Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i preporuke, posebno svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o privatnim zaštitarskim društvima(1), svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o sigurnosnoj suradnji EU-a i Afrike u području Sahela, zapadnoj Africi i Rogu Afrike(2), svoju preporuku od 16. rujna 2021. o smjeru političkih odnosa između EU-a i Rusije(3) te svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o Somaliji(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/1998 od 7. prosinca 2020. o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava(5) (globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava),

–  uzimajući u obzir ženevske konvencije iz 1949. i njihove dopunske protokole,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Organizacije afričkog jedinstva za iskorjenjivanje plaćeništva u Africi iz 1977.

–   uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju protiv zapošljavanja, korištenja, financiranja i osposobljavanja plaćenika iz 1989.,

–  uzimajući u obzir Dokument iz Montreuxa o bitnim međunarodnim pravnim obvezama i dobrim praksama za države u vezi s operacijama privatnih vojnih i zaštitarskih društava tijekom oružanih sukoba od 17. rujna 2008. (Dokument iz Montreuxa),

–  uzimajući u obzir izvješće neovisne misije za utvrđivanje činjenica o Libiji, koju je uspostavilo Vijeće UN-a za ljudska prava, od 1. listopada 2021.,

–  uzimajući u obzir izjave stručnjaka Vijeća UN-a za ljudska prava od 31. ožujka 2021. o ruskim voditeljima osposobljavanja i od 27. listopada 2021. o grupi Wagner u Srednjoafričkoj Republici,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju s Međunarodne konferencije u Parizu o Libiji od 12. studenoga 2021.,

–  uzimajući u obzir Smjernice UN-a o korištenju usluga naoružanih zaštitara iz privatnih zaštitarskih društava,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir izvješća, priopćenja za medije i pisma optužbe Radne skupine UN-a o korištenju plaćenika kao načinu kršenja ljudskih prava i ometanja ostvarivanja prava naroda na samoodređenje (Radna skupina UN-a o korištenju plaćenika), posebno ona od 24. ožujka 2021. i 27. listopada 2021.,

–  uzimajući u obzir pismo od 25. lipnja 2021. koje je predsjedniku Vijeća sigurnosti UN-a uputila Skupina stručnjaka za Srednjoafričku Republiku, čiji je mandat produljen u skladu s Rezolucijom 2536 (2020) ,

–  uzimajući u obzir međuvladinu radnu skupinu otvorenog tipa za izradu sadržaja međunarodnog regulatornog okvira, bez prejudiciranja njegove prirode, u vezi s aktivnostima privatnih vojnih i zaštitarskih društava,

–  uzimajući u obzir Međunarodni kodeks ponašanja za privatne pružatelje zaštitarskih usluga,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su privatna vojna i zaštitarska društva privatni poslovni subjekti koji pružaju vojne i/ili sigurnosne usluge, što može uključivati, među ostalim, naoružanu zaštitu, održavanje i rad oružanih sustava, pritvaranje zatvorenika i savjetovanje ili obuku lokalnih snaga i sigurnosnog osoblja; budući da se tijekom posljednjih godina u područjima sukoba znatno povećalo oslanjanje državnih i nedržavnih aktera na privatna vojna i zaštitarska društva; budući da su u sukobima 21. stoljeća, počevši od ratova u Afganistanu i Iraku, privatna vojna i zaštitarska društva sudjelovala na svim razinama, od logističke potpore do operacija visokog intenziteta;

B.  budući da je trenutačna regulatorna situacija u tom sektoru takva da postoji niz nedosljednih pravila koja se znatno razlikuju među državama; budući da neujednačena nacionalna zakonodavstva i samoregulacija koju primjenjuju određena privatna vojna i zaštitarska društva nisu dovoljni za odvraćanje od počinjenja povreda, s obzirom na nedostatak sankcija, te da mogu imati snažan učinak na način na koji privatna vojna i zaštitarska društva djeluju u okviru multilateralnih intervencija i u regijama zahvaćenima sukobima;

