članice da olakšaju priznavanje i naknadu štete evidentiranim žrtvama pasivne izloženosti azbestu izvan radnog mjesta te da iskoriste najbolje prakse država članica kao što je Danska; podsjeća na rodnu perspektivu pasivne izloženosti;

49.  ističe da postoje različite vrste izlaganja azbestu izvan radnog mjesta s potencijalno važnim učincima za ljudsko zdravlje, bilo da se radi o neizravnom izlaganju na radu (uključujući izlaganje azbestnoj prašini koju radnici nenamjerno unose u stambene prostore), izlaganje u kućanstvu (uključujući kućanske predmete koji sadrže azbest) ili u okolišu (uključujući materijale ugrađene u zgrade i objekte ili materijale industrijskog podrijetla);

50.  naglašava da su žene koje su izložene rizicima povezanima s azbestom posebno osjetljive na određene vrste izlaganja azbestu; poziva na bolje priznavanje rodne perspektive u cijelom području zdravlja i sigurnosti na radu te na rodno osviještenu politiku u svim zakonodavnim i nezakonodavnim instrumentima u državama članicama kako bi se zajamčilo da rodna pristranost ne utječe na praćenje, identifikaciju, liječenje ili razmatranje bolesti kao bolesti povezane s azbestom, što ima posljedični učinak na razinu naknade za žrtve; poziva na to da se pri dijagnosticiranju bolesti više uzmu u obzir aktivnosti čišćenja kao čimbenici rizika; poziva na bolju procjenu rizika i utvrđivanje izloženosti azbestu radnika koji rade kao čistači, posebno za čistačice, kao i osoba koje obavljaju neplaćene kućanske poslove, kao što je čišćenje proizvoda kontaminiranih azbestom;

51.  naglašava da bi pri pripisivanju troškova uklanjanja azbesta trebalo što je više moguće uzeti u obzir načelo „onečišćivač plaća”;

Provjera azbesta prije radova energetske obnove i prije prodaje ili iznajmljivanja zgrade

52.  podsjeća da se uvodnom izjavom 14. Direktive (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća(31) o izmjeni direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada poziva države članice da podupru unapređenja energetskih svojstava postojećih zgrada, među ostalim odstranjivanjem azbesta i drugih štetnih tvari, sprečavanjem nezakonitog odstranjivanja štetnih tvari i olakšavanjem usklađenosti s postojećim zakonodavnim aktima;

53.  poziva Komisiju da predstavi prijedlog za izmjenu članka 7. Direktive 2010/31/EU u kontekstu vala obnove te da uvede zahtjev za obveznu provjeru, registraciju i odstranjivanje azbesta i drugih opasnih tvari prije nego što bilo kakvi radovi na obnovi mogu početi uzimajući u obzir članak 153. stavak 1. UFEU-a o poboljšavanju posebice radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika;

54.  poziva Komisiju da predstavi zakonodavni prijedlog kojim se uzimaju u obzir postojeći nacionalni propisi, kao i procjena učinka najučinkovitijih modela obveznog pregleda zgrada, koji se sastoji od površinske dijagnoze prisutnosti azbesta koju provodi stručno tijelo s odgovarajućim kvalifikacijama i dozvolama, prije prodaje ili najma te za izdavanje potvrda o azbestu za zgrade izgrađene prije 2005. ili prije godine ekvivalentne nacionalne zabrane azbesta, ovisno o tome što je ranije;

55.  poziva države članice da donesu zaštitne mjere za stanare zgrada u kojima se nađe azbest prije radova energetske obnove; naglašava da najmoprimci ne bi smjeli plaćati troškove pregleda i uklanjanja; poziva države članice da osiguraju da stanari budu u potpunosti informirani o azbestu u zgradama i da im se predoči certifikat o pregledu na azbest;

Unija kao globalni predvodnik u borbi protiv azbesta

56.  pozdravlja zaključke Vijeća od 12. ožujka 2021. u kojima se naglašava potreba za jačanjem nacionalnih kapaciteta za nadzor tržišta i uloga carinskih tijela; poziva države članice da pojačaju kontrole i nadzor tržišta te da surađuju s graničnim i carinskim tijelima drugih država članica kako bi se spriječio ulazak nezakonitih proizvoda koji sadrže azbest na unutarnje tržište; naglašava važnost podupiranja i razvoja održivih rješenja za rastavljanje plovila unutar Unije u skladu s novim akcijskim planom za kružno gospodarstvo kako bi se izbjegli štetni učinci na zdravlje radnika zbog izloženosti azbestu pri rastavljanju plovila; poziva Komisiju da zajamči visoke standarde za zaštitu radnika od izloženosti azbestu u postrojenjima za recikliranje brodova koja Unija je odobrila u trećim zemljama; poziva Komisiju da pokrene studiju o razmjerima nezakonitog uvoza u Uniju proizvoda i materijala koji sadržavaju azbest te da utvrdi moguće mjere za jačanje nadzora tržišta, koje bi mogle uključivati mogućnost ograničavanja pristupa pristaništima, lučkim objektima i privremenom skladištenju u Uniji plovila koja prevoze proizvode ili materijale koji sadrže azbest kao teret u provozu;

57.  poziva Komisiju da uvrštavanje krizotilnog azbesta u Prilog III. Roterdamskoj konvenciji i globalnu zabranu azbesta učini glavnim prioritetima; poziva Uniju da surađuje s međunarodnim organizacijama na pionirskim instrumentima kako bi se tržište azbesta označilo kao trgovina otrovnim tvarima; poziva Uniju da borbu protiv azbesta i bolesti povezanih s azbestom uvrsti u svoje vanjske politike; poziva Komisiju i države članice da povećaju svoju potporu, uključujući financijsku, globalnim akterima koji se bore protiv azbesta i bolesti povezanih s azbestom, uključujući WHO; osuđuje financijska ulaganja u globalnu industriju azbesta;

58.  podsjeća da trećina Europljana u europskoj regiji SZO-a živi u zemljama koje još nisu zabranile uporabu svih oblika azbesta(32); ističe da se u 16 europskih zemalja azbest i dalje koristi, posebno kao građevinski materijal, te ga te zemlje i dalje proizvode i izvoze;

