Rezolucija Europskog parlamenta od 23. studenoga 2021. o politici EU-a u pogledu sporta: ocjena i mogući putevi naprijed (2021/2058(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članke 6. i 165. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kojima se utvrđuju nadležnosti i djelovanja Unije u području sporta, posebno promicanje europskih sportskih pitanja, uzimajući u obzir posebnu prirodu sporta, njegove strukture koje se temelje na dobrovoljnim aktivnostima te njegovu društvenu i obrazovnu funkciju,
– uzimajući u obzir Program Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegovih 17 ciljeva održivog razvoja, a posebno ulogu sporta kao važnog pokretača održivog razvoja i doprinosa miru, promicanju tolerancije i poštovanja te osnaživanju žena i mladih, pojedinaca i zajednica, kao i ciljevima u pogledu zdravlja, obrazovanja i socijalne uključenosti(1),
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Erasmus+: program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1288/2013.(2), a posebno njegovo poglavlje o sportu,
– uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 11. srpnja 2007. o sportu (COM(2007)0391),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. siječnja 2011. pod nazivom „Razvoj europske dimenzije u sportu” (COM(2011)0012),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. srpnja 2020. o provedbi i relevantnosti Plana rada Europske unije u području sporta 2017. – 2020. (COM(2020)0293), a posebno njezine preporuke za budućnost,
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.” (COM(2021)0101),
– uzimajući u obzir smjernice EU-a od 16. studenoga 2012. naslovljene „Dvojna karijera sportaša – preporučene političke mjere za potporu dvojne karijere u sportu visokih performansi”,
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o europskoj dimenziji u sportu(3),
– uzimajući obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o namještanju utakmica i korupciji u sportu(4),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o nedavno razotkrivenim slučajevima korupcije na visokoj razini u FIFA-i(5),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2017. o cjelovitom pristupu sportskoj politici: dobro upravljanje, dostupnost i integritet(6),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. rujna 2020. o učinkovitim mjerama za ekologizaciju programa Erasmus+ i Kreativna Europa te Europskih snaga solidarnosti(7),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport(8),
– uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. s preporukama Komisiji o izazovima organizatora sportskih događanja u digitalnom okruženju(9),
– uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća o planu rada Europske unije u području sporta (1. siječnja 2021. – 30. lipnja 2024.)(10), a posebno njegova prioritetna područja,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o borbi protiv korupcije u sportu(11),
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća o pristupu sportu za osobe s invaliditetom(12),
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u okviru Vijeća o učinku pandemije bolesti COVID-19 i oporavku sektora sporta(13),
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, pod naslovom „Osnaživanje trenera povećanjem mogućnosti za stjecanje vještina i kompetencija”(14),
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o inovacijama u sportu(15),
– uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o antidopingu od 16. studenoga 1989.,
– uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 18. rujna 2014. o namještanju rezultata sportskih natjecanja,
– uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe od 3. srpnja 2016. o cjelovitom pristupu u pogledu sigurnosti, zaštite i pružanja usluga na nogometnim utakmicama i drugim sportskim događajima,
– uzimajući u obzir Kodeks sportske etike, kako je izmijenjen 16. svibnja 2001. i Europsku povelju o sportu Vijeća Europe, kako je izmijenjena 13. listopada 2021.,
– uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju UNESCO-a od 19. listopada 2005. protiv dopinga u sportu,
– uzimajući u obzir svoju studiju iz lipnja 2021. naslovljenu „Sportska politika EU-a: ocjena i mogući putevi naprijed”(16),
– uzimajući u obzir završno izvješće organizacija Ecorys, KEA te Sport and Citizenship upućeno Glavnoj upravi za obrazovanje i kulturu Europske komisije iz lipnja 2016. naslovljeno „Pregled i analiza posebnosti sporta”,
– uzimajući u obzir izvješće organizacije Ecorys i SportsEcon Austria iz 2020. upućeno Europskoj komisiji naslovljeno „Pregledna studija o mjerenju gospodarskog učinka bolesti COVID-19 na sportski sektor u EU-u”,
– uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9‑0318/2021),
A. budući da sport ima ključnu ulogu u društvenom, kulturnom i obrazovnom životu europskih građana i promiče vrijednosti kao što su demokracija, poštovanje, solidarnost, raznolikost i jednakost;
B. budući da sport služi kao vektor integracije, posebno za osobe s manje mogućnosti;
C. budući da sport mora biti uključiv i otvoren za sve neovisno o dobi, spolu, invaliditetu ili kulturnom i socioekonomskom podrijetlu;
D. budući da je sport rastući gospodarski sektor koji doprinosi rastu i otvaranju radnih mjesta u EU-u, a time i njegovu blagostanju;
E. budući da sport doprinosi jačanju europske integracije i položaju EU-a u međunarodnoj suradnji;
F. budući da bolest COVID-19 također ima negativan gospodarski i socijalni učinak na sektor sporta;
G. budući da bi EU trebao težiti daljnjem razvoju europske dimenzije sporta, poštujući pritom njegovu specifičnu prirodu i autonomiju;
H. budući da sportska politika EU-a mora podržavati i elitni sport i sport na lokalnoj razini, uključujući oblike aktivne rekreacije;
I. budući da sport na lokalnoj razini doprinosi razvoju vještina među mladima i promiče građansko sudjelovanje volontiranjem;
J. budući da se mladi sportaši suočavaju s izazovom usklađivanja svojih sportskih karijera, treninga i profesionalnih aktivnosti;
K. budući da sport pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit građana;
L. budući da je razvoj sportske infrastrukture važan element u poboljšanju kvalitete života i gospodarskih prilika u udaljenim područjima i područjima u nepovoljnom položaju;
M. budući da se sport suočava s nizom izazova kao što su pitanja upravljanja, korupcija, namještanje utakmica, doping, financiranje, digitalno piratstvo, modeli koji se temelje isključivo na dobiti, kršenja ljudskih prava, diskriminacija i nasilje te utjecaj na okoliš i pitanja održivosti;
N. budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u sportu, kako u upravljačkim tijelima, tako i u medijskom sektoru;
O. budući da se nezakonitim internetskim prijenosom sportskih događaja ugrožava financijska stabilnost profesionalnog sporta i sporta na lokalnoj razini koji ovise o prihodima od prava na emitiranje sportskih sadržaja;
Jačanje vidljivosti, suradnje i uključivanja sporta u politike EU-a
1. poziva EU da usvoji cjelovitiji pristup sportskoj politici i pojača napore za njezino uključivanje u druge politike EU-a;
2. naglašava potrebu za jačanjem međuinstitucijske suradnje i suradnje sa sportskim dionicima;
3. poziva Komisiju da uspostavi redovitu strukturiranu suradnju na visokoj razini sa svim sportskim dionicima i drugim institucijama kako bi se izradile usmjerenije i odgovornije preporuke za djelovanje u pogledu aktualnih izazova s kojima se suočava sportski sektor;
4. poziva Komisiju da predstavi komunikaciju o budućnosti sporta povezanu sa strateškim ciljevima EU-a;
5. poziva Komisiju da ojača vidljivost i perspektivu sporta u svim područjima politika na razini EU-a dodavanjem sporta nazivu portfelja nadležnog povjerenika Komisije;
6. u tom pogledu također poziva na uspostavu mjesta koordinatora EU-a za sport koji bi bio kontaktna točka Komisije za to pitanje i vidljiva referentna točka;
7. ustraje na većem sudjelovanju Parlamenta kako bi se osigurao okvir za redovnu političku raspravu i djelovanje u pogledu sporta i parlamentarnog nadzora i praćenja s obzirom na provedbu strateških ciljeva;