C.  budući da su, kada sudjeluju u sukobima, privatna vojna i zaštitarska društva obvezana međunarodnim pravom, posebno kako je navedeno u Ženevskim konvencijama koje su ratificirale sve države članice UN-a; budući da su pravne odredbe Ženevskih konvencija priznate kao međunarodno običajno pravo; budući da se u članku 47. Dopunskog protokola I. uz Ženevske konvencije navodi definicija plaćenika; budući da se na temelju toga plaćenici definiraju kao civili i kao takvi ne smiju sudjelovati u sukobima; budući da se u Međunarodnoj konvenciji protiv zapošljavanja, korištenja, financiranja i osposobljavanja plaćenika zabranjuje korištenje plaćenika;

D.  budući da je u tijeku reguliranje rada privatnih vojnih i zaštitarskih društava, posebno u okviru međuvladine radne skupine otvorenog tipa za izradu sadržaja međunarodnog regulatornog okvira, bez prejudiciranja njegove prirode, u vezi s aktivnostima privatnih vojnih i zaštitarskih društava, budući da se u travnju 2022. planira podnijeti nacrt regulatornog okvira za privatna vojna i zaštitarska društva; budući da je EU izabran u Skupinu prijatelja predsjednika Foruma o Dokumentu iz Montreuxa;

E.  budući da su brojni članovi privatnih vojnih i zaštitarskih društava koji djeluju kao plaćenici u prošlim, nedavnim i aktualnim sukobima počinili teška kršenja ljudskih prava, uključujući ratne zločine, i protiv boraca i protiv civila; budući da je većina tih kršenja prošla nekažnjeno i da nisu istražena, kazneno gonjena ili osuđena;

F.  budući da su neke zemlje, kao što su Rusija, Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati, preko privatnih vojnih i zaštitarskih društava prisutne u različitim sadašnjim ili bivšim zonama sukoba diljem svijeta;

G.  budući da je grupa Wagner mreža pripadnika paravojnih skupina i poduzeća koja su povezana preklapanjem vlasništva i logističkih mreža; budući da se grupa Wagner u više pogleda ističe u odnosu na druga privatna vojna i zaštitarska društva, primjerice zbog prijavljenih veza s državnim vrhom Rusije, prijavljene prisutnosti u brojnim državama, razmjera njezinih operacija, s otprilike 10 000 zaposlenika, te teških kršenja ljudskih prava koja su dokumentirana i za koja je optužena; budući da se ruskim pravom zabranjuje korištenje plaćenika u skladu s člankom 359. Kaznenog zakona, kojim se Kremlju omogućuje da se javno distancira od nezakonitih radnji privatnih vojnih i zaštitarskih društava, kao što je grupa Wagner, dok istodobno pruža niz rupa koje omogućuju upotrebu privatnih vojnih i zaštitarskih društava kao važnog političkog i vojnog alata u sukobima diljem svijeta;

H.  budući da su neovisne organizacije kao što je Bellingcat u izvješćima objavljenima od siječnja 2019. do studenoga 2021. dokumentirale povezanost te grupe s ruskim vlastima; budući da se grupa Wagner navodno oslanja na rusku vojnu infrastrukturu, dijeli bazu s ruskom vojskom, prevozi se ruskim vojnim zrakoplovima i koristi usluge vojne zdravstvene skrbi; budući da se djelomično financira ugovorima o ugostiteljskim uslugama i gradnji za ruske oružane snage u vrijednosti od više milijuna dolara, koji su dodijeljeni poduzećima povezanima s Jevgenijem Prigožinom, bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina; budući da su ruska vojna obavještajna služba GRU, rusko Ministarstvo obrane i konzularne službe u potpunosti uključeni u financiranje, novačenje, obuku i zaštitu operativaca grupe Wagner;

I.  budući da je EU nametnuo sankcije g. Prigožinu zbog njegova sudjelovanja u sukobu u Libiji; budući da, prema podacima Ministarstva financija SAD-a, nekoliko poduzeća pod njegovom kontrolom podliježe sankcijama SAD-a zbog „podupiranja ruskih paravojnih operacija, očuvanja autoritarnih režima i iskorištavanja prirodnih resursa”;

