Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 194.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o maksimalnom iskorištavanju potencijala za energetsku učinkovitost fonda zgrada EU-a(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o pristupu pristojnim i cjenovno pristupačnim mogućnostima stanovanja za sve(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o europskoj strategiji za integraciju energetskih sustava(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2021. o europskoj strategiji za vodik(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada(5) (Direktiva o energentskim svojstvima zgrada),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ(6) (Direktiva o energetskoj učinkovitosti),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/94/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva(7), koja će se uskoro preispitati,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila(8) i prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU) 2019/631 o jačanju navedenih standardnih vrijednosti u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije od 14. srpnja 2021. (COM(2021)0556),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”)(9),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2019/786 od 8. svibnja 2019. o obnovi zgrada(10),

–  uzimajući u obzir Preporuku Komisije (EU) 2019/1019 od 7. lipnja 2019. o modernizaciji zgrada(11),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i Rezoluciju Parlamenta od 15. siječnja 2020. o istoj temi(12),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2020. naslovljenu „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – za čišću i konkurentniju Europu” (COM(2020)0098),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020)0662),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020)0789),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. srpnja 2021. naslovljenu „Strategija za financiranje tranzicije prema održivom gospodarstvu” (COM(2021)0390),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 25. ožujka 2021. naslovljen „ Preliminarna analiza dugoročnih strategija obnove u 13 država članica” (SWD(2021)0069),

–  uzimajući u obzir nedavno objavljen paket „Spremni za 55 %”,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za promet i turizam,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0321/2021),

A.  budući da 36 % ukupnih emisija stakleničkih plinova potječe od zgrada i budući da je sektor obnove zgrada jedno od ključnih područja za smanjenje emisija stakleničkih plinova i ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu klimatske neutralnosti i energetske učinkovitosti te ostvarenje ciljeva iz europskog zelenog plana;

B.  budući da će temeljita i postupna temeljita obnova 210 milijuna postojećih zgrada biti ključna za svaku izvedivu strategiju jer su te zgrade energetski najneučinkovitije i potencijalno je potrebno obnoviti do 110 milijuna zgrada(13);

C.  budući da 2019. 6 % kućanstava u EU-u nije moglo platiti režije; budući da energetska učinkovitost zgrada može pozitivno utjecati na borbu protiv energetskog siromaštva;

D.  budući da je stopa obnove zgrada trenutačno vrlo niska i iznosi oko 1 % godišnje, a stopa temeljite obnove iznosi 0,2 % godišnje; budući da programi obnove ne obuhvaćaju uvijek poboljšanje energetske učinkovitosti ni povećanja obnovljivih izvora energije;

E.  budući da je u skladu s definicijom iz članka 2. stavka 18. Uredbe (EU) 2018/1999(14) o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime „energetska učinkovitost na prvom mjestu” vodeće načelo energetske politike EU-a u cilju povećanja učinkovitosti potražnje za energijom i opskrbe energijom, posebno putem troškovno učinkovite štednje energije u krajnjoj potrošnji, inicijativa za upravljanje potražnjom i učinkovitije pretvorbe, prijenosa i distribucije energije;

F.  budući da prema procjeni Komisije u kućanstvima EU-a samo grijanje i topla voda čine 79 % ukupne krajnje potrošnje energije (192,5 Mtoe)(15);

G.  budući da je cilj posljednje revizije Direktive o energetskim svojstvima zgrada iz 2018. u okviru Direktive (EU) 2018/844(16) bio ubrzati obnovu postojećih zgrada do 2050., poduprijeti modernizaciju svih zgrada pametnim tehnologijama i jasnijom vezu s čistom mobilnošću te osigurati stabilno okruženje za donošenje odluka o ulaganju i omogućiti potrošačima i poduzećima donošenje informiranijih odluka za uštedu energije i novca;

H.  budući da je od posljednje revizije Direktive o energetskim svojstvima zgrada EU usvojio cilj postizanja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.;

I.  budući da se Direktivom o energetskim svojstvima zgrada obvezuje države članice da donesu dugoročne strategije obnove, ali ih se ne obvezuje da provedu obnovu niti se utvrđuje način za to, a također im se ne pružaju jasna sredstva za provjeru strategija u odnosu na rezultate;

J.  budući da bi dugoročnim strategijama obnove trebalo pružiti odgovarajuću potporu za energetska svojstva objekata socijalnog stanovanja;

K.  budući da države članice još nisu u cijelosti prenijele mjere sustava automatizacije i kontrole zgrada koje su uključene u revidiranu Direktivu o energetskim svojstvima zgrada; budući da bi se provedbom pružila veća sigurnost ulagačima i stručnjacima;

L.  budući da se Direktivom o energetskoj učinkovitosti od država članica zahtijeva da provedu sveobuhvatne procjene o učinkovitom grijanju i hlađenju korištenjem obnovljivih izvora kako bi se utvrdio potencijal za rješenja za grijanje i hlađenje u građevinskom sektoru i predložile politike za ostvarenje učinkovitosti i potencijala obnovljivih izvora;

M.  budući da je cilj inicijative Novi europski Bauhaus izbrisati granicu između dizajna i funkcije, održivog življenja, pametnog iskorištavanja resursa te inovativnih i uključivih rješenja;

N.  budući da su primjerena sredstva i financiranje ključni za oslobađanje Vala obnove; budući da je obnova vodeće područje za ulaganja i reformu u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

O.  budući da su električna vozila važan element EU-ova prelaska na čistu energiju na temelju mjera za energetsku učinkovitost, obnovljive energije, alternativnih goriva i inovativnih rješenja za upravljanje energetskom fleksibilnošću, a važna su i za postizanje cilja klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.;

