Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 310., 317. i 325. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o ulozi zviždača u zaštiti financijskih interesa EU-a(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (Direktiva PIF)(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(6),

–  uzimajući u obzir izvješće OLAF-a za 2019.(7) i godišnje izvješće o radu nadzornog odbora OLAF-a za 2019.,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 1/2019 naslovljeno „Borba protiv prijevara u rashodima EU-a: potrebno je odlučno djelovati”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 6/2019 naslovljeno „Suzbijanje prijevara pri potrošnji sredstava EU-a za koheziju: upravljačka tijela moraju poboljšati otkrivanje prijevara, poduzimanje odgovarajućih mjera i koordinaciju relevantnih aktivnosti”,

–   uzimajući u obzir pregled Europskog revizorskog suda br. 6/2020 naslovljen „Rizici, izazovi i prilike u odgovoru EU-a u okviru gospodarske politike na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19”,

–  uzimajući u obzir Skupinu država protiv korupcije (GRECO) i njezino 21. opće izvješće o radu (2020.),

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Public Integrity for an Effective COVID-19 Response and Recovery” („Javni integritet za učinkovit odgovor na bolest COVID-19 i oporavak od nje”), koju je OECD objavio u travnju 2020.,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Corruption in the times of Pandemia” („Korupcija u doba pandemije”), objavljenu u svibnju 2020.(8),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 3. rujna 2020., naslovljeno „31. godišnje izvješće o zaštiti financijskih interesa Europske unije i borbi protiv prijevara – 2019.” (COM(2020)0363) te popratne radne dokumente osoblja(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2020/2221 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama radi pružanja pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i njezinih socijalnih posljedica te u pripremi zelenog, digitalnog i otpornog oporavka gospodarstva (REACT-EU)(10),

–  uzimajući u obzir Instrument za hitnu potporu,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost(11),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/523 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi programa InvestEU i izmjeni Uredbe (EU) 2015/1017(12),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/785 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Unije za borbu protiv prijevara i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 250/2014(13),

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji te Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Mišljenje Revizorskog suda br. 4/2020 o prijedlogu 2020/0101 (COD) Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 u pogledu izvanrednih dodatnih sredstava i provedbenih mehanizama u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” za pružanje pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i pripremi zelenog, digitalnog i otpornog gospodarskog oporavka (REACT-EU); te o izmijenjenom prijedlogu 2018/0196 (COD) Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize(14),

–  uzimajući u obzir priopćenje za medije Europola od 5. lipnja 2020. naslovljeno „Europol launches the European Financial and Economic Crime Centre” („Europol pokreće Europski centar za financijski i gospodarski kriminal”)(15),

–  uzimajući u obzir priopćenje za medije Europola od 12. travnja 2021. naslovljeno „Serious and organised crime in the EU: A corrupting influence” („Koruptivan utjecaj teškog i organiziranog kriminala u EU-u”)(16),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2021. o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i vladavini prava u Malti(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021.o zaštiti financijskih interesa EU-a – borba protiv prijevara – godišnje izvješće za 2019.(18),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. lipnja 2021. o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje provode Komisija i Vijeće(19),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9-0320/2021),

A.  budući da se financijski i gospodarski kriminal odnosi na nezakonita djela koja su pojedinac ili skupina pojedinaca počinili radi stjecanja gospodarske ili profesionalne koristi te uključuju, među ostalim, korupciju, prijevaru, prisilu, tajno dogovaranje, ometanje, pranje novca i financiranje terorizma;

B.  budući da je javnozdravstvena kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19, uz naknadnu ekonomsku krizu i društvena previranja, prisilila EU i javna tijela u državama članicama da pruže dodatna sredstva ili da se uključe u raspolaganje njima, kao i da značajno i brzo povećaju potrošnju;

C.  budući da su Mehanizam za oporavak i otpornost, s omotnicom od više od 670 milijardi EUR, i REACT-EU, s omotnicom od više od 50 milijardi EUR, snažni alati za pomoć zemljama EU-a u oporavku; budući da je već u proljeće 2020. u okviru kohezijske politike pružena hitnu pomoć u vrijednosti od 11,2 milijarde EUR za potporu poduzećima, 7,6 milijardi EUR u preraspodjeli sredstava EU-a za zdravstvene mjere i 4,1 milijarda EUR izravne potpore radnicima;

D.  budući da je 2. travnja 2020., u okviru odgovora EU-a na izbijanje bolesti COVID-19, Komisija predložila aktivirati Instrument za hitnu potporu (ESI);

E.  budući da je odluku o njegovoj aktivaciji Vijeće donijelo samostalno, bez sudjelovanja Parlamenta, u skladu s odredbama o aktivaciji iz članka 2. stavka 1. Uredbe (EU) 2016/369 („Uredba o ESI-ju”)(20);

F.  budući da je Next Generation EU privremeni instrument za oporavak u vrijednosti od oko 800 milijardi EUR u tekućim cijenama, uspostavljen radi potpore oporavku EU-a od pandemije koronavirusa i doprinosu izgradnji zelenije, digitalnije i otpornije Europe;

