Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 167. i 173.,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 11.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 29 o sustavu javne radiodifuzije u državama članicama, koji je priložen Ugovoru o osnivanju Europske zajednice (Amsterdamski protokol),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i o izmjeni Direktive 2000/31/EZ (COM(2020)0825),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima) (COM(2020)0842),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. svibnja 2021. o Europskim medijima u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. prosinca 2020. o jačanju otpornosti i suzbijanju hibridnih prijetnji, uključujući dezinformacije u kontekstu pandemije bolesti COVID-19,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. lipnja 2019. o poboljšanju prekogranične cirkulacije europskih audiovizualnih djela s naglaskom na koprodukcijama,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. svibnja 2021. naslovljenu „Smjernice Europske komisije za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacijaˮ (COM(2021)0262),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. prosinca 2018. o jačanju europskih sadržaja u digitalnom gospodarstvu,

–  uzimajući u obzir poredak na Svjetskom indeksu slobode medija, koji objavljuju Reporteri bez granica, te podatke iz Alata za praćenje medijskog pluralizma Centra za medijski pluralizam i slobodu medija Europskog sveučilišnog instituta iz srpnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom pravu i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu(2) („Direktiva o autorskom pravu”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/1808 od 14. studenoga 2018. o izmjeni Direktive 2010/13/EU o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga („Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama”) u pogledu promjenjivog stanja na tržištu(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. studenoga 2020. o zaštiti slobodnog i pluralističkog medijskog sustava,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2020. naslovljenu „Europski mediji u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji” (COM(2020)0784),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. prosinca 2020. naslovljenu „O akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020)0790),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Iskorištavanje inovacijskog potencijala EU-a: Akcijski plan za intelektualno vlasništvo za oporavak i otpornost EU-a” (COM(2020)0760),

–  uzimajući u obzir odredbe o medijima iz Europske povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima od 1. ožujka 1998.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 5. prosinca 2018. naslovljenu „Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja” (JOIN(2018)0036),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 6. travnja 2016. naslovljenu „Zajednički okvir za suzbijanje hibridnih prijetnji: odgovor Europske unije” (JOIN(2016)0018),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2020. o jačanju slobode medija: zaštita novinara u Europi, govor mržnje, dezinformiranje i uloga platformi(5),

–  uzimajući u obzir digitalne ciljeve za 2030. iz komunikacije Komisije od 9. ožujka 2021. naslovljene „Digitalni kompas za 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće” (COM(2021)0118),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. svibnja 2020. u području kulture i audiovizualne politike,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 9. lipnja 2020. o oblikovanju digitalne budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. prosinca 2018. o planu rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. studenoga 2013. o slobodi medija i pluralizmu u digitalnom okruženju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(6),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.) (COM(2018)0366),

–  uzimajući u obzir studiju iz srpnja 2020. koju je zatražio Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove naslovljenu „Sigurnost novinara i borba protiv korupcije u EU”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog audiovizualnog opservatorija iz lipnja 2020. naslovljeno „IRIS Plus 2020-2: europski audiovizualni sektor tijekom pandemije bolesti COVID-19”,

–  uzimajući u obzir izvješće Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 3. siječnja 2020. naslovljeno „Prijetnje slobodi medija i sigurnosti novinara u Europi”,

–  uzimajući u obzir izvješće Centra za medijski pluralizam i slobodu medija iz srpnja 2020. naslovljeno „Rezultati za 2020. godinu dobiveni Alatom za praćenje medijskog pluralizma”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o kulturnom oporavku Europe(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti(8);

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0278/2021),

A.  budući da za potrebe ovog izvješća pojam „informativni mediji” treba tumačiti tako da su njime obuhvaćeni svi urednički mediji, primjerice sektori televizije, radija i izdavaštva, što uključuje novine i časopise te digitalne medije;

B.  budući da za potrebe ovog izvješća pojam „audiovizualni sektori” treba tumačiti tako da su njime obuhvaćeni radiotelevizijski, audio, video i multimedijski sektori i industrije u svoj njihovoj raznolikosti, uključujući kinematografe i druge fizičke lokacije;

C.  budući da su za potrebe ovog izvješća pojmovima „mediji” i „medijski sektor” obuhvaćeni i „informativni mediji” i „audiovizualni sektori”;

D.  budući da su kulturni i kreativni sektori, kojih su sektor informativnih medija i audiovizualni sektor sastavni i ključni dijelovi, među najteže pogođenima posljedicama pandemije bolesti COVID-19, a posebno mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u tim sektorima; budući da se očekuje i da će njihov oporavak teći sporije od oporavka općeg gospodarstva; budući da su posljedice pandemije različito utjecale na različite aktere u informativnim medijima te audiovizualnom sektoru i industriji, koji su stoga suočeni s različitim izazovima koje je potrebno rješavati prilagođenim mjerama za prevladavanje krize;

E.  budući da su audiovizualni sektori ozbiljno pogođeni krizom te da su pretrpjeli ogroman gubitak prihoda – pad od gotovo 70 % na blagajnama za kinematografe i distributere, što je rezultiralo ukupnim smanjenjem prihoda za 4 milijarde EUR(9), te pad aktivnosti od 30 % u pogledu produkcije i potpuni zastoj koprodukcije, čime je ugrožena njihova sposobnost oporavka te je financiranje i cirkulacija europskih filmova i europske kulture(10) suočeno s izazovom; budući da su ti sektori suočeni sa specifičnim izazovima, među kojima je i povećanje operativnih troškova zbog strožih zdravstvenih i sanitarnih mjera;

F.  budući da kinematografi i filmski festivali imaju središnju ulogu u europskom audiovizualnom ekosustavu, posebno u vezi s distribucijom, ali i s gledateljskim iskustvom koje pružaju Europljanima; budući da sanitarne mjere koje su na snazi sprječavaju da se na tim fizičkim lokacijama radi punim kapacitetom, ako uopće mogu raditi; budući da se u mjestima u kojima su se kinematografi ponovno otvorili publika vraća u sličnom broju kao i prije pandemije;

G.  budući da je pandemija uzrokovala iznenadan zastoj ulaganja u oglašavanje, koje predstavlja ključan izvor prihoda za sektor informativnih medija; budući da su prema prvim procjenama prihodi od oglašavanja u informativnim medijima pali za između 20 % i 80 %(11); budući da se medijske organizacije, posebno MSP-ovi, često suočavaju s problemom likvidnosti;