P.  budući da se Direktivom o energetskim svojstvima zgrada dopunjuje Direktiva 2014/94/EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva pružanjem pravne osnove za postavljanje mjesta za punjenje u stambenim i nestambenim zgradama; budući da Direktiva o energetskim svojstvima zgrada ima ključnu ulogu na razini EU-a za potporu pametnom privatnom punjenju, s obzirom na to da će se punjenje vjerojatno u najvećoj mjeri obavljati na privatnim lokacijama i na javno dostupnim nestambenim lokacijama;

Q.  budući da privatni punjači za električna vozila često imaju različite primjene i tehničke zahtjeve od javnih mjesta za punjenje jer se opskrbljuju manjom količinom energije i rabe tijekom duljih razdoblja punjenja, a istovremeno su u velikoj mjeri i dalje cjenovno najpristupačniji način punjenja;

R.  budući da bi Direktiva o energetskim svojstvima zgrada trebala odražavati zahtjeve za ugradnju minimalnog broja mjesta za punjenje na parkirnim mjestima u zgradama propisivanjem provođenja odgovarajućih vodova za punjenje električnih vozila; budući da od 2025. države članice moraju utvrditi minimalni zahtjev za mjesta za punjenje za sve javne i privatne nestambene zgrade s više od dvadeset parkirnih mjesta u skladu s relevantnim nacionalnim, regionalnim i lokalnim uvjetima;

Opažanja

1.  naglašava da će se odredbe članka 2.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada morati ojačati i djelotvorno provoditi kako bi se zajamčio uspješan doprinos građevinskog sektora smanjenju emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. i EU-ovom cilj klimatske neutralnosti najkasnije do 2050.; smatra da će se posljedično morati prilagoditi i glavni cilj te prijelazne ključne etape i pokazatelji Direktive o energetskim svojstvima zgrada, budući da dugoročnim strategijama obnove trenutačno nisu postignute tražene razine za ostvarenje ciljeva Direktive o energetskim svojstvima zgrada;

2.  naglašava da bi Direktiva o energetskim svojstvima zgrada i detaljne dugoročne strategije obnove trebale biti pokretači opsežnije, brže, temeljitije i kvalitetnije obnove europskog fonda zgrada u okviru novih inovativnih mjera politike, kako je predloženo u Valu obnove;

3.  žali zbog činjenice da su neke države članice kasno dostavile svoje dugoročne strategije obnove, a jedna država članica svoju strategiju još nije dostavila; napominje da je zbog toga otežana usporedba planova država članica; ističe da je pozitivno što su se u kasnije dostavljene strategije mogle uključiti poveznice s nacionalnim planovima za oporavak donesenima uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19 i najnovijim inicijativama politike EU-a kao što su europski zeleni plan i Val obnove; napominje, međutim, da je zbog toga došlo do razlika između država članica koje su svoje dugoročne strategije obnove dostavile prije planova za oporavak od pandemije;

4.  podsjeća da je važno u okviru instrumenta Next Generation EU staviti na raspolaganje odgovarajuća financijska sredstva u području obnove i energetskih svojstava te energetske učinkovitosti zgrada; smatra da se povezivanjem obnove zgrada s financijskim sredstvima za oporavak državama članicama pruža gospodarska prilika i sredstvo za smanjenje emisija stakleničkih plinova;

5.  napominje da su dostavljene dugoročne strategije obnove općenito bile u skladu sa zahtjevima iz članka 2.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada i sadržavale informacije o različitim kategorijama koje su u njemu utvrđene; međutim, žali zbog činjenice da se dugoročne strategije obnove razlikuju razinom pojedinosti i ambicioznošću; žali zbog toga što nekoliko država članica nije odredilo jasne ključne etape za 2030., 2040. i 2050., kako je propisano u članku 2.a; nadalje, žali zbog činjenice da ne sadržavaju sve dugoročne strategije obnove podatke o smanjenju emisija stakleničkih plinova, što otežava procjenu njihovih ambicija u pogledu ublažavanja klimatskih promjena; smatra bi dugoročne strategije obnove trebale biti usmjerene na uspostavu jasnih mjera i instrumenata za praćenje s ciljem utrostručenja godišnje stope obnove, uzimajući u obzir različite polazišne točke i fondove zgrada u različitim državama članicama;

6.  ističe da su se države članice općenito usredotočile na dekarbonizaciju sustava opskrbe energijom i na emisije stakleničkih plinova umjesto da aktivno razvijaju ciljane mjere i politike usmjerene na poboljšanje energetskih svojstava zgrada primjenom načela „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i smanjenje ukupne potrošnje energije u tom sektoru u okviru pristupa energiji koji se temelji na integriranim sustavima; naglašava da bi energetsku učinkovitost i uporabu obnovljive energije trebalo maksimalno povećati u cijelom energetskom lancu vrijednosti, uključujući električnu energiju, toplinu i plin, a ne samo za pojedinačne zgrade;

7.  poziva Komisiju da pažljivo prati usklađenost ciljeva dugoročnih strategija obnove s Valom obnove, sveobuhvatnim ocjenama za grijanje i hlađenje koje se propisuju Direktivom o energetskoj učinkovitosti i Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora(17), kao i novim ciljevima u području klime i energije za svaku državu članicu u skladu s njihovim fondovima zgrada;

8.  poziva države članice da potiču obnovu kojom se promiče integracija obnovljivih izvora energije u energetske sustave u zgradama, kao što su postavljanje infrastrukture za punjenje električnih vozila, skladištenje toplinske energije i priključivanje na pametne mreže; potiče države članice i Komisiju na promicanje razmjene najboljih praksi;

