Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji kojim se utvrđuje da unutarnje tržište Unije mora raditi na održivom razvoju Europe te članke 9. i 11. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i članak 37. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kojima se poziva na uključivanje zaštite okoliša i zdravlja ljudi u definiciju i provedbu politika Unije,

–  uzimajući u obzir nacrt komunikacije Komisije od 7. lipnja 2021. naslovljen „Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022.”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 13. listopada 2021. naslovljenu „Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije” (COM(2021)0660),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. rujna 2020. naslovljenu „Povećanje klimatskih ambicija Europe za 2030. – Ulaganje u klimatski neutralnu budućnost za dobrobit naših građana” (COM(2020)0562),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020)0662),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum 21. konferencije stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime i 11. konferenciju stranaka koja je ujedno bila sastanak stranaka Kyotskog protokola (CMP11), održane u Parizu, u Francuskoj, od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. srpnja 2021. naslovljenu „Spremni za 55 %: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti” (COM(2021)0550),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije (EU) 2021/1749 od 28. rujna 2021. naslovljenu „Energetska učinkovitost na prvom mjestu: od načelâ do primjene u praksi”, kao i priložene smjernice(1),

–  uzimajući u obzir Komisijinu evaluaciju pravila EU-a o državnim potporama,

–  uzimajući u obzir javno savjetovanje o revidiranim smjernicama o potporama za klimu, energiju i okoliš (CEEAG),

–  uzimajući u obzir javno savjetovanje o ciljanoj reviziji Uredbe o općem skupnom izuzeću (državna potpora): revidirana pravila za državne potpore kojima se promiče zelena i digitalna tranzicija,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora(2) (Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088(7) („Uredba o taksonomijiˮ),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice(8) („Aarhuška uredba”),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o europskoj strategiji za integraciju energetskih sustava(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)(10),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 7. srpnja 2021. o politici tržišnog natjecanja za 2020. (COM(2021)0373),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da bi pravila o državnim potporama za projekte iz područja klime, energije i okoliša trebala biti prilagođena održivoj tranziciji i usklađena s ciljevima i ambicijama Unije u pogledu klime, energije, kružnosti, nulte stope onečišćenja i biološke raznolikosti;

B.  budući da postojeće smjernice za razdoblje 2014. – 2020. o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju (EEAG) prestaju važiti 31. prosinca 2021.;

C.  budući da je za potpuno usklađivanje smjernica s europskim zelenim planom, Pariškim sporazumom i klimatskim ciljevima EU-a za 2030. i 2050. potrebna opsežna i temeljita revizija EEAG-a;

D.  budući da je potreban čvrst i transparentan okvir za državne potpore kako bi se održala konkurentnost tržišta i izbjeglo njegovo nerazmjerno i neopravdano narušavanje;

E.  budući da se u EEAG-u utvrđuju uvjeti pod kojima se državne potpore za energiju i zaštitu okoliša mogu smatrati kompatibilnima s jedinstvenim tržištem;

F.  budući da ambiciozni energetski i klimatski ciljevi EU-a predstavljaju dosad neviđene izazove zbog kojih će biti potrebne goleme razine javnih i privatnih ulaganja; budući da bi nedjelovanje u tom području bilo skuplje jer bi neuspjeh ili kašnjenje ulaganja u postizanje ekološke tranzicije Europsku uniju mogli stajati do 5,6 % njezina BDP-a 2050. godine;

G.  budući da se u Komunikaciji o europskom zelenom planu izričito navodi da bi pravila o državnim potporama trebalo revidirati kako bi odražavala ciljeve europskog zelenog plana, podržavala troškovno učinkovitu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti do 2050. i olakšavala postupno ukidanje fosilnih goriva, posebno onih koja najviše onečišćuju okoliš, čime bi se osigurali jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu;

H.  budući da je popis energetski intenzivnih sektora koji zadovoljavaju kriterije za državnu potporu smanjen u Komisijinu nacrtu CEEAG-a;

I.  budući da trenutačni CEEAG isključuje diferencirani pristup koji se temelji na regionalnim posebnostima i distribuciji, čime se usporava potrebno širenje obnovljive energije u ruralnim područjima u državama članicama s heterogenim prirodnim uvjetima;

J.  budući da je 7. lipnja 2021. Komisija pokrenula ciljano javno savjetovanje i objavila nacrt CEEAG-a; budući da je razdoblje savjetovanja završilo 2. kolovoza 2021.;

