Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 9., 151., 152., članak 153. stavke 1. i 2., članak 173., koji se odnosi na industrijsku politiku EU-a i, među ostalim, na konkurentnost industrije EU-a, i članak 208., u kojem se potvrđuje da EU mora uzeti u obzir ciljeve razvojne suradnje u politikama koje provodi, a koje bi mogle utjecati na zemlje u razvoju,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegov članak 3. stavak 3., koji se odnosi na unutarnje tržište, održivi razvoj i socijalno tržišno gospodarstvo, i članak 5. stavak 3., koji se odnosi na načelo supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti u prilogu UEU-u i UFEU-u,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja(1) (Uredba o taksonomiji),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada(2) (Uredba o pošiljkama otpada),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(3) („Uredba o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/1037 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije(4) (Antisubvencijska uredba EU-a),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO)(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu(6) (Okvirna direktiva o otpadu),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ(7) (Direktiva o otpadu iz rudarstva),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama(8) (Direktiva o industrijskim emisijama),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš(9) (Direktiva o procjeni utjecaja na okoliš),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica(10) (Direktiva o pticama),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore(11) (Direktiva o staništima),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o izmjeni Direktive 2013/34/EU u pogledu objavljivanja nefinancijskih informacija i informacija o raznolikosti određenih velikih poduzeća i grupa(12) (Direktiva o objavljivanju nefinancijskih informacija),

–  uzimajući u obzir sporazum donesen 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Pariški sporazum),

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. UN-a i ciljeve održivog razvoja, uključujući cilj održivog razvoja br. 12 o odgovornoj potrošnji i proizvodnji i cilj održivog razvoja br. 15 o životu na kopnu,

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

–  uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir smjernice OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorno poslovno ponašanje,

–  uzimajući u obzir Smjernice Programa UN-a za okoliš iz 2009. za procjenu društvenog životnog vijeka proizvoda,

–  uzimajući u obzir posebno izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz svibnja 2021. naslovljeno „The Role of Critical Minerals in Clean Energy Transitions” (Uloga kritičnih minerala u tranziciji prema čistoj energiji),

–  uzimajući u obzir posebno izvješće Međunarodne agencije za energiju iz svibnja 2021. naslovljeno „Net zero by 2050: A Roadmap for the Global Energy Sector ”(Nulta neto stopa do 2050.: Plan za globalni energetski sektor),

–  uzimajući u obzir brifing Europske agencije za okoliš od 13. siječnja 2021. naslovljen „Growth without economic growth” (Rast bez gospodarskog rasta),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 30. kolovoza 2021. naslovljeno „Improving the climate impact of raw material sourcing” (Poboljšanje klimatskog učinka nabave sirovina),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO) od 25. ožujka 2021. naslovljeno „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti”,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Komisije iz rujna 2020. naslovljeno „Study on the EU’s list of Critical Raw Materials (2020)” (Studija o popisu kritičnih sirovina za EU iz 2020.), i prateće informativne članke o kritičnim sirovinama,

–  uzimajući u obzir prognostičku studiju Komisije od 3. rujna 2020. naslovljenu „Critical Raw Materials for Strategic Technologies and Sectors in the EU” (Sirovine kritične za strateške tehnologije i sektore u EU-u),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 5. studenoga 2018. naslovljeno „Report on critical raw materials and the circular economy” (Izvješće o kritičnim sirovinama i kružnom gospodarstvu),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2020. o novoj strategiji za europske MSP-ove(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2020. o novoj industrijskoj strategiji za Europu(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. naslovljenu „Nova strategija EU-a i Afrike: partnerstvo za održiv i uključiv razvoj”(19),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2017. o provedbi Direktive o otpadu iz rudarstva(20),

–  uzimajući u obzir Komisijin prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i otpadnim baterijama, stavljanju izvan snage Direktive 2006/66/EZ i izmjeni Uredbe (EU) 2019/1020 od 10. prosinca 2020. (COM(2020)0798),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. rujna 2020. naslovljenu „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti” (COM(2020)0474),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. svibnja 2021. naslovljenu „Ažuriranje nove industrijske strategije za 2020.: izgradnja snažnijeg jedinstvenog tržišta za oporavak Europe” (COM(2021)0350),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. listopada 2020. naslovljenu „Program rada Komisije za 2021.: vitalna Unija u nestabilnom svijetu” (COM(2020)0690),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo: za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098) i radni dokument službi Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljen „Leading the way to a global circular economy: state of play and outlook” (Otvaranje puta prema globalnom kružnom gospodarstvu: trenutačno stanje i izgledi za budućnost) (SWD(2020)0100),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. prosinca 2015. naslovljenu „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo” (COM(2015)0614),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Strategija za MSP-ove i održivu i digitalnu Europu” (COM(2020)0103),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. veljače 2021. naslovljenu „Revizija trgovinske politike – otvorena, održiva i odlučna trgovinska politika” (COM(2021)0066),

–  uzimajući u obzir publikaciju OECD-a od 12. veljače 2019. naslovljenu „Global Material Resources Outlook to 2060: Economic Drivers and Environmental Consequences” (Globalni izgledi za materijalne resurse do 2060.: gospodarski pokretači i posljedice za okoliš),

–  uzimajući u obzir publikaciju Svjetske banke iz 2020. naslovljenu „Minerals for Climate Action: The Mineral Intensity of the Clean Energy Transition” (Minerali za klimatsko djelovanje: intenzitet minerala za prijelaz na čistu energiju),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. prosinca 2020. o osiguravanju kružnog i zelenog oporavka,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. studenoga 2020. naslovljene „Oporavak kojim se pospješuje prijelaz prema dinamičnijoj, otpornijoj i konkurentnijoj europskoj industriji”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 28. studenoga 2019. o kružnom gospodarstvu u građevinskom sektoru,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 4. listopada 2019. naslovljene „Više kružnosti – prijelaz na održivo društvo”,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Odbora za međunarodnu trgovinu,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0280/2021),

A.  budući da su kritične sirovine pokretači stvaranja industrijske vrijednosti i stoga imaju znatan utjecaj na sektore na kraju proizvodnog lanca; budući da je od strateške važnosti da EU smanji svoju ovisnost, zaštiti svoje tokove, vrijednosti i lance opskrbe te da podupire, potiče i digitalizira ekosustave jer je to novi ključni kapacitet u (industrijskom) natjecanju; budući da bi sveobuhvatna strategija o kritičnim sirovinama trebala uključivati visoke okolišne i društvene standarde;

B.  budući da porast stanovništva i prijelaz na digitalna, energetski visokoučinkovita i klimatski neutralna gospodarstva u svim scenarijima dovode do znatno veće potražnje za kritičnim sirovinama(21);

C.  budući da će tehnologije za koje su kritične sirovine potrebne biti ključne za ostvarivanje ciljeva predviđenih Pariškim sporazumom, kako na razini EU-a tako i na svjetskoj razini u cjelini;

D.  budući da bi se sveobuhvatna strategija EU-a o kritičnim sirovinama trebala temeljiti na visokim okolišnim i socijalnim standardima te standardima u području ljudskih prava, uzimajući u obzir i nestašicu prirodnih minerala;

E.  budući da EU trenutačno osigurava samo 1 % sirovina za energiju vjetra, manje od 1 % za litij-ionske baterije, manje od 1 % za gorive ćelije, samo 2 % sirovina relevantnih za robotiku i samo 1 % sirovina za fotonaponske sklopove na bazi silicija(22);

F.  budući da je u Komunikaciji Komisije o ažuriranju nove industrijske strategije za 2020. utvrđeno 137 proizvoda i sirovina (koji čine 6 % ukupne vrijednosti uvoza robe u EU) koji se upotrebljavaju u osjetljivim ekosustavima o kojima EU jako ovisi, većinom u energetski intenzivnim granama industrije i zdravstvenim ekosustavima, kao i drugih proizvoda potrebnih za potporu zelenoj i digitalnoj tranziciji; budući da se 52 % tih proizvoda uvozi iz Narodne Republike Kine;