H.  budući da raspon organizacija i poduzeća u sektoru informativnih medija seže od samostalnih djelatnosti novinara ili tehničkog osoblja do javnih televizijskih kuća i velikih medijskih konglomerata s visokom razinom vertikalne integriranosti, malih lokalnih i regionalnih informativnih medijskih kuća i raznolikog niza neprofitnih udruga; budući da većinu država članica karakterizira visoka razina tržišne koncentracije s monopolima ili oligopolima u radiotelevizijskim sektorima, oligopolima u novinskom izdavaštvu i znatnim tržišnim natjecanjem u izdavaštvu časopisa i knjiga(12);

I.  budući da je, osim s posljedicama pandemije, medijski sektor suočen i s izazovima povezanima s digitalizacijom i njezinim utjecajem na općeniti poslovni model u tom sektoru; budući da se moraju poduzeti dodatni napori kako bi se uspostavilo sigurno, pravedno i konkurentno internetsko okruženje u kojemu se štite i temeljna prava građana; budući da Komisija mora promicati transformaciju novih poslovnih modela audio i audiovizualnih medija u digitalnom okruženju;

J.  budući da su visokokvalitetni, primjereno financirani i neovisni informativni mediji i profesionalno novinarstvo od ključne važnosti za medijske slobode i stoga jedan od stupova demokracije i vladavine prava; budući da se tijekom proteklog desetljeća sloboda medija ozbiljno pogoršala; budući da je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 istaknula važnost visokokvalitetnog novinarstva koje može informirati građane i potaknuti njihovo kritično promišljanje; budući da potrebno ponovno uravnotežiti informativni ekosustav, od nadzora pristupa do medija; budući da je potrebno uložiti maksimalne napore kako bi se zajamčio robustan medijski sektor i neovisnost od gospodarskih i političkih pritisaka te povećala sloboda i pluralizam medija(13), kao i promicali viši standardi unutar sektora, i na internetu i izvan njega, te zajamčila sigurnost novinara i izvora informacija; budući da je transparentnost financiranja medija ključan element za promicanje povjerenja među građanima;

K.  budući da sektor informativnih medija i audiovizualni sektor imaju ključnu ulogu za jačanje otpornosti i uključivosti naših demokratskih društava, kulturne raznolikosti i medijskog pluralizma; budući da se lanac vrijednosti informativnih medija i audiovizualnog sektora sastoji od niza aktera i poduzeća koji proizvode, emitiraju ili prikazuju sadržaje koji se često temelje na pravima intelektualnog vlasništva, a ti se sektori uglavnom sastoje od malih i srednjih poduzeća, što pomaže u promicanju, jačanju i poticanju kulturne, jezične, društvene i političke raznolikosti Europe; budući da bi se strukturiranje europskog audiovizualnog i medijskog sektora u konkurentnu industriju trebalo provoditi usporedno s promicanjem kulturne raznolikosti i pristupa tržištu za manje subjekte;

L.  budući da bi sektorska strategija predviđena Medijskim i audiovizualnim akcijskim planom trebala biti što je više moguće holistička, uz puno korištenje svih mogućnosti kako bi se potaknula ulaganja u informativni sektor i sektor izdavaštva, kao i u audiovizualni sektor; budući da bi cilj toga plana trebao biti poticanje kulturne, umjetničke i industrijske raznolikosti diljem lanca vrijednosti; budući da bi se mjere predviđene tim planom trebale temeljiti na revidiranoj Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMSD) i potprogramu MEDIA programa Kreativna Europa, kako bi se podržao zakonit pristup kinematografskim i audiovizualnim djelima i njihova dostupnost diljem Europe u svrhu pružanja javnosti kulturno raznolikog kvalitetnog sadržaja;

M.  budući da bi EU i države članice trebali uspostaviti mjere kojima bi se osiguralo da mediji budu zasnovani na javnim vrijednostima te da budu otvoreni, demokratski, održivi i uključivi te da budu okruženje u kojem veći broj žena, pripadnika rasnih i etničkih manjina, migranata i izbjeglica, pripadnika LGBTIQ+ skupine te osoba s invaliditetom zauzima kreativne položaje, kao i položaje na kojima se donose odluke;

N.  budući da je u državama članicama zbog krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 došlo do kašnjenja u provedbi Direktive o autorskom pravu, Direktive (EU) 2019/789 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju pravila o ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava koja se primjenjuju na određene internetske prijenose organizacija za radiodifuziju i reemitiranja televizijskih i radijskih programa(14) te AVMSD-a; budući da bi države članice ta kašnjenja trebale iskoristiti da pri provedbi zakonodavstva uvrste odvažna rješenja za izazove koji proizlaze iz te krize, ili su u europskom audiovizualnom sektoru još i pojačani krizom, poput naknada autorima za korištenje njihovih djela na internetu i financijskih ulaganja svjetskih platformi u lokalne produkcije;

O.  budući da bi i sektor informativnih medija i radiotelevizijski sektor pojedinačno imali koristi od dosljednijeg i cjelovitijeg pristupa; budući da je Komisija obznanila svoju namjeru da pripremi Akt o slobodi medija; budući da bi se taj akt trebao temeljiti na postojećim inicijativama kao što su Akcijski plan za europsku demokraciju, Medijski i audiovizualni akcijski plan, Akt o digitalnim uslugama i Akt o digitalnim tržištima, umjesto da bude usmjeren na nove zakone;

P.  budući da su teritorijalna i ekskluzivna prava licenciranja ključna za filmski i audiovizualni sektor kako bi se očuvali i jamčili njihova kreativnost, financiranje, sloboda i dugoročna održivost;

Q.  budući da se u politikama informiranja i komuniciranja mora uzeti u obzir dostupnost sadržaja za osobe s oštećenjem osjetila, u skladu s različitim europskim direktivama;