8. ističe ulogu konferencije o budućnosti Europe u raspravama o daljnjim koracima u pogledu sportske politike EU-a i pitanja povezanih sa sportom te potiče aktivno sudjelovanje svih sportskih dionika;
9. prima na znanje nedavno donošenje revidirane Europske povelje o sportu u Vijeću Europe u kojoj se ističu zajedničke značajke okvira za europski sport i njegovu organizaciju te poziva institucije EU-a da teže dosljednosti, suradnji i solidarnosti na kontinentalnoj razini, uz pokretanje inicijative u području sportske politike;
10. poziva Parlament da preuzme aktivniju ulogu u sportskoj diplomaciji;
Jačanje načela europskog modela sporta
11. priznaje važnost europskog modela sporta koji se temelji na zajedničkim vrijednostima, dobrovoljnim aktivnostima i solidarnosti te sa zanimanjem iščekuje njegov daljnji razvoj u interesu građana i dionika;
12. priznaje raznolikost pristupâ u sportu i zemljama, uzimajući u obzir da zajednički temelj europskog sporta treba dodatno poboljšati i zaštititi, osobito dodirne točke između sporta na lokalnoj razini i elitnog sporta;
13. poziva na uspostavu europskog modela sporta kojim se prepoznaje potreba za snažnom predanošću integriranju načela solidarnosti, održivosti, uključivosti za sve, otvorenog natjecanja, sportskih zasluga i pravednosti te se u tom smislu snažno protivi odcijepljenim natjecanjima kojima se potkopavaju takva načela i ugrožava stabilnost cjelokupnog sportskog ekosustava; naglašava da bi ta načela trebali poticati svi sportski dionici i nacionalna tijela;
14. prepoznaje ulogu savezâ u upravljanju njihovim sportom i potiče bližu koordinaciju i suradnju s vlastima i svim relevantnim dionicima;
15. priznaje da su sportski klubovi temelj europskog modela sporta koji svima nudi mogućnost bavljenja sportom na lokalnoj razini, posebno mladima, bez obzira na njihovo kulturno ili socioekonomsko podrijetlo;
16. ističe potrebu za usmjerenijom i većom solidarnošću i financijskom preraspodjelom, kao i razmjenom vještina i znanja, posebno između profesionalnog sporta i sporta na lokalnoj razini; poziva sportske saveze da provedu mehanizam solidarnosti utemeljen na pravednoj i obvezujućoj metodi raspodjele kojom se jamči primjereno financiranje sporta amaterske i lokalne razine;
17. naglašava potrebu za osiguravanjem održive financijske stabilnosti i dobrog upravljanja sportskim klubovima te poziva sportska tijela da u tom cilju uvedu mehanizme ondje gdje još ne postoje, uz pravilan sustav provedbe;
18. smatra da se njemački model vlasništva klubova koji se temelji na pravilu 50+1 pokazao dobrim za njemački nogomet i trebalo bi ga razmotriti kao mogući primjer najboljih praksi s obzirom na to da druge zemlje nastoje poboljšati vlastite modele;
19. potiče javne vlasti, sportske saveze i organizacije da poštuju ljudska prava i demokratska načela u svim svojim aktivnostima, posebno pri dodjeli statusa domaćina za velika sportska događanja, kao i u okviru odabira sponzora; ustraje u tome da se velika sportska događanja više ne bi trebala dodjeljivati zemljama u kojima se ta temeljna prava i vrijednosti opetovano krše;
20. poziva sportske organizacije da poštuju ustaljenu učestalost međunarodnih sportskih turnira, posebno europskih i svjetskih prvenstava, uzimajući u obzir domaća natjecanja i zdravlje sportaša i igrača;
Obnavljanje dobrog upravljanja i integriteta
21. smatra da je potrebna obnovljena predanost dobrom upravljanju kako bi se ponovno uspostavila ravnoteža između socijalnih i gospodarskih elemenata u sportu te kako bi se zajamčilo poštovanje zastupljenosti dionika u tijelima koja donose odluke;
22. napominje da bi usmjerenost profesionalnog sporta na komercijalne interese trebala biti uravnotežena s iznimno potrebnim društvenim događanjima; potiče relevantne organizacije da riješe to pitanje kao način da održe svoj položaj uzora u obrani ideala na kojima je izgrađen europski sport;