Financijski aspekti

59.  poziva Komisiju da procijeni financijske implikacije zahtjeva Parlamenta u skladu s stavcima 17. i 18. ove Rezolucije te s točkom 3. Priloga I.;

o
o   o

60.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i popratne preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL L 330, 16.12.2009., str. 28. (2) SL L 153, 18.6.2010., str. 13. (3) SL L 183, 29.6.1989., str. 1. (4) SL L 158, 30.4.2004., str. 50. (5) SL C 36, 29.1.2016., str. 102. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0074. (7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0201 (8) https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2016/581397/EPRS_BRI(2016)581397_EN.pdf (9) https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/asbestos-elimination-of-asbestos-related-diseases (10) https://publications.iarc.fr/Book-And-Report-Series/Iarc-Monographs-On-The-Identification-Of-Carcinogenic-Hazards-To-Humans/Arsenic-Metals-Fibres-And-Dusts-2012 (11) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), o osnivanju Europske agencije za kemikalije i o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ te Direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.). (12) Uredba Komisije (EU) 2016/1005 оd 22. lipnja 2016. o izmjeni Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) u pogledu azbestnih vlakana (krizotila) (SL L 165, 23.6.2016., str. 4.). (13) Understanding a Man-Made Epidemic: The Relation between Historical Asbestos Consumption and Mesothelioma Mortality in Belgium, Van den Borre, Laura & Deboosere, Patrick, Tijdschrift voor Sociale en Economische Geschiedenis, 2017. (14) Environmental exposure to asbestos, from geology to mesothelioma, Bayram, Mehmeta; Bakan and Nur Dilekb, Current Opinion in Pulmonary Medicine, 2014. (15) https://www.etui.org/sites/default/files/Web-executive%20summary-cancer-final.pdf (16) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0371. (17) Uredba (EU) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija (preinaka) (SL L 201, 27.7.2012., str. 60.). (18) http://www.ibasecretariat.org/alpha_ban_list.php; https://wits.worldbank.org/trade/comtrade/en/country/ALL/year/2019/tradeflow/Imports/partner/WLD/product/252400 (19) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). (20) https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/E-8-2018-000862-ASW_EN.html (21) The health impact of nonoccupational exposure to asbestos: what do we know? (sa internetske stranice nih.gov) (22) Washington State Department of Health (2009), Advisory for Swift Creek Naturally Occurring Asbestos. United States Environmental Protection Agency, Swift Creek (https://response.epa.gov/site/site_profile.aspx?site_id=3639) (23) WHO, Regionalni ured za Europu, Projekt za suradnju u pogledu parametara za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju, Preporuke u okviru potpore reviziji Priloga I. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (Direktiva o vodi za ljudsku potrošnju), 2017. (24) Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.). (25) Agostino Di Ciaula, Valerio Gennaro. Rischio clinico da ingestione di fibre di amianto in acqua potabile, Epidemiologia&Prevenzione, https://epiprev.it/3608 (26) https://ec.europa.eu/environment/water/water-drink/pdf/20171215_EC_project_report_final_corrected.pdf - point 13.1 (27) WHO, Azbest: iskorjenjivanje bolesti povezanih s azbestom, 2018. (28) Furuya, Sugio; Chimed-Ochir, Odgerel; Takahashi, Ken; David, Annette; Takala, Jukka, 2018. „Global Asbestos Disaster”, Int. J. Environ, Res. Public Health 15, br. 5: 1000. https://doi.org/10.3390/ijerph15051000 (29) Znanstveno izvješće za ocjenu graničnih vrijednosti za azbest na radnom mjestu Europske agencije za kemikalije od 1. veljače 2021. (30) Preporuka Komisije C(2003) 3297 od 19. rujna 2003. o europskoj listi profesionalnih bolesti (SL L 238, 25.9.2003., str. 28.). (31) Direktiva (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada i Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (SL L 156, 19.6.2018., str. 75.). (32) https://www.euro.who.int/en/media-centre/sections/press-releases/2015/04/at-least-one-in-three-europeans-can-be-exposed-to-asbestos-at-work-and-in-the-environment

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Europska okvirna direktiva za nacionalne strategije odstranjivanja azbesta

Europski parlament traži od Komisije da nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima u skladu s člankom 154. podnese, na temelju članka 152. stavka 2. i članka 192. UFEU-a, prijedlog okvirne direktive kojom se utvrđuju minimalni zahtjevi za nacionalne strategije odstranjivanja azbesta, uzimajući u obzir barem sljedeće elemente:

(1)  procjenu količina i najčešćih vrsta materijala koji sadrže azbest, a koje je potrebno odstraniti iz zgrada i infrastrukture u nekoj državi članici ili regiji;

(2)  rokove za odstranjivanje azbesta, uključujući prioritiziranje određenih građevina poput škola, zdravstvenih ustanova, sportskih centara ili objekata za socijalno stanovanje, ključne etape i redovite ocjene postignutog napretka koje će se provoditi barem svakih pet godina;

(3)  financijski okvir, temeljen na uporabi financijskih sredstava europskih strukturnih i investicijskih fondova, za potporu vlasnicima zgrada te povezivanje odstranjivanja azbesta s drugim javnim politikama i programima (poput energetske učinkovitosti, poboljšanja uvjeta života i socijalnog stanovanja, sprečavanja bolesti) radi učinkovitosti i iskorištavanja sinergija;

(4)  minimalne kriterije za nacionalne digitalne registre azbesta kojima bi trebalo mapirati sav postojeći azbest u nekoj državi članici ili regiji, uključujući barem sljedeće zahtjeve:

(a)  besplatnu javnu dostupnost, uključujući za radnike i poduzeća koji rade u zgradi ili infrastrukturi, vlasnike, stanovnike, vatrogasce te druge hitne službe i korisnike, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679;

(b)  godinu izgradnje predmetne zgrade ili infrastrukture (prije ili poslije nacionalne zabrane azbesta);

(c)  informacije o vrsti zgrade ili infrastrukture u kojoj se azbest nalazi (privatna, javna ili poslovni prostor);

(d)  točnu lokaciju štetnih tvari i dijelova ugrade koji su pregledani na azbest;

(e)  naznaku mjesta gdje će se radovi izvoditi ili gdje su izvedeni (unutra/vani), kao i dijela zgrade (podovi, zidovi, stropovi, krovovi) ili infrastrukture;

(f)  vrstu materijala (azbestni cement, izolacija, kit itd.) te procjenu udjela tih vrsta materijala;

(g)  vrstu radova koje je potrebno obaviti te naznaku metoda rada kojima bi se mogli poremetiti materijali koji sadrže azbest (bušenje, rezanje itd.), zajedno s njihovim očekivanim trajanjem;

(h)  rokove za odstranjivanje i plan upravljanja;

(5)  vezu sa svim primjenjivim nacionalnim propisima o zaštiti zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu u skladu s Direktivom 2009/148/EZ;