J.  budući da se korištenje privatnih vojnih i zaštitarskih društava od strane Kremlja nadovezuje na poznatu praksu Sovjetskog Saveza koji je koristio operativne posredne snage u inozemstvu i pritom slao tisuće vojnih stručnjaka pod krinkom „savjetnika” u mnoga sukobima pogođena područja diljem svijeta, pri čemu se službeno negira sudjelovanje Rusije; budući da je 11. travnja 2012. predsjednik Putin u svojem govoru u ruskoj Dumi izjavio da bi „skupina privatnih vojnih društava bila učinkovit alat za postizanje nacionalnih ciljeva bez izravnog uključivanja ruske države”; budući da se ime grupe Wagner postupno ukida kako bi se izbjegao javni nadzor i kako bi je se distanciralo od g. Prigožina i predsjednika Putina, te da grupu zamjenjuju drugi subjekti pod različitim imenima; budući da Kremlj, zahvaljujući toj konstrukciji te stoga što grupa Wagner nema pravni status, na uvjerljiv način i dalje pokušava nijekati djela i zločine koje je počinila ta grupa;

K.  budući da je u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu korištenje privatnih vojnih i zaštitarskih društava kao što su grupa Wagner, E.N.O.T Corp, Kozaci i ostali možda usmjereno na prikrivanje vojnog uplitanja, izbjegavanje žrtava među redovitim vojnim postrojbama i time skrivanje ljudskih žrtava vojnih napada od ruske javnosti;

L.  budući da je grupa Wagner prvi put identificirana 2014. kada je podržala proruske separatiste i pomagala ruskoj vojsci u ratnim sukobima u ukrajinskoj regiji Donbas te u nezakonitoj invaziji i pripojenju ukrajinskog Krima; budući da je od tada sudjelovala u sukobima u Siriji, Sudanu, Mozambiku, Libiji, Srednjoafričkoj Republici i Venezueli;

M.  budući da su u Srednjoafričkoj Republici, stručnjaci UN-a iz radnih skupina UN-a o korištenju plaćenika, poslovanju i ljudskim pravima te o prisilnim nestancima, kao i posebni izvjestitelji UN-a o mučenju i o izvansudskim, prijekim ili proizvoljnim pogubljenjima, zajedno zaključili u listopadu 2021. da je grupa Wagner počinila teška i sustavna kršenja ljudskih prava, uključujući masovna prijeka pogubljenja, proizvoljna pritvaranja, seksualno nasilje, pljačkanje, prisilne nestanke i mučenje tijekom ispitivanja;

N.  budući da je grupa Wagner bila uključena u grabežljivo preuzimanje osnovnih resursa kao što su prihodi od rudarstva i carine, čime se oslabljuju zemlje u razvoju i uskraćuju im se ključna javna sredstva; budući da je, na primjer, nakon što je 2018. potpisan vojni sporazum između Rusije i Srednjoafričke Republike, poduzeću Lobaye Invest, koje djeluje u sklopu grupe Wagner, dodijeljeno pravo na istraživanje zlata i dijamanata na nekoliko rudarskih lokacija; budući da je u izvješću CNN-a iz lipnja 2021. otkriveno da su ruski plaćenici u rudarskim područjima pogubili civile i protjerali lokalno stanovništvo;

O.  budući da je u Libiji grupa Wagner barem od 2018. uključena u logističke i borbene operacije potpore pobunjenom libijskom generalu Khalifi Haftaru; budući da je, prema izvješću misije UN-a za utvrđivanje činjenica o Libiji iz listopada 2021., grupa Wagner sudjelovala u ratnim zločinima, uključujući prijeka pogubljenja civila i pritvorenika, porobljavanje, postavljanje međunarodno zabranjenih protupješačkih mina te ubijanje ili sakaćenje civila, uključujući djecu, primjerice u selu al-Sbeaa južno od Tripolija; budući da se u izvješću dokumentiraju višestruka i opetovana kršenja embarga UN-a na oružje i upotreba ruskih vojnih teretnih zrakoplova od strane grupe Wagner; budući da je potpora ruskih plaćenika i vojnih instruktora radikalnim naoružanim skupinama dodatno destabilizirala južno susjedstvo EU-a;