23. poziva međunarodne, europske i nacionalne sportske organizacije i predstavničke organizacije dionika da provedu najviše standarde upravljanja;
24. prepoznaje napore koje su sportske organizacije i savezi uložili kako bi zajamčili provedbu načela dobrog upravljanja u sportu i naglašava potrebu Komisije da sastavi preporuke za smjernice u pogledu organizacije sporta i njegovih upravljačkih tijela u EU-u;
25. potiče međunarodna, europska i nacionalna sportska upravljačka tijela i dionike da provedu mjere za raznolikost i uključenost, posebno kako bi se riješilo pitanje malog broja žena i etničkih manjina na vodećim položajima i u odborima;
26. poziva sve organizacije sportskih dionika da postignu odgovarajuću razinu zastupljenosti i profesionalizacije kao preduvjet za uključivanje u postupke donošenja kolektivnih odluka;
27. poziva institucije EU-a da promiču i štite temeljna prava sportaša, uključujući zastupljenost sportaša u donošenju odluka, slobodu udruživanja, kolektivno pregovaranje i nediskriminaciju;
28. naglašava da je potrebno da sportska tijela uzmu u obzir zaštitu mentalnog zdravlja sportaša na isti način kao i njihovo fizičko zdravlje;
29. poziva države članice da preuzmu mjere kako bi zajamčile da svi profesionalni sportaši imaju jednak pristup mehanizmima socijalne zaštite i zaštite rada;
30. poziva države članice, sportska upravljačka tijela i klubove da priznaju status navijača u sportu njihovim uključivanjem u upravljačka tijela i tijela za donošenje odluka;
31. poziva Komisiju da nastavi postojeći rad na socijalnom dijalogu i da proširi njegovo područje primjene na sve profesionalne sportove;
32. pozdravlja reforme i mjere za poboljšanje transparentnosti i odgovornosti na tržištu prijenosa igrača u svim sportovima te apelira na daljnje napore; napominje da su europski okviri potrebni za poboljšanje sustava prijenosa igrača kako bi se ispunili europski standardi i ciljevi, posebno u pogledu tržišta rada i financijskih propisa;
33. podsjeća na potrebu za regulacijom aktivnosti agenata i potvrđuje da su nedavne reforme na tržištu nogometnih transfera, među ostalim osnivanje klirinške kuće, uvođenje zahtjeva za izdavanje dozvola za agente i gornjih granica za provizije agenata, korak u pravom smjeru; potiče nadležna sportska tijela da se pobrinu za brzu provedbu tih reformi i poziva Komisiju da prati napredak;
34. ustraje u tome da borba protiv korupcije u sportu, koja je često povezana s pranjem novca i kaznenim djelima, iziskuje transnacionalnu suradnju svih dionika i vlasti;
35. poziva države članice i relevantna tijela da se odlučno bore protiv zloupotrebe u sektoru igara na sreću, uključujući širenje lažnih internetskih stranica i predatorskih praksi kako bi se zaštitile manjine i ranjive osobe od bilo kakvog rizika;
36. potiče Vijeće i Komisiju da prekinu zastoj u potpisivanju i ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o namještanju sportskih natjecanja;
37. ističe potrebu za izgradnjom kapaciteta radi jačanja mjera za sprečavanje i suzbijanje dopinga u sportu putem zajedničke europske strategije koja uključuje blisku suradnju i razmjenu informacija između tijela kaznenog progona u svim zemljama EU-a;
38. ističe potrebu za informativnim i obrazovnim kampanjama o sprečavanju dopinga, namještanja utakmica, korupcije, nasilja, fizičkog i psihičkog zlostavljanja i drugih pitanja povezanih s integritetom s naglaskom na amaterskom sportu;
Osiguravanje sigurnog, uključivog i ravnopravnog sporta
39. poziva Komisiju i države članice da uključe sve relevantne dionike u osiguravanje da se sportskom politikom i zakonodavstvom podupire rodna ravnopravnost, s posebnim naglaskom na rješavanje pitanja svih oblika nasilja i uznemiravanja, rodnih stereotipa, niske medijske vidljivosti i pokrivenosti te razlika u plaćama, isplati premija i nagrada;
40. poziva nacionalne sportske saveze da pristupe ujednačavanju isplata premija za sportašice i sportaše, vodeći se pritom primjerom irskog nogometnog saveza (FAI);