G.  budući da je COVID-19 imao negativan utjecaj na globalne lance opskrbe i doveo do nestašica kritičnih sirovina u Europi;

H.  budući da je recikliranje jedan od velikih izazova u vezi s kritičnim sirovinama u Europi; budući da sektor recikliranja kritičnih sirovina ima znatan potencijal za otvaranje radnih mjesta; budući da će se, prema procjenama, samo u sektoru recikliranja pogonskih baterija u EU-u do 2035. otvoriti otprilike 10 500 radnih mjesta;

I.  budući da recikliranje, zamjena i promjena obrazaca ponašanja i potrošnje mogu smanjiti potražnju za kritičnim sirovinama;

J.  budući da je prema podacima Sveučilišta Ujedinjenih naroda ukupna vrijednost sekundarnih sirovina u otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi 2016. procijenjena na oko 55 milijardi EUR(23); budući da je, u skladu s istom studijom, do 90 % e-otpada u svijetu predmet nezakonite trgovine ili odlaganja na odlagalištima;

K.  budući da je očito da su, uzimajući u obzir i nove predviđene obveze dužne pažnje, potrebni novi održivi izvori nabave te da se treba iskoristiti potencijal nabave materijala u skladu s visokim standardima održivosti u EU-u i njegovu susjedstvu, vodeći u potpunosti računa o mogućnostima kružne ekonomije, kao što su recikliranje, dizajn proizvoda, zamjena i smanjena upotreba materijala;

L.  budući da se u mišljenju EGSO-a od 25. ožujka 2021. „naglašava važnost proširenja definicije i paradigme kritičnih sirovina. Tradicionalno se smatra da kritične sirovine potječu uglavnom iz rudarskog sektora, ali taj je pogled preuzak i ograničava rast zelene energije. Danas se materijali na bazi drva mogu učinkovito koristiti za mnogo raznovrsnije namjene nego prije. To se područje vrlo brzo razvija, od tekstila do novih, lakših i ekološki prihvatljivijih tehnologija izrade baterija. Biogospodarstvo donosi jedinstvene mogućnosti povećanja otpornosti gospodarstva EU-a i geopolitičke stabilnosti našeg kontinenta. Upotreba obnovljivih materijala istodobno bi doprinijela ublažavanju klimatskih promjena jer omogućuje zadržavanje fosilnih izvora emisija u tlu, čime se stvara zelena otpornost u odnosu na fosilne sektore”;

M.  budući da, kako je istaknuto u mišljenju Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, „postoji iznimno malo primjera zemalja u razvoju koje izvozom sirovina potiču održiv gospodarski i društveni razvoj od kojeg bi koristi imali veliki dijelovi stanovništva. Naprotiv, ta situacija često podrazumijeva socijalno iskorištavanje i onečišćenje okoliša dok korist obično ostvaruje samo mali broj profitera”;

N.  budući da su izvori opskrbe za mnoge od kritičnih sirovina izrazito zemljopisno koncentrirani izvan EU-a jer Kina osigurava 98 % opskrbe EU-a rijetkim zemnim elementima, Turska osigurava 98 % opskrbe EU-a boratom, a Južna Afrika podmiruje 71 % potreba EU-a za platinom, 92 % potreba za iridijem, 80 % za rodijem i 93 % rutenijem”(24);

O.  budući da se budućim scenarijima upućuje na to da će EU za baterije u električnim vozilima i pohranu električne energije 2030. trebati i do 18 puta više litija i pet puta više kobalta, a 2050. gotovo 60 puta više litija i 15 puta više kobalta od sadašnjih količina koje troši gospodarstvo cjelokupnog EU-a(25);

P.  budući da su u EU-u u tijeku četiri projekta održivog rudarenja litija u ukupnom iznosu od 2 milijarde EUR koji bi trebali biti operativni u razdoblju 2022. – 2024.; budući da se očekuje da će se njima do 2025. namiriti do 80 % potreba EU-a za litijem u sektoru baterija, čime će se izravno doprinijeti našoj strateškoj autonomiji;

Q.  budući da nestašica kritičnih sirovina dovodi do sve veće zabrinutosti u pogledu industrije i sigurnosti, posebno zbog predviđenog eksponencijalnog povećanja proizvodnje, a pogotovo proizvodnje baterija, koje su ključne za prijelaz na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora;

R.  budući da EU treba ojačati svoju stratešku autonomiju u ključnim područjima kao što je opskrba kritičnim sirovinama, koja je također ključna za povećanje kapaciteta EU-a u sektoru obrane i svemirskom sektoru;

S.  budući da će se EU za nabavu svih potrebnih kritičnih sirovina i dalje oslanjati na međunarodne lance opskrbe, važnu će ulogu imati i mjere za transparentnost, djelotvornost i predvidljivost globalnih tržišta;

T.  budući da sektor sirovina osigurava oko 350 000 radnih mjesta u EU-u i više od 30 milijuna radnih mjesta u proizvodnim industrijama na kraju proizvodnog lanca koje o njemu ovise(26); budući da bi prijelaz na kružno gospodarstvo mogao dovesti do neto povećanja od 700 000 radnih mjesta u EU-u do 2030.(27);

U.  budući da tijekom rudarskih aktivnosti radnici mogu biti izloženi štetnim i opasnim uvjetima; budući da postoje velike razlike u radničkim pravima i zaštiti radnika diljem svijeta i u različitim rudnicima;

V.  budući da se kritične sirovine ne pojavljuju zasebno, već se u rudi nalaze pomiješane s osnovnim metalima i da njihova prerada zahtijeva znatnu količinu energije; budući da je konkurentnost i profitabilnost proizvodnje stoga uvjetovana dostupnošću stabilne i cjenovno pristupačne energije, kao i utvrđivanjem i razvojem relevantnih metoda i tehnologija;

W.  budući da Europska agencija za okoliš u svojem izvješću naslovljenom „Growth without economic growth” (Rast bez gospodarskog rasta) navodi da je gospodarski rast usko povezan s povećanom proizvodnjom, potrošnjom i uporabom resursa, što negativno utječe na prirodu, klimu i ljudsko zdravlje te da trenutačna istraživanja upućuju na to da se gospodarski rast vjerojatno ne može u potpunosti odvojiti od njegovih učinaka na okoliš;

Izazovi i mogućnosti

1.  smatra da je integrirani pristup duž lanca vrijednosti, od sakupljanja otpada i dizajna proizvoda do oporabe materijala, ključna strategija za povećanje opskrbe kritičnim sirovinama; međutim, izražava žaljenje što sakupljanje otpada i dizajn proizvoda imaju nisku razinu tehnološke spremnosti; ističe da usredotočenost samo na recikliranje neće biti dovoljna za podmirivanje sve veće potražnje za kritičnim sirovinama; napominje da je zamjena kritičnih sirovina, unatoč ograničenjima u pogledu učinkovitosti proizvoda, cilj kojem teže relevantne industrije i povezani istraživački projekti zbog visokih cijena i ovisnosti, te da može pomoći u rješavanju problema nestašice kritičnih sirovina; ističe potrebu za kontinuiranim ulaganjem napora u istraživanje i inovacije u području recikliranja i zamjene kritičnih sirovina te pružanjem kontinuirane potpore takvom istraživanju i takvim inovacijama;

2.  naglašava da je nabava kritičnih sirovina povezana s geografskim položajem te da još uvijek uvelike ovisi o fosilnim izvorima energije, uz prisutan rizik od neizravnog i izravnog istjecanja ugljika i izloženosti nepoštenom tržišnom natjecanju; napominje da se nabava kritičnih sirovina često vezuje uz potencijalno značajne učinke na okoliš, kao što su gubitak biološke raznolikosti ili onečišćenje zraka, tla i vode te mogući sukobi s lokalnim zajednicama; naglašava potrebu za prijelazom na obnovljivu energiju u sektorima rudarstva i rafiniranja; naglašava, stoga, potrebu za aktivnom industrijskom politikom kojom bi se pružila potpora transformaciji sektora osiguravanjem pristupa cjenovno pristupačnim izvorima čiste energije; nadalje ističe povoljne okolnosti za održive rudarske aktivnosti s niskim razinama emisija u EU-u i poziva na daljnje istraživanje mogućih izvora nabave u državama članicama bogatima kritičnim sirovinama;