P.  budući da su 12. studenoga 2021. zemlje koje su sudjelovale na Pariškoj konferenciji o Libiji izrazile protivljenje bilo kakvom vanjskom uplitanju u libijske poslove i podržale provedbu akcijskog plana za povlačenje plaćenika, stranih boraca i stranih snaga s libijskog teritorija; budući da je početkom studenoga 2021. Turska poslala otprilike 150 dodatnih sirijskih plaćenika u Libiju, uz 7 000 plaćenika koji su već bili prisutni u zemlji i odani Turskoj, unatoč lokalnim i međunarodnim zahtjevima da se sve strane snage povuku prije parlamentarnih i predsjedničkih izbora zakazanih za 24. prosinca 2021.; budući da je prema završnom izvješću Skupine stručnjaka UN-a za Libiju, u skladu s Rezolucijom 1973 (2011), objavljenom u rujnu 2019., poduzeće Black Shield Security Services iz Ujedinjenih Arapskih Emirata angažiralo sudanske državljane za sudjelovanje u libijskom sukobu;

Q.  budući da se od kraja 2015. operativci grupe Wagner šalju u Siriju kako bi pružili potporu ruskoj vojsci u njezinoj intervenciji za spašavanje Asadova režima; budući da su plaćenici počinili i snimali jezive zločine protiv sirijskog stanovništva, kao što su mučenje, ubojstvo i odrubljivanje glave civilima u blizini Palmire; budući da je sirijski privatni zračni prijevoznik Cham Wings uključen u prijevoz plaćenika iz Rusije u Libiju, a nedavno i u prijevoz migranata u Minsk;

R.  budući da je Radna skupina UN-a o korištenju plaćenika navela izvješća u kojima se tvrdi da je Azerbajdžan uz pomoć Turske rasporedio sirijske plaćenike kako bi održao svoje vojne operacije u regiji sukoba u Gorskom Karabahu;

S.  budući da su 30. srpnja 2018. ubijena tri nagrađena ruska novinara tijekom istrage rudarskih aktivnosti grupe Wagner u Srednjoafričkoj Republici; budući da se, prema Odboru za zaštitu novinara, smrt ruskog novinara Maksima Borodina, koji je izvještavao o aktivnostima grupe Wagner u Siriji u ožujku 2018., može precrtati na slučajeve ostalih novinara koji su umrli u Rusiji a koji su se bavili osjetljivim pitanjima s mogućim posljedicama za vlasti;

T.  budući da je 15. studenoga 2021. potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell najavio konsenzus među ministrima i ministricama vanjskih poslova EU-a o poduzimanju restriktivnih mjera protiv grupe Wagner na predstojećem sastanku Vijeća za vanjske poslove EU-a u prosincu 2021.; budući da je 20. rujna 2021. upozorio na moguću uključenost grupe Wagner u Maliju;

U.  budući da postoje izvješća o dogovoru između grupe Wagner i malijskih vlasti koji uključuje planove o raspoređivanju 1 000 plaćenika u toj zemlji; budući da su u Maliju razmještene misije EU-a u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP);

V.  budući da je Vijeće 7. prosinca 2020. donijelo Uredbu (EU) 2020/1998 kojom se uspostavlja globalni režim sankcija EU-a za kršenje i povrede ljudskih prava kojim se EU-u omogućuje da uvede mjere ograničavanja protiv ciljanih pojedinaca, subjekata i tijela, uključujući države i nedržavne aktere, koji su odgovorni za teška kršenja i povrede ljudskih prava diljem svijeta, koji su u njih uključeni ili su s njima povezani; budući da je odgovornost EU-a da u potpunosti primjenjuje tu uredbu u slučaju kršenja ljudskih prava;

1.  izražava najozbiljniju zabrinutost zbog širokog raspona kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava o kojima i dalje stižu informacije u vezi sa sve većim aktivnostima privatnih vojnih i zaštitarskih društava i za koja, većinom, nitko još nije priveden pravdi;