41. poziva Komisiju da prepozna važnost i podrži socijalnu uključenost osoba s manjim mogućnostima, izbjeglica, etničkih manjina i zajednice LGBTQI+ u sport kako se nitko ne bi zapostavio;
42. naglašava potrebu za iskorištavanjem značajnog utjecaja elitnog sporta za podizanje javne svijesti u pogledu pitanja s kojima se suočavaju LGBTIQ+ osobe u sportu;
43. potiče sportska tijela i javna tijela da se učinkovito bore protiv diskriminacije, nasilja i govora mržnje te da zajamče siguran i uključiv sport svim sportašima, gledateljima i osoblju u sportskim objektima i na internetu;
44. ustraje u pristupu nulte tolerancije u pogledu rasizma i nasilja u sportu te potiče Komisiju, države članice i sportske saveze da osmisle mjere za sprečavanje takvih incidenata i da usvoje učinkovite kazne i mjere za potporu žrtvama;
45. poziva države članice da pojačaju napore usmjerene na uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama i tjelesnim invaliditetom u sportske aktivnosti i programe te da povećaju medijsku vidljivost natjecanja koja uključuju sportaše s invaliditetom;
46. naglašava potrebu za povećanjem financiranja i uklanjanjem svih prepreka osobama s invaliditetom putem kampanja za obrazovanje i podizanje javne svijesti, specijaliziranog osposobljavanja relevantnih aktera i pristupačne sportske infrastrukture kojom se omogućuje nazočnost na sportskim događanjima i sudjelovanje u sportu;
47. poziva države članice da svojim olimpijskim i paraolimpijskim prvacima ponude jednake financijske nagrade te da pruže potporu olimpijcima i paraolimpijcima s niskim prihodima;
48. podsjeća na to da se EU suočava s demografskim izazovima kao što je starenje stanovništva te da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti poticanju aktivnog starenja tjelesnim aktivnostima;
49. potiče medije u državama članicama da osiguraju veći medijski prostor širem rasponu sportova, a posebno ženskom sportu i sportu juniorskih uzrasta;
50. poziva države članice da uvedu posebne mjere kako bi djeci u socijalno nepovoljnom položaju omogućile pristup sportu koji uključuje velike troškove opreme i naknade, uključujući zimske sportove;
51. poziva institucije EU-a, države članice i sportske organizacije da daju prednost politikama koje štite djecu od diskriminacije, uznemiravanja i svih oblika zlostavljanja, podižu razinu osviještenosti i omogućuju pristup pravnim lijekovima, uključujući pravno savjetovanje i pravodobnu zaštitu;
52. pozdravlja studiju Komisije iz 2019. naslovljenu „Zaštita djece u sportu” i poziva Komisiju da nastavi raditi u tom području, među ostalim, redovitim prikupljanjem i ažuriranjem podataka;
53. ustraje u tome da mladi sportaši iz zemalja u razvoju moraju biti zaštićeni od prijevare i nezakonite trgovine te bi trebali imati odgovarajući pravni status u Europi i primati potporu u procjeni i praćenju njihovih ugovora;
54. poziva države članice i sportske saveze da mladima i sportašima osiguraju osposobljavanje u području prve pomoći;
Promicanje zdravog i aktivnog načina života s mogućnostima obrazovanja i razvoja
55. potiče države članice i javna tijela da razviju sportsku infrastrukturu, posebno u udaljenim regijama i područjima u nepovoljnom položaju te da povećaju količinu tjelesnog odgoja, uključujući svakodnevne tjelesne aktivnosti, aktivnog odmora i izvannastavnih tjelesnih aktivnosti u školama; uz poticanje promjene mentaliteta u prepoznavanju važnosti sporta kao školske discipline;
56. naglašava potrebu za integriranim pristupom aktivnim gradovima kojim se promiče tjelesna aktivnost u svakodnevici Europljanki i Europljana, među ostalim, na radnom mjestu i kojim se povećavaju i razvijaju aktivna i održiva mobilnost i prijevozna sredstva;
57. pozdravlja inicijative i kampanje za poticanje tjelesne aktivnosti kao što su Europski tjedan sporta, #BeActive i HealthyLifestyle4All te potiče Komisiju da pojača komunikaciju o tim događanjima u državama članicama, s posebnim naglaskom na škole; naglašava važnost redovitih procjena njihova dosega i učinka;