3.  upozorava da prijelaz EU-a na klimatsku neutralnost ne bi smio dovesti do toga da se ovisnost o fosilnim gorivima zamijeni ovisnošću o sirovinama; naglašava da bi se tim prijelazom trebala smanjiti ovisnost EU-a o kritičnim sirovinama; nadalje ističe ulogu koju inovacije, nove tehnologije, smanjenje potrošnje resursa te održavanje i ponovna uporaba dragocjenih sirovina u EU-u mogu imati u smanjenju ovisnosti o kritičnim sirovinama;

4.  napominje da će razvoj i buduća široka primjena tehnologija, uključujući nove digitalne primjene, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te baterije za električna vozila i laka prijevozna sredstva, potaknuti potražnju za određenim kritičnim i drugim sirovinama; poziva na to da se uzme u obzir da sve veće klimatske i digitalne ambicije zemalja povećavaju tržišno natjecanje na globalnim tržištima i stavljaju dodatni pritisak na sigurnost njihove opskrbe u Europi;

5.  poziva Komisiju da pažljivo preispita metodologiju na kojoj se temelji procjena kritičnosti do 2023., prije objave sljedećeg popisa kritičnih sirovina, kako bi se procijenilo treba li se taj popis proširiti, uzimajući u obzir razvoj međunarodne situacije u vezi s kritičnim sirovinama, scenarije buduće potražnje za kritičnim i drugim sirovinama te socijalne i okolišne kriterije koji se temelje na vodećim načelima UN-a o poslovanju i ljudskim pravima te ciljevima održivog razvoja, kako bi se dobila šira slika o uvjetima vađenja sirovina diljem svijeta; još jednom poziva Komisiju da u svojoj analizi rizika uzme u obzir sve okolišne vanjske učinke povezane s vađenjem i preradom; također poziva na sveobuhvatnu raspravu u kojoj bi sudjelovali svi dionici;

6.  poziva Komisiju da obrati pozornost ne samo na kritične sirovine nego i na moguću kritičnost drugih sirovina potrebnih za snažne lance opskrbe, kontinuitet proizvodnje i usporednu tranziciju, kao i na njihovu dostupnost iz izvora unutar EU-a, vodeći računa o nestašici prirodnih minerala; ističe da, osim minerala za posebnu primjenu, kritične postaju i „uobičajene” sirovine, kao što su bakar, helij i nikal jer u ugljično neutralnom društvu postoji povećana potreba za njima;

7.  traži od Komisije da primijeni holistički pristup procjeni utjecaja nekoliko niskougljičnih, obnovljivih i digitalnih tehnologija kojima su potrebne iste kritične sirovine i da ispita kritične lance opskrbe, imajući u vidu i potrebe pojedinačnih sektora; naglašava da je važno zajamčiti da se prednost da načelu „energetske učinkovitosti na prvom mjestu”, nultoj stopi emisija i resursno učinkovitim rješenjima;

8.  traži od Komisije da zajamči da se u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost u okviru instrumenta NextGenerationEU uzimaju u obzir izazovi povezani s ekonomičnom, okolišnom i socijalno održivom opskrbom kritičnim sirovinama; traži od država članice da više ulažu u recikliranje kritičnih sirovina i da u svoje strateške planove oporavka uključuju zahtjeve za kritične sirovine, izvore opskrbe i povezane troškove;

9.  poziva na osposobljavanje i prekvalifikaciju radnika, među ostalim u okviru mehanizma za pravednu tranziciju jer se vještine u području rudarstva mogu prenijeti na područje iskorištavanja, prerade i recikliranja metala i minerala, po mogućnosti u istim regijama; poziva Komisiju da se izdvojena financijska sredstva usmjere i na rješavanje pitanja učinaka takvog prijelaza na društvo, zaposlenost i okoliš u bivšim rudarskim područjima;

10.  poziva Komisiju i države članice da što je prije moguće osmisle važan projekt od zajedničkog europskog interesa na temu kritičnih sirovina kako bi se naša potreba za usporednom tranzicijom isplanirala na strateški i održivi način, uključujući zahtjeve, izvore opskrbe i (socijalne, okolišne i financijske) troškove. naglašava da bi taj projekt trebao obuhvaćati sve relevantne teme kako bi se smanjila kritičnost i ovisnost, kao što su recikliranje, ponovna uporaba, zamjena, smanjenje upotrebe materijala i rudarenje; ističe da bi se tim projektima trebao osloboditi neiskorišteni potencijal u zemljama EU-a bogatima kritičnim sirovinama koje imaju bogate neiskorištene izvore;

11.  poziva Komisiju da promiče istraživanje i razvoj, vještine i kompetencije u području kritičnih sirovina na razini malih i srednjih poduzeća (MPS) kao strategiju rasta za najsuvremenije tehnologije EU-a, kao što su litij-ionske baterije, gorive ćelije, vjetroturbine, pogonski elektromotori, fotonaponska tehnologija, robotika, bespilotne letjelice, 3D tisak i široki spektar digitalnih tehnologija i medicinskih uređaja;

12.  poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu znanstvenu procjenu učinka utemeljenu na dokazima kako bi se utvrdile minimalne količine strateški važnih kritičnih sirovina koje su potrebne za usporednu tranziciju;

13.  napominje da pouzdani i potpuno operativni lanci vrijednosti EU-a, uključujući traženje i recikliranje, imaju jednu od ključnih uloga i da su jedan od preduvjeta za ostvarenje ciljeva europskog zelenog plana, industrijske strategije i usporedne tranzicije u EU-u, kao i za jamčenje budućeg kapaciteta EU-a u području industrijske konkurentnosti i inovacija;

14.  smatra da su mogućnosti financiranja za održivu proizvodnju, preradu ili recikliranje svih kritičnih sirovina navedenih u Komunikaciji Komisije o pouzdanosti kritičnih sirovina;

15.  poziva Komisiju da predloži znanstveno utemeljene kriterije održivosti kako bi se utvrdilo što se točno može smatrati održivim ulaganjem u rudarski sektor u okviru Uredbe o taksonomiji; naglašava potrebu da se rudarskoj industriji u EU-u omogući da doprinese usporednoj provedbi zelene i digitalne tranzicije;

16.  poziva na potporu i financijska sredstva EU-a u području tehnološkog razvoja kritičnih sirovina kako bi se poboljšala učinkovitost, zamjena i proces recikliranja kritičnih sirovina te zatvoreni ciklusi materijala; posebno ističe da su potrebni posebni financijski instrumenti i ciljana financijska sredstva za istraživanje i inovacije za procese recikliranja te pozdravlja prijedlog da se 2021. promiču istraživanje i inovacije u području prerade otpada, napredni materijali i zamjene u području kritičnih sirovina, i to u okviru programa Obzor Europa, Europskog fonda za regionalni razvoj i nacionalnih programa za istraživanja i inovacije; dodatno ističe važnost istraživanja i razvoja za povećanje izvedivosti procesa rafiniranja, posebice jalovine iz rudnika i u tradicionalnim rudnicima; poziva Komisiju da uspostavi programe potpore kojima bi se poticale inovacije u novim rudarskim tehnikama i novi projekti u području tradicionalnog rudarstva; poziva na razvoj novih i inovativnih tehnologija u području održivog rudarenja kritičnih sirovina u EU-u;

17.  poziva Komisiju, Europsku investicijsku banku i druge institucije EU-a da, u suradnji s međunarodnim partnerima, pruže tehničku i stratešku financijsku potporu za dugoročne strateške investicijske projekte u području kritičnih sirovina, uključujući pronalazak novih alata za podjelu rizika u rudarskom sektoru, te da promiču i podupiru ulaganja u istraživanje održivih izvora nabave i prerade kritičnih sirovina te istraživanje pogona za rafiniranje, kako bi bili u skladu s pravilima EU-a te visokim socijalnim i okolišnim standardima, čime bi se zajamčili jednaki uvjeti za sve;

