Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2019. o budućnosti Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa i utjecaju na Europsku uniju(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2020. s preporukama Komisiji o okviru etičkih aspekata umjetne inteligencije, robotike i s njima povezanih tehnologija(2),

–  uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću od 21. listopada 2020. i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o pripremi postupka revizije 10. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kontroli nuklearnog oružja i mogućnostima nuklearnog razoružanja(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2020.(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2018. o autonomnim oružanim sustavima(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. siječnja 2013. o preporukama s Revizijske konferencije o Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja u vezi s uspostavom okruženja bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi režima Unije za kontrolu izvoza, brokeringa, tehničke pomoći, provoza i prijenosa robe s dvojnom namjenom(8) („Uredba o dvojnoj namjeni”),

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća o napretku u provedbi strategije Europske unije protiv širenja oružja za masovno uništenje (posebno ona iz 2019.(9) i 2020.(10)),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2010/212/ZVSP od 29. ožujka 2010. o stajalištu Europske unije u vezi s Revizijskom konferencijom stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja 2010. godine(11),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1656 od 6. studenoga 2020. o potpori Unije aktivnostima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u područjima nuklearne sigurnosti te u okviru provedbe Strategije EU-a protiv širenja oružja za masovno uništenje(12),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/901 od 29. lipnja 2020. o potpori Unije djelatnostima Pripremne komisije Organizacije ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBTO) radi jačanja njezinih sposobnosti praćenja i provjeravanja i u okviru provedbe Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje(13),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2019/938 od 6. lipnja 2019. za potporu procesu izgradnje povjerenja koji vodi uspostavi područja bez nuklearnog oružja i svog drugog oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku(14),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2018/1542 od 15. listopada 2018. o mjerama ograničavanja u pogledu širenja i uporabe kemijskog oružja(15) i Provedbenu uredbu Vijeća (EU) 2020/1480 od 14. listopada 2020. o provedbi Uredbe (EU) 2018/1542 o mjerama ograničavanja u pogledu širenja i uporabe kemijskog oružja(16),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/906 od 29. lipnja 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/615 o potpori Unije aktivnostima koje prethode Revizijskoj konferenciji iz 2020. stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT)(17),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/97 od 21. siječnja 2019. za potporu Konvenciji o biološkom i toksičnom oružju (BTWC) u okviru Strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje(18),

–  uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća od 15. prosinca 2020. o stupanju na snagu Ugovora o zabrani nuklearnog oružja,

–  uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća o širenju Sporazuma Novi START od 3. veljače 2021.,

–  uzimajući u obzir Šesnaestu godišnju konferenciju NATO-a o oružjima za masovno uništenje, kontrolu oružja, razoružanje i neširenje oružja od 10. studenoga 2020.,

–  uzimajući u obzir izjavu Sjevernoatlantskog vijeća o Sporazumu o otvorenom nebu od 18. lipnja 2021.,

–  uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika NATO-a od 2. kolovoza 2019. o propasti Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa,

–  uzimajući u obzir govor glavnog tajnika NATO-a od 10. studenoga 2020. na Šesnaestoj godišnjoj konferenciji NATO-a o oružjima za masovno uništenje, kontrolu oružja, razoružanje i neširenje oružja,

–  uzimajući u obzir Program UN-a za razoružanje naslovljen „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti” iz 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a Antónija Guterresa od 24. listopada 2020. o stupanju na snagu Ugovora o zabrani nuklearnog oružja,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a, posebno cilj br. 16 kojim se promiču mirna i uključiva društva radi održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir odluku Konferencije stranaka Konvencije o kemijskom oružju od 21. travnja 2021. o rješavanju posjedovanja i uporabe kemijskog oružja od strane Sirijsko Arapske Republike,

–  uzimajući u obzir Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP – iranski nuklearni sporazum) iz 2015.,