58. poziva na to da se smjernice EU-a o dvojnim karijerama sportaša provedu i promiču u svim državama članicama, da se prošire na sve sportsko osoblje koje se bavi strukturiranim sportom te da se uvedu posebne inicijative za prekvalifikaciju;
59. ponavlja svoj poziv Komisiji, državama članicama, sportskim savezima i klubovima da promiču mogućnosti za dvojne karijere sportaša i poziva Komisiju da razmotri uključivanje prekogranične mobilnosti sportaša u sljedeći program Erasmus+;
60. ponavlja da je potrebno razviti strategiju za potporu bivšim sportašima kako bi im se zajamčio odgovarajući pristup radnim mjestima, stjecanju vještina ili prekvalifikaciji;
61. ističe ulogu trenera, sportskog osoblja, nastavnika i osoba koje rade s mladima u razvoju vještina i obrazovanju djece i mladih te naglašava da odgovarajuće osposobljavanje ima ključnu ulogu u poticanju sudjelovanja u sportu i osiguravanju sigurnog okruženja za sve;
62. pozdravlja uključivanje mobilnosti sportskog osoblja u program Erasmus + za razdoblje 2021. – 2027. te poziva Komisiju, nacionalne agencije i sportske saveze da podižu razinu osviještenosti o toj novoj mogućnosti;
63. poziva Komisiju i države članice da razviju zajedničke standarde na razini EU-a kako bi se osiguralo da svi treneri imaju odgovarajuće vještine i razinu osposobljavanja za podučavanje djece i mladih;
64. poziva Komisiju da uspostavi mrežu ambasadora za sport kako bi se iskoristio utjecaj uglednih sportskih uzora za poticanje tjelesne aktivnosti i zdravog načina života;
65. prepoznaje vrijedne doprinose sportskih volontera društvu i poziva Komisiju i države članice da uspostave sustav u skladu s Programom EU-a za vještine te da na temelju Europskog sustava prikupljanja i prenošenja bodova (ECTS) i Europskog sustava kredita za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) priznaju kvalifikacije koje su stekli volonteri, uključujući trenere koji rade kao volonteri;
Pomoć sportu kako bi se osigurao uspješan oporavak
66. ustraje u tome da su potrebni mehanizmi potpore i namjenskog financiranja kako bi se sektor sporta i svi sportovi vratili na pravi put nakon bolesti COVID-19, među ostalim putem nacionalnih fondova za potporu, Mehanizma za oporavak i otpornost i strukturnih fondova EU-a;
67. pozdravlja to što su određene države članice uključile sport u svoje nacionalne planove oporavka i otpornosti;
68. poziva Komisiju da pruži podatke o ulaganjima i reformama povezanima sa sportom u svojem izvješću o preispitivanju provedbe Mehanizma za oporavak i otpornost koje će se predstaviti Parlamentu i Vijeću 2022.;
69. pozdravlja veći proračun za sport u okviru aktualnog programa Erasmus+ i podržava daljnje sinergije između fondova i programa kao što su „EU za zdravlje” i LIFE; ističe da je uklanjanje svih prepreka u postupku podnošenja zahtjeva na nacionalnoj razini ključno kako bi se ti alati bolje iskoristili za potporu oporavku u sportu;
70. izražava žaljenje zbog nedostatka izričitog upućivanja na sport u uredbi o programu „EU za zdravlje”;
71. potiče institucije EU-a da znatno povećaju udio proračuna namijenjenog sportu na lokalnoj razini u okviru programa Erasmus+ u sljedećem financijskom programskom razdoblju;
72. naglašava da je potrebno dodatno povećati financijska sredstva za sport, i izvan okvira programa Erasmus+, ciljano s naglaskom na socijalnu dimenziju sporta, posebno u sportu na lokalnoj razini;
73. ističe važnost pripremnih djelovanja i pilot-projekata u području sporta kojima se osiguravaju dodatna sredstva za sport na lokalnoj razini i pružaju obećavajući rezultati;
74. poziva Komisiju da poveća broj prihvaćenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u području sporta;
75. ističe da je potrebno podupirati sportski turizam kao jedan od načina za poticanje oporavka i otpornosti sektora sporta nakon bolesti COVID-19;
76. podsjeća na važnost zaštite tradicionalnih sportova i njihova promicanja uz odgovarajuće financiranje kao dio europske kulturne baštine i regionalnog identiteta;