(6)  plan za sigurno, nadzirano i dokumentirano odlaganje otpada koji sadržava azbest kojim se osigurava dostupnost odgovarajućih postrojenja za gospodarenje otpadom u skladu s nacionalnom praksom; plan bi trebao uključivati rješenje za cjelokupno odvajanje ciklusa otpada u skladu s načelom nulte stope onečišćenja azbestom u otpadne cikluse, čime bi se spriječila ponovna uporaba građevinskih materijala i osigurala maksimalna zaštita radnika u području kružnog gospodarstva i ekološki sigurno skladištenje azbestnog otpada u skladu s najboljim raspoloživim tehnologijama;

(7)  strategiju za kontrolu i izvršenje mjera predviđenih u okvirnoj direktivi, uključujući kampanju podizanja svijesti, popratne mjere izgradnje kapaciteta za MSP-ove, inspekcije i učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne za slučaj nepoštivanja;

(8)  aktivno sudjelovanje socijalnih partnera i ostalih odgovarajućih dionika, poput udruga žrtava azbesta i nacionalnih institucija za prevenciju u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, u prenošenju Direktive 2009/148/EZ u nacionalno zakonodavstvo te u njezinoj provedbi i praćenju.

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Ažuriranje Direktive 2009/148/EZ

Europski parlament traži od Komisije da nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima u skladu s člankom 154. podnese na temelju članka 153. stavka 2. točke (b) UFEU-a prijedlog izmjene Direktive 2009/148/EZ o zaštiti radnika od rizika povezanih s izlaganjem azbestu na radu na temelju sljedećih preporuka:

1.  Članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim(1):

“1. Ova Direktiva primjenjuje na sve aktivnosti u kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi tijekom rada prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koji sadrže azbest;

(b)  stavak 3. briše se(2);

(c)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim(3):

“4. Države članice, nakon savjetovanja sa predstavnicima socijalnih partnera i u skladu s nacionalnim pravom i praksom, utvrđuju praktične smjernice za određivanje povremene izloženosti te izloženosti niskog intenziteta.” Razvijaju i sektorske odgovore za zaštitu radnika od izloženosti azbestnoj prašini, uključujući djelatnosti u sektorima obnove i rušenja, gospodarenja otpadom, rudarenja, čišćenja i gašenja požara.”

2.  članak 4. mijenja se kako slijedi:

(a)  Stavak 1. zamjenjuje se sljedećim(4):

“1. U skladu s člankom 3.[...] poduzimaju se mjere iz stavaka 2. do 5.”

(b)  stavak 3. zamjenjuje se sljedećim(5):

“3. Poslodavac dostavlja obavijest iz stavka 2. nadležnom tijelu države članice prije početka radova u skladu s nacionalnim zakonima, propisima i administrativnim odredbama.

Obavijest mora uključivati barem kratki opis sljedećeg:

(a)  lokacije radilišta i konkretnih prostora u kojima će se obavljati radovi;

(b)  vrste i količina azbesta koji se upotrebljava ili kojim se rukuje;

(c)  aktivnosti i postupaka koji se obavljaju;

(d)  broja uključenih radnika, uz popis radnika koji će vjerojatno biti raspoređeni na radilište, pojedinačne potvrde kojima se dokazuju njihove kvalifikacije i osposobljavanje koje su prošli, kao i datume obaveznih liječničkih pregleda;

(e)  datuma početka radova, njihovo trajanje i planirani radni sati;

(f)  mjera koje se poduzimaju za ograničavanje izloženosti radnika azbestu;

(g)  svojstava opreme koja se upotrebljava za zaštitu i dekontaminaciju radnika;

(h)  svojstava opreme koja se upotrebljava za odlaganje otpada;

(i)  postupka za dekontaminaciju radnika i opreme, njihova trajanja i radnih sati;

(j)  privremene ravnoteže protoka zraka za radove koji se obavljaju u zatvorenom prostoru.”

(k)  plan za sigurno i održivo odlaganje otpada, među ostalim u pogledu odredišta otpada koji sadržava azbest.

Obavijesti čuva nadležno tijelo države članice u skladu s nacionalnim pravom i praksom najmanje 40 godina.

3.  članak 5. zamjenjuje se sljedećim(6):

„Članak 5.

[...]

Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih odredaba Zajednice o stavljanju azbesta na tržište i njegovoj uporabi, zabranjuju se aktivnosti pri kojima su radnici izloženi vlaknima azbesta prilikom vađenja azbesta ili proizvodnje i prerade azbestnih proizvoda ili proizvodnje i prerade proizvoda koji sadrže namjerno dodani azbest, uz iznimku obrade i odlaganja proizvoda koji nastaju pri rušenju ili odstranjivanju azbesta.

Dijelovi i materijali koji sadrže azbest, a koji su već u uporabi, sigurno se odstranjuju i odlažu kada je to tehnički izvedivo te se ne popravljaju, ne održavaju, ne pakiraju i ne prekrivaju.” Materijali koji sadrže azbest, a ne mogu se ukloniti u kratkom roku, utvrđuju se, registriraju i redovito nadziru.

4.  u članku 6. točka (b) zamjenjuje se sljedećim(7):

“(b) radni postupci moraju biti tako planirani, da pri njima ne nastaje prašina azbesta, a ako to nije moguće, da se izbjegne oslobađanje prašine azbesta u zrak, primjenom barem sljedećih mjera:

(i)  suzbijanja prašine;

(ii)  usisavanja prašine na izvoru;

(iii)  kontinuirane sedimentacije vlakana raspršenih u zraku;

(iv)  odgovarajuće dekontaminacije;

(v)  postavljanja minimalne razlike tlakova od minus 10;

(vi)  dovoda čistog zamjenskog zraka s udaljenije točke;

(vii)  provjere učinka jedinica za negativni tlak i prijenosnih usisavača sustava lokalne ispušne ventilacije nakon promjene HEPA filtra te prije početka odstranjivanja azbesta ili najmanje jednom godišnje mjerenjem učinkovitosti odstranjivanja filtara s pomoću brojača čestica s izravnim očitanjem.”

5.  članak 7. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim(8):

“1. Ovisno o rezultatima početne procjene rizika te radi osiguranja poštivanja granične vrijednosti utvrđene u članku 8., redovito se obavlja mjerenje koncentracije vlakana azbesta u zraku na radnom mjestu mjerenjem tijekom određenih operativnih faza te u redovitim vremenskim razmacima tijekom radnog procesa.”