Strateška autonomija i otpornost

18.  pozdravlja osnivanje europskog saveza za sirovine i, s obzirom na geopolitičku situaciju diljem svijeta i moguće trgovinske napetosti s bogatim zemljama proizvođačima izvan EU-a, njegovu trenutačnu usmjerenost na najkritičnije sirovine, a to su rijetki zemni elementi i magneti, kao i na kvantitativne ciljne vrijednosti u pogledu nabave na domaćoj razini i izvan EU-a, s ciljem podupiranja dugoročne opskrbe za veliki broj malih i velikih proizvođača u EU-u i smanjenja trenutačnog oslanjanja na nekolicinu zemalja izvan EU-a; naglašava ulogu europskog saveza za sirovine kao „ciljanog portfelja ulaganja” te potiče savez da se dodatno uključi u prethodne procjene kako bi se potaknula javna i privatna ulaganja za održive projekte u vezi s kritičnim sirovinama za koje je obavljena procjena utjecaja na okoliš;

19.  smatra da je važno dodatno razvijati europski savez za sirovine, uglavnom u pogledu materijala koji su od velike važnosti za usporednu tranziciju, kao što su kritične sirovine potrebne za pohranu energije i njezino pretvaranje;

20.  pozdravlja namjeru Komisije da u okviru Opservatorija za ključne tehnologije pokrene sustav praćenja trenutačnih ovisnosti i rizika od budućih tehnoloških ovisnosti te poziva na blisku suradnju Opservatorija i onih koji prate potražnju za kritičnim sirovinama;

21.  izražava žaljenje zbog toga što strateško stvaranje zaliha još nije dio akcijskog plana i poziva Komisiju da se usredotoči i na jamčenje opskrbe kritičnim sirovinama u EU-u na način da potakne države članice na strateško stvaranje zaliha u okviru koordiniranog pristupa, u slučajevima u kojima se to bude smatralo prikladnim na temelju analize; smatra da se strateškim stvaranjem zaliha u kombinaciji s drugim strateškim mjerama doprinosi smanjenju ovisnosti o kritičnim sirovinama; ističe da bi povećanje dostupnosti trebalo ići u korak sa smanjenjem potražnje, što se može postići sagledavanjem cijelog lanca vrijednosti – od dizajna, preko stavljanja u uporabu do kraja životnog ciklusa;

22.  smatra da je osviještenost o mogućim problemima nestašice kritičnih sirovina preniska i da bi je trebalo povećati; poziva Komisiju da proširi savez kako bi se povećala suradnja između industrijskih aktera u cijelom lancu vrijednosti, državama članicama, regijama i trećim zemalja, sindikatima, organizacijama civilnog društva, istraživačkim i tehnološkim organizacijama, ulagačima i nevladinim organizacijama u sektorima gospodarstva EU-a koji su najviše pogođeni uskim grlima u opskrbi kritičnim sirovinama, ili putem okvira koji nudi europski savez za sirovine ili osnivanjem sektorske industrije i saveza dionika; ističe potencijal za zapošljavanje koje nude domaći projekti i stoga poziva na promicanje sveobuhvatnog socijalnog dijaloga; naglašava u tom pogledu hitnu potrebu za bliskijim partnerstvima između aktera u području kritičnih sirovina, posebice u rudarskim regijama, i daljnjih korisnika, posebice drugih industrijskih saveza, te za zajedničkom osviještenošću i predanošću jamčenju održivih i kružnih lanaca vrijednosti;

23.  smatra da su veća koordinacija i udruživanje napora neophodni za razvoj otpornih opskrbnih lanaca kako bi se zadovoljila potražnja za postojećim i budućim kritičnim sirovinama za industrijske potrebe EU-a, kako bi se izbjegli poremećaji u opskrbnim lancima i održali visoki socijalni i okolišni standardi; poziva Komisiju da zajamči da se u EU-u procjena uvoza i izvoza te globalne ponude kritičnih sirovina i potražnje za njima, koordinacija stvaranja zaliha i praćenje nabave kritičnih sirovina provode na dosljedan i povezan način, na primjer osnivanjem radne skupine za kritične sirovine;

24.  traži od Komisije da diversificira opskrbne lance i za primarne i za sekundarne izvore te poziva na veću transparentnost u pogledu informacija o opskrbnim lancima;

25.  napominje da su sve veće napetosti između velikih sila razotkrile strateške slabosti EU-a, posebice u pogledu osiguravanja ključnih resursa, uključujući kritične sirovine i prerađeni materijal; napominje da praćenje ovisnosti o sirovinama i osiguravanje pristupa kritičnim sirovinama mogu zajamčiti veću otpornost održivih lanaca opskrbe; napominje da bi u prijelazu na kružno gospodarstvo pozornost trebalo posvetiti ključnim lancima opskrbe u kojima je ovisnost EU-a o kritičnim sirovinama izrazito velika;

26.  ponovno ističe potencijal kružnog gospodarstva za optimizaciju uporabe proizvoda i usluga; poziva Komisiju i države članice da podrže nove održive i kružne poslovne modele u okviru nove inicijative za održive proizvode, uključujući proizvod kao uslugu, pod uvjetom da se time štede resursi, smanjuje utjecaj na okoliš i jamči zaštita potrošača; poziva Komisiju i države članice da olakšaju te pristupe uvođenjem regulatornih okvira;

27.  smatra da je važno podupirati pristup kružnog gospodarstva duž lanca vrijednosti, od dizajna do oporabe materijala, ključnih tehnologija za energetsku i digitalnu tranziciju te tranziciju u području mobilnosti, kao što su vjetroelektrane, fotonaponska postrojenja, proizvodnja baterija, električna mobilnost i pametne mreže; poziva Komisiju da prijelaz na kružno gospodarstvo postavi kao prioritet, smanjujući ovisnost EU-a o uvozu, poboljšavajući učinkovitost resursa, optimizirajući potrošnju resursa te čuvajući i ponovno upotrebljavajući dragocjene sirovine u EU-u; podsjeća na svoj zahtjev iz rezolucije o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo da se, na temelju sveobuhvatne procjene učinka, razmotri predlaganje jasnog i lako razumljivog usklađenog označivanja trajnosti, primjerice u obliku indeksa, i mogućnosti popravka, primjerice u obliku standardiziranog sustava za ocjenjivanje mogućnosti popravka;

28.  poziva Komisiju da ojača suradnju s trećim zemljama u pogledu održive nabave kritičnih sirovina, osobito s partnerima sličnih stavova, kao i u okviru svojeg sudjelovanja u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji;

Zatvaranje petlji materijala

29.  naglašava potrebu za uspostavljanjem funkcionalnih tržišta sekundarnih kritičnih sirovina kako bi se zajamčili neometani tokovi sekundarnih kritičnih sirovina, ojačao industrijski ekososustav EU-a i zadržala radna mjesta u sektoru proizvodnje; u tom smislu poziva Komisiju da ispita ravnotežu između uvoza i izvoza sekundarnih kritičnih sirovina u EU-u te da brzo uspostavi tržišni opservatorij za ključne sekundarne materijale, uključujući kritične sirovine; naglašava da obrada kritičnih sirovina u trećim zemljama mora biti u skladu sa standardima EU-a; priznaje da ne postoji univerzalni pristup; ističe da je ostvarivanje ciklusa čistih i sigurnih materijala preduvjet za stvaranje vjerodostojnog tržišta sekundarnim sirovinama u EU-u;