9.  smatra da je za uspjeh zelene tranzicije i obnove zgrada ključno u njih uključiti građane; naglašava da uključivanje stručnjaka i iskorištavanje javnog stručnog znanja može doprinijeti boljoj provedbi; poziva države članice da zajamče dovoljnu razinu transparentnosti u cijelom postupku javnog savjetovanja o dugoročnim strategijama obnove te da zajamče uključivost tog postupka tako što će olakšati sudjelovanje svih relevantnih dionika u skladu s posebnim zahtjevima Direktive o energetskim svojstvima zgrada;

10.  žali zbog toga što EU u 2020. nije ostvario svoj cilj energetske učinkovitosti; naglašava da postoji kolektivni nedostatak ambicije u pogledu nacionalnih doprinosa u okviru nacionalnih energetskih i klimatskih planova za ostvarenje cilja energetske učinkovitosti za 2030. i da će države članice stoga morati znatno pojačati svoja nastojanja;

11.  ističe da je građevinarstvo složena aktivnost koja zahtijeva blisku koordinaciju velikog broja stručnjaka i obrtnika te se oslanja na primjenu širokog raspona građevinskih tehnika i materijala; smatra da je pri preispitivanju Direktive o energetskim svojstvima zgrada potrebno uzeti u obzir interakciju s drugim politikama održive gradnje i neutralnost materijala kako bi se europske zgrade učinkovito dekarbonizirale;

12.  ističe važnost održivosti uporabe materijala i potrošnje resursa tijekom vijeka trajanja zgrade, od vađenja materijala, izgradnje i uporabe do prestanka uporabe i rušenja, kao i recikliranja i ponovne uporabe, uključujući obnovljive i održive prirodne materijale; nadalje, ističe da bi pri planiranju zgrada trebalo primijeniti kružno gospodarstvo u različitim fazama postupka izgradnje;

13.  potiče primjenu održivih, inovativnih i netoksičnih građevinskih materijala te naglašava da je važno jačati kružnost građevinskih materijala provedbom ili uspostavom sustava označivanja u vezi s kružnim gospodarstvom koji se temelji na ekološkim standardima i posebnim kriterijima za određene materijale; napominje da je potrebno daljnje istraživanje održivih materijala i postupaka; naglašava da materijali na bazi drva mogu imati ulogu u zamjeni alternativa koje se temelje na fosilnim gorivima u izgradnji zgrada i naglašava njihov dugoročni potencijal za skladištenje ugljika;

14.  priznaje da, iako temeljita obnova ima tu prednost da dovodi do cjelovite promjene energetskih svojstava zgrada, postupnim i postupnim temeljitim obnovama koje se usklade s određenim „ključnim točkama” mogu se omogućiti manje disruptivne i isplativije mjere obnove; napominje da su takve prilike potaknute praktičnim mogućnostima, osobnim okolnostima, promjenama vlasništva ili promjenama najmoprimaca nekretnina za najam; potiče države članice da razmotre kako „ključne točke” iskoristiti za poticanje obnove; napominje da si obnova u jednom koraku i postupna obnova međusobno ne konkuriraju, već je i jedno i drugo rješenje prikladno, ovisno o konkretnoj situaciji; smatra da se postupne i postupne temeljite obnove moraju provoditi u skladu sa standardima temeljite obnove kako bi se izbjegli učinci ovisnosti i to osiguravanjem plana obnove zgrada;

15.  napominje da je trenutačna definicija zgrada gotovo nulte energije u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada kvalitativne prirode i da u skladu s tim državama članicama ostavlja široko diskrecijsko pravo u postavljanju standarda; poziva Komisiju da uvede standard „temeljite obnove” za ostvarenje uštede energije i smanjenja emisija stakleničkih plinova te usklađenu definiciju zgrada približno nulte energije;

16.  smatra da bi u okviru obnove i standarda za nove zgrade trebalo razmotriti zaštitu od požara i rizike povezane s intenzivnom seizmičkom aktivnošću, koji utječu na energetsku učinkovitost i životni vijek zgrada, a trebalo bi uključiti i visoke zdravstvene standarde; poziva države članice da razviju sustav pregleda električnih instalacija s obzirom na činjenicu da je 30 % požara u kućanstvima i 50 % slučajnih požara u kućanstvima uzrokovano električnom energijom(18); smatra da bi obnova europskog fonda zgrada trebala uključivati provjere i nadogradnje za sigurnu uporabu električne energije te osigurati dovoljnu ventilaciju za dim u slučaju požara; naglašava da bi dugoročne strategije obnove također trebale pridonijeti statičkom i konstrukcijskom ojačanju fondova zgrada;

17.  ponavlja da je potrebno uzeti u obzir prisutnost proizvoda koji sadrže azbest u građevinama i da je te proizvode potrebno ukloniti, a zgrade je pri nadogradnji za svrhe energetske učinkovitosti potrebno zaštiti od emisija azbesta u okoliš(19);

18.  žali zbog činjenice da, unatoč tome što je rok za prijenos Direktive o energetskim svojstvima zgrada istekao 10. ožujka 2020., neke države članice još nisu u cijelosti provele taj zakonodavni akt;

19.  podsjeća da je važno uspostaviti odgovarajuće poticaje za obnovu zgrada te financijske mjere koje se uvjetuju poboljšanjima energetske učinkovitosti i uštedama energije, u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, kako bi se zajamčila cjenovna pristupačnost obnove;