–  uzimajući u obzir izjavu E3(19) od 19. kolovoza 2021. o ZSAP-u,

–  uzimajući u obzir 64. Opću skupštinu IAEA-e, održanu od 21. do 25. rujna 2020. u Beču,

–  uzimajući u obzir govor predsjednika Francuske Republike od 7. veljače 2020. o francuskoj strategiji obrane i odvraćanja,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednikâ Sjedinjenih Američkih Država i Rusije od 16. lipnja 2021. o strateškoj stabilnosti,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0324/2021),

A.  budući da oružje za masovno uništenje, posebno nuklearno oružje, predstavlja ozbiljnu prijetnju dugoročnoj ljudskoj sigurnosti; budući da su čvrsta i sveobuhvatna kontrola oružja, arhitektura neširenja oružja i razoružanja temeljeni na obvezujućim sporazumima i snažnim mehanizmima izgradnje povjerenja te ojačani pouzdanim i transparentnim mehanizmom provjeravanja, ključni za izgradnju i održanje mira, stabilnosti, predvidljivosti, sigurnosti, održivog razvoja, gospodarskog i socijalnog napretka, smirivanje postojećih napetosti među državama i smanjenje vjerojatnosti oružanog sukoba s nepredvidljivim i katastrofalnim humanitarnim, ekološkim, socijalnim i gospodarskim posljedicama;

B.  budući da su u trenutačnim napetim europskim i geopolitičkim kontekstima nedavno oslabljeni ili obustavljeni ključni sporazumi o kontroli oružja koji su stupili na snagu na kraju hladnog rata; budući da su napetosti i nedostatak povjerenja među strankama NPT-a posljednjih godina sve izraženiji te da ih pogoršavaju sve lošiji bilateralni odnosi između SAD-a i Rusije te naknadni koraci koje je Rusija poduzela kako bi se ponovno procijenili nuklearni aspekti u vojnim doktrinama; budući da se pojavilo novo međunarodno ozračje u kojem je sve prisutnija borba za moć; budući da je u tom novom ozračju, u kojem nije zajamčena potrebna stabilnost i predvidljivost za europsku i globalnu sigurnosnu strukturu, EU pokrenuo postupak promišljanja o mogućim načinima jačanja svoje strateške autonomije; budući da su u svijetu globalne međuovisnosti ponovni globalni napori za kontrolu oružja i razoružanje ključni za sigurnost EU-a; budući da su se SAD i Ruska Federacija 16. lipnja 2021. obvezali na integrirani strateški dijalog o stabilnosti;

C.  budući da EU nastoji biti globalni akter za mir i podupire međunarodni poredak utemeljen na pravilima; budući da kontrola oružja i neširenje nuklearnog oružja pripadaju samoj srži projekta EU-a i da to čine od samog početka, osobito kroz osnivanje Europske zajednice za atomsku energiju (EURATOM); budući da EU svojom strategijom za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje doprinosi razoružanju i sprečavanju upotrebe i širenja oružja za masovno uništenje; budući da bi se strategija trebala usredotočiti i na nove prijetnje kao što su autonomni oružani sustavi i druge nove i disruptivne tehnologije;

D.  budući da se tijekom više od 50 godina njegova postojanja pokazalo da je Ugovor o neširenju nuklearnog oružja (NPT), sa svoja tri stupa koji se međusobno podupiru, bio i ostao temelj globalne arhitekture kontrole nuklearnog oružja i učinkovit alat za potporu međunarodnom miru i sigurnosti tako što se njime jamči poštovanje obveza u pogledu neširenja nuklearnog oružja od strane velike većine država potpisnica provedbom strogih zaštitnih mehanizama i normi protiv nabave nuklearnog oružja; budući da očekujemo ispunjenje članka 6. NPT-a; budući da je 10. Revizijska konferencija NPT-a odgođena zbog pandemije bolesti COVID-19;

E.  budući da ne postoji međunarodni mehanizam kojim bi se regulirao izvoz visoko obogaćenog uranija za nuklearne podmornice;