Oporavak i potpora

1.  ističe posljedice gospodarskog pada i odlučno ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da povećaju potporu dostupnu za sektor informativnih medija i audiovizualni sektor, kao i općenito za kulturne i kreativne sektore, s posebnim naglaskom na MSP-ove; smatra da bi se izdvajanja za sektor informativnih medija i audiovizualni sektor u okviru različitih programa u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) trebala povećati; napominje da je potrebno da EU-a i države članice pruže potporu tim sektorima i poziva Komisiju da snažno potakne države članice da povećaju potporu sredstvima koja su im stavljena na raspolaganje u okviru odobrenih nacionalnih planova oporavka, kako bi se u potpunosti oporavili od pandemije, postali održiviji i nastavili sa zelenom i digitalnom tranzicijom; smatra da bi se u svim tim inicijativama posebna pozornost trebala posvetiti lokalnim i regionalnim medijima te informativnim medijima koji su aktivni na malim tržištima; naglašava potrebu za transparentnim i otvorenim mehanizmom potpore kako bi se sačuvala neovisnost medija;

2.  pozdravlja pokretanje inicijative „NEWS”, uključujući prijedlog o uspostavi Europskog foruma za informativne medije, koji bi trebao biti što je moguće uključiviji i dovesti do sveobuhvatne rasprave s predmetnim sektorima o transformaciji koja je u njima u tijeku; poziva Komisiju da dodatno razvije tu inicijativu i da ona, ako to dionici zatraže, postane trajna; pozdravlja činjenicu da će ta inicijativa biti potpomognuta različitim programima VFO-a; međutim, kako bi se osigurala ispravna upotreba sredstava EU-a, naglašava potrebu za razvojem potpunog nadzora nad tom inicijativom; ponovno upućuje odlučan poziv na uspostavu stalnog fonda EU-a za informativne medije kako bi se osnažilo neovisno izvještavanje, zaštitila neovisnost europskih novinara i novinarstva te zajamčila sloboda tiska; naglašava da bi usluge razvoja kapaciteta kojima će se dopunjavati inicijativa „NEWS” trebale biti usmjerene i na lokalne i regionalne medije;

3.  pozdravlja izradu prilagođenog interaktivnog alata kojim bi se pomoglo medijskim organizacijama da dobiju pristup mogućnostima financiranja i na nacionalnoj i na razini EU-a; smatra da bi posebno manje medijske organizacije mogle imati koristi od prilagođene obuke i podrške; naglašava da bi takav alat trebao biti jednostavan za korištenje, a kroz njega bi se trebala pružati i odgovarajuća tehnička podrška tijekom cijelog postupka prijave;

4.  pozdravlja donošenje novog programa Kreativna Europa, ističe njegovu relevantnost i pozdravlja uvođenje novih mjera na temelju izmijenjenog međusektorskog potprograma, usmjerenih na povećanje medijske slobode i medijske pismenosti te na visokokvalitetno novinarstvo; smatra da će pristup potpori i brza isplata te potpore biti od presudne važnosti; smatra, međutim, da predviđena potpora nije dovoljna s obzirom na financijske potrebe sektora; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi sredstva namijenjena za sektor informativnih medija u okviru postojećeg međusektorskog potprograma u ovom programskom razdoblju;

5.  napominje da je audiovizualnim sektorima hitno potrebna snažna i održiva potpora iz raznih programa financiranja EU-a kao što su Obzor Europa, potprogram MEDIA u okviru programa Kreativna Europa i kohezijski fondovi; podsjeća, u pogledu pristupa sredstvima, da bi trebalo sniziti administrativne prepreke i kandidatima omogućiti veću fleksibilnost, posebno MSP-ovima koji čine ogromnu većinu dionika u sektoru;

6.  podsjeća da bi se potprogramom MEDIA programa Kreativna Europa trebalo nastojati izbalansirati financiranje među državama članicama te među različitim klasterima i kategorijama za koje se pruža potpora; podsjeća na to da je od presudne važnosti za taj sektor da države članice njeguju ekosustav neovisnih aktera kao ključni pokretač raznolikosti stvaralaštva;

7.  pozdravlja pokretanje pilot-inicijative utemeljene na vlasničkom kapitalu koja će se realizirati preko programa InvestEU i kojom će se na inovativne načine moći poduprijeti sektor informativnih medija; poziva Komisiju da za tu pilot-inicijativu osigura odgovarajuća financijska sredstva;

8.  žali zbog toga što neki dijelovi medijskog ekosustava nisu obuhvaćeni aktualnim mjerama potpore; poziva Komisiju da nastavi razmatrati prilagođene programe potpore za informativne medije i da razmotri uspostavu jamstava za osiguranje za koprodukcije; poziva na to da se u svim mjerama potpore posebna pozornost posveti državama članicama s niskim kapacitetom audiovizualne produkcije; ističe koristi razmjene najboljih praksi među državama članicama za podupiranje audiovizualnog ekosustava;

9.  poziva Komisiju da prepozna jedinstvenu prirodu organizacije Euranet Plus kao neovisne radijske mreže koja uspješno premošćuje informacijski jaz između EU-a i njegovih građana tako što građanima omogućuje bolje razumijevanje pitanja povezanih s Unijom te promiče raspravu o svim područjima donošenja politika EU-a; poziva na produljenje aktualnog osnovnog financiranja mreže Euranet Plus na temelju prijelaznog sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za najmanje dvije godine, kako bi se razvio dugoročni strateški plan za daljnji razvoja mreže do kraja 2027. usmjeren na širenje njezina članstva te zemljopisne i jezične pokrivenosti, pripremu za digitalizaciju i ulaganja u daljnja poboljšanja njezinih proizvoda i usluga;

10.  poziva Komisiju da provede studiju o financijskoj potpori za informativne medije u EU-u, razvije smjernice i potakne razmjenu informacija i primjera dobre prakse među državama članicama u pogledu mehanizama javnog financiranja; ponavlja da bi takvu studiju trebala provesti neovisna tijela; podsjeća na odgovornost država članica u odnosu na kulturnu, obrazovnu i medijsku politiku te politiku za mlade i, konkretno, za mehanizme financiranja u tim područjima, koji moraju biti jasni i transparentni;

11.  podsjeća na to da se manjinski mediji ne mogu natjecati u općim programima s većinskim medijima i traži od država članica da podupiru stvaranje sadržaja na regionalnim i manjinskim jezicima i njihovu široku diseminaciju preko različitih platformi;

12.  primjećuje da, iako se kroz bazu podataka LUMIERE za usluge videa na zahtjev i ostale baze podataka Europskog audiovizualnog opservatorija prikuplja mnoštvo informacija o podrijetlu sadržaja dostupnih na platformama za usluge videa na zahtjev, nema podataka o dostupnosti titlova, znakovnog jezika ili drugih jezika u različitim medijima; smatra da su ti podaci od ključne važnosti, s obzirom na to da služe kao osnova za oblikovanje i praćenje audiovizualnih politika EU-a, a i kako bi se promicala dostupnost za osobe s osjetilnim oštećenjima u sektoru usluga videa na zahtjev;