2.  najoštrije osuđuje gnusne zločine koje su počinili grupa Wagner i povezani privatni vojni subjekti; ističe snažne naznake da je ruska država odgovorna za financiranje, osposobljavanje tih paravojnih skupina, operativno zapovjedništvo nad njima te upravljanje njima; naglašava da se aktivnosti grupe Wagner podudaraju i poklapaju sa širenjem ruskog utjecaja u područjima sukoba; izražava svoje čvrsto uvjerenje da bi se s grupom Wagner i drugim ugovarateljima sigurnosnih usluga pod ruskim vodstvom trebalo postupati kao s posredničkim organizacijama ruske države;

3.  poziva ruske vlasti da provedu ruski Kazneni zakon, posebno članak 359. kojim se zabranjuje novačenje, osposobljavanje, financiranje ili pružanje materijalne pomoći plaćenicima i njihovo korištenje u oružanom sukobu; u tom pogledu poziva ruske vlasti da i državnim poduzećima zabrane angažiranje privatnih vojnih poduzeća za plaćeničke aktivnosti kojima se krši međunarodno humanitarno pravo;

4.  naglašava važnost borbe protiv strategije grupe Wagner i s njom povezanih poduzeća, posebno zataškavanja njezina identiteta upotrebom različitih naziva kako bi se izbjegao međunarodni nadzor;

5.  poziva sve države koje se koriste uslugama grupe Wagner i s njom povezanih poduzeća, posebno Srednjoafričku Republiku, da prekinu sve veze s tom grupom i njezinim zaposlenicima; poziva sve države da se suoče sa svojim odgovornostima u provedbi međunarodnog prava te da istraže prijavljena kršenja ljudskih prava i kazneno gone poduzeća s poslovnim nastanom na njihovu tlu ako sudjeluju u aktivnostima kojima se krši međunarodno pravo; u tom pogledu podupire napore skupina za ljudska prava i pojedinaca da članove grupe Wagner pozovu na odgovornost za zločine počinjene u Ukrajini, Siriji, Libiji i Srednjoafričkoj Republici;

6.  duboko je zabrinut zbog znakova da prijelazna vlast Malija razmatra korištenje privatnih vojnih kompanija, posebno grupe Wagner; apelira na Mali da ne nastavi djelovati u tom smjeru; čvrsto vjeruje da bi sudjelovanje grupe Wagner bilo u suprotnosti s ciljem ponovnog uspostavljanja mira, sigurnosti i stabilnosti u Maliju i zaštite malijskog naroda, što su temeljni ciljevi EU-a u okviru njegovih misija ZSOP-a i država članica EU-a koje djeluju na zahtjev malijskih vlasti;

7.  smatra da misije i operacije EU-a ne mogu na odgovarajući način ostvariti i postići mir, sigurnost i stabilnost u partnerskim zemljama kada u isto vrijeme privatna zaštitarska poduzeća optužena za teška kršenja ljudskih prava djeluju u istoj zemlji; ističe ciljane kampanje dezinformiranja uperene protiv misija i operacija EU-a u Africi za koje bi u okviru modernog hibridnog ratovanja Rusije mogli biti odgovorni grupa Wagner i s njom povezana poduzeća; poziva relevantne jedinice radne skupine StratCom Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) da izvijeste o tim kampanjama dezinformiranja;

8.  poziva EU i njegove države članice da iskoriste sve mogućnosti kako bi relevantnim zemljama priopćili rizike povezane s pristupanjem grupi Wagner i s njom povezanim poduzećima ili suradnjom s njima te da istaknu groznu bilancu kršenja ljudskih prava te grupe; potiče vlade da osiguraju stroge odredbe o poštovanju međunarodnog humanitarnog prava, demokratskom nadzoru i odgovornosti u ugovorima sa stranim privatnim vojnim i zaštitarskim društvima za vojnu pomoć i sigurnosne usluge; potiče države da budu potpuno transparentne u vezi s ugovaranjem usluga vojne potpore, posebno u pogledu broja, zadaća i zapovjednih lanaca privatnih vojnih i zaštitarskih društava koja se nalaze na njihovim državnim područjima, kao i opreme koja se upotrebljava za ispunjavanje njihovih ugovora;