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim(9):

“2. Uzimanje uzoraka mora biti reprezentativno za stvarnu osobnu izloženost radnika prašini koja potječe od azbesta ili materijala koji sadrže azbest.”

(c)  stavak 5. zamjenjuje se sljedećim(10):

“5. Trajanje uzimanja uzoraka mora biti takvo da je moguće utvrditi reprezentativnu izloženost za sve različite faze svih poslova koji se obavljaju tijekom radnog procesa.”

(d)  u stavku 6. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim(11):

“6. Kada god je to moguće, brojenje vlakana obavlja se analitičkom transmisijskom elektronskom mikroskopijom ili bilo kojom drugom metodom koja daje jednakovrijedne rezultate.”

6.  članak 8. zamjenjuje se sljedećim(12):

„Članak 8.

Poslodavci osiguravaju da nijedan radnik nije izložen koncentraciji azbesta u zraku većoj od 0,001 vlakna na cm3 (1 000 vlakana na m3). u nijednom trenutku tijekom radnog procesa.”

7.  u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim(13):

“1. Ako je granična vrijednost utvrđena u članku 8. prekoračena ili postoji razlog za vjerovanje da su materijali koji sadrže azbest koji nisu bili identificirani prije rada bili poremećeni kako bi se proizvela prašina, rad se mora odmah prekinuti. Moraju se utvrditi razlozi prekoračenja granične vrijednosti te u najkraćem mogućem roku poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje stanja.

Rad se ne nastavlja na pogođenom području sve dok se ne poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu izloženih radnika.”

8.  članak 11. zamjenjuje se sljedećim(14):

„Članak 11.

Prije početka radova na rušenju ili održavanju ili radova na obnovi u prostorima izgrađenima prije 2005. ili prije godine ekvivalentne nacionalne zabrane azbesta, ovisno o tome je ranije, mora se izvršiti provjera prostora kako bi se identificirali svi materijali koji sadrže azbest u skladu sa zahtjevima iz dijela 6. Priloga XVII. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i Priloga I. Uredbe (EU) br. 305/2011. Provjeru mora provesti certificirani i kvalificirani operater ili tijelo, uzimajući u obzir članke 14. i 15. ove Direktive te odredbe nacionalnog zakona o gradnji.

Države članice reguliraju pojedinosti istraživanja za detekciju materijala koji sadrže azbest u skladu sa svojim nacionalnim propisima o gradnji.” Ako se ne može jamčiti potpuna odsutnost azbesta, radovi se izvode u skladu s postupcima koje treba slijediti u slučaju prisutnosti azbesta.”

9.  u članku 17. stavku 12. uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim(15):

„U slučaju određenih aktivnosti kao što su rušenje ili odstranjivanje azbesta[...], pri kojima je moguće predvidjeti da će usprkos uporabi svih mogućih tehničkih preventivnih mjera za ograničavanje koncentracije azbesta u zraku biti prekoračena granična vrijednost određena u članku 8., poslodavac određuje mjere za osiguravanje zaštite radnika tijekom obavljanja takvih aktivnosti, posebno sljedeće:

(a)  opremanje radnika s odgovarajućom osobnom zaštitnom opremom za zaštitu organa za disanje i drugom osobnom zaštitnom opremom, koju radnici moraju koristiti;

(b)  postavljanje znakova upozorenja koji upozoravaju na očekivano prekoračenje graničnih vrijednosti utvrđene u članku 8.;

(c)  sprečavanje širenja prašine azbesta ili materijala koji sadrži azbest izvan prostorije ili radilišta i sprečavanje ventiliranja zraka s mjesta na kojima se uklanja azbest u zatvorene prostorije; i

(ca)  mjerenje koncentracije azbestnih vlakana u zraku provodi se nakon završetka aktivnosti iz ovog stavka kako bi se osiguralo da radnici mogu sigurno ponovno ući na radno mjesto.”

10.  u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim(16):

“1. Prije početka bilo kakvih radova povezanih s azbestom sastavlja se plan rada.”

11.  u članku 14. stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim(17):

“2. Sadržaj osposobljavanja mora biti lako razumljiv radnicima. Mora im omogućiti da steknu potrebno znanje i vještine o prevenciji i zaštiti u skladu s primjenjivim zakonima i propisima države članice u kojoj se rad obavlja.

3.   Obavezni minimalni zahtjevi za sadržaj osposobljavanja, njegovo trajanje, vremenske razmake i dokumentiranje osposobljavanja navedeni su u Prilogu 1.a.”

12.  članak 15. zamjenjuje se sljedećim(18):

„Članak 15.

1.  Poduzeća koja namjeravaju vršiti radove rušenja ili odstranjivanja azbesta obvezna su od nadležnog tijela prije početka radova ishoditi obnovljivu dozvolu. Nadležna tijela smiju te dozvole izdati ako poduzeće koje podnosi zahtjev dostavi dokaz o odgovarajućoj najsuvremenijoj tehničkoj opremi za radne postupke bez emisija ili, u slučaju da to još nije tehnički moguće, s niskom razinom emisija u skladu sa zahtjevima iz članka 6., kao i potvrde o osposobljenosti svojih pojedinačnih radnika u skladu s člankom 14. te Prilogom 1.a.

2.  Nadležna tijela izdaju poduzećima dozvole samo ako nimalo ne sumnjaju u pouzdanost poduzeća i njegove uprave. Dozvole se obnavljaju svakih pet godina u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

3.  Države članice uspostavljaju javne registre poduzeća ovlaštenih za odstranjivanje azbesta u skladu sa stavkom 1.”

13.  u članku 16. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim(19):

“1. U slučaju svih aktivnosti iz članka 3. stavka 1. poduzimaju se odgovarajuće mjere kojima se osigurava da:

(a)  su mjesta na kojima se izvode navedene aktivnosti:

(i)  jasno određena i obilježena znakovima upozorenja;

(ii)  nedostupna radnicima, osim onima koji moraju onamo ulaziti zbog prirode svoga posla ili dužnosti;

(iii)  utvrđena kao područja gdje je zabranjeno pušenje;

(b)  su osigurana odvojena područja gdje radnici mogu jesti i piti bez rizika od kontaminacije azbestnom prašinom;

(c)  je radnicima osigurana odgovarajuća radna ili zaštitna odjeća; kao i zaštitna oprema, a posebno oprema za zaštitu dišnih organa, koja podliježe obveznim individualnim provjerama prikladnosti; sva radna ili zaštitna odjeća ostaje unutar poduzeća; međutim, može se prati i čistiti u objektima izvan poduzeća koji su opremljeni za tu vrstu poslova, ako poduzeće samo ne obavlja pranje i čišćenje; u tom se slučaju odjeća prevozi u zatvorenim kontejnerima;

(ca)  radnicima koji nose opremu za zaštitu dišnih organa osiguravaju se redovite obvezne pauze, uz dovoljno vremena za regeneraciju;

(d)  su osigurani odvojeni prostori za čuvanje radne ili zaštitne odjeću te civilne odjeće;

(e)  radnici podliježu obaveznom postupku dekontaminacije;

(f)  se zaštitna oprema odlaže na točno određenom mjestu i provjerava te čisti nakon svake uporabe, a odgovarajuće se mjere poduzimaju za popravak ili zamjenu neispravne opreme prije daljnje uporabe.”