20.  naglašava važnost jasnih i točnih informacija o energetskim svojstvima i troškovima energije za potencijalne kupce i najmoprimce; prepoznaje da je potrebno unaprijediti i bolje uskladiti energetske certifikate u državama članicama kako bi se oni mogli lakše uspoređivati te kako bi bili kvalitetniji i pouzdaniji, a istovremeno je potrebno uzeti u obzir različite polazišne točke i fondove zgrada u različitim državama članicama; stoga smatra da bi energetske certifikate trebalo učiniti pristupačnijima i razumljivijima, da bi oni trebali sadržavati praktične informacije o stvarnim energetskim svojstvima, posebno o stvarnom ugljičnom otisku zgrade, da bi trebali biti digitalizirani te uključivati informacije s lokalnog tržišta na razini EU-a i informacije o parametrima kvalitete okoliša u zatvorenim prostorima kao što je toplinska ugodnost; naglašava da bi se energetski certifikati stoga mogli upotrijebiti za neobvezne usluge upravljanja potrošnjom kao referenca za regulatorne mjere, programe financiranja i integrirane politike obnove;

21.  ističe razliku između stvarnih energetskih svojstava i svojstava izračunatih putem energetskih certifikata, što izaziva nejasnoće za korisnike tih certifikata; ističe da je u energetski certifikat potrebno uključiti putovnicu za obnovu zgrada, digitalnu dokumentaciju o zgradi i pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije kako bi se izbjeglo umnožavanje alata i potrošačima pružila veća jasnoća; smatra da će se time olakšati obnova, povećati njezina temeljitost, osigurati koordinacija različitih mjera tijekom vremena i ostvariti višestruke koristi;

22.  podsjeća da bi dugoročne strategije obnove trebale uključivati šire koristi od obnove poput zdravlja, sigurnosti, toplinske ugodnosti i kvalitete zraka u zatvorenim prostorima; napominje da je prema studiji Komisije(20) zdravlje bilo glavni poticaj za provedbu energetskih obnova među privatnim vlasnicima nekretnina, uz jasnu vezu između kvalitete domova, energetskog siromaštva i zdravlja; smatra da bi kvaliteta zraka u zatvorenim prostorima trebala biti uključena u javne programe poticaja i informativne kampanje, među ostalim inicijativama, kojima države članice promiču obnovu zgrada; potiče države članice da poboljšaju prikupljanje podataka o parametrima kvalitete okoliša u zatvorenim prostorima kako bi se razvili minimalni standardi kvalitete okoliša u zatvorenom prostorima;

23.  ističe da bi ambiciozni ciljevi za temeljitu i postupnu temeljitu obnovu postojećeg fonda zgrada mogli dovesti do otvaranja do 2 milijuna radnih mjesta(21), uglavnom radnih mjesta na lokalnoj razini koja se ne mogu eksternalizirati, posebno u malim i srednjim poduzećima, opskrbiti potrošače čistom i cjenovno pristupačnom energijom te dovesti do poboljšanja životnih uvjeta stanara;

24.  podsjeća da javne zgrade moraju biti predvodnici u stopama obnove i u postizanju dekarbonizacije, energetske učinkovitosti i troškovne učinkovitosti i tako doprinositi podizanju razine osviještenosti i prihvaćanju u široj javnosti;

25.  ponovno poziva na promicanje inicijative EU-a za vještine, uključujući aspekte za poticanje rodne uključivosti, zajedno s nacionalnim naporima kako bi se posrednicima kao što su ugraditelji, arhitekti ili izvođači omogućilo da predlože, odrede ili ugrade tražena rješenja, uključujući digitalna rješenja, za provedbu programa za energetsku učinkovitost i dekarbonizirani fond zgrada, uz naglasak na usavršavanju i prekvalifikaciji svih aktera u građevinskom sektoru; smatra da je potrebno da države članice jasno povežu svoje nacionalne dugoročne strategije obnove s odgovarajućim inicijativama za promicanje vještina i obrazovanja u građevinskom sektoru i sektoru energetske učinkovitosti;

26.  smatra da će načela troškovne učinkovitosti i troškovne neutralnosti, pri čemu se povećanje najamnine kompenzira uštedama energije, smanjiti račune za energiju krajnjim potrošačima; potiče države članice da u svoje dugoročne strategije obnove sustavno uključe politike i mjere za rješavanje energetskog siromaštva i zgrada s najgorim svojstvima u svojim nacionalnim fondovima zgrada te da suzbiju poremećaje na tržištu i špekulativna stjecanja koja dovode do viših najamnina koje nerazmjerno pogađaju stanare s niskim prihodima; podsjeća da se poboljšanjem energetske učinkovitosti zgrada može znatno smanjiti opterećenje najugroženijih skupina potrošača do kojeg dolazi zbog nestabilnosti na energetskim tržištima; naglašava da je tim potrošačima potrebno osigurati fleksibilnu financijsku podršku i mehanizme koji će doprinijeti borbi protiv energetskog siromaštva; napominje, međutim, da bi trebalo razmisliti o poticajima za smanjenje troškova obnove za određene ciljne skupine i sektore;

27.  ističe da bi Direktivom o energetskim svojstvima zgrada trebalo osigurati da se obnovom ostvari povrat ulaganja za vlasnike nekretnina i vlasnike zgrada uvođenjem stvarnih i mjerljivih poboljšanja energetskih svojstava zgrada; naglašava da će pristup temeljen na izmjerenoj uštedi energije koja je ostvarena obnovom doprinijeti smanjenju troškova i povećanju temeljitosti, kvalitete i opsega naknadne ugradnje opreme za energetsku učinkovitost u postojeće zgrade; traži od Komisije da ispita je li u okviru preispitivanja Direktive o energetskim svojstvima zgrada potrebna revizija troškovno optimalne razine utvrđene u članku 2. stavku 14.;