9.  poziva ESVD da pripremi izvješće o aktivnostima grupe Wagner kako bi se dobio jasan pregled različitih kršenja za koja je odgovorna, a čime bi se doprinijelo jamčenju odgovornosti za njihove različite zločine i otvorio put kaznenom progonu tih počinitelja pred međunarodnim sudovima; navodi da će Parlament nastaviti pomno pratiti to pitanje putem izvješća i mogućih saslušanja;

10.  poziva države članice EU-a i njihove saveznike da pojačaju razmjenu obavještajnih podataka o grupi Wagner i s njom povezanim poduzećima;

11.  poziva Komisiju da zajamči da zemlje primateljice ni u kojem slučaju ne mogu koristiti sredstva EU-a za financiranje privatnih vojnih poduzeća s takvom bilancom kršenja ljudskih prava; poziva Komisiju da o toj temi raspravlja u bilateralnom dijalogu sa svim relevantnim zemljama;

12.  zahtijeva da zemlje u kojima se provode misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (ZSOP-a) kako bi poduprle izgradnju kapaciteta države raskinu svoje ugovore s privatnim vojnim i zaštitarskim društvima koja krše ljudska prava; traži od Komisije da kritički preispita potporu EU-a vladama i državnim institucijama povezanima s grupom Wagner; poziva države članice i Komisiju da se suzdrže od pokretanja novih projekata suradnje kojima se pruža izravna proračunska potpora vladama uključenima u rad grupe Wagner; potiče države članice i Komisiju da preusmjere tu proračunsku potporu na organizacije civilnog društva i projekte koji izravno koriste stanovništvu tih zemalja;

13.  podsjeća da bi se EU i njegove države članice trebali obraćati privatnim vojnim i zaštitarskim društvima u područjima sukoba samo kako bi zaštitili svoje prostorije ili zajamčili sigurnost prijevoza i samo ako u potpunosti poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo; ističe da se privatnim vojnim i zaštitarskim društvima ne bi trebale eksternalizirati aktivnosti koje podrazumijevaju upotrebu sile i/ili aktivno sudjelovanje u sukobima, osim u slučaju samoobrane te da se privatnim vojnim i zaštitarskim društvima ni u kojem slučaju ne bi smjelo dopustiti sudjelovanje u ispitivanjima ili pak vođenje ispitivanja; čvrsto vjeruje da bi za sigurnost i obranu ponajprije trebala biti zadužena javna tijela;

14.  poziva na to da se o pitanju aktivnosti grupe Wagner i drugih privatnih vojnih poduzeća u Africi temeljito raspravi na predstojećem sastanku na vrhu EU-a i Afrike;

15.  ponavlja poziv upućen na Pariškoj konferenciji o Libiji održanoj 12. studenoga 2021. da svi strani borci, uključujući plaćenike, napuste libijsko državno područje; potiče Rusiju, Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate i sve ostale države da se pridržavaju tog poziva, da odmah prestanu slati plaćenike u Libiju i da povuku one koji se trenutačno nalaze u zemlji;

16.  apelira na ruske vlasti da povuku sve plaćenike iz istočne Ukrajine i s Krima; podržava napore ukrajinskih vlasti da se članove grupe Wagner koji djeluju na Krimu i u Donbasu dovede pred ukrajinski sud te poziva Interpol na blisku suradnju u tim i drugim sličnim slučajevima;

17.  pozdravlja izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o skorom donošenju ciljanih sankcija EU-a protiv relevantnih pojedinaca i subjekata povezanih s grupom Wagner, kao i protiv pojedinaca i subjekata koji s njome surađuju, koristeći se postojećim režimima sankcija EU-a kao što je globalni režim sankcija EU-a za kršenje ljudskih prava; poziva na to da te sankcije uključuju zabrane putovanja i zamrzavanje imovine operativcima grupe Wagner; poziva partnerske zemlje da donesu slične sankcije, uključujući države članice Afričke unije; poziva EU da pripremi i donese restriktivne mjere za druga privatna vojna i zaštitarska društva koja krše ljudska prava;