14.  u članku 17. stavku 2. uvodne riječi zamjenjuju se sljedećim(20):

“2. Osim mjera iz stavka 1. poduzimaju se odgovarajuće mjere kojima se osigurava da:”.

15.  članak 18. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim(21):

“1. U skladu s člankom 3.[...] poduzimaju se mjere iz stavaka 2. do 5.”

(b)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim(22):

“2. Prije početka izlaganja prašini od azbesta ili materijala koji sadrže azbest na radnom mjestu mora se obaviti procjena zdravstvenog stanja svakog radnika.

Ta procjena uključuje poseban pregled prsnog koša. U Prilogu I. navode se praktične preporuke kojih se države članice mogu pridržavati pri kliničkom nadzoru radnika.; te se preporuke prilagođavaju tehničkom napretku u skladu s postupkom iz članka 17. Direktive 89/391/EEZ.

[...]

Tako dugo dok traje izloženost ponovna procjena obavlja se najmanje svake tri godine.

U skladu s nacionalnim propisima i/ili praksama za svakog se radnika iz prvog podstavka otvara zdravstveni karton i čuva se najmanje 40 godina.”;

16.  umeće se sljedeći članak:

„Članak 18.c

Do... [5 godina nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive o izmjeni] i svakih pet godina nakon toga Komisija, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, preispituje tehnološko i znanstveno stanje tehnologije identifikacije, mjerenja ili upozoravanja azbesta te izdaje smjernice za to kada bi se takva tehnologija trebala upotrebljavati kako bi se radnike zaštitilo od izloženosti azbestu.”

17.  u članku 19. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim(23):

“1. U skladu s člankom 3. poduzimaju se mjere iz stavaka 2., 3. i 4.”

18.  članak 21. zamjenjuje se sljedećim(24):

„Članak 21.

1.   „Države članice vode evidenciju svih potvrđenih slučajeva profesionalnih bolesti povezanih s azbestom. Indikativni popis bolesti koje prema trenutačnim saznanjima može uzrokovati izlaganje azbestu naveden je u Prilogu 1.b.”

2.  Izraz „potvrđeni slučajevi” iz stavka 1. nije ograničen na slučajeve za koje je odobrena naknada, već se odnosi na sve slučajeve medicinski dijagnosticiranih bolesti povezanih s azbestom.

19.  umeće se sljedeći članak:

„Članak 21.a

U slučaju požara sve postojeće informacije o prisutnosti i lokaciji azbesta stavljaju se na raspolaganje vatrogascima i hitnim službama.”

20.  umeću se sljedeći prilozi:

„Prilog 1.a

OBVEZNI MINIMALNI ZAHTJEVI ZA OSPOSOBLJAVANJE

Svi radnici koji su izloženi prašini od azbesta ili materijala koji sadrže azbest ili je vjerojatno da će joj biti izloženi prolaze obavezno osposobljavanje koje obuhvaća barem sljedeće minimalne zahtjeve:

1.  osposobljavanje se provodi na početku radnog odnosa i u vremenskim razmacima ne duljim od četiri godine;

2.  svaki tečaj osposobljavanja traje najmanje tri radna dana;

3.  Osposobljavanje pruža kvalificirana i certificirana ustanova i instruktor, a provodi ih tijelo države članice ili priznato nadležno tijelo, u skladu s nacionalnim pravom i praksom.

4.  svaki radnik koji je prošao osposobljavanje na zadovoljavajući način i položio potrebni ispit dobiva potvrdu o osposobljavanju na kojoj je navedeno sljedeće:

(a)  datum osposobljavanja,

(b)  trajanje osposobljavanja,

(c)  sadržaj osposobljavanja,

(d)  jezik osposobljavanja,

(e)  ime, kvalifikacija i podaci za kontakt instruktora i ustanove koja provodi osposobljavanje.

5.  Svi radnici koji su izloženi prašini od azbesta ili materijala koji sadrže azbest ili je vjerojatno da će joj biti izloženi ili postoji rizik da će joj biti izloženi prolaze barem sljedeće osposobljavanje koje se sastoji od teorijskog i praktičnog dijela o sljedećem:

(a)  primjenjivom pravu države članice u kojoj se rad obavlja;

(b)  osobinama azbesta i njegovim učincima na zdravlje, uključujući sinergistički učinak pušenja te rizicima povezanima sa sekundarnim izlaganjem i izlaganjem azbestu iz okoliša;

(c)  vrstama proizvoda ili materijala koji bi mogli sadržavati azbest;

(d)  postupcima pri kojima može doći do izlaganja azbestu te važnosti preventivnih kontrola za smanjivanje izlaganja na najmanju moguću mjeru;

(e)  sigurnim radnim praksama, uključujući pripremu radnog mjesta, odabir metoda rada i planiranje izvršenja rada, ventilaciju, mjesto ekstrakcije, mjerenje i kontrolu, kao i redovite pauze;

(f)  odgovarajućoj ulozi, izboru, odabiru, ograničenjima i pravilnoj uporabi zaštitne opreme, s posebnim naglaskom na opremi za zaštitu dišnih organa;

(g)  postupcima u slučaju nužde;

(h)  postupcima dekontaminacije;

(i)  odlaganju otpada;

(j)  zahtjevima za zdravstvene preglede.

Osposobljavanje će se u najvećoj mogućoj mjeri prilagoditi karakteristikama struke te konkretnim zadacima i metodama rada koje ona uključuje.

6.  Radnici koji rade na rušenju ili odstranjivanju azbesta proći će uz stavke navedene u stavku 4. i osposobljavanje iz sljedećeg:

(a)  uporabe tehnološke opreme i strojeva za sprečavanje oslobađanja i širenja vlakana azbesta tijekom radnih procesa u skladu s Direktivom 2009/104/EZ;

(b)  najnovijih dostupnih tehnologija i strojeva za radne postupke bez emisija ili, ako to još nije tehnički moguće, radne postupke s niskom razinom emisija za sprečavanje oslobađanja i širenja vlakana azbesta.