13.  smatra da su porezne politike ključan instrument kojim bi se mogao potaknuti oporavak i otpornost medija te kulturnih i kreativnih sektora te ulaganja u te sektore; potiče države članice s odgovarajućim fiskalnim mogućnostima da pomognu povećati proizvodnju, distribuciju i potrošnju informativnih sadržaja i audiovizualnih djela, uključujući broj prodanih ulaznica u kinematografima, odgovarajućim fiskalnim i financijskim poticajima, istovremeno uzimajući u obzir i razlike između fizičkih lokacija i digitalnih platformi, posebno u pogledu troškova održavanja; pozdravlja najavu Komisije o pružanju dodatne financijske potpore Europskoj mreži kinematografa; poziva Komisiju da olakša razmjenu dobrih praksi među državama članicama kako bi se podržala konkurentnost medijskog i audiovizualnog sektora; naglašava, međutim, da bi se posebnim poreznim politikama trebali pružiti jednaki uvjeti za sve stvaratelje medija te da one ne bi smjele biti na štetu MSP-ova i samostalnih djelatnika;

14.  smatra da bi potpora jačanju neovisnih medija te medijske i informacijske pismenosti trebala biti i sastavni dio vanjske politike EU-a;

Osiguravanje ravnopravnih tržišnih uvjeta

15.  skreće pozornost na činjenicu da bi trenutačna kriza mogla ubrzati konsolidaciju informativnih medija, posebno u državama članicama, što može biti na štetu medijskog pluralizma te kvalitete i nepristranosti informacija, posebno na manjim tržištima na kojima je izbor ionako već ograničen; potvrđuje, međutim, da se uvjeti tržišnog natjecanja brzo mijenjaju u medijskom i audiovizualnom sektoru te upozorava da, iako spajanja mogu biti krajnja mjera da se izbjegne stečaj manjih subjekata, konsolidacija se općenito ne bi smjela smatrati kao standardna praksa; stoga traži da tijela nadležna za tržišno natjecanje ostanu na oprezu i da razmotre dugoročni učinak spajanjâ i preuzimanjâ, ne samo na tržišni udio već i na jezičnu i kulturnu raznolikost; poziva Komisiju da istovremeno bolje povede računa o razvoju događaja u digitalnom konkurentskom okruženju kako bi omogućila medijskim akterima u EU-a da i dalje budu konkurentni i dugoročno zadrže važnu ulogu; naglašava kako novi mediji mogu imati konstruktivnu i aktivnu ulogu na manjim tržištima i u zemljama i regijama s niskom stopom medijske slobode time što omogućuju pristup neovisnom informiranju;

16.  sa zabrinutošću primjećuje da globalne internetske platforme imaju snažan negativan utjecaj na medijski sektor jer dominiraju tržištem podataka i oglašavanja te konstatira da su stubokom izmijenile potrošačke obrasce javnosti; naglašava potrebu za jednakim uvjetima; u tom smislu ističe da se postojećim zakonodavstvom ne stvara u potpunosti pravedno okruženje u pogledu ključnih pitanja u internetskom ekosustavu, kao što su pristup podacima i transparentnost platformi, algoritamska transparentnost te pravila o oglašavanju, posebno o političkom oglašavanje na internetu, što su sve ključna pitanja za europske medijske i audiovizualne dionike i njihovu mogućnost poštenog tržišnog natjecanja s tim platformama; zabrinut je zbog poslovnih praksi u skladu s kojima platforme uklanjaju ili se upliću u zakonite sadržaje dobivene pod uredničkom odgovornošću nekog pružatelja medijskih usluga, a koji podliježu posebnim standardima i nadzoru; smatra da je hitno potrebno pravodobno donošenje zakonodavstva kako bi se odgovarajućim odredbama pomoglo riješiti te nedostatke, posebno budućim Aktom o digitalnim uslugama i Aktom o digitalnim tržištima te znatno pojačanim Kodeksom dobre prakse u suzbijanju dezinformacija; primjećuje da građani sve više vijestima i raznim sadržajima pristupaju putem platformi trećih strana, kao što su društvene mreže i servisi za prikupljanje vijesti; istovremeno ističe da informirano korištenje internetskih platformi omogućuje građanima pristup informacijama, posebno u zemljama i regijama s niskom razinom medijske slobode;

17.  uviđa potrebu za ambicioznim, jasnim i pravno obvezujućim mjerama za borbu protiv povrede prava intelektualnog vlasništva, uključujući internetsko piratstvo, i za učinkovito suzbijanje svih oblika zaobilaženja pravila; smatra da se protiv negativnog učinka piratstva na europski kulturni i medijski krajolik treba boriti praktičnim alatima, poput upotrebe dinamičnih naloga, trenutnog uklanjanja nakon obavijesti i pojašnjenja pravnog režima koji se primjenjuje na usluge u kojima se objavljuju hiperveze na internetske stranice na kojima se bez suglasnosti vlasnika autorskih prava omogućuje pristup djelima koja su zaštićena tim pravima; poziva države članice da hitno prenesu članak 18. Direktive o autorskom pravu i uspostave mehanizme naknade kako bi autori i izvođači za korištenje svojih djela i izvedbi u svim medijima, posebno na internetu, primili primjerenu i razmjernu naknadu;

18.  konstatira da će se osiguranjem jednakih uvjeta uz poštovanje autorskih prava i prava intelektualnog vlasništva doprinijeti jačanju gospodarske komponente tih medijskih sektora, spasiti tisuće radnih mjesta te zaštititi i promicati bogata kulturna i jezična raznolikost Europe; smatra da je brza provedba i učinkovita primjena svih odredbi Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama i Direktive o autorskim pravima važna za osiguranje jednakih uvjeta i jednake razine zaštite autora i pravne sigurnosti za potrošače i nositelje prava; u tom kontekstu naglašava važnost daljnjeg povećanja zaštite korisnika platformi za razmjenu videosadržaja, posebno maloljetnika, od štetnog sadržaja poticanjem koordiniranih preventivnih mjera i učinkovitom provedbom postojećeg zakonodavstva, uključujući Direktivu o audiovizualnim medijskim uslugama; poziva Komisiju da pomno prati razvoj događaja u tom pogledu i potiče je da ispita kako se medijskom sektoru može pomoći u pogledu novog srodnog prava kako bi se osigurala mogućnost pravednih pregovora s platformama; konstatira da bi trebalo ojačati ulogu i kapacitet Skupine europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA);