28.  pozdravlja relativan uspjeh jedinstvenih kontaktnih točaka (one-stop-shops) i naglašava da one mogu biti ključne za povezivanje potencijalnih projekata sa sudionicima na tržištu, uključujući građane, javna tijela i nositelje projekata, posebno manjih projekata; napominje da ne postoji zajedničko tumačenje jedinstvenih kontaktnih točaka jer se postojeći modeli u EU-u razlikuju u pogledu strukture, upravljanja i vrste pomoći koje pružaju; podsjeća da je važno povećavati razinu osviještenosti o jedinstvenim kontaktnim točkama, među ostalim na lokalnoj i regionalnoj razini; naglašava da jedinstvene kontaktne točke mogu imati znatnu ulogu u rješavanju pitanja dugih i složenih postupaka izdavanja dozvola, kao i u promicanju pristupa financiranju obnove zgrada, čime se doprinosi širenju informacija o uvjetima i aranžmanu; smatra da bi jedinstvene kontaktne točke trebale pružati savjete i potporu kako obiteljskim kućama tako i zgradama s više stanova te pružati potporu akreditiranim ugraditeljima;

29.  podsjeća da se u članku 19. Direktive o energetskim svojstvima zgrada utvrđuje klauzula o preispitivanju, uključujući ex post evaluaciju koja se mora provesti najkasnije do 2026.; naglašava da bi to trebalo omogućiti izvlačenje pouka iz provedbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada i poslužiti za ocjenjivanje napretka ostvarenog u njezinoj provedbi u cijeloj Uniji;

Preporuke

30.  naglašava da je Direktiva o energetskim svojstvima zgrada ključna za uspješno ostvarivanje Vala obnove i smanjenja emisija;

31.  poziva države članice da osiguraju ispravnu provedbu Direktive u svim njezinim aspektima, posebno u pogledu fonda socijalnih stanova; poziva Komisiju da nastavi s nadzorom te provedbe i prema potrebi poduzme mjere u slučaju nesukladnosti;

32.  poziva Komisiju da ojača trenutačne odredbe Direktive o energetskim svojstvima zgrada kako bi se zajamčila usklađenost dugoročnih strategija obnove država članica s ciljevima EU-a u pogledu klimatske neutralnosti i energije; naglašava da će se obnova zgrada morati provoditi po stopi od 3 % godišnje za temeljite i postupne temeljite naknadne ugradnje kako bi EU postigao klimatsku neutralnost do 2050.;

33.  poziva Komisiju da ispita kako formulirati standardni obrazac kojim bi se države članice mogle poslužiti kako bi zajamčile da ispunjavaju sve zahtjeve iz članka 2.a Direktive o energetskim svojstvima zgrada te kako bi uskladile ciljeve i zahtjeve radi osiguravanja bolje usporedivosti napretka i rezultata, kao i procjenu nacionalnih planova oporavka i otpornosti, ili bilo kojeg drugog financiranja EU-a, za koje je uvjet potpuna dugoročna strategija obnove; potiče Komisiju da uspostavi ad hoc mrežu stručnjaka za potporu državama članicama u postupcima izrade, praćenja i provedbe njihovih dugoročnih strategija obnove;

34.  poziva Komisiju da razmotri način kako dodatno olakšati razvoj jedinstvenih kontaktnih točaka koje građanima i drugim dionicima pružaju savjetodavne usluge, među ostalim putem strožih mjera u Direktivi o energetskim svojstvima zgrada; uvjeren je da dodatne smjernice i mjere potpore, posebno tehnička pomoć, informativne kampanje, osposobljavanje i financiranje projekata, mogu dovesti do više stope obnove;

35.  poziva države članice da maksimalno povećaju sinergije između svojih dugoročnih strategija obnove, svojih nacionalnih planova za oporavak i otpornost i drugih mjera oporavka, čime će se osigurati da se u okviru instrumenta NextGenerationEU odmah osiguraju financijska sredstva za temeljite i postupne temeljite obnove, posebno kad je riječ o zgradama s najlošijim svojstvima i kućanstvima s niskim dohotkom, te da se stvori okvir kojim će se omogućiti da vodeća tržišta održive obnove nastave rasti i nakon završetka razdoblja financiranja;

36.  smatra da digitalizacija zgrada i građevinskih tehnologija, ako su izvedivi, mogu imati važnu ulogu u povećanju energetske učinkovitosti; smatra da bi revizija Direktive o energetskim svojstvima zgrada trebala poslužiti za daljnje promicanje tehnologija pametnih i fleksibilnih zgrada u skladu s načelom „energetska učinkovitost na prvom mjestu” i poticanje pristupa koji se temelji na podacima; potiče uporabu i uvođenje tehnologija u nastajanju, kao što su pametna brojila, pametno punjenje, pametni uređaji za grijanje, tehnologije skladištenja i sustavi upravljanja energijom koji su interoperabilni s energetskom mrežom, 3D modeliranje i simulacija te umjetna inteligencija, za poticanje smanjenja emisija ugljika u svakoj fazi vijeka trajanja zgrade, počevši od faza planiranja i projektiranja te nastavljajući s izgradnjom, radom i naknadnom ugradnjom;

37.  ističe da su ažurirani, pouzdani i potpuni podaci o svojstvima cijelog europskog fonda zgrada ključni za razvoj i provedbu učinkovitih politika usmjerenih na poboljšanje energetske učinkovitosti tog sektora; napominje da bi digitalne tehnologije također trebalo iskoristiti za potporu mapiranju postojećeg fonda i potporu provedbi dugoročnih strategija obnove;

38.  smatra da bi trebalo primijeniti pristup temeljen na podacima kako bi se zajamčila šira dostupnost agregiranih i anonimiziranih podataka za vlasnike nekretnina, stanare i treće strane, koji se mogu njima koristiti za optimizaciju potrošnje energije, među ostalim putem sustava privole u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka, kao i za statističke svrhe i svrhe istraživanja;