(1) Postojeći tekst glasi:“1. Ova Direktiva primjenjuje se na sve aktivnosti u kojima su radnici izloženi ili bi mogli biti izloženi tijekom rada prašini koja nastaje od azbesta ili materijala koji sadrže azbest; (2) (a)(b)(c)(d) Izbrisani prvi stavak članka 3. glasi:“3. Pod uvjetom da je izloženost radnika povremena i niskog intenziteta, te ako je iz rezultata procjene rizika iz stavka 2. jasno da neće biti prekoračena granična vrijednost izloženosti azbestu u zraku radnog prostora, od članaka 4., 18. i 19. može se odstupiti kada poslovi uključuju:kratkotrajne povremene aktivnosti na održavanju pri kojima se rukuje samo nedrobljivim materijalima;odstranjivanje bez uništavanja nerazgrađenih materijala kod kojih su vlakna azbesta čvrsto povezana u matricu;inkapsulaciju ili pakiranje materijala koji sadrže azbest, a u dobrom su stanju;praćenje i kontrolu zraka te prikupljanje uzoraka zbog provjere sadrži li određeni materijal azbest. (3) Postojeći tekst glasi:“4.  Države članice, nakon savjetovanja sa predstavnicima socijalnih partnera i u skladu s nacionalnim pravom i praksom, utvrđuju praktične smjernice za određivanje povremene izloženosti te izloženosti niskog intenziteta, kako je predviđeno u stavku 3.” (4) Postojeći tekst glasi:“1. U skladu s člankom 3. stavkom 3. poduzimaju se mjere iz stavaka 2. do 5. (5) (a)(b)(c)(d)(e)(f) Postojeći tekst glasi:“3. Poslodavac dostavlja obavijest iz stavka 2. nadležnom tijelu države članice prije početka radova u skladu s nacionalnim zakonima, propisima i administrativnim odredbama. Obavijest mora uključivati barem kratki opis sljedećeg:lokacije radilišta;vrste i količina azbesta koji se upotrebljava ili kojim se rukuje;aktivnosti i postupaka koji se obavljaju;broja uključenih radnikadatuma početka radova i njihovo trajanje;mjera koje se poduzimaju za ograničavanje izloženosti radnika azbestu; (6) Postojeći tekst glasi: „Zabranjuje se primjena azbesta postupkom prskanja kao i radni postupci koji uključuju uporabu materijala niske gustoće (manje od 1 g/cm3) za izolaciju i zvučnu izolaciju koji sadrže azbest.” Ne dovodeći u pitanje primjenu drugih odredaba Zajednice o stavljanju azbesta na tržište i njegovoj uporabi, zabranjuju se aktivnosti pri kojima su radnici izloženi vlaknima azbesta prilikom vađenja azbesta ili proizvodnje i prerade azbestnih proizvoda ili proizvodnje i prerade proizvoda koji sadrže namjerno dodani azbest, uz iznimku obrade i odlaganja proizvoda koji nastaju pri rušenju ili odstranjivanju azbesta. (7) Postojeći tekst glasi:„(b) „radni postupci moraju biti tako planirani, da pri njima ne nastaje prašina azbesta, a ako to nije moguće, da se izbjegne oslobađanje prašine azbesta u zrak;” (8) Postojeći tekst glasi: “1. Ovisno o rezultatima početne procjene rizika te radi osiguranja poštivanja granične vrijednosti utvrđene u članku 8., redovito se obavlja mjerenje koncentracije vlakana azbesta u zraku na radnom mjestu.” (9) Postojeći tekst glasi: “2.  Uzimanje uzoraka mora biti reprezentativno za osobnu izloženost radnika prašini koja potječe od azbesta ili materijala koji sadrže azbest.” (10) Postojeći tekst glasi: “5. Trajanje uzimanja uzoraka mora biti takvo da je moguće utvrditi reprezentativnu izloženost za referentno razdoblje od osam sati (jedna smjena) mjerenjima ili s pomoću vremenski ponderiranih izračuna.” (11) Postojeći tekst glasi: “6. Kada god je to moguće, brojenje vlakana obavlja se s pomoću fazno kontrastnog mikroskopa u skladu s metodom koju je 1997. preporučila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ili bilo kojom drugom metodom koja daje jednakovrijedne rezultate.” (12) Postojeći tekst glasi: „Poslodavci osiguravaju da u osmosatnom vremenski ponderiranom prosjeku nijedan radnik nije izložen koncentraciji azbesta u zraku većoj od 0,1 vlakna na cm3.” (13) Postojeći tekst glasi:“1. Ako je premašena granična vrijednost utvrđena u članku 8., moraju se utvrditi razlozi prekoračenja granične vrijednosti te u najkraćem mogućem roku poduzeti odgovarajuće mjere za poboljšanje stanja. Rad se ne smije nastaviti na pogođenom području sve dok se ne poduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu izloženih radnika.” (14) Postojeći tekst glasi: „Prije početka radova na rušenju ili održavanju, poslodavac poduzima sve potrebne mjere, prema potrebi prikupljanjem informacija od vlasnika prostora, za utvrđivanje jesu li prisutni materijali koji bi mogli sadržavati azbest. Ako postoji bilo kakva sumnja da je u materijalu ili građevini prisutan azbest, poštuju se primjenjive odredbe ove Direktive.” (15) (a)(b)(c) Postojeći tekst glasi: „U slučaju određenih aktivnosti kao što su rušenje, odstranjivanje azbesta, popravci i održavanje pri kojima je moguće predvidjeti da će usprkos uporabi tehničkih preventivnih mjera za ograničavanje koncentracije azbesta u zraku biti prekoračena granična vrijednost određena u članku 8., poslodavac određuje mjere za osiguravanje zaštite radnika tijekom obavljanja takvih aktivnosti, posebno sljedeće:”opremanje radnika s odgovarajućom osobnom zaštitnom opremom za zaštitu organa za disanje i drugom osobnom zaštitnom opremom, koju radnici moraju koristiti;postavljanje znakova upozorenja koji upozoravaju na očekivano prekoračenje graničnih vrijednosti utvrđene u članku 8.; isprečavanje širenja prašine azbesta ili materijala koji sadrži azbest izvan prostorije ili radilišta.” (16) Postojeći tekst glasi: “1. Prije početka radova na rušenju ili odstranjivanju azbesta i/ili proizvoda koji sadrže azbest iz zgrada, konstrukcija, pogona, instalacija ili brodova sastavlja se plan rada.” (17) (a)(b)(c)(d)(e)(f)(g)(h)(i)3. Postojeći tekst glasi: “2. Sadržaj osposobljavanja mora biti lako razumljiv radnicima. Mora im omogućiti da steknu potrebno znanje i vještine o prevenciji i zaštiti, a posebno o:osobinama azbesta i njegovim učincima na zdravlje, uključujući sinergistički učinak pušenja;vrstama proizvoda ili materijala koji bi mogli sadržavati azbest;postupcima pri kojima može doći do izlaganja azbestu te važnosti preventivnih kontrola za smanjivanje izlaganja na najmanju moguću mjeru;sigurnim radnim praksama, kontrolama i zaštitnoj opremi;odgovarajućoj ulozi, izboru, odabiru, ograničenjima i pravilnoj uporabi opreme za zaštitu dišnih organa;postupcima u slučaju nužde;postupcima dekontaminacije;odlaganju otpada;zahtjevima za zdravstvene preglede.Praktične smjernice za osposobljavanja radnika koji odstranjuju azbest izrađuju se na razini Zajednice.” (18) Postojeći tekst glasi: „Prije izvođenja radova rušenja ili odstranjivanja azbesta, poduzeća moraju dostaviti dokaze o svojoj sposobnosti u tom području. Dokazi se utvrđuju u skladu s nacionalnim zakonima i/ili praksom. (19) (a)(i)(ii)(iii)(b)(c)(d)(e)(f) Postojeći tekst glasi: “1. U slučaju svih aktivnosti iz članka 3. stavka 1. i u skladu s člankom 3. stavkom 3. poduzimaju se odgovarajuće mjere kojima se osigurava da:su mjesta na kojima se izvode navedene aktivnosti:jasno određena i obilježena znakovima upozorenja;nedostupna radnicima, osim onima koji moraju onamo ulaziti zbog prirode svoga posla ili dužnosti;utvrđena kao područja gdje je zabranjeno pušenje;su osigurana odvojena područja gdje radnici mogu jesti i piti bez rizika od kontaminacije azbestnom prašinom;je radnicima osigurana odgovarajuća radna ili zaštitna odjeća; ta radna ili zaštitna odjeća ostaje unutar poduzeća; međutim, može se prati i čistiti u objektima izvan poduzeća koji su opremljeni za tu vrstu poslova, ako poduzeće samo ne obavlja pranje i čišćenje; u tom se slučaju odjeća prevozi u zatvorenim kontejnerima;su osigurani odvojeni prostori za čuvanje radne ili zaštitne odjeću te civilne odjeće;su radnicima osigurana prikladna i odgovarajuća mjesta za pranje i toaletni prostori, uključujući tuševe u slučaju poslova kod kojih se dolazi u kontakt s prašinom;se zaštitna oprema odlaže na točno određenom mjestu i provjerava te čisti nakon svake uporabe, a odgovarajuće se mjere poduzimaju za popravak ili zamjenu neispravne opreme prije daljnje uporabe.” (20) Postojeći tekst glasi: „Osim mjera iz stavka 1. i podložno članku 3. stavku 3., poduzimaju se odgovarajuće mjere kojima se osigurava da:”. (21) Postojeći tekst glasi: “1. U skladu s člankom 3. stavkom 3. poduzimaju se mjere iz stavaka 2. do 5. (22) Postojeći tekst glasi: “2. Prije početka izlaganja prašini od azbesta ili materijala koji sadrže azbest na radnom mjestu mora se obaviti procjena zdravstvenog stanja svakog radnika. Ta procjena uključuje poseban pregled prsnog koša. U Prilogu I. navode se praktične preporuke kojih se države članice mogu pridržavati pri kliničkom nadzoru radnika. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18.a kojima se izmjenjuje Prilog I. radi njegove prilagodbe tehničkom napretku.Kada, u opravdanim i iznimnim slučajevima koji uključuju neposredan, izravan i ozbiljan rizik za fizičko zdravlje i sigurnost radnikâ i drugih osoba krajnje hitni razlozi zahtijevaju djelovanje u vrlo kratkom roku, na delegirane akte donesene na temelju ovog članka primjenjuje se postupak predviđen u članku 18.b.”; Tako dugo dok traje izloženost ponovna procjena obavlja se najmanje svake tri godine. U skladu s nacionalnim propisima i/ili praksama za svakog se radnika iz prvog podstavka otvara zdravstveni karton.”; (23) Postojeći tekst glasi: “1. U skladu s člankom 3. poduzimaju se mjere iz stavaka 2., 3. i 4.” (24) Postojeći tekst glasi: „Države članice vode evidenciju potvrđenih slučajeva azbestoze i mezotelioma.”