G.  budući da su zbog pritiska krize postupci nabave i sredstva kontrole na mnogim mjestima učinjeni fleksibilnijima kako bi se ubrzala provedba;

H.  budući da se u planovima odgovora ne posvećuje dovoljno pozornosti upravljanju i problemu nezakonitih aktivnosti kao što su korupcija i prijevare, kao ni mjerama za izbjegavanje nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom;

I.  budući da u krizi nastaju brojne prilike za povrede integriteta te bi se mogao povećati broj prijevara i slučajeva korupcije, kao i nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom, posebno u javnoj nabavi, paketima gospodarskih poticaja i javnim organizacijama;

J.  budući da se, prema Revizorskom sudu, nije posvetilo dovoljno pažnje sprječavanju prijevara te da Komisija nema sveobuhvatne informacije o razmjerima, prirodi i uzrocima prijevara; budući da službene statistike o utvrđenim prijevarama nisu potpune i Komisija dosad nije izvršila procjenu neutvrđenih prijevara(21);

K.  budući da je korupcija velika prijetnja u privatnoj i javnoj sferi te da ima nerazmjeran učinak na najranjivije skupine jer uzrokuje gubitak resursa koji ugrožava dugoročni rast, socijalnu zaštitu i pravedan pristup javnim uslugama (uključujući zdravstvo, obrazovanje i pravosuđe), što narušava povjerenje javnosti, povećava društvene nejednakosti i dovodi u pitanje temeljne vrijednosti Unije; budući da je ključno bolje razumjeti uzroke korupcije kako bi se moglo učinkovito boriti protiv te pojave i njezinih štetnih posljedica;

L.  budući da su brojne skupine organiziranog kriminala aktivne u EU-u te često imaju prekogranični doseg; budući da taj fenomen postaje sve složeniji te da zbog globalizacije i novih tehnologija nastaju nova kriminalna tržišta i načini funkcioniranja, što omogućuje djelovanje s bilo kojeg mjesta na svijetu i u bilo kojem trenutku;

M.  budući da nove tehnologije donose nove mogućnosti otkrivanja i praćenja, čime se smanjuje opterećenje za istražitelje i omogućava se razvoj pametnijih provedbenih mjera;

N.  budući da integritet financijskog sustava Unije ovisi o transparentnosti korporativnih i drugih pravnih subjekata, trustova i sličnih pravnih aranžmana;

O.  budući da je Komisija poduzela niz mjera za rješavanje pitanja rizika povezanih s korupcijom i zlouporabom sredstava u Uniji, među kojima je i napredak u pogledu zakonodavnih prijedloga o sprečavanju pranja novca, zaštiti zviždača, javnoj nabavi i europskom mehanizmu vladavine prava;

P.  budući da, prema posljednjem izvješću Transparency Internationala i centra za suradnju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO CC)(22), Europska komisija ne poštuje u potpunosti vlastite obveze u pogledu transparentnosti kao ni međunarodna načela „dobre prakse” kad je riječ o transparentnosti javnih ugovora jer previše pribjegava redigiranju radi prekrivanja elemenata teksta u ugovorima o predviđenoj kupoprodaji; budući da je Komisija, međutim, zakonom obvezna poštovati odredbe Financijske uredbe te da je potrebna bolja i poboljšana struktura za brži odgovor Komisije u budućim krizama;

Q.  budući da je za suzbijanje korupcije potrebno to da vlada preuzme odgovornost za reforme, kao i potpora javnosti, preuzimanje političke obveze, međunarodna suradnja i zajedničko djelovanje s civilnim društvom i privatnim sektorom;

R.  budući da u situaciji koju karakteriziraju visoka očekivanja, snažan pritisak i nezabilježen obujam potrošnje odgovornost za suočavanje s tim izazovom snose javni dužnosnici, kojima je potrebna odgovarajuća potpora kako bi se nosili s povišenim profesionalnim standardima i novim poteškoćama u ispunjavanju zadaća; budući da, osim toga, dužnosnici nisu nužno u mogućnosti odmah biti svjesni situacija u kojima postoji sukob interesa;

S.  budući da postoje dokazi da profesionalizacija i odgovarajuće plaće u javnoj nabavi pozitivno utječu na suzdržavanje javnih dužnosnika od korupcije(23);

T.  budući da se Ugovorom iz Lisabona osnažila uloga Europskog parlamenta u smjeru veće dosljednosti, parlamentarnog nadzora i demokratske odgovornosti;

U.  budući da je borba protiv korupcije ključna za zaštitu financijskih interesa EU-a i održavanje povjerenja građana u institucije EU-a;