K.  budući da je Komisija navela da su dva glavna pokretača revizije EEAG-a proširenje primjene smjernica na nova područja i sve tehnologije kojima se može ostvariti europski zeleni plan te veća fleksibilnost pravila o kompatibilnosti; budući da su od ključne važnosti usklađivanje i dosljednost sa svim relevantnim zakonodavstvom EU-a u području okoliša i energetike te s pravnom stečevinom Unije općenito;

L.  budući da je EU, kako bi na odgovoran način postao klimatski neutralan do 2050., odlučio smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i da je Komisija predložila da se prema tome uskladi cjelokupno relevantno zakonodavstvo u području klime i energetike, među ostalim predlaganjem ciljeva Unije za 2030. kako bi se udio obnovljivih izvora energije povećao za najmanje 40 %, a energetska učinkovitost za najmanje 36 %, u okviru paketa „Spremni za 55 %”;

M.  budući da je Komisija izjavila da će samo za navedene klimatske i energetske ciljeve biti potrebna dodatna godišnja ulaganja u iznosu od 350 milijardi EUR;

N.  budući da bi se pravilima o državnim potporama, a posebno onima koja se odnose na klimu, energiju i zaštitu okoliša, trebalo podupirati postupno ukidanje fosilnih goriva u skladu s Europskim zakonom o klimi, a ne uzrokovati ovisnost o emisijama stakleničkih plinova ili stvaranje neiskoristive imovine, odnosno doprinositi tome;

O.  budući da bi pravila o državnim potporama trebala služiti provedbi načela „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, koje su države članice, u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, obvezne primjenjivati u svojim odlukama o planiranju, politikama i ulaganjima u području energije;

P.  budući da bi modernizirana pravila o državnim potporama trebala biti otporna na promjene u budućnosti te bi stoga trebala podlijegati redovitom praćenju i preispitivanju;

Q.  budući da bi revizija pravila o državnim potporama iz CEEAG-a trebala doprinijeti pravednoj tranziciji i stoga u svojim ciljevima uzeti u obzir socijalne aspekte, uključujući smjernice o mehanizmima javnog nadmetanja, kako bi se suzbile nerazmjerne i nenamjerne društvene posljedice i nejednakosti, imajući na umu da 30 milijuna ljudi ili 6,9 % stanovništva EU-a živi u energetskom siromaštvu, uz znatne razlike među državama članicama;

R.  budući da je snažan okvir za državne potpore potreban za održavanje konkurentnih tržišta te da može imati ulogu poticajnog okvira za potporu industriji EU-a u prijelazu na klimatski neutralno gospodarstvo;

1.  pozdravlja nacrt komunikacije Komisije o CEEAG-u i njezine napore da ojača EEAG i stremi prema višoj razini zaštite okoliša, što uključuje dekarbonizaciju energetskog sektora; pozdravlja povećanu usredotočenost na borbu protiv klimatskih promjena i smanjenje emisija stakleničkih plinova u nacrtu CEEAG-a te ističe da bi te smjernice trebale ići ruku pod ruku sa zaštitom okoliša i zdravlja;

2.  napominje da, s obzirom na tehnološke promjene uzrokovane prijelazom na model s manje emisija ugljika, pravila o državnim potporama moraju imati određeni stupanj fleksibilnosti;

3.  podsjeća na klimatski cilj Unije da se emisije smanje za najmanje 55 % do 2030., kako je utvrđeno u Europskom zakonu o klimi, te na cilj postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; uviđa da su mnogi zakoni o klimi i energiji trenutačno u postupku revizije kako bi ih se uskladilo s tim ciljevima, dok predloženi ciljevi za 2030. za obnovljivu energiju iznose „najmanje 40 %”, a za energetsku učinkovitost „najmanje 36 %”; ističe da prijelaz na klimatski neutralan gospodarski model zahtijeva znatna ulaganja i privatnog i javnog sektora; naglašava da je trošak nedjelovanja nesumnjivo veći od troška ispunjavanja klimatskih i energetskih ciljeva EU-a;

4.  ističe da su državne potpore održive za okoliš od ključne važnosti za postizanje ciljeva EU-a u području klime, energije i zaštite okoliša; smatra da bi Komisija trebala poslati jasnu poruku da bi svaka potpora trebala biti u skladu s Pariškim sporazumom te s ciljevima zelene tranzicije i socijalnim ciljevima EU-a;