POPIS BOLESTI POVEZANIH S AZBESTOM

Trenutačna saznanja ukazuju na to da izloženost azbestnim vlaknima može dovesti barem do sljedećih profesionalnih bolesti povezanih s azbestom koje države članice stoga moraju uvesti u svoje nacionalno pravo:

—  azbestozu,

—  mezoteliom nakon udisanja azbestne prašine,

—  benigne pleuralne bolesti, uključujući fibrotične lezije, kružnu atelektazu i benigni pleuralni izljev uzrokovan azbestom,

—  rak pluća, uključujući rak bronha nakon udisanja azbestne prašine,

—  rak grkljana nakon udisanja azbestne prašine,

—  rak jajnika uzrokovan azbestom,

međunarodna agencija za istraživanje raka zabilježila je povezanost između izloženosti azbestu i sljedećih bolesti:

—  rak ždrijela,

—  rak debelog crijeva,

—  rak želuca.“

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Priznavanje bolesti povezanih s azbestom i naknada za njih

Europski parlament traži od Komisije da nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima u skladu s člankom 154. podnese na temelju članka 153. stavka 2. točke (b) UFEU-a prijedlog direktive kojom će se utvrditi minimalni zahtjevi za priznavanje profesionalnih bolesti, uključujući sve bolesti povezane s azbestom, kao i odgovarajuća naknada za osobe koje od njih boluju. U Komisijinom prijedlogu u obzir bi trebalo uzeti barem sljedeće elemente:

(1)  popis profesionalnih bolesti za koje se može dobiti naknada i koje podliježu mjerama prevencije, a koji priznaju države članice i kojim se ne dovode u pitanje povoljnije odredbe nacionalnih zakona, te koji se temelji na preporuci Komisije od 19. rujna 2003. o europskoj listi profesionalnih bolesti i ažurira u skladu s najnovijim dostupnim znanstvenim spoznajama;

(2)  uspostavu jedinstvenih kontaktnih točaka za zahvaćene osobe gdje će se rješavati sva pitanja povezana s profesionalnim bolestima;

(3)  uspostavu nacionalne funkcije, kao što je pravobranitelj za pomoć žrtvama profesionalnih bolesti u postupcima priznavanja, kao i povećanje potpore i razmjene najboljih praksi s, među ostalim, sindikatima i udrugama žrtava u pogledu postupaka priznavanja;

(4)  prebacivanje tereta dokazivanja za priznavanje profesionalnih bolesti ili barem njegovo učinkovito pojednostavnjenje, na primjer predviđanjem da se, ako se može razumno utvrditi izloženost azbestu na radnom mjestu, može pretpostaviti veza između izloženosti i naknadnih simptoma;

(5)  odredbe za odgovarajuću naknadu za priznate profesionalne bolesti.