1.  prima na znanje da su nedavne krize potvrdile da postoji potreba za mogućnošću mobilizacije ulaganja i pružanje financijske potpore već u prvim godinama oporavka; svjestan je činjenice da u doba krize sredstva moraju biti dostupna unutar kratkih rokova i u brzo promjenjivim okolnostima; napominje da znatna količina dodatnih sredstava koja se troše u kratkom roku povećava pritisak na sustave kontrole; naglašava, međutim, da brzo raspoređivanje sredstava i brzo usvajanje zakonodavnih akata treba popratiti odgovarajućim administrativnim mjerama; ističe da pritisak za pružanje potpore i potreba da se sredstva iskoriste u najkraćem mogućem roku može rezultirati povećanim rizikom od korupcije, prijevare i drugih nepravilnosti te da takva situacija zahtijeva učinkovite preventivne mjere i procese upravljanja kontrolom; ponavlja da svi postupci javne nabave moraju biti u skladu s najvišim standardima otvorenosti, transparentnosti i odgovornosti;

2.  poziva Komisiju i države članice da u svoje strategije za borbu protiv korupcije uvrste ciljane mjere za potrošnju javnog novca u kriznim vremenima; u tom pogledu ističe da se pravila o zaštiti financijskih interesa Unije jednako primjenjuju i u slučaju hitne potpore i instrumenata za hitnu potporu kao što su CRII, CRII+, REACT-EU i Mehanizam za oporavak i otpornost;

3.  skreće pozornost na važnu ulogu preventivnih mjera u predviđanju rizika od korupcije u kriznim situacijama i učinkovitom odgovoru na njih te u jačanju antikorupcijskih politika i politika integriteta, kao i tijela koja ih provode, a time i u poboljšanju općeg upravljanja; smatra da će u tom pogledu kriza uzrokovana bolešću COVID-19 u narednim godinama rezultirati većom pozornošću na upravljanje zbog povećanih napora u borbi protiv štetnih utjecaja pandemije i troškova za ljude i gospodarstva;

4.  smatra da je vladavina prava ključan preduvjet za poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja sredstvima za hitne slučajeve u okviru proračuna EU-a; podsjeća da se vladavina prava primjenjuje u svakom trenutku, uključujući u kriznim vremenima, i da se hitnim mjerama mora osigurati poštovanje vladavine prava i načela proporcionalnosti i nužnosti te da te mjere moraju biti vremenski ograničene i da se redovito mora preispitivati njihov učinak;

5.  ističe da izvanredne situacije, posebno zdravstvene i sigurnosne krize, također utječu na funkcioniranje javnih tijela i stvaraju prilike za povrede integriteta, što može dovesti do zlouporabe sredstava i korupcije u vrijeme kada su javna sredstva već pod pritiskom; potiče Komisiju da riješi pitanje otpornosti institucija EU-a u takvim situacijama kako bi se zaštitila sredstva za hitne slučajeve;

6.  ponavlja potrebu za povećanjem ukupne transparentnosti gospodarskog i financijskog okruženja Unije jer sprječavanje gospodarskih i financijskih kaznenih djela ne može biti učinkovito sve dok se počiniteljima kaznenih djela ne onemogući traženje zaklona za svoja djela uz pomoć netransparentnih struktura;

7.  naglašava da si u tom pogledu EU, kako njegove institucije tako i države članice, ne može priuštiti gubitak dragocjenih sredstava i u najboljim vremenima, a još manje tijekom i nakon pandemije;

8.  prima na znanje sve napore koje je Komisija uložila u povećanje reformi u području transparentnosti, kontrole i borbi protiv korupcije u državama članicama uz pomoć poboljšanog instrumentarija za vladavinu prava; izražava zabrinutost, međutim, što provedba tih reformi nailazi na određeni otpor u nekim državama članicama, što se u većini slučajeva može objasniti zakonodavnim ili institucionalnim razlikama ili, u vrlo ograničenom broju slučajeva, činjenicom da one utječu na osobne interese zakonodavaca i vladinih dužnosnika zaduženih za njihovu provedbu; ustraje u tome da je potrebno spriječiti sve aktualne ili potencijalne sukobe interesa koji utječu na zakonodavce i vladine dužnosnike te da države članice moraju uspostaviti čvrste okvire za borbu protiv korupcije;

9.  podsjeća da je potrebno uložiti više napora u ex ante kontrole kad je riječ o sljedivosti sredstava, posebno u slučajevima kada se takve kontrole i evaluacije provode u okviru izvanrednih mjera; ponavlja da vlade i druga javna tijela trebaju učinkovito i transparentno izvještavanje, neovisne ex post revizije i postupke utvrđivanja odgovornosti, kao i otvorene kanale komunikacije s civilnim društvom i privatnim sektorom, kako bi se pobrinuli da novac i mjere zaista pomažu onima kojima je to najpotrebnije; ističe važnost pružanja ažuriranih, transparentnih i pouzdanih informacija javnosti tijekom kriznih situacija;

10.  naglašava ključnu ulogu organizacija civilnog društva i istraživačkih novinara u osuđivanju korupcije; stoga izražava žaljenje zbog toga što je tijekom pandemije bolesti COVID-19 više država članica donijelo mjere kojima se otežao javni pristup dokumentima te zbog toga što su medijski djelatnici imali poteškoće u pristupanju javnim dokumentima, neopravdano bi im bio uskraćen pristup njima te su u vezi s time bili suočeni s pritiskom i prijetnjama; smatra da je važno održavati građane informiranima i uključiti ih u borbu protiv korupcije, kao i potpuno ih zaštititi od negativnih posljedica u privatnom i profesionalnom životu, osobito u slučaju zviždača; u tom pogledu ponovno ističe potrebu za brzom provedbom Direktive (EU) 2019/1937 o zaštiti zviždača;