39.  potiče države članice da osiguraju učinkovitu, ambicioznu i dosljednu provedbu odobrenog programa pokazatelja pripremljenosti za pametne tehnologije u cijeloj Uniji; ističe da bi pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije trebao služiti za ostvarenje Vala obnove i integracije energetskog sustava tako što će podupirati uvođenje pametnih i fleksibilnih zgrada; svjestan je da će pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije pomoći u daljnjem poticanju projektiranja i izgradnje novih zgrada kao zgrada nulte energije;

40.  smatra da bi dugoročne strategije obnove trebale sadržavati više pojedinosti za dugoročno djelovanje i integrirano planiranje infrastrukture, na temelju plana s konkretnim politikama i vremenskim okvirom s jasnim ključnim etapama za 2030., 2040. i 2050., kako bi se uspostavilo stabilnije okruženje za ulagače, nositelje projekata, vlasnike nekretnina i najmoprimce, te bi trebale razmatrati utjecaj zgrada tijekom cijelog njihovog vijeka trajanja; naglašava da države članice moraju poboljšati pristup nizu financijskih i fiskalnih mehanizama za potporu mobilizaciji privatnih ulaganja i poticanje javno-privatnih partnerstava; poziva na djelovanje u cilju promicanja zajmova kojima se energetska učinkovitost postavlja kao kriterij za niže kamatne stope;

41.  ističe da bi se Direktivom o energetskim svojstvima zgrada trebalo osigurati da se obnovom ostvare vrijednost za novac i povrat ulaganja za vlasnike nekretnina i vlasnike zgrada, smanjeni računi za energiju i bolja održivost uvođenjem stvarnih i mjerljivih poboljšanja energetskih svojstava zgrada; naglašava da će se pristupom temeljenim na stvarnoj uštedi energije koja je ostvarena obnovom smanjiti trošak i povećati kvaliteta i opseg naknadne ugradnje opreme za energetsku učinkovitost za obnovu zgrada;

42.  ističe potencijal zelene infrastrukture, kao što su zeleni krovovi i zidovi, za poboljšanje energetskih svojstava zgrada te za promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i njihovog ublažavanja, kao i bioraznolikosti, posebno u urbanim područjima;

43.  poziva države članice da iskoriste dugoročne strategije obnove za provedbu inovativnih politika za aktivno uključivanje građana u njihovu uspostavu i provedbu te u programe energetske učinkovitosti; naglašava važnost uključivanja i mobiliziranja dionika, uključujući građane, lokalne općine, stambene udruge i građevinske stručnjake, u izradu integriranih planova i provedbenih strategija za dekarbonizaciju zgrada;

44.  prima na znanje različitu dinamiku izgradnje i obnove za različite vrste zgrada (javne i privatne, nestambene i stambene) u državama članicama; poziva Komisiju da osigura okvir za uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava, uzimajući u obzir različite polazišne točke i fondove zgrada u različitim državama članicama, naročito zgrade posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, kako bi se ubrzale stope obnove i kako bi se osigurala vidljivost cijelog lanca vrijednosti u pogledu očekivanih poboljšanja i kako bi se potaknule inovacije te istovremeno osigurala cjenovna pristupačnost, posebno za osobe s niskim prihodima i u osjetljivim situacijama;

45.  poziva države članice da razviju integrirani i ugrađeni okvir koji uključuje relevantno financiranje i tehničku pomoć za postupno uvođenje minimalnih standarda energetskih svojstava kojima će se u konačnici osigurati postizanje ključnih etapa za 2030., 2040. i 2050. utvrđenih u njihovim dugoročnim strategijama obnove; naglašava da bi ti minimalni standardi pomogli u provedbi puta prema postizanju klimatske neutralnosti u građevinskom sektoru najkasnije do 2050. te bi mogli osigurati vidljivost i sigurnost za tržište u vezi s pretvorbom postojećeg fonda zgrada; prepoznaje da države članice imaju fleksibilnost za osmišljavanje traženih mjera za prilagodbu različitim gospodarskim, klimatskim, političkim, socijalnim i građevinskim uvjetima; smatra da bi trebalo pružiti posebne financijske instrumente i poticaje za zgrade s tehničkim, arhitektonskim, baštinskim i povijesnim ograničenjima koje se ne mogu obnoviti uz razumne troškove u usporedbi s vrijednošću nekretnine;

46.  poziva Komisiju da poveže dugoročne strategije obnove s relevantnim odredbama iz Direktive o energetskoj učinkovitosti i Direktive o energiji iz obnovljivih izvora koje se odnose na učinkovito centralizirano grijanje i hlađenje te promicanje energije iz obnovljivih izvora u građevinskom sektoru, kao što je solarna, termalna i geotermalna energija, kao i veću ulogu pohranjivanja energije i vlastite potrošnje kao odgovora na signale iz mreže i mikromreže, uvažavajući činjenicu da se fosilna goriva, posebno prirodni plin, trenutačno primjenjuju u sustavima grijanja zgrada; primjećuje da je potrošačima potrebna potpora za odmicanje od fosilnih goriva;

47.  poziva države članice da u potpunosti provedu odredbe iz članka 14. i članka 15. stavka 4. Direktive o energetskim svojstvima zgrada, pružajući građanima i stručnjacima jasne podatke o načinu na koji sustavom automatizacije i kontrole zgrada mogu što prije ostvariti obvezni kapaciteti kako bi se osiguralo da se sve pripremne radnje provedu bez odgode i prije roka, koji istječe 2025.; poziva Komisiju i države članice da razmotre uporabu alata ili kontrolnih popisa koje su izradili stručnjaci pri prijenosu tih odredaba;