5.  poziva Komisiju da uskladi različite kategorije potpora s Europskim zakonom o klimi, čime bi se podržao troškovno učinkovit i pravedan prijelaz na klimatsku neutralnost i olakšalo postupno ukidanje fosilnih goriva; naglašava da bi to postupno ukidanje trebalo biti popraćeno mogućnostima davanja potpore novim tehnologijama s manjim emisijama ugljika u skladu s načelom „nenanošenja bitne štete” u smislu članka 17. Uredbe o taksonomiji, kao i kontinuiranim napretkom prema postizanju klimatske neutralnosti do 2050.;

6.  napominje da je cilj smjernica o državnim potporama olakšati postupno ukidanje fosilnih goriva; naglašava, međutim, da bi svaka izvanredna potpora za projekte povezane s fosilnim gorivima trebala doprinijeti znatnom smanjenju ukupnih emisija i izbjegavanju dugoročne ovisnosti o fosilnim gorivima tako što će imati dizajn otporan na buduće promjene, na primjer plinske projekte koji imaju obvezujući vremenski okvir za prenamjenu u infrastrukturu za vodik u skladu sa zakonodavstvom o energetskoj infrastrukturi; ističe potrebu za razmjernim rasporedima ulaganja u obnovljive izvore energije koji zahtijevaju najstroži nadzor i najstrože kriterije;

7.  naglašava da su državne potpore u području klime, zaštite okoliša i energije ključan srednjoročni instrument za rješavanje porasta cijena energije, posebno podupiranjem mjera energetske učinkovitosti i održivih obnovljivih izvora energije; smatra da su politike i mjere energetske učinkovitosti, posebno za zgrade, važne za ugrožene osobe; zabrinut je zbog toga što kategorija potpore za „poboljšanje energetske i ekološke učinkovitosti zgrada” u nacrtu CEEAG-a nije dovoljno ambiciozna jer se njome predviđaju samo manje obnove; poziva Komisiju da poveća osnovni zahtjev smanjenja potražnje za primarnom energijom u zgradama za najmanje 40 %, što je minimalna razina potrebna za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. u građevinskom sektoru; poziva Komisiju da proširi mogućnost ublažavanja smjernica o državnim potporama za okolišne mjere socijalnog stanovanja diljem Unije;

8.  poziva Komisiju da provede dovoljno preciznu kategorizaciju sektora kako bi se izbjeglo da poduzeća koja inače ispunjavaju uvjete budu isključena iz državnih potpora zbog nepovoljne sektorske kategorizacije;

9.  naglašava da bi, s obzirom na ambicije paketa „Spremni za 55 %”, više sektora moglo iziskivati javnu potporu putem državnih potpora; poziva Komisiju da u Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. uključi više sektora koji će ispunjavati kriterije za državnu potporu; posebno kad je riječ o potporama u obliku smanjenja pristojbi na električnu energiju za velike potrošače energije;

10.  ističe da je zakonodavstvo i javne politike EU-a u području klime, okoliša, nulte stope onečišćenja, biološke raznolikosti i energetike potrebno uključiti u novi okvir za državne potpore, pri čemu treba osigurati ažuriranost i usklađenost s ažuriranim klimatskim i energetskim okvirom koji se trenutačno revidira;

11.  ističe da bi neuspostavljanje strogih pravila o državnim potporama u skladu s paketom „Spremni za 55 %” i zelenim planom moglo imati negativne posljedice za konkurentnost i održivost europske industrije, ugroziti otvaranje radnih mjesta i gospodarski oporavak EU-a te u konačnici dovesti u pitanje učinkovitost klimatskog programa Unije;

12.  naglašava da će ambicija paketa „Spremni za 55 %” zahtijevati da neki energetski intenzivni sektori dobiju određenu razinu javne potpore kako bi se mogli nositi s tranzicijom; poziva Komisiju da razmotri reviziju popisa sektora prihvatljivih za naknadu cijene energije;

13.  poziva Komisiju da provede kategorizaciju sektora dovoljno detaljno kako bi se izbjeglo da poduzeća koja inače ispunjavaju uvjete budu isključena iz državnih potpora zbog nepovoljne sektorske kategorizacije;