11.  ističe da je sudjelovanje građana u javnom donošenju odluka ključno za uspješnu reakciju u kriznim situacijama; potiče države članice da razviju sveobuhvatne planove za upravljanje krizama kako bi se pripremile za slične situacije u budućnosti te da u njih uvrste zaštitne mjere u pogledu uloge civilnog društva kao javnog nadzornika; podsjeća da je javni pristup dokumentima u strojno čitljivom formatu ključan element za jamčenje transparentnosti i nadzora nad javnom potrošnjom; poziva Komisiju da osigura odgovarajuće platforme za sudjelovanje i podsjeća na aktualnu mogućnost prijavljivanja navodnih slučajeva prijevare Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO) i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF);

12.  napominje da usred ekonomske, sigurnosne ili zdravstvene krize vlade nastoje učiniti postupke ugovaranja fleksibilnijima u cilju brzog odgovora na krizu; ističe činjenicu da već i Direktiva EU-a o javnoj nabavi omogućava puno brže postupke uz manje administrativno opterećenje te da bi vlade država članica trebale upravljati tim postupcima u okviru postojećih pravnih zahtjeva; ističe da bi svako ublažavanje postupaka i donošenje mjera pojednostavnjenja, koje bi moglo biti potrebno tijekom kriznih situacija kako bi se spriječile skupe pogreške i nepravilnosti koje se ne smatraju prijevarom zbog složenosti pravila, trebalo dopuniti posebnim smjernicama i pomno nadzirati s pomoću ex post mehanizama;

13.  pozdravlja usklađeno i odlučno djelovanje na razini EU-a čiji je rezultat usvajanje širokog paketa inicijativa i instrumenta Next Generation EU, koji su usmjereni na posljedice disruptivne pandemije bolesti COVID-19 za poduzeća i zdravlje građana diljem EU-a; naglašava, međutim, da je dosad nezabilježeno povećanje sredstava EU-a podložno povećanom riziku od korupcije i prijevare te da donosi dodatne izazove u pogledu praćenja i odgovornosti; poziva Komisiju i države članice da ojačaju i provedu učinkovite politike borbe protiv korupcije;

14.  podsjeća, u cilju jamčenja transparentnosti, odgovornosti i učinkovitosti potrošnje EU-a na važnost sustava praćenja i revizije u okviru sredstava pod podijeljenim upravljanjem; ponavlja da Parlament ima ključnu ulogu u nadzoru paketa poticaja te da ga Komisija mora redovito obavješćivati o njegovoj provedbi;

15.  napominje da Mehanizam za oporavak i otpornost(24), ključni instrument u središtu instrumenta Next Generation EU, omogućava da se državama članicama ponude bespovratna sredstva (do 312 milijardi EUR) i zajmovi (do 360 milijardi EUR)(25) za javna ulaganja i reforme usmjerene na rješavanje strukturalnih slabosti i povećanje otpornosti gospodarstava država članica, uz stavljanje naglaska na održivu tranziciju, digitalnu transformaciju, gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, institucijsku otpornost i stup socijalnih prava;

16.   pozdravlja činjenicu da je putem delegiranog akta Komisiji delegirana ovlast za uspostavu tablice pokazatelja za pomno praćenje provedbe planova za oporavak i otpornost država članica;

17.  podsjeća da će spomenuta tablica pokazatelja poslužiti kao temelj za dijalog o oporavku i otpornosti te da bi je Komisija trebala ažurirati dvaput godišnje; u tom kontekstu poziva Komisiju da zajamči da se napredak postignut u provedbi utvrđenih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti prati temeljito i strogo u skladu s Uredbom o Mehanizmu za oporavak i otpornost, na temelju utvrđenih zajedničkih pokazatelja i metodologije izvješćivanja; nadalje, podsjeća da su za Mehanizam za oporavak i otpornost na snazi uvjeti kojima se jamči transparentno korištenje isplaćenih sredstava i kojima bi se trebali spriječiti korupcija, prijevare, dvostruko financiranje i sukobi interesa te smatra da bi kontrole trebalo proširiti i na stvarne troškove krajnjih korisnika; pozdravlja činjenicu da su zahvaljujući Europskom parlamentu države članice sada obvezne pružati informacije o krajnjim primateljima;

18.  potiče tijela EU-a i nacionalna tijela da pri razvoju i provedbi hitnih mjera i mjera oporavka uzimaju u obzir doprinos lokalnih i regionalnih vlasti;

19.  napominje da je Parlament u svojoj rezoluciji o stajalištu Parlamenta o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje provode Komisija i Vijeće, izrazito ustrajao na transparentnosti i odgovornosti Komisije, država članica i svih provedbenih partnera u postupku provedbe;