F.  budući da Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) ima važnu ulogu u provedbi NPT-a; budući da se dodatnim protokolom znatno proširuje sposobnost IAEA-a da provjerava ilegalna nuklearna postrojenja;

G.  budući da su napetosti i nepovjerenje među strankama NPT-a posljednjih godina sve izraženiji;

H.  budući da je Ugovor o zabrani nuklearnog oružja (TPNW) stupio na snagu 22. siječnja 2021. kao rezultat pokreta koji obuhvaća različite zemlje i regije u cilju skretanja pozornosti na katastrofalne humanitarne posljedice svake uporabe nuklearnog oružja; budući da su tri države članice EU-a stranke TPNW-a; budući da je šest država članica EU-a sudjelovalo u pregovorima o TPNW-u na Općoj skupštini UN-a i da je pet država članica glasovalo za usvajanje novog ugovora; budući da nijedna država članica NATO-a i nijedna država koja posjeduje nuklearna oružja nije stranka TPNW-a; budući da ne postoji stajalište Vijeća o TPNW-u; budući da su uključenost i aktivno sudjelovanje svih država stranaka NPT-a i svih nuklearnih država poželjni za postizanje značajnih rezultata u naporima za globalno razoružanje;

I.  budući da je Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (ZSAP) postignuće multilateralne diplomacije predvođene EU-om; budući da su stranke ZSAP-a iz 2015. – EU, Kina, Rusija, Iran i SAD – započele neizravne pregovore s ciljem da Iran i SAD ponovno pokrenu provedbu ZSAP-a; budući da je SAD 2018. ponovno uveo sankcije te da je Iran ukinuo ograničenja svoje proizvodnje obogaćenog uranija; budući da je Iran prestao primjenjivati dodatni protokol i provoditi izmijenjeni Kodeks 3.1 pomoćnih aranžmana uz iranski sporazum o zaštitnim mjerama, istodobno jačajući svoje programe za obogaćivanje uranija do razine primjerene za oružje; budući da to predstavlja prijetnju regionalnom i međunarodnom miru i sigurnosti i globalnim naporima za razoružanje i neširenje nuklearnog oružja; budući da vlada i novi predsjednik Irana još uvijek moraju dokazati svoju namjeru pridržavanja ZSAP-a i nastojati ostvariti konstruktivnu i mirnu suradnju s EU-om;

J.  budući da Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT) još nije ratificiran u cijelom svijetu; budući da je još uvijek potrebna ratifikacija od strane osam država, uključujući SAD i Kinu, kako bi CTBT stupio na snagu; budući da je EU dosljedno promicao doprinos CTBT-a miru, sigurnosti, razoružanju i neširenju nuklearnog oružja;

K.  budući da Konferencija o razoružanju nakon 25 godina zastoja u napretku još nije službeno pokrenula pregovore o predloženom Ugovoru o zabrani proizvodnje fisilnog materijala, kojim bi se zabranila proizvodnja fisilnog materijala za nuklearno oružje ili druge nuklearne eksplozivne naprave;

L.  budući da, nakon neuspjeha Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa do kojeg je došlo zbog povlačenja SAD-a u kolovozu 2019. nakon upornog ruskog nepoštovanja svojih obveza u okviru tog sporazuma raspoređivanjem nuklearno sposobnog raketnog sustava SSC-8, SAD i Rusija više nemaju zabranu gradnje i raspoređivanja ove kategorije oružja i kretanja u novu utrku u naoružanju, posebno u Europi i Aziji; budući da je agresivno ponašanje Rusije u njezinu susjedstvu povećalo prijetnju vojnih sukoba; budući da je Rusija nedavno rasporedila nekoliko sustava balističkih projektila s nuklearnim sposobnostima, za koje se vjeruje da mogu premašiti domet od 500 km, u blizinu svoje granice s EU-om;