14.  pozdravlja opće ciljeve proširenja područja primjene EEAG-a kako bi se obuhvatila nova područja kao što je čista mobilnost, uz povećanje fleksibilnosti i pojednostavnjenje postojećih pravila; napominje, međutim, da je potrebno više ambicioznosti u pogledu državnih potpora za projekte u području klime, zaštite okoliša, obnovljive energije i energetske učinkovitosti te da su potrebne jasne definicije i metodologije ocjenjivanja za nove koncepte uvedene u okviru CEEAG-a;

15.  naglašava da bi CEEAG trebao na odgovarajući način poduprijeti ekološku transformaciju poduzeća u Europskoj uniji u prijelazu na ugljično neutralno gospodarstvo, istodobno štiteći oporavak od krize uzrokovane bolešću COVID-19, otvaranje radnih mjesta u EU-u i konkurentnost;

16.  naglašava da je svrha CEEAG-a pojasniti načine na koje države članice mogu potaknuti ranu obustavu aktivnosti povezanih s ugljenom, tresetom i naftnim škriljevcem; smatra, međutim, da bi se ta kategorija potpora trebala znatno poboljšati, na primjer:

17.  naglašava da je za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. potrebna trenutačna i masovna primjena mjera energetske učinkovitosti i održivih tehnologija na temelju obnovljivih izvora energije; naglašava da će javna ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije dugoročno ne samo smanjiti emisije nego i umanjiti i stabilizirati cijene energije, čime će se povećati raspoloživi dohodak i u konačnici poboljšati blagostanje i energetska sigurnost EU-a; sa zabrinutošću napominje da se nacrtom CEEAG-a ukida kategorija potpore obnovljivim izvorima energije te ih se stavlja u konkurenciju za državne potpore s drugim rješenjima s niskim emisijama ugljika, a time i s onima koja se temelje na fosilnim gorivima; stoga poziva na to da se u završni CEEAG uvrsti posebno poglavlje o potpori obnovljivim izvorima energije, da se naglasi da bi programi potpore koji se odnose na određenu tehnologiju trebali biti pravilo, a ne iznimka, te da se predvidi mogućnost regionalno diferenciranih razina potpore kako bi se omogućila diversifikacija i troškovno učinkovita integracija sustava obnovljivih izvora energije na regionalnoj razini; poziva, u skladu s Direktivom o obnovljivim izvorima energije, na uvođenje zasebnog poglavlja s posebnim odredbama za potporu zajednicama obnovljive energije svih veličina te manjim akterima, uključujući izuzeće od obvezne dražbe i/ili znatno povećanje pragova za njihovo izuzeće od dražbi ili, ako to nije moguće, zadržavanje tih zajednica na razinama iz Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju (EEAG);

18.  naglašava da su postizanje cilja od 15 % prekogranične učinkovite elektroenergetske međupovezanosti, uklanjanje nacionalnih uskih grla, povećanje kapaciteta za skladištenje obnovljive energije i pametnije prijenosne i distribucijske mreže još jedan ključni način širenja prekogranične energetske međupovezanosti, što je potrebno za povećanje sigurnosti opskrbe energijom, smanjenje nestabilnosti i poticanje energetske autonomije EU-a;

19.  ustraje u tome da bi pravila o državnim potporama trebala biti dovoljno prilagođena kako bi se olakšala integracija novih kružnih i održivih rješenja s nultom stopom emisija u svim sektorima, posebno u sektorima u kojima je teško smanjiti emisije;

20.  zahtijeva da se načela hijerarhije energije integriraju u CEEAG, pri čemu se prednost daje uštedi i učinkovitosti energije, nakon čega slijede izravna elektrifikacija iz obnovljivih izvora i poboljšana uporaba obnovljive topline te, naposljetku, upotreba drugih održivih resursa koji se temelje na obnovljivim izvorima energije samo za primjene koje nemaju alternative za tranziciju; također traži od Komisije da u svjetlu tih načela revidira potporu u obliku smanjenja pristojbi na električnu energiju za velike potrošače energije, osiguravajući da je ta potpora povezana sa stvarnim ulaganjima u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije za njihove procese;

21.  poziva Komisiju da u CEEAG izričito uključi načelo „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, i to osobito na sljedeće načine:

22.  naglašava da bi se pravilima EU-a o državnim potporama trebali osigurati jednaki uvjeti za države članice jer neće sve države članice moći pružiti istu razinu potpore poduzećima, pri čemu će se stvoriti rizik od narušavanja i fragmentacije tržišta te većih razlika među zemljama, što bi pak stvorilo dodatne socijalne nejednakosti na jedinstvenom tržištu;