19.  uviđa dodatne izazove s kojima se suočavaju informativni mediji koji posluju na manjim tržištima, uključujući lokalne i regionalne medije i medijske niše, koji imaju ograničene prihode i koji ne mogu opstati na temelju aktualnih komercijalnih poslovnih modela, odnosno koji, za razliku od medija na većim tržištima, ne mogu na isti način prihvatiti nove poslovne modele; ističe pojavu „informacijskih pustinja” koje mogu imati znatan negativan učinak na kulturnu i jezičnu raznolikost; stoga smatra da postoji potreba za mehanizmima javnog financiranja koji u potpunosti poštuju uredničku neovisnost i temelje se na načelu nepristrane transakcije, zajedno s neometanim pristupom tržištu oglašavanja; naglašava da bi EU trebao poduprijeti prekograničnu suradnju i povećanje raznolikosti na tržištima, čime će se pomoći rješavanju problema fragmentiranosti i usmjerenosti na nacionalnu državu; smatra da je ključno da sva sredstva za oporavak namijenjena medijima koja se usmjeravaju preko država članica budu uvjetovana postupkom kojim se jamči pravedna i objektivna raspodjela u cilju potpore neovisnog visokokvalitetnog novinarstva te da bi Komisija prije svega trebala pružiti potporu medijskim organizacijama u državama članicama u kojima se neovisni mediji nalaze pod posebnim financijskim i političkim pritiskom, uključujući države članice u kojima zbog postojeće zabrinutosti u vezi s vladavinom prava postoje dvojbe o sposobnosti države da pruža nepristranu potporu novinarstvu;

20.  naglašava važnost dvojnog sustava javnih i komercijalnih medija u Europi; poziva države članice da osiguraju stabilno, otvoreno, transparentno, održivo i primjereno financiranje javnih medija na višegodišnjoj razini kako bi se zajamčila njihova neovisnost o pritiscima vlade, politike i tržišta te time osigurala raznolikost europskog medijskog krajolika;

21.  naglašava važnost dostupnosti informacija i pristupa informativnim medijima za sve građane EU-a na njihovim jezicima; smatra da bi vijesti o EU-u trebale dobiti više prostora, kako bi se građane informiralo o aktivnostima u Uniji; "ponovno izražava podršku informativnim medijima čiji je urednički izbor da pokrivaju europske poslove; poziva Komisiju i države članice da nastave s naporima u pogledu promicanja uspostave pravog europskog medijskog okruženja; osim toga, razmatra prednosti alternativnih mehanizama financiranja kojima upravlja zajednica, kao što su oni „za medije i koje provode mediji”, s neovisnim odborima kojima se upravlja na temelju „kaskadnog” sustava(15);

22.  ističe da je od presudne važnosti jamčiti financijsku održivost javnih medija te osigurati i zadržati neovisnost javnih i privatnih medija od svakog unutarnjeg i vanjskog političkog i ekonomskog upletanja, bilo da je riječ o vladama, moćnim interesnim skupinama, trećim zemljama ili drugim vanjskim akterima; uzima u obzir specifičnu situaciju država članica izloženih geopolitičkim rizicima koji proizlaze iz miješanja trećih zemalja u njihov informacijski prostor, uključujući i u vidu financiranja medija; mišljenja je da je najbolji održivi odgovor na taj problem uvođenje snažnijeg medijskog krajolika sa stabilnim i pouzdanim prihodima; smatra da su veća transparentnost i obveze u pogledu provjere činjenica od ključne važnosti te stoga pozdravlja inicijative za praćenje vlasništva nad medijima i praćenje medijskog pluralizma; poziva Komisiju da zajamči sveobuhvatnije praćenje političke ekonomije sektora informativnih medija u EU-u te u europskom susjedstvu i regiji proširenja;

23.  upozorava na nesigurnost, uključujući lažno samozapošljavanje, u novinarstvu i potiče donošenje odgovarajućih mjera za jamčenje pravednih naknada i solidnog socijalnog osiguranja za novinare;

24.  izražava duboku zabrinutost zbog državnog preuzimanja medija u nekim državama članicama, do čega je došlo uslijed poremećaja na medijskom tržištu i koncentracije vlasništva te zlouporabe regulatornih alata kako bi se izgradio medijski sektor koji ovisi o vladi, na uštrb kritičnog novinarstva od javnog interesa;

25.  smatra da EU može pridonijeti dodatnom povećanju međunarodnih standarda slobode medija i unutar i izvan EU-a; poziva Komisiju da razradi ambiciozan, stabilan i potpun mehanizam za sve vrste medija utemeljen na sadašnjem zakonodavstvu, posebno Direktivi o audiovizualnim medijskim uslugama, radi jačanja kapaciteta EU-a za praćenje i sankcioniranje radnji kojima bi se ograničila ili narušila sloboda medija; naglašava da se razvoj stabilnog i neovisnog medijskog okruženja može odvijati usporedno s mjerama predviđenima u Akcijskom planu za europsku demokraciju te smatra da bi predstojeći prijedlog Komisije o slobodi medija (Europski zakon o slobodi medija) mogao dodatno doprinijeti tim naporima, pri čemu se mediji trebaju smatrati temeljem europske demokracije i gospodarskim čimbenikom;

26.  pozdravlja Preporuku Komisije od 16. rujna 2021.(16) o jamčenju zaštite, sigurnosti i jačanja položaja novinara i drugih medijskih djelatnika u Europskoj uniji te poziva Komisiju i države članice da zakonodavnim i nezakonodavnim alatima djelotvorno zaštite novinare, nevladine organizacije i civilno društvo od sve veće upotrebe zlonamjernih sudskih tužbi (strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja) u svrhu zastrašivanja i ušutkavanja; naglašava važnost istraživačkog novinarstva, koje je ugroženo zbog s njime povezanih visokih troškova, te pozdravlja fond Istražno novinarstvo za Europu (IJ4EU) kojim se pruža potpora takvom novinarstvu;