30.  pozdravlja prijedlog za mapiranje potencijalne opskrbe sekundarnim kritičnim sirovinama iz zaliha, otpada EU-a i prerade nusproizvoda; potiče Komisiju da to mapiranje postavi kao prioritet i provede ga ranije no što je predviđeno; nadalje, potiče Komisiju da proširi svoje aktivnosti mapiranja na postojeće tehnologije koje se koriste za smanjenje potražnje za kritičnim sirovinama i povećanje ponovne uporabe kritičnih sirovina u opskrbnom lancu; naglašava da je potrebno poticati uvođenje instrumenata suradnje za tržište kritičnih sirovina, kao što je platforma EU-a za sirovine, kojima bi trebali biti obuhvaćeni i tokovi proizvoda u opticaju te njihovi trendovi, kako bi se ocijenilo koji se sekundarni materijali mogu reciklirati;

31.  poziva Komisiju i države članice da iskoriste potencijal projekata za sekundarnu preradu, i to posebnim poticajima, uključujući ubrzano izdavanje dozvola, te da pružaju poticaje za oporabu kritičnih sirovina kako bi se zajamčio pouzdan, siguran i održiv pristup njima;

32.  ističe važnost recikliranja otpada s obzirom na snažnu prisutnost kritičnih sirovina u električnoj ili elektroničkoj opremi; napominje da povećanje količine recikliranih materijala dugoročno možda neće biti dovoljno za smanjenje rudarenja; nadalje napominje da bi se prijelazom na kružno gospodarstvo moglo otvoriti 700 000 radnih mjesta(28), posebice dodatnih radnih mjesta u postrojenjima za recikliranje i u području usluga popravka; napominje da su rastavljanje i recikliranje velika prilika da se radna mjesta u industriji vrate u EU; nadalje ističe da se razvoj recikliranja može iskoristiti kako bi se odgovorilo na buduće potrebe za sirovinama;

33.  ističe da se do sredine 30-ih godina ovog stoljeća očekuje znatan porast udjela prikupljenih litij-ionskih pogonskih baterija za koje postoji mogućnost recikliranja, čime se stvara važan sekundarni izvor opskrbe;

34.  napominje da su za uspješnost industrijskih procesa recikliranja kritičnih sirovina i dalje potrebna golema privatna i javna ulaganja u infrastrukturu za razvrstavanje, prethodnu preradu i oporabu, u inovacije, istraživanje i razvoj tehnologija te u vještine koje će pružiti mogućnosti zaposlenja za koje se predviđa veliki porast u nadolazećim desetljećima; poziva Komisiju da pruži poticaje za recikliranje i oporabu kritičnih sirovina iz rudarskih, prerađivačkih i komercijalnih tokova otpada kako bi se zajamčio pouzdan, siguran i održiv pristup njima;

35.  potiče Komisiju da predloži minimalne ciljne vrijednosti za udio recikliranih kritičnih sirovina i namjenske ciljne vrijednosti za recikliranje kritičnih sirovina, popraćene pouzdanim okvirom za praćenje, na temelju prijedloga uredbe o baterijama i otpadnim baterijama te sveobuhvatne znanstvene procjene učinka utemeljene na dokazima kojom se procjenjuju minimalne količine kritičnih sirovina potrebnih za proizvode kojima će se olakšati usporedna tranzicija, postotak tih potreba koji bi se mogao namiriti recikliranjem u skladu s postojećim procjenama te dostupnost potrebne tehnologije; navodi da nijedna ciljna vrijednost za smanjenje koja se odnosi na primarne sirovine ne bi smjela dovesti do toga da količina nabavljenih sirovina padne ispod tih minimalnih količina;

36.  uviđa da napuštena industrijska postrojenja (odlagališta industrijskog otpada i jalovišne brane) često sadržavaju odbačene kritične sirovine, rijetke zemne elemente i druge tehnološke minerale i metale koji se upotrebljavaju u tehnološkim proizvodima; stoga potiče dokumentiranje, evaluaciju i vađenje dragocjenih materijala koji se nalaze na tim napuštenim industrijskim postrojenjima, kad god je to moguće i izvedivo u praksi; ističe da je relevantnim mehanizmima za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija potrebno obuhvatiti poboljšane tehnologije rafiniranja kako bi se oslobodio njihov potencijal;

37.  naglašava da su potrebne strože kontrole izvoza ključnih otpadnih proizvoda koji sadržavaju kritične sirovine iz EU-a te da je potrebno uspostaviti jednake uvjete za pružatelje usluga recikliranja koji se pridržavaju potrebnih standarda za sigurnu i učinkovitu oporabu; poziva Komisiju da u okviru preispitivanja Uredbe o pošiljkama otpada spriječi nezakonit izvoz otpadnih proizvoda koji sadržavaju kritične sirovine; poziva na postavljanje zahtjeva kojima bi se otpadni proizvodi koji sadržavaju kritične sirovine mogli izvoziti samo uz jamstvo da će se prerađivati u odredišnoj zemlji pod uvjetima koji su istovjetni socijalnim i okolišnim standardima EU-a;

38.  poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore za odgovarajuće sakupljanje i recikliranje proizvoda na kraju životnog vijeka koji sadržavaju kritične sirovine umjesto da ih se gomila u kućanstvima ili odlagalištima ili da ih se spaljuje;

39.  traži od Komisije da predloži mjere za dizajn proizvoda, prilagođene različitim kategorijama proizvoda, radi jednostavne identifikacije i uklanjanja dijelova ili komponenti koji sadržavaju kritične sirovine, posebno kad je riječ o otpadu krajnjih potrošača, povrh zahtjeva za ekološki dizajn kojima se znatno poboljšava dugovječnost, trajnost, mogućnost popravka, modularnost, mogućnost ponovne uporabe i recikliranja proizvoda na kraju životnog vijeka koji su proizvedeni ili prodani u EU-u; naglašava da bi se tim mjerama trebale stvoriti konkurentske prednosti za poduzeća u EU-u, da se njima ne bi trebalo nametati nerazmjerno financijsko opterećenje za ta poduzeća te da bi trebale poticati inovacije;

40.  vjeruje da je zamjena korisna kada se kritične sirovine mogu zamijeniti materijalom kojeg ima u izobilju, no da od nje nema velike koristi ako zamjenski materijal sam po sebi nije održiv, ako se njegovom upotrebom ne vodi računa o ograničenosti resursa, ako je i sam kritičan ili bi to mogao postati zbog toga što se upotrebljava kao zamjena; prepoznaje važnost očuvanja kvalitete proizvoda i njihove gospodarske održivosti; poziva Komisiju da potiče i poveća istraživanje i inovacije u području zamjena za kritične sirovine u različite svrhe;

Nabava iz Europske unije

41.  napominje da, iako se pametnim dizajnom proizvoda, ponovnom uporabom materijala, zamjenom recikliranim materijalima i promicanjem manje upotrebe materijala može znatno smanjiti primarna potražnja, i da bi se taj potencijal trebao u potpunosti iskoristiti, potrebno je kritične sirovine nabavljati na odgovaran i održiv način, uz prethodnu procjenu učinka kako bi se ublažile potencijalne posljedice za društvo i okoliš u slučajevima kada opskrba kritičnim sirovinama ne može biti gospodarski održiva s pomoću navedenih mjera ili bi ona dovela do smanjenja kvalitete proizvoda;

42.  ističe da se na primarnu i sekundarnu nabavu u EU-u primjenjuju najviši okolišni i socijalni standardi na svijetu, koje je potrebno na odgovarajući način provoditi, da se njome osiguravaju tisuće visokokvalificiranih radnih mjesta i da je ona ključan preduvjet za zelenu i digitalnu tranziciju; stoga poziva sve aktere da promiču odgovornu i održivu nabavu kritičnih sirovina u EU-u kako bi se pružila potpora lokalnoj proizvodnji i podigla razina osviještenosti o ekološkom otisku uvoza kritičnih sirovina iz zemalja izvan EU-a; smatra da je to potrebno organizirati s pomoću otvorenog i transparentnog postupka utemeljenoga na znanosti, uz uključivanje relevantnih dionika i lokalnih zajednica u ranoj fazi;