23.  poziva Komisiju da pažljivo ispita hoće li predložene izmjene imati pozitivan učinak na tržišno natjecanje i inovacije ili je vjerojatnije da će stvoriti nove prepreke za tržišno natjecanje, posebno za mala i srednja poduzeća; poziva Komisiju da uzme u obzir dugoročne posljedice za moguće sužavanje transformacijskih puteva;

24.  konstatira da ulaganja u energetski učinkovite i obnovljive tehnologije iziskuju ekonomsku predvidljivost kako bi se smanjio investicijski rizik; poziva Komisiju da odobri programe potpore na dovoljno dugo razdoblje kojim se uzimaju u obzir vremenski okviri planiranja i razvoja relevantnih projekata u skladu s odredbama utvrđenima u relevantnom zakonodavstvu;

25.  poziva Komisiju da zajamči pravnu sigurnost za programe potpore koji su već odobreni u okviru starog sustava državnih potpora; poziva Komisiju da u CEEAG uključi mehanizam preispitivanja kako bi se osigurala dosljednost i usklađenost s konačnim zakonodavnim aktima i provedbenim aktima paketa „Spremni za 55 %”;

26.  poziva Komisiju da izbjegne prekomjerne razine tereta dokazivanja i opravdanja u novim smjernicama kako bi se izbjegli birokracija i nesigurnost koji bi ometali ciljeve politike europskog zelenog plana i postizanje ciljeva smanjenja do 2030.;

27.  naglašava ključnu važnost očuvanja i stvaranja održivih i kvalitetnih radnih mjesta u kontekstu održive tranzicije;

28.  poziva Komisiju da predvidi mogućnost iznimne državne potpore kada takve potpore nisu obuhvaćene drugim dijelovima smjernica ako bi podržane inovacije imale pozitivan učinak na društvo ili gospodarstvo EU-a u skladu s ciljevima politike Unije;

29.  izražava zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti prilikom razmjene informacija između Komisije i država članica o obavještavanju i odobravanju nacionalnih mjera državne potpore, kao i zbog kriterija koji se upotrebljavaju za procjenu usklađenosti nacionalnih mjera državne potpore s ciljevima i zakonima EU-a u području okoliša, biološke raznolikosti i zaštite klime; poziva Komisiju da pristupi rješavanju tog pitanja, između ostalog, objavljivanjem vremenskog rasporeda postupovnih koraka u registru državnih potpora, objavljivanjem odluka o preliminarnoj obavijesti i dopisa upućenih državama članicama u slučajevima kada njihove predložene mjere ne zadovoljavaju uvjete za državnu potporu, poboljšanjem predložaka koje države članice upotrebljavaju za obavijesti o državnim potporama i poboljšanjem procjena usklađenosti Komisije;

30.  podsjeća da je u svojim zaključcima u predmetu ACCC/C/2015/128 usvojenima 17. ožujka 2021. Odbor za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom (ACCC) utvrdio da se EU ne pridržava članka 9. Stavaka 3. i 4. Aarhuške konvencije zbog činjenice da civilno društvo trenutačno ne može osporavati odluke o državnim potporama koje je Komisija donijela u skladu s člankom 108. stavkom 2. UFEU-a, a koje bi mogle biti u suprotnosti s pravom EU-a u području okoliša; poziva Komisiju i Vijeće da pokažu potpunu predanost međunarodnim obvezama EU-a u pogledu okolišne pravde; potiče Komisiju da ispuni obvezu preuzetu u izjavi priloženoj revidiranoj Aarhuškoj uredbi te da procijeni dostupne mogućnosti za djelovanje nastavno na zaključke ACCC-a do kraja 2022. te da po potrebi predloži mjere do kraja 2023.;

31.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL L 350, 4.10.2021., str. 9. (2) SL L 328, 21.12.2018., str. 82. (3) SL L 328, 21.12.2018., str. 210. (4) SL L 158, 14.6.2019., str. 125. (5) SL L 158, 14.6.2019., str. 54. (6) SL L 328, 21.12.2018., str. 1. (7) SL L 198, 22.6.2020., str. 13. (8) SL L 264, 25.9.2006., str. 13. (9) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0240. (10) SL L 243, 9.7.2021., str. 1.