27.  upozorava da globalne platforme i sučelja, od kojih su neki vertikalno integrirani konkurenti sve više ometaju određene medije; izražava zabrinutost zbog disruptivnih trendova u informativnim medijima zato što oni mogu dugoročno ugroziti konkurenciju i smanjiti mogućnosti za druge aktere; mišljenja je da mnoge internetske platforme ne ulažu ni u kreativne sadržaje ni u novinarstvo, ali da ipak ostvaruju velik dio prihoda od oglašavanja zahvaljujući sadržaju koji objavljuju; poziva na pravednu raspravu između medija koji proizvode uredničke sadržaje i platformi koje koriste taj sadržaj preko upućivanja u svojim uslugama pretraživanja, komunikacije i računalstva u oblaku za pojedinačne, institucijske i poslovne korisnike; traži od Komisije da pomno prati situaciju i, prema potrebi, poduzme potrebne mjere kako bi uvjeti za tržišno natjecanje bili pravedniji s ciljem pružanja dobre usluge za građane EU-a, bez obzira na sredstva distribucije koja odaberu za pristup sadržaju i informacijama;

28.  izražava zabrinutost zbog nerazmjerne gospodarske moći globalnih mrežnih aktera i njihove marketinške sposobnosti da dopru do široke publike, kao i zbog slučajeva predatorskog ponašanja u vidu nepravednih ugovornih uvjeta; napominje da zbog takvih radnji može doći do nepravednih uvjeta tržišnog natjecanja i slabljenja europskog audiovizualnog sektora, često i s negativnim utjecajem na nezavisnu produkciju i distribuciju audiovizualnih djela; stoga traži od Komisije da bude oprezna u pogledu tih tendencija, da pomno nadzire situaciju i, ako je potrebno, poduzme sve mjere koje su potrebne kako bi uvjeti tržišnog natjecanja postali pravedniji;

29.  smatra da je transparentnost algoritama i sustava za preporučivanje potrebna kako bi se osigurala pravednija prisutnost europskih djela na internetskim platformama i potrošačima omogućio stvarni izbor; poziva Komisiju da procijeni ulogu usluga prijenosa, posebno s obzirom na medijsko okruženje na internetu koje se stalno usklađuje, te da, ako je potrebno, pruži poticaje za kulturnu raznolikost i vidljivost europskih djela u okviru takvih usluga, što se može promicati i algoritmima;

30.  pozdravlja primjetan napredak postignut tijekom 2021. u pronalaženju globalnog rješenja za učinkovito oporezivanje digitalnog gospodarstva, posebno u pogledu sporazuma iz srpnja 2021., koji se temelji na pristupu od dva stupa u okviru Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti (BEPS)(17); naglašava potrebu za brzom provedbom sporazuma i potporom svih uključenih zemalja; ističe da se takav sporazum trema temeljiti na pretpostavi da interakcija s korisnicima i potrošačima znatno pridonosi stvaranju vrijednosti u digitalnim poslovnim modelima te bi je stoga trebalo uzeti u obzir pri dodjeli prava oporezivanja među različitim zemljama; nadalje smatra da bi države članice također trebale primjereno ispitati te nove izvore prihoda radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja te ih kanalizirati kako bi poduprle svoj audiovizualni sektor i sektor informativnih medija, uključujući manje aktere koji su aktivni na lokalnoj razini;

31.  konstatira da se, unatoč nekim sličnostima, informativni mediji i audiovizualni sektor suočavaju s različitim izazovima; stoga poziva Komisiju da razradi sveobuhvatne europske strategije specifične za sektor informativnih medija i audiovizualni sektor, u koje će se uključiti dionici za aktivnosti s visokom dodanom vrijednošću u kojima je EU konkurentan akter ili ima potencijal da to postane, poput videoigara i virtualne stvarnosti, u kojima će se pružiti prilagođene mjere potpore za sektor informativnih medija i audiovizualni sektor; naglašava da bi takve strategije trebale biti sveobuhvatne i ispitivati sve dostupne mogućnosti, uključujući porezne poticaje, trgovačku politiku, veću odgovornost i pravila za internetske platforme radi uspostavljanja jednakih regulatornih uvjeta, čime bi se medijima omogućilo da i dalje ulažu u informativne i kulturne sadržaje uz jednaku zaštitu europskih potrošača na internetu i izvan njega;

Ususret transformaciji i promicanju europskog medijskog sektora i europskog audiovizualnog sektora

32.  ističe potrebu za transformiranjem sektora informativnih medija, uključujući dodatnu potporu za obuku novinara, između ostalog razvojem individualnih i kolektivnih vještina za inovacije i suradnju te poticanjem veće raznolikosti na vodećim položajima u medijima, digitalizacijom redakcija, primjenom tehnologija umjetne inteligencije, uključujući strojno prevođenje i adaptaciju koju obavljaju ljudi, promjenama i poboljšanjima u stvaranju i prezentaciji sadržaja kao i boljim modelima distribucije i pretplate, uključujući mikroplaćanja; primjećuje da to zahtijeva dodatna ulaganja i vještine koji često nedostaju akterima iz sektora informativnih medija, uključujući one s malim tržišnim udjelom; poziva Komisiju i države članice da osiguraju prilagođenu potporu za digitalnu transformaciju tih sektora, prije svega dodjelom sredstava u okviru programa Obzor Europa;

33.  uviđa važnost neovisnog novinarstva i njegov potencijal za rast zahvaljujući nižim ulaznim tržišnim troškovima koje omogućava tehnologija, posebno zbog porasta inovativnih rješenja za objavljivanje i plaćanje kojima se omogućuju jednostavniji načini dopiranja do publike na internetu i monetiziranja sadržaja, što bi trebalo doprinijeti poboljšanju gospodarske situacije i radnih uvjeta tih neovisnih stručnjaka;

34.  poziva Komisiju da izradi sveobuhvatnu strategiju medijske i informacijske pismenosti; ističe dodanu vrijednost uključivanja dionika medijskog sektora u inicijative usmjerene na medijsku i informacijsku pismenost (uključujući praćenje i mjere); smatra da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u poticanju medijske pismenosti i stoga traži od Komisije i država članica da ih uključe kao dionike u inicijative posvećene promicanju novinarstva i medijske pismenosti; naglašava potrebu za promicanjem medijskog obrazovanja u formalnom, informalnom i neformalnom okruženju kroz pristup cjeloživotnog učenja kako bi se tijekom cijelog života i od rane dobi promicale digitalne i medijske vještine; posebno poziva Komisiju da pruži podršku programima i inicijativama medijske pismenosti na sveučilištima; pozdravlja provedbu, u bliskoj suradnji sa Skupinom europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge, alata za medijsku pismenost i praktičnu primjenu novih obveza u pogledu medijske pismenosti predviđenih Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama;