20.  poziva Komisiju da pomno prati potencijalne rizike za financijske interese EU-a i da ne izvršava plaćanja ako nisu ostvarene ključne etape povezane s mjerama za sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje korupcije i prijevare; nadalje, poziva Komisiju da smjesta obavijesti proračunska tijela o svim situacijama u kojima se sredstva ne isplaćuju zbog navoda o zlouporabi, korupciji, prijevari ili kršenjima vladavine prave te ako države članice nemaju uspostavljene adekvatne sustave za borbu protiv prijevara;

21.  smatra da bi trebalo težiti dobrom financijskom upravljanju i da apsorpcija, iako ostaje važan cilj, ne bi trebala biti prioritet u odnosu na uspješnost, razmatranja o vrijednosti za novac i dodanu vrijednosti programa za EU te da bi se u slučaju nepravilnosti povrati trebali osigurati financijskim ispravcima;

22.  poziva države članice da uključe procjene rizika od korupcije u faze izrade i provedbe programa u područjima gospodarskih poticaja i subvencija; napominje da bi se rizične situacije trebale rješavati sveobuhvatno i, kada je to moguće, pristupom koji uključuje sve razine uprave;

23.  smatra da je veća transparentnost, uz tehnologiju i znanost o podacima, od ključne važnosti u sprječavanju i smanjenju korupcije; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da u potpunosti iskoriste dostupne alate, poput sustava ranog otkrivanja i isključivanja (EDES), alata Arachne i sustava za upravljanje nepravilnostima (IMS), kako bi djelotvorno i učinkovito utvrdili problematične gospodarske subjekte i privatne osobe (ili fizičke osobe) koji su s njima povezani kroz izravno i neizravno upravljanje;

24.  ističe dodatne koristi koje razmjena informacija može imati u borbi protiv korupcije; potiče Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se to ostvari s pomoću digitalnog, interoperabilnog i standardiziranog sustava za prikupljanje podataka te potiče države članice da međusobno i s relevantnim tijelima EU-a (posebno s Europskim revizorskim sudom, OLAF-om, Uredom europskog javnog tužitelja i Europolom) razmjenjuju informacije radi uže suradnje, posebno u kriznim situacijama, u cilju boljeg prikupljanja podataka, veće učinkovitosti kontrola i osiguravanja povrata zloupotrijebljenih sredstava;

25.  naglašava da je ključno znati tko ima koristi od sredstava EU-a kako bi se spriječili korupcija, nepravilna potrošnja i zlouporaba sredstava; izražava žaljenje zbog toga što podaci za utvrđivanje gospodarskih subjekata i njihovih stvarnih vlasnika trenutačno nisu lako dostupni ili su potpuno nedostupni(26); smatra da bi uspostava jedinstvene i interoperabilne baze podataka s izravnim i krajnjim korisnicima subvencija EU-a bila važan korak prema ispravljanju te situacije;

26.  naglašava da mora postoji mogućnost utvrđivanja korisnika u svim državama članicama neovisno o fondovima, uključujući fondove u okviru izravnog i podijeljenog upravljanja; ističe da bi baza podataka trebala biti ograničena na potrebne informacije i da se informacije smiju objavljivati, u skladu s važećom sudskom praksom Suda Europske unije; apelira na države članice da surađuju s Komisijom kako bi se stvorila jedinstvena i centralizirana baza podataka za praćenje novčanih tokova EU-a;

27.  ustraje na potrebi za osnaživanjem sustava ranog otkrivanja i isključivanja i njegova područja primjene u kontekstu predstojeće ciljane revizije Financijske uredbe; poziva Komisiju da proširi područje primjene tog sustava na fondove u okviru podijeljenog upravljanja, uz dužno poštovanje načela proporcionalnosti i primjerenosti;

28.  izražava žaljenje zbog činjenice da OLAF i Revizorski sud nemaju neograničen pristup alatu za procjenu rizika Arachne te su obvezni tražiti pristup izračunu rizika aplikacije Arachne za svaki pojedinačni slučaj, što komplicira proces razmjene informacija i otežava otkrivanje novih obrazaca rizika i reakcija na njih; smatra da je potrebno pronaći rješenje kojim bi se OLAF-u i Revizorskom sudu omogućio pristup alatu za procjenu rizika Arachne; smatra da bi integracija aplikacije Arachne u nacionalne sustave upravljanja i kontrole trebala biti obvezna za sva upravljačka tijela;

29.  poziva Komisiju da ocijeni odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 u nekoliko područja, među ostalim u pogledu preventivnih mjera za borbu protiv korupcije, analize empirijskih dokaza i stope apsorpcije zahtjeva za plaćanje, da ispita je li korupcija utjecala na ishod i je li integritet bio poštovan ili ugrožen te da izvijesti Parlament o glavnim zaključcima kako bi Parlament (kao tijelo nadležno za davanje razrješnice) u razrješnicu za 2020. mogao uključiti posebno poglavlje o sredstvima za hitne slučajeve i rashodima povezanima s krizama;