77. poziva nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da prepoznaju ključnu ulogu sporta i tjelesne aktivnosti u područjima kao što su urbana regeneracija, turizam i teritorijalna kohezija te da potaknu relevantna ulaganja u okviru kohezijske politike EU-a, posebno s obzirom na Europski socijalni fond plus, Europski fond za regionalni razvoj i Mehanizam za oporavak i otpornost;
78. poziva Komisiju da potakne upotrebu financijskih sredstava iz REACT-EU-a za projekte povezane sa sportskom infrastrukturom, pod uvjetom da je održiva, doprinosi dugoročnom gospodarskom oporavku i podupire turizam;
79. skreće pozornost Komisije i upravljačkih tijela na važnu ulogu malih sportskih klubova i udruga te ističe nedostatak ljudskih i materijalnih resursa koji su im na raspolaganju za pristup europskim fondovima i ciljanoj potpori;
80. poziva države članice da razmotre primjenu najniže moguće stope PDV-a u sektoru sporta kao jednog od alata za olakšavanje pristupa njegovim uslugama nakon bolesti COVID-19;
81. poziva Komisiju da razvije metodologiju za definiranje kriterija za mjerenje i praćenje društvenog učinka projekata povezanih sa sportom, zajedno sa svim relevantnim dionicima, uključujući civilno društvo, socijalne partnere i javna tijela te da redovito ažurira i predstavlja podatke o socijalnom učinku sporta;
82. potiče Komisiju i države članice da redovito ažuriraju i predstavljaju podatke o gospodarskom učinku sporta;
Potpora prijelazu na održivu i inovativnu budućnost
83. prima na znanje napore koje su klubovi i savezi poduzeli za osiguravanje okolišne održivosti; međutim, poziva institucije EU-a, države članice i sportske saveze da dodatno podrže i promiču razvoj sporta i organiziranje ekološki ambicioznih sportskih događanja;
84. ustraje u tome da se sport uskladi s načelima europskog zelenog plana i njegovim doprinosom obrazovanju o okolišu i promjeni ponašanja;
85. poziva Komisiju i države članice da podupru zelenu tranziciju sportskog sektora, posebno u pogledu izgradnje, proširenja i obnove sportske infrastrukture, uključujući objekte za zimske sportove;
86. naglašava važnost sporta i tjelesne aktivnosti u okviru novog europskog Bauhausa i prepoznaje potencijal za razvoj aktivnih prostora i promicanje održive sportske infrastrukture; poziva Komisiju da zajamči da se u okviru te inicijative prednost da projektima povezanima sa sportom, posebno u javnom prostoru;
87. poziva Komisiju i države članice da uspostave usklađene minimalne kriterije pristupačnosti, mjerila održivosti i sigurnosne standarde za sportsku infrastrukturu, uključujući mjere za sprječavanje svih oblika uznemiravanja i da podrže uključivanje te mobilnost sportaša i djelatnika u sportskom sektoru;
88. poziva na to da se posebna pozornost posveti radnim uvjetima građevinskih radnika uključenih u izgradnju sportske infrastrukture;
89. ističe važnost inovacija i međusektorske suradnje u sportu, posebno razvoja digitalnih alata za povećanje sudjelovanja u tjelesnoj aktivnosti, s posebnim naglaskom na mladima;
90. naglašava da bi u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 trebalo predvidjeti nove načine organiziranja sportskih događanja s pomoću dostupnih digitalnih tehnologija;
91. poziva Komisiju i Europski institut za tehnologiju da stvore zajednicu znanja i inovacija (ZZI) u području sporta kako bi se potaknule inovacije, otpornost i transnacionalna suradnja;
92. poziva institucije EU-a da pokrenu raspravu o budućnosti i mogućnostima e-sporta te da prikupe podatke kako bi se ocijenio taj sektor i predstavila studija o njegovu društvenom i gospodarskom učinku;
93. poziva Komisiju da se bez odgode učinkovito uhvati u koštac sa sve većim problemom nezakonitog prijenosa sportskih događaja na internetu;
o o o
94. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te europskim, međunarodnim i nacionalnim sportskim savezima i organizacijama.
Mittag, J. i Naul, R. (2021.), EU sports policy: assessment and possible ways forward, Europski parlament, istraživanje za odbor CULT – Odjel za strukturnu i kohezijski politiku, Bruxelles.