35.  smatra da bi potpora jačanju neovisnih medija te medijske i informacijske pismenosti trebala biti i sastavni dio vanjske politike EU-a; naglašava da je, kako bi se doprinijelo javnoj diplomaciji Unije, potaknulo korištenje „meke” sile i povećala geopolitička vidljivost, potrebna veća politička, tehnička i financijska potpora, posebno u europskom susjedstvu i regiji proširenja;

36.  smatra da EU, kako bi potaknuo tržišno natjecanje, treba promicati i osnivanje i rast novoosnovanih poduzeća u području digitalnih medija, što se može postići lakšim pristupom financiranju i potpornim okvirom za inovacije kojim bi se omogućila skalabilnost;

37.  pozdravlja najavu dvogodišnjeg izvješća o medijskoj industriji kako bi se istražili medijski trendovi; ističe kako je potrebno smatrati jezik jedinicom analize, izvan granica globalnih trendova i nacionalnih prostora, čime se omogućuje praćenje trendova koji na različite načine utječu na različite jezične prostore, uključujući i službene jezike EU-a i regionalne i manjinske jezike;

38.  naglašava važnost teritorijalne ekskluzivnosti i prava licenciranja za opstanak i dostatno funkcioniranje audiovizualnog sektora, i ne samo zbog kulturne raznolikosti; smatra da je ključno zadržati načelo teritorijalnosti, koje je jedan od temelja europske audiovizualne industrije; stoga naglašava potrebu da se riješi pitanje koncentracije dominantnih aktera na tržištu jer ono šteti alternativnim i neovisnim ponudama; konstatira da su prava intelektualnog vlasništva često u rukama autora, izvođača te neovisnih i integriranih producenata u Europi; potiče mjere kojima je cilj poduprijeti autore digitalnih sadržaja i stvoriti mogućnosti i pravedno okruženje tako da mogu primiti odgovarajuću naknadu za svoj rad, posebno u digitalnom okruženju;

39.  istodobno poziva na znatno povećanje europske publike tako što će sadržaji biti legalno dostupni i izvan granica EU-a, štiteći pritom načelo ugovorne slobode i koristeći se postojećim mogućnostima dostupnima diljem EU-a, kao što je Uredba o prenosivosti; ističe da je potrebno povećati ponudu alternativa zakonitom pristupu sadržaju kako bi se suzbilo piratstvo u čitavom EU-u i kako bi autori bili plaćeni te prima na znanje činjenicu da se zbog napretka digitalizacije sve više poništavaju državne granice; izražava zabrinutost zbog visoke cijene nekih radiodifuzijskih prava zbog kojih je manjim akterima vrlo teško koristiti audiovizualna djela, uz posljedice koje to ima na sadržaj, kulturnu raznolikost i tržišno natjecanje; pozdravlja dijalog s dionicima o široj dostupnosti audiovizualnog sadržaja diljem EU-a koji je pokrenula Komisija te je poziva da uzme u obzir ishod takvog dijaloga i da ga iskoristi za ispitivanje alternativnih modela financiranja uz potpuno poštovanje pravila o autorskim pravima, teritorijalne ekskluzivnosti i pravedne naknade za nositelje prava;

40.  smatra da bi trebalo više istaknuti programe i inicijative EU-a s ciljem promicanja proizvodnje i cirkulacije europskih djela visoke kvalitete s međunarodnim potencijalom diljem EU-a i šire; ponavlja potrebu za prilagođenom potporom u tom pogledu; smatra da bi ciljane mjere za potporu koprodukciji, prijevodu, titlovanju i sinkronizaciji, pretprodaji budućih prava distribucije i zajedničkoj distribuciji mogle pridonijeti većoj dostupnosti raznih europskih audiovizualnih sadržaja; pozdravlja ulaganja u poticanje europske proizvodnje i sa zanimanjem prima na znanje nekoliko inovativnih projekata koje su u tom pogledu provele europske javne medijske organizacije; izražava svoju stalnu potporu Nagradi publike LUX i njezinu nedavnom proširenju na glasovanje publike kao instrumentu za povećanje znanja europske javnosti o raznolikosti europske kinematografije i ponavlja činjenicu da su neovisna kina i neovisni filmski festivali od ključne važnosti za otpornost sektora;

41.  poziva Komisiju i države članice da izrade alate i podupru mjere u kojima se poklanja pozornost malom kapacitetu nekih država članica za audiovizualne produkcije; podsjeća na donošenje revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama i poziva države članice da ispravno provedu njezin članak 13. stavak 1. kojim će se osigurati da pružatelji medijskih usluga na zahtjev, koji su u njihovoj nadležnosti, osiguraju najmanje 30 % udjela europskih djela u svojim katalozima; traži od Komisije i Skupine europskih regulatora za audiovizualne medijske usluge da pomno prate učinkovitu provedbu te mjere i da ocijene uspješnost njezina cilja;

42.  naglašava da usluge videosadržaja na zahtjev i druge inovacije sada u cijelosti pripadaju spektru audiovizualnih medija te da one istovremeno stvaraju izazove i mogućnosti za postojeće aktere; primjećuje da je u mnogim aspektima u tijeku nepovratna transformacija, među ostalim uz stvaranje novih tržišta; potiče tradicionalne aktere u tom sektoru da nastave ulaziti na ta nova tržišta i prihvate inovativne poslovne modele kako bi svojoj publici ponudili najbolju moguću uslugu; smatra da uvođenje višeteritorijalnih usluga videosadržaja na zahtjev ne bi trebalo ometati kulturnu i jezičnu raznolikost EU-a;