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Ažuriranje Direktive 2010/31/EU – provjera azbesta prije radova na energetskoj obnovi

Europski parlament traži da Komisija na temelju članka 194. stavka 2. UFEU-a podnese prijedlog izmjene Direktive 2010/31/EU o energetskim svojstvima zgrada na temelju sljedeće preporuke:

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 7.

Postojeće zgrade

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se prilikom značajne obnove zgrada unaprijedi energetska učinkovitost čitave zgrade ili obnovljenog dijela zgrade kako bi se ispunili minimalni zahtjevi energetske učinkovitosti u skladu s člankom 4., u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo.

Ti se zahtjevi primjenjuju na čitavu obnovljenu zgradu ili građevinsku cjelinu. Zahtjevi se osim toga, ili umjesto toga, mogu primjenjivati i na obnovljene građevinske elemente.

Države članice osim toga poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se kod naknadne ugradnje ili zamjene građevinskog elementa koji čini dio ovojnice zgrade i koji ima značajan utjecaj na energetsku učinkovitost ovojnice zgrade ispune minimalni zahtjevi energetske učinkovitosti za građevinski element, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo.

Države članice te minimalne zahtjeve energetske učinkovitosti utvrđuju u skladu s člankom 4.

Države članice potiču, u slučaju zgrada koje se podvrgavaju većoj rekonstrukciji, visokoučinkovite alternativne sustave, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo te uzimaju u obzir pitanja zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštite od požara i rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti.

Države članice uvode obvezu provjere azbesta i drugih opasnih materijala prije početka radova renovacije. Rezultat pregleda navodi se u certifikatu u kojem se navodi prisutnost ili odsutnost azbesta ili drugih opasnih materijala. U prvom slučaju u potvrdi se navode vrste pronađenih materijala koji sadržavaju materijale i njihova točna lokacija. Ako rezultati istraživanja i istraživanja ne mogu isključiti prisutnost azbesta u materijalu, primjenjuje se načelo predostrožnosti. Uklanjanje i odlaganje materijala na koje će obnova utjecati provodi se na uredan i siguran način u skladu s Direktivom 2009/148/EZ, Uredbom (EU) br. 305/2011 i drugim relevantnim zakonodavnim aktima.”

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Provjera azbesta u zgradama za prodaju ili najam

Europski parlament traži da Komisija na temelju članka 169. stavka 3. i članka 114. stavka 1. UFEU-a podnese prijedlog direktive kojom se utvrđuju minimalni zahtjevi za certifikate o azbestu za zgrade koje se prodaju ili iznajmljuju, a koje su izgrađene prije 2005. ili prije godine ekvivalente nacionalne zabrane azbesta, ovisno o tome što je ranije. U tom prijedlogu trebalo bi uzeti u obzir barem sljedeće elemente:

(1)  obvezu vlasnika zgrada (javnih i privatnih) izgrađenih prije 2005. ili prije godine ekvivalentne nacionalne zabrane azbesta, ovisno o tome što je ranije, da naruče provjeru zgrade s ciljem lociranja i identificiranja svih materijala koji sadrže azbest prije nego što se zgrada (ili njezin dio) proda ili iznajmi;

(2)  provjere provode isključivo certificirani operateri u skladu s Direktivom 2009/148/EZ i nacionalnim pravom i praksom pod nadzorom nacionalnog nadležnog tijela;

(3)  kako bi se korisnici ili stanari što bolje zaštitili, provjeru i, po potrebi, uklanjanje ili, ako tehnički nije moguće, inkapsulaciju moraju obaviti kvalificirani i certificirani operateri u skladu s Direktivom 2009/148/EZ, sa zakonodavstvom i nacionalnom praksom, te pod nadzorom nadležnog tijela;

(4)  certificirani operater rezultat provjere prijavljuje vlasniku, a nacionalno nadležno tijelo (jedinstvena kontaktna točka) trebalo bi izdati certifikat uveden u nacionalni registar iz točke 5. te dati informacije i savjetovati vlasnike o primjenjivim zakonima i propisima, ispravnom i sigurnom odstranjivanju utvrđenog azbesta te dostupnim financijskim potporama iz relevantnih europskih strukturnih i investicijskih fondova;

(5)  certifikati o azbestu sadrže rezultat pregleda, uključujući popis vrsta pronađenih materijala koji sadrže azbest, njihovu točnu lokaciju, trenutačno stanje očuvanosti zajedno s obavijesti o radu i nadzoru koji su potrebni kako bi se izbjeglo narušavanje zdravlja putnika, koncept za sigurno uklanjanje i informacije o potencijalnim područjima zgrade koje nije bilo moguće pregledati ili u kojima istraživanja ne mogu isključiti prisutnost azbesta;

(6)  certifikat u kojem se navodi prisutnost azbesta trebao bi imati odgovarajuće razdoblje valjanosti koje odražava potreban nadzor kako bi se izbjegli višestruki pregledi;

(7)  certifikati se integriraju u postojeće registre azbesta, stavljaju na raspolaganje poduzećima i radnicima koji izvode radove u zgradi, prilažu se svakom ugovoru o kupoprodaji imovine i stavljaju na raspolaganje najmoprimcima nekretnine;

(8)  za prodavatelje i najmodavce zgrada koji ne naruče propisanu provjeru i ne prijave je nadležnom tijelu prije nego što prodaju ili iznajme objekt utvrđuju se učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće novčane kazne;

(9)  za slučaj neusklađenosti uspostavljaju se odgovarajući sustavi odgovornosti.

Nadležno nacionalno tijelo objavljuje popis certificiranih subjekata, kako je navedeno u prvom stavku točki 2.