18.  poziva sve države članice UN-a da u potpunosti ratificiraju i provedu dodatne protokole uz Ženevske konvencije te da ojačaju međunarodno pravo za učinkovitu zabranu plaćenika, nadovezujući se na duh Konvencije OAU-a o ukidanju korištenja plaćenika u Africi iz 1977., Međunarodne konvencije protiv novačenja, korištenja, financiranja i osposobljavanja plaćenika iz 1989. i Dokumenta iz Montreuxa iz 2008.;

19.  poziva EU i njegove države članice da se pobrinu za uspostavu jasnog i obvezujućeg regulatornog okvira za privatna vojna i zaštitarska društva, posebno u kontekstu otvorene međuvladine radne skupine UN-a, osobito u vezi s velikim projektima u zemljama izvan EU-a ako se oni financiraju sredstvima ulagača ili financijskih institucija sa sjedištem u EU-u, te da osiguraju transparentno praćenje takvih projekata; sa zanimanjem iščekuje nacrt tog okvira koji će biti objavljen u travnju 2022.; poziva subjekte koji sklapaju ugovore s privatnim vojnim i zaštitarskim društvima na obvezno postupanje s dužnom pažnjom;

20.  podržava djelovanje radne skupine UN-a; poziva države u kojima su prijavljena navodna ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su počinila privatna vojna i zaštitarska društva da službeno pozovu Radnu skupinu UN-a o korištenju plaćenika da hitno posjeti te zemlje;

21.  potiče EU i njegove države članice da poduzmu odlučne mjere kako bi se riješio problem nedostatka odgovornosti privatnih vojnih i zaštitarskih društava, među ostalim u vezi s nadzorom i praćenjem transparentnosti; podsjeća sve države na njihovu obvezu da zajamče da privatna vojna i zaštitarska društva u njihovoj nadležnosti ili koja djeluju na njihovu teritoriju poštuju ljudska prava; naglašava potrebu da se osigura pravni lijek, uključujući kaznene sankcije, za slučajeve kršenja ljudskih prava koji proizlaze iz aktivnosti privatnih vojnih i zaštitarskih društava; zahtijeva neometan pristup pravosuđu i pravnoj zaštiti za sve žrtve kršenja ljudskih prava, uključujući zlouporabe koje su počinili ruski plaćenici; poziva EU da potiče i podupire napore u nacionalnim i međunarodnim jurisdikcijama za pokretanje kaznenih postupaka kako bi se privatna vojna i zaštitarska društva smatrala odgovornima za kršenja ljudskih prava; u tu svrhu poziva Rusiju da u potpunosti surađuje s UN-om, EU-om i zemljama u kojima je grupa Wagner navodno počinila zločine;

22.  smatra da bi jačanje misija EU-a za osposobljavanje djelotvornije doprinijelo reformi sigurnosnog sektora u partnerskim zemljama; smatra da bi se brzom provedbom Europskog instrumenta mirovne pomoći, u potpunosti u skladu sa Zajedničkim stajalištem Vijeća o kontroli izvoza oružja(6), međunarodnim pravom u području ljudskih prava, međunarodnim humanitarnim pravom i učinkovitim odredbama o transparentnosti, uključujući detaljan popis opreme koja se pruža u okviru tog instrumenta, povećao utjecaj EU-a u izgradnji kapaciteta oružanih snaga partnerskih zemalja i osiguralo da ne pribjegavaju privatnim vojnim i zaštitarskim društvima koja ne dijele naše vrijednosti;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te parlamentu Ruske Federacije.

(1) SL C 334, 19.9.2018., str. 80. (2) SL C 385, 22.9.2021., str. 24. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0383. (4) SL C 118, 8.4.2020., str. 113. (5) SL L 410 I, 7.12.2020., str. 1. (6) Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme (SL L 335, 13.12.2008., str. 99.).