48.  poziva države članice da se usredotoče na dekarbonizaciju grijanja i hlađenja u zgradama, u skladu s prioritetima iz Vala obnove, te da razmotre programe poticaja, s naglaskom na najugroženijim potrošačima, za zamjenu starih i neučinkovitih sustava grijanja u zgradama, temeljenih na fosilnim gorivima, među ostalim uvođenjem ciljeva za zamjenu u skladu s dugoročnim strategijama obnove;

49.  podsjeća na svoj zahtjev da se u okviru sljedeće revizije procijeni potreba za povećanjem zahtjeva povezanih s infrastrukturom za punjenje iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada, uzimajući u obzir potrebu da se osigura stabilnost mreže, na primjer uvođenjem funkcionalnosti pametnog punjenja, te da se potiče održiva mobilnost, kao i da se uključi integriran, sustavan i kružni pristup za urbani i ruralni razvoj u skladu s odgovarajućim urbanističkim planiranjem i prometnim pravcima;

50.  potiče države članice da razmotre kako najbolje iskoristiti prednosti pristupa opsežnim obnovama na razini četvrti u suradnji s dionicima i lokalnim zajednicama;

51.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju spremnost mjesta za punjenje u zgradama za pametno punjenje i da zahtjeve usklade s revidiranom Direktive o energiji iz obnovljivih izvora; poziva države članice da razviju okvir koji će doprinijeti pojednostavnjenju i ubrzavanju uvođenja mjesta za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama, da uklone moguće regulatorne prepreke i da promiču prikladne načine kojima će se osigurati jednostavan pristup i prostor za držanje bicikala pri projektiranju zgrada;

52.  pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala važnost e-mobilnosti uvevši minimalne zahtjeve za parkirališta koja premašuju određenu veličinu i druge minimalne zahtjeve u pogledu infrastrukture za manje zgrade; naglašava da je potrebno dodatno poduprijeti uvođenje te infrastrukture za punjenje;

53.  naglašava važnu ulogu koju obnova postojećih zgrada i projektiranje novih zgrada mogu imati u poticanju primjene električnih vozila kao što su automobili, dostavna vozila, bicikli i motocikli pružajući odgovarajuća parkirna mjesta i infrastrukturu za punjenje te na taj način doprinoseći općoj dekarbonizaciji prometnog sektora; napominje da se u okviru takvog zahvata zgrade mogu učiniti zdravijima, zelenijima i međusobno povezanijima unutar četvrti te otpornijima na negativne učinke klimatskih promjena; poziva Komisiju da razmotri mogućnost proširenja područja primjene mobilnosti iz Direktive o energetskim svojstvima zgrada uvođenjem minimalnih zahtjeva za infrastrukturu za parkiranje bicikala i mjesta za punjenje za električne bicikle, ako je to izvedivo, u različitim vrstama zgrada;

54.  pozdravlja prepoznavanje važnosti zahtjeva za infrastrukturu vodova u novim stambenim i nestambenim zgradama kao jednog od uvjeta za brzo uvođenje mjesta za punjenje; poziva Komisiju da potiče uključivanje takvih zahtjeva u nacionalne okvire politika;

55.  naglašava da je dostupnost mjesta za punjenje jedan od poticaja privatnim vlasnicima stambenih nekretnina ili vlasnicima nekretnina da se odluče za rješenje u području e-mobilnosti; napominje, međutim, da se Direktivom o energetskim svojstvima zgrada trenutačno utvrđuju samo zahtjevi u pogledu infrastrukture vodova za nove zgrade i zgrade na kojima se provodi opsežna obnova, a koje imaju više od deset parkirnih mjesta; ističe da se Direktivom predviđa izuzeće ako trošak postrojenja za punjenje i vodova premašuje 7 % ukupnog troška cijele obnove zgrade; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama provede analizu troškova kojom će ispitati moguće načine za poticanje nositelja projekata da uvedu odgovarajuću infrastrukturu za korisnike električnih vozila;

56.  podsjeća da države članice moraju utvrditi zahtjeve za postavljanje određenog broja mjesta za punjenje za sve nestambene zgrade s više od dvadeset parkirnih mjesta do 1. siječnja 2025.; napominje, u tom pogledu, da je važno utvrditi nedostatke u provedbi Direktive o energetskim svojstvima zgrada, u čiju bi reviziju trebalo uključiti odredbe za daljnje poticanje i olakšavanje uvođenja privatne i javne infrastrukture za punjenje u stambenim i nestambenim zgradama;

57.  naglašava da rješenja u području e-mobilnosti moraju biti lako dostupna svim građanima; u tom pogledu ističe potrebu za obnovom zgrada, uključujući parkirališta, kako bi se poboljšala pristupačnost za osobe smanjene pokretljivosti; nadalje, naglašava da je potrebno izdvojiti prostore za držanje uređaja za kretanje u obnovljenim i novim zgradama, uključujući prostore za invalidska kolica i dječja kolica;

58.  pozdravlja priznavanje mjera koje su potrebne za olakšavanje i ubrzavanje uvođenja infrastrukture za punjenje uklanjanjem postojećih prepreka kao što su suprotstavljeni interesi i administrativna opterećenja; ističe, međutim, da administrativne prepreke i dalje postoje na nacionalnoj i lokalnoj razini u pogledu planiranja infrastrukture i postupaka izdavanja dozvola za infrastrukturu za punjenje i da one otežavaju uvođenje infrastrukture za punjenje u novim i postojećim stambenim i nestambenim zgradama; naglašava da su potrebni dodatni napori kako bi se uklonile te očite administrativne prepreke;