43.  čvrsto vjeruje da se odgovorna nabava u EU-u može jedino temeljiti na djelotvornom socijalnom dijalogu kojim se promiče zdravlje i sigurnost radnika, osiguravaju dostojanstvena radna mjesta i radni uvjeti te štite prava radnika promicanjem rodne ravnopravnosti; poziva države članice da zajamče da su radnici u tom sektoru zaštićeni odgovarajućom osobnom zaštitnom opremom;

44.  ističe priliku za razvoj odgovornog i održivog lanca vrijednosti za proizvodnju baterija nabavljanjem kritičnih sirovina kao što su grafit, kobalt i litij iz novih postrojenja u EU-u;

45.  upoznat je s planom Komisije da uvede programe za promatranje Zemlje i daljinsko detektiranje u svrhu istraživanja resursa, operacija iskorištavanja tih resursa te upravljanja okolišem nakon zatvaranja infrastrukture; ističe da se regulatorni nadzor koji se trenutačno provodi može unaprijediti primjenom metoda za daljinsko detektiranje;

46.  napominje da su za preusmjeravanje na kružno gospodarstvo u mnogim industrijama i uslugama u EU-u potrebne posebne vještine i sposobnosti kako bi se zajamčila visoka razina okolišne učinkovitosti i sigurnosti radnika te naglašava posebnu ulogu koju u tom prijelazu imaju predvodnici aktivnosti, MSP-ovi i novoosnovana poduzeća; nadalje napominje da je rudarski sektor sve automatiziraniji, dok su recikliranje i ponovna proizvodnja i dalje radno intenzivniji; naglašava važnost održavanja, razvoja i usavršavanja stručnog znanja i vještina u području rudarskih i prerađivačkih tehnologija, kao i recikliranja te drugih relevantnih tehnologija u EU-u koje su povezane s kritičnim sirovinama i nusproizvodima jer se neke od njih mogu koristiti za proizvodnju visoko naprednih kemijskih proizvoda; sa žaljenjem napominje da se sirovine koje se trenutačno vade u EU-u često moraju izvoziti u Aziju za rafiniranje jer u EU-u više ne postoji relevantno znanje i tehnologija, čime se stvara još jedna vrsta ovisnosti;

47.  poziva Komisiju da zatraži da se industrijski sporedni tokovi koji sadržavaju kritične sirovine koriste učinkovito; ističe da osobito u rudarskoj industriji postoji velik potencijal za oporabu i odvajanje rijetkih zemnih elemenata;

48.  navodi važnu ulogu država članica u povećanju održive domaće opskrbe kritičnim sirovinama iz primarnih i sekundarnih izvora; poziva države članice da poboljšaju pravodobnost, predvidljivost i transparentnost postupaka odobravanja projekata traženja i nabave, bez snižavanja okolišnih i socijalnih standarda;

49.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da se održiva nabava kritičnih sirovina temelji na pristupu uspostave odgovarajuće ravnoteže između povećane potrebe EU-a za kritičnim sirovinama nabavljenima na održiv način i potrebe za zaštitom prirode i bioraznolikosti;

50.  ističe da će poboljšana i fleksibilnija predvidljivost i učinkovitost, kao i davanje prednosti ključnim pokretačkim silama kao što je konkurentna tranzicijska opskrba energijom iz obnovljivih i niskougljičnih izvora, pomoći da se potaknu potrebna ulaganja;

51.  očekuje od Komisije da pruži dodatne pojedinosti o operacionalizaciji projekata u vezi s kritičnim sirovinama kao alternativnog poslovnog modela i izvora regionalnog zapošljavanja u području rudarenja ugljena i drugim tranzicijskim regijama;

Diversifikacija

52.  potiče Komisiju da održava odnose sa svim zemljama iz kojih EU trenutačno dobavlja kritične sirovine, da sustavno i strateški sklapa nova partnerstva za nabavu kritičnih sirovina, kada je to moguće u suradnji s našim saveznicima, uzimajući u obzir suverenost trećih zemalja nad njihovim resursima kako bi se zajamčilo da kritične sirovine postanu izvor dobrobiti za zemlje u razvoju i da to učini horizontalnom zadaćom svojih vanjskih i unutarnjih politika te da predstavi povezane rezultate tijekom 2021.; pozdravlja planove Komisije za uspostavu snažnih i solidarnih međunarodnih partnerstava, promicanjem globalnog plana za sirovine, čiji je cilj postizanje partnerstava kojima se jamči sigurnost opskrbe i koja doprinose razvoju;

53.  ističe da europski zeleni plan neće imati nikakav utjecaj na klimatske promjene ako samo dovede do toga da se staklenički plinovi EU-a prenesu na njegove trgovinske partnere; stoga potiče EU da se zalaže za provedive multilateralne sporazume o suzbijanju globalnog zatopljenja i širenju svojih okolišnih standarda, uključujući u području nabave i prerade; smatra da će EU trebati razviti nove trgovinske sporazume i sporazume o ulaganjima, nove modele financijske i tehničke pomoći te, općenitije, nov pristup međunarodnoj diplomaciji usmjeren na jamčenje jednakih uvjeta za sve;

54.  pozdravlja predanost EU-a odgovornoj i održivoj nabavi te potiče Komisiju da kao polazište uzme standard za odgovorno rudarenje koji je izradila Inicijativa za osiguravanje odgovornog rudarstva, uzimajući u obzir potrebe malih i srednjih poduzeća; naglašava potrebu da se ta predanost podupre konkretnom tehničkom potporom, prijenosom znanja, izgradnjom vještina, institucija i pravnih okvira, jačanjem institucija i političkim dijalogom s partnerskim zemljama; naglašava potrebu za homogenim politikama u vezi s etičkim standardom za nabavu kritičnih sirovina; naglašava da je potrebno mobilizirati više državnih i privatnih aktera kako bi se pridržavali standarda održivosti i provodili ih;

55.  pozdravlja javno preuzetu obvezu Komisije da tijekom 2021. predstavi zakonodavni prijedlog o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti te ustraje u tome da to zakonodavstvo doprinese rješavanju pitanja zloupotrebe ljudskih prava te socijalnih i okolišnih standarda u lancima vrijednosti; podsjeća na svoju rezoluciju s preporukama za Komisiju o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti;

56.  smatra da su međunarodni sporazumi pravi put prema odgovornijoj i održivijoj nabavi na globalnoj razini; poziva na pojačanu suradnju kako bi se razvili međunarodni sporazumi za bolje praćenje, obavješćivanje i provedbu ograničenja izvoza kritičnih sirovina kojima se promiče odgovorna nabava i jača načelo kružnosti u tom sektoru;

57.  ponavlja svoj zahtjev iz rezolucije o novoj strategiji EU-a i Afrike za pravedno i održivo iskorištavanje kritičnih sirovina u Africi; podržava Komisiju u njezinim nastojanjima da sklopi nova partnerstva za nabavu kritičnih sirovina s afričkim zemljama radi jačanja lanca vrijednosti u Africi, kako bi se postigao etički, ekološki i tehnološki održiviji lanac vrijednosti i kako bi se omogućila potpora EU-a za izgradnju kapaciteta;

58.  poziva Komisiju da ojača aktivnosti standardizacije u pogledu visokokvalitetnih komponenti povezanih s kritičnim sirovinama na relevantnim međunarodnim forumima jer je to važno za poduzeća iz EU-a, osobito MSP-ove;

59.  poziva na povećanje udjela poljoprivrednih praksi korisnih za održivo upravljanje fosforom; ističe sinergiju tih praksi sa smanjenim klimatskim otiskom i otiskom biološke raznolikosti;

60.  traži od Komisije da predloži djelotvorna pravila za sustave sakupljanja na razini EU-a kako bi se povećala stopa sakupljanja otpadnih proizvoda koji sadržavaju kritične sirovine; poziva Komisiju da, među ostalim mogućnostima za proširenu odgovornost proizvođača, procijeni uvođenje sustava povratnih naknada u zakonodavstvo EU-a o otpadu, posebno u Direktivu o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi, uzimajući u obzir značajke različitih proizvoda, istovremeno osiguravajući da su sustavi kompatibilni u svim državama članicama, kako bi se potrošače potaknulo da svoju električnu i elektroničku opremu na kraju životnog vijeka, a posebno male predmete, donesu u posebna postrojenja za sakupljanje i recikliranje, oslanjajući se na pozitivno iskustvo iz sustava povratnih naknada za staklo i plastiku koja se primjenjuju u mnogim državama članicama;