30.  izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija prekomjerno upotrebljava redigiranje kako bi prekrila dijelove teksta sporazumâ o predviđenoj kupoprodaji; ustraje u tome da su, neovisno o osjetljivosti informacija, takvi detalji važni za poboljšanje odgovornosti i globalnog odgovora na virus; poziva Komisiju da se u odgovoru na buduće krize na bolji način posveti aspektima transparentnosti i odgovornosti, čime bi doprinijela povećanju povjerenja javnosti, poticanju javne rasprave i promicanju vrijednosti EU-a; napominje da Komisija primjenjuje članak 38. stavak 3. točku (d) Financijske uredbe, koji se odnosi na slučaj u kojem otkrivanje podataka može naštetiti komercijalnim interesima primatelja, i poziva na razmjernost između učinkovitog nadzora i pune odgovornosti za upotrebu sredstava s javnim interesom;

31.  smatra da bi, kada bi relevantni podaci o javnoj nabavi bili javno dostupni za analizu, kada bi im se moglo brzo i lako pristupiti u otvorenom i standardiziranom formatu, zajedno s podacima o sudskim presudama i registrima društava, to značajno moglo doprinijeti sprječavanju i otkrivanju potencijalnih slučajeva korupcije; stoga smatra da sve relevantne informacije o ugovorima o javnoj nabavi (pri kojima se koristi javni novac) trebaju biti javno dostupni, objavljeni na posebnim stranicama uz minimalno redigiranje te u cijelosti u skladu sa zaštitom podataka i drugim pravnim zahtjevima;

32.  napominje da, u skladu s Uredbom (EU) 2016/369 od 15. ožujka 2016. o pružanju hitne potpore unutar Unije, odluku o aktivaciji ESI-ja donosi Vijeće na temelju prijedloga Komisije; međutim, kritizira činjenicu da je, unatoč njegovoj snažnoj povezanosti s proračunom EU-a, ESI aktiviran a da se nisu u potpunosti poštovale ovlasti Parlamenta kao proračunskog tijela i krajnjeg nadzornika proračuna EU-a;

33.  izražava žaljenje zbog činjenice da, unatoč pokušajima da se postigne jasan pregled, Odbor za proračune i Odbor za proračunski nadzor nemaju pristup relevantnim podacima o sredstvima EU-a potrošenima u sklopu ESI-ja za financiranje sporazuma o predviđenoj kupoprodaji koja iznose otprilike 2,5 milijardi EUR za šest sporazuma o predviđenoj kupoprodaji;

34.  prima na znanje da Sporazum o zajedničkoj nabavi(27) omogućuje državama članicama, EGP-u i drugim zemljama da zajednički pregovaraju o boljim uvjetima za opskrbu medicinskom opremom; poziva Komisiju da procijeni učinkovitost i djelotvornost Sporazuma o zajedničkoj nabavi i zaliha medicinske opreme u okviru sustava rescEU kako bi se utvrdile dobre prakse za buduće krize; osim toga, potiče Komisiju da uspostavi čvrst i transparentan okvir javne nabave EU-a, za slučajeve kada se djelomično ili u potpunosti koriste sredstva iz proračuna EU-a, koji bi Parlamentu omogućio sveobuhvatni nadzor, posebno nad glavnim rashodovnim područjima povezanima s gospodarskim, sigurnosnim ili zdravstvenim krizama;

35.   apelira na Komisiju da predloži izmjenu Financijske uredbe kojom bi uključila čvrstu pravnu osnovu za obveznu uporabu otvorenih i standardiziranih podataka o javnoj nabavi te kako bi informatički sustavi za proračunski nadzor postali obvezni, javni i interoperabilni s nacionalnim bazama podataka;

36.  poziva Komisiju i države članice da zajedno rade na usvajanju pouzdanih nacionalnih strategija za borbu protiv prijevara kojima se pruža mogućnost koordinacije djelovanja različitih subjekata i jamči optimizacija sredstava i pokrivenost svih područja interesa (rashodi pod neizravnim i podijeljenim upravljanjem, nacionalna sredstva itd.); napominje da je do kraja 2020. godine 14 država članica donijelo nacionalnu strategiju za borbu protiv prijevara, a pet ih je pokrenulo postupke za njihovo donošenje; dodaje da to predstavlja napredak u odnosu na 2019., ali izražava žaljenje zbog činjenice da nisu sve države članice još usvojile nacionalnu strategiju za borbu protiv prijevara ili da to namjeravaju učiniti; izražava zabrinutost zbog toga što se postojeće strategije razlikuju po opsegu i podrobnosti te ih je u tom pogledu potrebno ažurirati;

37.  snažno potiče države članice da usklade svoje standarde i poziva Komisiju da pokrene postupke zbog povrede prava protiv država članica koje to odbiju učiniti; poziva Komisiju da podrži države članice u poboljšanju njihovih strategija kako bi se zajamčilo postojanje snažnih nacionalnih strategija borbe protiv prijevara diljem Unije;