59.  naglašava da punjenje električnih vozila u stambenim i nestambenim zgradama mora dopunjavati javno dostupnu infrastrukturu za punjenje kako bi se osigurali kapaciteti za punjenje električnih vozila; ističe potrebu za povećanjem ulaganja u e-mobilnost i uvođenjem infrastrukture za punjenje koja omogućuje pametno punjenje, koja može olakšati prilagodbu potrošnje u vršnim razdobljima i upravljanje potrošnjom te tako stvoriti jeftinije i učinkovitije elektroenergetske mreže koje iziskuju manje proizvodnih kapaciteta i infrastrukture;

60.  smatra da je uvođenje javne, polujavne i privatne infrastrukture za pametno punjenje i dalje temeljni preduvjet za poticanje prihvaćanja električnih vozila na tržištu; stoga poziva na više ulaganja u zgrade i mobilnost, poticanje inovacija i uporabu digitalnih alata za e-mobilnost;

61.  ističe da bi se relevantnim zakonima EU-a trebalo olakšati uvođenje mjesta za punjenje električnih vozila u kombinaciji s obnovama, izgradnjama novih zgrada i novim instalacijama; naglašava važnost ulaganja u javne stanice za punjenje duž koridora osnovne mreže i u sveobuhvatnoj mreži, ali naglašava da one mogu biti samo dodatak znatno većem broju mjesta za punjenje koja će biti potrebna u urbanim područjima; ističe da je dostupnost mjesta za punjenje u blizini kućanstava i radnih mjesta troškovno najučinkovitiji i najpraktičniji način za ubrzanje prijelaza voznih parkova na električnu energiju, budući da mjesta za punjenje na tim lokacijama služe kao temeljna nadopuna potrebnoj, ali skupljoj infrastrukturi za brzo punjenje;

62.  naglašava važnost osiguranja uključive, povezane i održive mobilnosti za sve Europljane i sve regije, uključujući najudaljenije regije; naglašava važnost promicanja alternativnih, uključivih, sigurnih i održivih načina prijevoza i infrastrukture koja je za to potrebna; poziva države članice da pri oblikovanju svojih zahtjeva za postavljanje minimalnog broja mjesta za punjenje utvrde socioekonomsku i teritorijalnu koheziju; potiče države članice da utvrde i riješe sve društvene, ekonomske, pravne, regulatorne i administrativne prepreke brzom razvoju mjesta za punjenje;

63.  prepoznaje da je pri planiranju izgradnje stambene i nestambene infrastrukture za punjenje i parkirnih mjesta važno u najvećoj mogućoj mjeri održati postojeće gradske zelene površine i održive gradske sustave odvodnje;

64.  primjećuje da je samo nekoliko država članica izvijestilo o obećavajućem napretku u području infrastrukture za punjenje električnih vozila u zgradama i na parkiralištima; izražava zabrinutost zbog nedostatka napretka u ostalim državama članicama i poziva na bržu dostupnost opsežnijih podataka; napominje da je većina država članica dostavila procjene o uvođenju električnih vozila i ciljeve za uvođenje električnih punjača za 2020.; međutim, ističe da su samo dvije trećine država članica dostavile podatke o ciljevima za 2025. i 2030.;

65.  ističe da je nekoliko lokalnih tijela počelo izrađivati planove za dekarbonizaciju koji uključuju i utvrđivanje obvezujućih rokova za zabranu uporabe vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem; poziva ta tijela da zajamče uključivanje namjenske financijske i tehničke potpore za prilagodbu svojeg fonda zgrada u svoje planove kako bi ispunila svoje planove za dekarbonizaciju;

o
o   o

66.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 385, 22.9.2021., str. 68. (2) SL C 456, 10.11.2021., str. 145. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0240. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0241. (5) SL L 153, 18.6.2010., str. 13. (6) SL L 315, 14.11.2012., str. 1. (7) SL L 307, 28.10.2014., str. 1. (8) SL L 111, 25.4.2019., str. 13. (9) SL L 243, 9.7.2021., str. 1. (10) SL L 127, 16.5.2019., str. 34. (11) SL L 165, 21.6.2019., str. 70. (12) SL C 270, 7.7.2021., str. 2. (13) Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku Unije, Resorni odjel za ekonomsku i znanstvenu politiku, Boosting Building Renovation: What Potential and Value for Europe? (Poticanje obnove zgrada: potencijal i vrijednost za Europu), listopad 2016. (14) Uredba (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 328, 21.12.2018., str. 1.). (15) Studija naslovljena „Mapping and analyses of the current and future (2020-2030) heating/cooling fuel deployment (fossil/renewables)” (Mapiranje i analize trenutačnog i budućeg (2020. – 2030.) uvođenja energenata za grijanje/hlađenje (fosilna goriva / obnovljivi izvori)), ožujak 2017. (16) SL L 156, 19.6.2018., str. 75. (17) SL L 328, 21.12.2018., str. 82. (18) Forum for European Electrical Domestic Safety – FEEDS (Europski forum za sigurnu uporabu električne energije u kućanstvima), „In the news: the European Parliament calls on Member States to develop an electrical inspection regime” (U vijestima: Europski parlament pozvao države članice da razviju sustav pregleda električnih instalacija). (19) Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. s preporukama Komisiji o zaštiti radnika od azbesta (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0427). (20) Comprehensive study of building energy renovation activities and the uptake of nearly zero-energy buildings in the EU (Sveobuhvatna studija o aktivnostima energetske obnove zgrada i uvođenju zgrada približno nulte energije u EU-u), studeni 2019. (21) Komunikacija Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljena „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456).