61.  žali zbog toga što su niska razina recikliranja kod nekih načina uporabe(29) te izvoz aluminijskog otpada i ostataka(30) doveli do niže ulazne stope recikliranja na kraju životnog ciklusa od one koja bi to inače mogla doseći; naglašava da bi EU trebao težiti uspostavljanju mjera za postizanje ulazne stope recikliranja aluminija na kraju životnog ciklusa od 100 %;

62.  poziva Komisiju da prednost pred novim oblicima rudarenja da vađenju kritičnih sirovina iz postojećih domaćih rudnika tj. iz jalovišta, otpadnih stijena i odlagališta otpada te kroz djelotvornije urbano rudarenje, ako je to održivo, tj. ako to podrazumijeva manji utjecaj, među ostalim upotrebe energije i kemikalija, na okoliš; naglašava da se to vađenje i naknadna obnova moraju izvršiti najboljim raspoloživim tehnikama, jamčeći najbolju okolišnu učinkovitost i gospodarsku održivost;

63.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti fazi rudarskih projekata koja dolazi nakon vađenja kao i fazi na kraju životnog vijeka kritičnih sirovina, u skladu s hijerarhijom otpada, kako je utvrđena u Okvirnoj direktivi o otpadu, a posebno ako su kritične sirovine u isto vrijeme i opasne tvari;

64.  smatra da bi rudarske dozvole i koncesije trebale obuhvaćati zahtjeve za sigurnu, učinkovitu i održivu oporabu i preradu svih gospodarski i tehnički iskoristivih kritičnih sirovina; traži od Komisije da hitno odgovori na zahtjeve Parlamenta iz njegove rezolucije o provedbi Direktive o otpadu iz rudarstva; ponavlja da upitnik koji se trenutačno koristi kao sustav izvješćivanja u skladu s člankom 18. Direktive ne odgovara svrsi te traži od Komisije da uspostavi usklađen, digitaliziran i transparentan sustav registracije u EU-u koji se temelji na usklađenim definicijama i kriterijima obrade za rudarski otpad te koji uključuje sve relevantne podatke o utjecaju na okoliš, uključujući koncentracije sadržaja jalovine;

65.  poziva Komisiju da pooštri izvršavanje i zajamči potpunu provedbu postojećeg zakonodavstva EU-a o okolišu te po potrebi predloži izmjene zakonodavstva;

66.  potiče sveobuhvatnu procjenu uključivanja rudarskog sektora u područje primjene Direktive o industrijskim emisijama s obzirom na veliki utjecaj rudarskih aktivnosti na okoliš, prosječnu opsežnost rudarskih projekata, razlike u standardima upravljanja onečišćenjem koji se primjenjuju na rudarske lokacije diljem Europe i moguće širenje aktivnosti rudarenja kritičnih sirovina u EU-u; predlaže da se utvrde najbolje raspoložive tehnike za obnovu rudnika, posebno u vezi s tlom i vodom;

67.  potiče Komisiju da preispita Direktivu o procjeni utjecaja na okoliš kako bi se zajamčilo da se procjena utjecaja na okoliš provodi za rudarske projekte svih veličina i da te procjene provodi neovisna treća strana;

68.  smatra da bi emisije koje proizlaze iz rudarskih aktivnosti i uvoza kritičnih sirovina trebalo obuhvatiti budućim mehanizmom za ugljičnu prilagodbu na granicama;

69.  prima na znanje izazove i rizike povezane s rudarenjem u zaštićenim područjima, tj. područjima mreže Natura 2000, te smatra da bi rudarenje u tim područjima trebalo ostati strogo ograničeno; ističe da rudarenje u zaštićenim područjima podliježe uvjetima iz Direktive o pticama i Direktive o staništima te naglašava da svaki novi rudarski ili ekstraktivni projekt mora proći temeljitu procjenu utjecaja na okoliš kako bi se njegov utjecaj na okoliš sveo na najmanju moguću mjeru; poziva države članice i rudarsku industriju da u skladu s načelom „onečišćivač plaća” poduzmu odgovarajuće mjere očuvanja kako bi staništa i vrste za koje je područje određeno zadržali i vratili se u povoljno stanje očuvanosti; u tom pogledu naglašava smjernice Komisije o eksploataciji neenergetskih mineralnih sirovina u vezi s mrežom Natura 2000(31) te njezine studije slučaja i najbolje prakse;

70.  podsjeća na predanost Komisije tome da se morski minerali na međunarodnom morskom dnu ne mogu vaditi ili upotrebljavati dok se dovoljno ne istraže učinci dubokomorskog rudarstva na morski okoliš, biološku raznolikost i ljudske aktivnosti i dok se ne shvate rizici i ne dokaže da tehnologije i operativne prakse ne nanose ozbiljnu štetu okolišu, u skladu s načelom predostrožnosti, i poziva Parlament i Vijeće na istu predanost; potiče Komisiju da tu predanost pretvori u konkretne mjere za zaštitu tih vrlo osjetljivih ekosustava;

71.  poziva Komisiju da razmotri zakonodavne mogućnosti u skladu s Konvencijom iz Espooa i Aarhuškom konvencijom kako bi se zajamčilo da lokalne vlasti utvrde i jamče ostvarenje prava lokalnih zajednica na djelotvorno i uključivo sudjelovanje u postupcima izdavanja dozvola za nove rudarske projekte istraživanja i vađenja, tijekom svih faza rudarskih projekata i kada su podneseni zahtjevi za izdavanje dozvole za proširenje postojećih rudnika, te kako bi se zajamčilo da lokalne zajednice imaju pravo na učinkovite mehanizme pravne zaštite kojima upravljaju neovisni sudovi i nadzorna tijela koja nisu u sukobu interesa;

72.  pozdravlja naglasak koji je Komisija u svojoj komunikaciji o reviziji trgovinske politike stavila na kritične sirovine; poziva na odlučnu trgovinsku politiku u kojoj se ističu diversifikacija i otpornost lanaca opskrbe te na davanje prednosti poboljšanju europskih i svjetskih mehanizama za stvaranje povoljnog trgovinskog okruženja za industriju EU-a;

73.  naglašava da se industrija EU-a suočava s oštrom međunarodnom konkurencijom za pristup sirovinama te da je mjere ograničavanja izvoza koje uvode zemlje izvan EU-a stavljaju u osjetljiv položaj; priznaje da bi povećanje potražnje na globalnoj razini vjerojatno moglo dovesti do povećanja cijena te potiče Komisiju da iznese analizu tog pitanja;

74.  poziva Komisiju da što je više moguće diversificira izvore nabave kritičnih sirovina, poveća učinkovitost resursa i smanji trenutačno oslanjanje na nekolicinu trećih zemalja podupiranjem ulaganja u kojima sudjeluju europski i globalni partneri te MSP-ovi kao dio dugoročne međunarodne strategije nabave; ističe da bi se taj cilj trebao ostvariti jačanjem postojećih partnerstava i trgovačkih sporazuma te sklapanjem novih strateških sporazuma ili zajedničkih pothvata EU-a sa zemljama bogatim resursima i drugim zemljama dobavljačima koje dijele slične stavove, u skladu s jasno utvrđenim prioritetima; u tom pogledu pozdravlja tekući dijalog s Kanadom, Australijom i Čileom, kojemu je cilj jačanje trgovinskih odnosa u području kritičnih sirovina; poziva Komisiju da dodatno pojača suradnju tijekom sljedeće konferencije EU-a, SAD-a i Japana o kritičnim sirovinama; naglašava potrebu za bliskijom suradnjom s ključnim međunarodnim dobavljačima na zapadnom Balkanu, u istočnoj Europi, Latinskoj Americi i Africi, kao i s Kinom te drugim zemljama u razvoju s južne polutke;