38.  smatra važnim da Komisija u svojem predstojećem izvješću o vladavini prava ocijeni ne samo postojanje nego i učinkovitost nacionalnih strategija borbe protiv prijevara; nadalje, smatra da bi se buduća izvješća o vladavini prava trebala temeljiti na dobrim praksama i sadržavati preporuke za svaku državu članicu o tome kako riješiti utvrđene probleme ili ispraviti nedostatke, uključujući, prema potrebi, rokove za provedbu i mjerila koja treba pratiti; smatra da bi trebalo razmotriti i mjere donesene kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19 koje utječu na vladavinu prava;

39.  podsjeća da je zaštita financijskih interesa Unije od iznimne važnosti i da su potrebni stalni i snažni napori u tom pogledu na svim razinama;

40.  ustraje na potrebi za suradnjom između EPPO-a i drugih tijela EU-a poput Eurojusta, Europola i OLAF-a na provođenju kaznenih istraga i u progonu unutar njihovih mandata/djelokruga; naglašava ključnu ulogu navedenih institucija i tijela tijekom hitnih situacija i kriza u borbi protiv onih koji iskorištavaju sredstva EU-a te u tom pogledu prima na znanje radne dogovore koje su te institucije i tijela potpisale; naglašava da je učinkovita suradnja moguća samo ako tijela EU-a imaju političku potporu i raspolažu dostatnim ljudskim i financijskim resursima;

41.  kritizira činjenicu da je Komisija zanemarila poziv Parlamenta da se proširi plan zapošljavanja EPPO-a i da nije provela sporazum o mirenju iz 2020.; ponavlja potrebu za povećanim resursima i osobljem EPPO-a i OLAF-a kako bi se olakšala borba protiv korupcije, prijevara, nepravilne potrošnje i zlouporabe sredstava;

42.  upozorava na to da organizirane kriminalne skupine djeluju bez granica i da sve više stječu imovinu u državama članicama različitima od one u kojoj djeluju te u trećim zemljama;

43.  poziva na pojačanu međunarodnu suradnju na uzimanju dokaza, uzajamnom priznavanju, dostavi pismena i oduzimanju i zamrzavanju imovine s ciljem pružanja nadležnim tijelima sredstava za praćenje, zamrzavanje i oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima te upravljanje njome; stoga poziva Komisiju da podrži i promiče usklađivanje definicija kaznenog djela korupcije diljem Unije, kao i da bolje koristi postojeće skupove podataka i metodologiju izrade novih skupova radi dobivanja usporedivih podataka iz cijelog EU-a o postupanju u predmetima povezanima s korupcijom;

44.  poziva na veću suradnju između predstavnika nacionalnih tijela i OLAF-a kako bi se osiguralo da se propisno razmotre istrage koje se provode u vezi s prijevarama na štetu proračuna EU-a;

45.  ističe da je Skupina država protiv korupcije (GRECO) izdala sveobuhvatne preporuke državama članicama u pogledu uporabe javnog novca u kriznim i hitnim situacijama; poziva sve države članice da u potpunosti provedu te preporuke, čime će se povećati transparentnost i odgovornost; pozdravlja, u tom pogledu, mogućnost da EU postane punopravni član GRECO-a;

46.  pozdravlja paket zakonodavnih prijedloga koji je Komisija predstavila u cilju strožih pravila EU-a o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma; poziva na učinkovitu i dosljednu provedbu budućeg okvira kojim se predviđaju hitne situacije u kojima bi stabilnost i sigurnost u EU-u mogle biti ugrožene;

47.  sa zabrinutošću prima na znanje zaključak Europola da su kriminalci digitalno vješti, što znači da gotovo sve kriminalne aktivnosti sada imaju određenu internetsku komponentu i da su mnogi zločini u potpunosti migrirali na internet; izražava zabrinutost zbog toga što se zbog novih tehnologija tradicionalni zločini mogu počiniti na netradicionalan način, s bilo kojeg mjesta u svijetu i u bilo kojem trenutku; poziva Komisiju i države članice da odlučno ulažu i pokažu snažnu političku predanost suočavanju s tim novim izazovima;

48.  mišljenja je da je napredak u području umjetne inteligencije velika prilika da javni sektor otkriva i sprječava prijevare, na primjer jačanjem središnjih analitičkih kapaciteta Komisije, jer se informatičkim alatima mogu jednostavno pronaći, povezati i analizirati potrebni podaci te otkriti potencijalne nepravilnosti, prijevare i korupcija; poziva Komisiju i države članice da koriste jedinstven, integriran i interoperabilan sustav za informiranje i praćenje, uključujući jedinstven alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika, radi pristupa relevantnim podacima i njihovoj analizi te za povećanje pouzdanosti kontrole, s ciljem opće primjene, među ostalim uz pomoć instrumenta za tehničku potporu;