43.  ističe mogućnosti koje najveće platforme za usluge videosadržaja na zahtjev nude europskim audiovizualnim kreatorima sadržaja i producentima; izražava zabrinutost, međutim, zbog ugovora o autorskom djelu i ugovora o otkupu koje često koriste ta poduzeća, koja obično kupuju prava intelektualnog vlasništva za jednokratan iznos i tako ostvaruju dobit od prihoda nastalih iskorištavanjem tih djela; uviđa da je pravedno tržišno natjecanje između televizijskih kuća i poduzeća koja pružaju usluge videosadržaja na zahtjev od najveće važnosti za opstanak tih sektora u budućnosti, kako je potvrđeno Direktivom o audiovizualnim medijskim uslugama; potiče Komisiju da provede studiju o utjecaju usluga videosadržaja na zahtjev na europsko filmsko i audiovizualno tržište, posebno o odnosima između različitih aktera u lancu vrijednosti, te da poduzme konkretne korake kako bi spriječile potencijalno prisilne prakse kojima se može ugroziti primjerena i razmjerna naknada svim kreatorima sadržaja;

44.  naglašava centralnu ulogu koju mediji imaju u formiranju percepcija, ideja, stavova i ponašanja društva; ističe nedostatak raznolikosti u tom sektoru i nedovoljan udio žena na kreativnim i vodećim položajima u industriji; ističe važnost poticanja europskih medijskih talenata, među ostalim i razvojem novih programa i kampanja mentoriranja u vezi s raznolikosti ispred i iza kamere, radi veće zastupljenosti žena i skupina ljudi u nepovoljnom položaju u društvu te kako bi se te skupine potaknulo da razmotre karijeru u medijima;

45.  ističe da je važno smanjiti ugljični otisak audiovizualnog sektora, osobito u fazi produkcije, u kojoj nastaje većina emisija CO2; konstatira da digitalna rješenja kao što su tehnike virtualne audiovizualne proizvodnje mogu olakšati smanjivanje otiska; smatra da aktualni VFO pruža jedinstvenu priliku za financiranje projekata ekologizacije i postizanje nulte stope emisija za taj sektor u ovom desetljeću; poziva Komisiju da provede studiju o emisijama CO2 u cijelom lancu vrijednosti i razradi ciljane mjere; poziva Komisiju da ubrza taj razvoj i podupre razmjenu najboljih praksi, zajedničkih alata i standarda na dobrovoljnoj bazi koji obuhvaćaju cijeli lanac vrijednosti u cilju smanjenja ugljičnog otiska audiovizualnog sektora kako bi se ostvario cilj EU-a da do 2050. postane klimatski neutralan; stoga pozdravlja namjeru Komisije da proizvede najbolji praktični vodič za zelenu proizvodnju i pružanje usluga; naglašava da ekološka održivost može biti jedan od ključnih čimbenika i prednosti potrebnih kako bi se ta industrija učinila konkurentnijom i atraktivnijom za ulaganja;

46.  ističe da je filmska pismenost posebno važna za osvješćivanje mlađe publike o europskoj kulturnoj raznolikosti i povijesti te da ima golem potencijal za stvaranje i povećanje osjećaja pripadnosti i zajedničkog europskog identiteta; primjećuje da europski stvaratelji, producenti, distributeri i kinematografi imaju ključnu ulogu; smatra da treba razviti skup alata namijenjenih filmskoj pismenosti; podsjeća na posebnosti europske kinematografske produkcije i kulturnu izuzetnost u ovoj domeni kako bi se očuvala kvalitetna produkcija europskog kontinenta; stoga traži od država članica da razmotre uvođenje filmske pismenosti u školske kurikulume i to na svim razinama obrazovanja;

47.  smatra da je povećano financiranje digitalizacije i promicanje dostupnosti europske audiovizualne i kinematografske baštine neophodno za njezino spašavanje te kako bi postala dostupnija široj publici; poziva Komisiju da istraži mogućnosti pružanja potpore audiovizualnoj i filmskoj baštini u okviru programa Kreativna Europa, uključujući promicanje i olakšavanje razmjene i izgradnje kapaciteta među profesionalcima u području restauracije i očuvanja filmova, uzimajući u obzir neovisna mala i srednja poduzeća, koja zbog svog poslovnog modela imaju ključnu ulogu u očuvanju bogate i raznolike audiovizualne baštine Europe;

48.  poziva Komisiju i države članice da nastave podupirati oporavak i transformaciju cjelokupnog audiovizualnog sektora i sektora informativnih medija te da pojača njihovu otpornost i konkurentnost na tržištu kako bi se na što djelotvorniji način mogli nositi s postojećim izazovima i budućim krizama; naglašava potrebu za promicanjem sinergija među različitim programima financiranja EU-a određenim iznosima namijenjenima cjelokupnom audiovizualnom sektoru i sektoru informativnih medija, primjerice programa Kreativna Europa, Obzor Europa, InvestEU i Digitalna Europa;

o
o   o

49.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 151, 7.6.2019., str. 70. (2) SL L 130, 17.5.2019., str. 92. (3) SL L 107, 26.3.2021., str. 30. (4) SL L 303, 28.11.2018., str. 69. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0320. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054. (7) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0239. (8) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0211. (9) https://www.unic-cinemas.org/en/news/news-blog/detail/european-cinema-industry-sees-eur62-billion-box-office-drop-in-2020/ (10) Europski audiovizualni opservatorij, https://www.obs.coe.int/en/web/observatoire/home/-/asset_publisher/wy5m8bRgOygg/content/theatrical-gross-box-office-in-the-eu-and-the-uk-collapsed-by-70-4-in-2020 (11) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52020DC0784 (12) https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2021/690866/IPOL_BRI(2021)690866_EN.pdf (13) vidjeti str. 50. izvješća naslovljenog „Praćenje medijskog pluralizma u digitalnom dobu” prema kojemu ne postoji država članica EU-a u kojoj se razina rizika u smislu tržišnog pluralizma može smatrati niskom: https://cadmus.eui.eu/bitstream/handle/1814/67828/MPM2020-PolicyReport.pdf?sequence=5&isAllowed=y (14) SL L 130, 17.5.2019., str. 82. (15) https://eic.ec.europa.eu/eic-funding-opportunities/european-innovation-ecosystems/calls-proposals/ufo-open-call-cascade_en (16) https://digital-strategy.ec.europa.eu/en/library/recommendation-protection-safety-and-empowerment-journalists (17) https://www.oecd.org/tax/beps/about/#:~:text=The%20Inclusive%20Framework%20on%20BEPS%20allows%20interested%20countries%20and%20jurisdictions,implementation%20of%20the%20BEPS%20Package