75.  naglašava da budući sporazumi EU-a o slobodnoj trgovini i partnerski sporazumi mogu pružiti ne samo veću sigurnost opskrbe nego i pouzdan politički i gospodarski okvir te bi trebali uključivati posebne odredbe o kritičnim sirovinama, kako je objavila Komisija u svojoj strategiji „Trgovina za sve”, kako bi se promicala suradnja, jamčilo poštovanje međunarodnih obveza, uklonila i izbjegla ograničenja u području izvoza te kako bi se postupalo u skladu s važećim pravilima prije ili poslije izravnih stranih ulaganja; poziva Komisiju da dodatno poboljša praćenje i izvršavanje sporazuma o slobodnoj trgovini, uključujući poglavlja o trgovini i održivom razvoju, kako bi se zajamčilo da su obveze i odredbe u području odgovorne nabave kritičnih sirovina utvrđene i da ih trgovinski partneri poštuju te da se uzme u obzir moguća zabrinutost zajednica na čijem se području obavlja vađenje sirovina; ističe da bi to trebalo biti među prioritetnim zadaćama glavnog službenika za nadzor provedbe trgovinskih pravila;

76.  poziva Komisiju da pokrene raspravu u okviru Svjetske trgovinske organizacije o uvođenju zahtjeva o nužnom udjelu lokalnog sadržaja te ograničenjima koje to ima na širenje kružnog gospodarstva, da izgradi snažnije partnerstvo s različitim svjetskim regijama, posebno s Afrikom, i da zajamči da se u sporazumima o slobodnoj trgovini uzimaju u obzir unaprijeđeni ciljevi kružnog gospodarstva;

77.  poziva na to da se pravila o podrijetlu primjenjuju na stroži način kako bi se zaštitila proizvodnja sirovina i spriječilo izbjegavanje mjera u regijama u kojima se na gospodarske subjekte primjenjuju blaži zahtjevi u pogledu održivosti i industrijskih subvencija; ističe da svaka nova djelatnost poduzeća koja posluju na tržištu EU-a u području nabave mora biti u skladu s Uredbom o mineralima iz područja zahvaćenih sukobima, pravilima o odgovornoj nabavi opisanima u Direktivi o nefinancijskom izvješćivanju i međunarodnim standardima odgovorne nabave sirovina; poziva na to da se zabrani uvoz kritičnih sirovina povezanih s povredama ljudskih i radničkih prava, kao što su prisilni rad ili dječji rad;

78.  naglašava da je potpuno funkcionalan multilateralni trgovinski sustav utemeljen na pravilima ključan za jamčenje otvorenih i održivih trgovinskih tokova kritičnih sirovina; izražava zabrinutost zbog ograničenja izvoza kritičnih sirovina koja su uvele određene članice Svjetske trgovinske organizacije, uključujući Kinu, i apelira na sve članice da izbjegavaju primjenu takvih politika; stoga poziva Komisiju da upotrijebi međunarodne forume za ukidanje takvih ograničenja izvoza kritičnih sirovina kojima se narušava tržište; u tom pogledu ponavlja svoj poziv Komisiji da uloži dvostruko veće napore u ostvarenje ambiciozne reforme Svjetske trgovinske organizacije kako bi se suzbilo narušavanje međunarodne trgovine i nepravedne trgovinske prakse, osiguralo stabilno i predvidljivo međunarodno trgovinsko okruženje i zajamčilo pravedno i djelotvorno tržišno natjecanje diljem svijeta;

79.  pozdravlja zajedničku izjavu s trilateralnog sastanka ministara trgovine Japana, SAD-a i Komisije te podupire predloženu definiciju industrijskih subvencija; pozdravlja činjenicu da ta definicija nadilazi definicije iz Sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o subvencijama i kompenzacijskim mjerama te Antisubvencijske uredbe EU-a i da se njome pruža šira definicija subvencije; smatra da su takve mjere ključne za postizanje ravnopravnih uvjeta na međunarodnoj razini u području kritičnih sirovina s obzirom na to da su industrijske subvencije, osobito u Kini, ozbiljna prijetnja industriji i radnicima u EU-u jer narušavaju međunarodno tržišno natjecanje;

80.  pozdravlja zajedničku inicijativu EU-a i SAD-a za rješavanje pitanja prekomjernih kapaciteta čelika i aluminija na globalnoj razini te poziva na brzo uvođenje sveobuhvatnih mjera kako bi se pozvalo na odgovornost zemlje kao što je Kina koje podržavaju politike kojima se narušava trgovina; međutim, podsjeća Komisiju da su trenutačno pristojbe SAD-a iz odjeljka 232. i dalje u potpunosti na snazi te da se to pitanje mora hitno riješiti;

81.  suglasan je s procjenom Komisije prema kojoj bi prebacivanje uvoznih plaćanja EU-a za kritične sirovine s drugih međunarodnih valuta na euro imalo određene prednosti, kao što su smanjenje nestabilnosti cijena i smanjenje ovisnosti uvoznika EU-a i izvoznika iz trećih zemalja o tržištima financiranja u američkim dolarima;

o
o   o

82.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 198, 22.6.2020., str. 13. (2) SL L 190, 12.7.2006., str. 1. (3) SL L 130, 19.5.2017., str. 1. (4) SL L 176, 30.6.2016., str. 55. (5) SL L 197, 24.7.2012., str. 38. (6) SL L 312, 22.11.2008., str. 3. (7) SL L 102, 11.4.2006., str. 15. (8) SL L 334, 17.12.2010., str. 17. (9) SL L 124, 25.4.2014., str. 1. (10) SL L 20, 26.1.2010., str. 7. (11) SL L 206, 22.7.1992., str. 7. (12) SL L 330, 15.11.2014., str. 1. (13) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0073. (14) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0359. (15) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0321. (16) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0040. (17) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0054. (18) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2020)0005. (19) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0108. (20) SL C 298, 23.8.2018., str. 132. (21) Svjetska banka, „Minerals for Climate Action: The Mineral Intensity of the Clean Energy Transition” (Minerali za klimatsko djelovanje: intenzitet minerala za prijelaz na čistu energiju); Prognostička studija Komisije; OECD, „Global Material Resources Outlook to 2060: Economic Drivers and Environmental Consequences” (Globalni izgledi za materijalne resurse do 2060.: gospodarski pokretači i posljedice za okoliš). (22) Prognostička studija Komisije. (23) Baldé, C.P., Forti V., Gray, V., Kuehr, R., Stegmann, P. The Global E-waste Monitor – 2017. (Praćenje e-otpada na globalnoj razini), Sveučilište Ujedinjenih naroda, Međunarodna unija za telekomunikacije i Međunarodna udruga za kruti otpad, Bonn/Ženeva/Beč, 2017. (24) Komunikacija Komisije pod naslovom „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti”. (25) Komunikacija Komisije pod naslovom „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti”. (26) Mišljenje EGSO-a od 25. ožujka 2021. (27) Komunikacija Komisije iz 2020. naslovljena „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti”. (28) Komunikacija Komisije pod naslovom „Pouzdanost opskrbe kritičnim sirovinama: put prema većoj sigurnosti i održivosti”. (29) Dok je u Europi ulazna stopa recikliranja na kraju životnog ciklusa za aluminij koji se koristi u prometnom sektoru i zgradama iznosila više od 90 %, samo je 60 % aluminija iz ambalaže reciklirano tijekom 2013. (30) „Da je EU tok aluminijskog otpada i ostataka koji je izvezen 2015. obradio na domaćoj razini, ulazna stopa recikliranja na kraju životnog ciklusa povećala bi se na 16 %” (Passarini i dr., 2018.), iz Studije Europske komisije o popisu kritičnih sirovina za EU (2020.). (31) Glavna uprava za okoliš, smjernice „Eksploatacija neenergetskih mineralnih sirovina i Natura 2000: Sažetak”, Europska komisija, Bruxelles, 2019.