49.  napominje da je prikupljanje podataka o onima koji u konačnici imaju izravnu ili neizravnu korist od financiranja Unije u okviru podijeljenog upravljanja te za projekte i reforme koji se podupiru Mehanizmom za oporavak i otpornost, uključujući podatke o stvarnim vlasnicima primatelja sredstava, nužno kako bi se osigurale učinkovite kontrole i revizije te da bi pravila povezana s prikupljanjem i obradom takvih podataka trebala biti u skladu s primjenjivim pravilima o zaštiti podataka;

50.  ističe prednosti koje digitalni zemljišni registri donose u pogledu transparentnosti vlasništva te sprečavanju korupcije i borbi protiv nje; pozdravlja inicijative Komisije za provedbu takvih programa diljem EU-a; poziva nacionalna tijela da surađuju s Komisijom u cilju opsežne provedbe tih programa;

51.  smatra da bi centralizirani sustav informiranja i praćenja trebao uključivati zahtjeve u pogledu javne nabave s javno dostupnim podacima za cijeli EU, raščlanjenima po zemljama, za ugovaratelje i javne naručitelje za sustavno izvješćivanje o konkretnim projektnim podacima, o napretku u ostvarenju ključnih etapa te o izravnim i krajnjim stvarnim vlasnicima (u standardiziranom formatu); mišljenja je da bi takav sustav trebalo uspostaviti kako bi se olakšalo prikupljanje podataka, njihova interoperabilnost i obrada na razini EU-a te kako bi se zajamčile učinkovite kontrole i revizije; ističe da bi sustav trebao biti ograničen na potrebne informacije i da bi trebalo biti moguće objavljivati informacije u skladu s važećom sudskom praksom Suda Europske unije; međutim, ističe da bi se na nacionalnoj razini mogla uvesti srednja razina (tj. decentralizirana točka prikupljanja) kako bi se olakšalo prikupljanje podataka, uzimajući u obzir jezične razlike i lokalne specifičnosti (kao što su regionalne odgovornosti);

52.  predlaže upotrebu sustava objavljivanja financijskih podataka / imovinskih kartica za sprječavanje, otkrivanje, istragu i/ili progon korupcije u cilju promicanja odgovornosti i osviještenosti među javnim službenicima, čime bi se izbjegli sukobi interesa;

53.  smatra da podatkovne platforme mogu ojačati mehanizme nadzora i poboljšati učinkovito dijeljenje informacija s drugim vladinim službama;

54.  vjeruje u prednosti profesionalizacije i odgovarajućih plaća u javnoj nabavi, odnosno da je zapošljavanje specijaliziranog, dobro obučenog i dobro plaćenog osoblja za javnu nabavu koje dijeli svoju stručnost, znanje i informacije (o tržištu), i preko granica država članica, pozitivna praksa koju treba provoditi usporedno s drugim tehnikama sprječavanja korupcije;

55.  potiče države članice da dobro iskoriste financijska sredstva i programe EU-a; poziva nacionalna tijela da surađuju s OLAF-om u cilju osposobljavanja osoblja o različitim vrstama prijevara, trendovima, prijetnjama i rizicima, korupciji i drugim nezakonitim aktivnostima koje utječu na financijske interese EU-a;

56.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 94, 28.3.2014., str. 1. (2) SL L 94, 28.3.2014., str. 65. (3) SL C 252, 18.7.2018., str. 56. (4) SL L 198, 28.7.2017., str. 29. (5) SL L 156, 19.6.2018., str. 43. (6) SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (7) OLAF, „20. izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, od 1. siječnja do 31. prosinca 2019.”, 2020. (8) Gallego, J., Prem, M. i Vargas, J.F., „Corruption in the times of Pandemia” („Korupcija u doba pandemije”), svibanj 2020. (9) SWD(2020)0156, SWD(2020)0157, SWD(2020)0158, SWD(2020)0159 i SWD(2020)0160. (10) SL L 437, 28.12.2020., str. 30. (11) SL L 57, 18.2.2021., str. 17. (12) SL L 107, 26.3.2021., str. 30. (13) SL L 172, 17.5.2021., str. 110. (14) SL C 272, 17.8.2020., str. 1. (15) https://www.europol.europa.eu/newsroom/news/europol-launches-european-financial-and-economic-crime-centre (16) https://www.europol.europa.eu/newsroom/news/serious-and-organised-crime-in-eu-corrupting-influence (17) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0148. (18) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0337. (19) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0288. (20) SL L 70, 16.3.2016., str. 1. (21) Borba protiv prijevara u rashodima EU-a: potrebno je odlučno djelovati (europa.eu) (22) http://ti-health.org/wp-content/uploads/2021/05/For-Whose-Benefit-Transparency-International.pdf (23) https://ec.europa.eu/anti fraud/sites/default/files/docs/body/identifying_reducing_corruption_in_public_procurement_en.pdf (24) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32021R0241 (25) Oboje u cijenama iz 2018. (26) Studija „The Largest 50 Beneficiaries in each EU Member State of CAP and Cohesion Funds” („Pedeset najvećih korisnika ZPP-a i kohezijskih fondova u svakoj državi članici EU-a”), Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel za proračunska pitanja, svibanj 2021. (27) https://ec.europa.eu/health/security/preparedness_response_hr