M.  budući da su SAD i Ruska Federacija odlučile produžiti Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja (START) na pet godina;

N.  budući da su predsjedničke nuklearne inicijative, kod kojih se radi o dobrovoljnim jednostranim mjerama, dovele do znatnog smanjenja raspoređenih arsenala i SAD-a i Rusije;

O.  budući da se balistički i krstareći projektili lansirani sa zemlje u rasponu od 500 do 5500 km smatraju posebno opasnima zbog kratkog vremena letenja, smrtonosnosti i upravljivosti, poteškoća u njihovu presretanju i sposobnosti nošenja nuklearnih bojnih glava; budući da se posljednjih godina pojavila nova generacija krstarećih i taktičkih projektila;

P.  budući da je posljednjih godina Kina znatno pojačala razvoj svojih konvencionalnih, raketnih i nuklearnih kapaciteta; budući da je Kina pokazala nedostatak transparentnosti i nevoljkost da se uključi u pregovore o njezinu mogućem sudjelovanju u multilateralnim instrumentima za kontrolu nuklearnog oružja, što joj je omogućilo stvaranje zaliha velikog arsenala tehnološki naprednih balističkih projektila srednjeg dometa, kao što je Dong-Feng 26s; budući da bi se EU trebao uskladiti s partnerima istomišljenicima kako bi se uključio u intenzivnu diplomaciju s Kinom kako bi se razvila struktura za funkcionalnu kontrolu oružja, razoružanje i neširenje oružja te zaštitili sigurnosni interesi EU-a;

Q.  budući da Francuska i Ujedinjena Kraljevina kao jedine europske zemlje s nuklearnim oružjem dijele stajalište da je minimalno i vjerodostojno nuklearno odvraćanje ključno za kolektivnu sigurnost Europe i NATO-a; budući da je od povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a Francuska jedina država članica EU-a koja posjeduje nuklearno oružje te nastavlja s modernizacijom svojeg nuklearnog arsenala; budući da je francuski predsjednik Emmanuel Macron 2020. predložio pokretanje „strateškog dijaloga” s voljnim europskim partnerima o potencijalnoj ulozi francuskog nuklearnog odvraćanja u „našoj kolektivnoj sigurnosti”; budući da je Ujedinjena Kraljevina najavila da će povisiti gornju granicu za svoje ukupne nuklearne zalihe za više od 40 %, na 260 operativno dostupnih bojnih glava, i smanjiti transparentnost svojeg nuklearnog položaja s obzirom na to da više neće prijavljivati brojke o zalihama;

R.  budući da Izrael nije stranka NPT-a;

S.  budući da su brojne druge države stekle znanstvene, tehnološke i industrijske kapacitete potrebne za proizvodnju balističkih i krstarećih projektila; budući da su Indija i Pakistan objavili da posjeduju nuklearno oružje; budući da te zemlje nisu stranke NPT-a;

T.  budući da je rizik da terorističke organizacije zarobljuju arsenal nuklearnog oružja problem koji izaziva zabrinutost; budući da, kao što je pokazala mreža Abdula Qadeera Khana, i dalje postoji rizik od tajnog širenja među otpadničkim režimima;

U.  budući da Haški pravilnik postupanja protiv širenja balističkih projektila (HCoC) sadrži dimenziju neširenja projektila unatoč tome što je pravno neobvezujući;

V.  budući da je Sporazum o otvorenom nebu, koji je na snazi od 2002., bio namijenjen za izgradnju povjerenja i međusobnog razumijevanja između Rusije i SAD-a i njegovih europskih saveznika; budući da Rusija mnogo godina nije ispunjavala svoje obveze koje proizlaze iz Sporazuma o otvorenom nebu; budući da su se SAD i Rusija sukcesivno povukli iz tog sporazuma;

W.  budući da je Konvencija o kemijskom oružju prvi svjetski multilateralni sporazum o razoružanju kojim se eliminira cijela kategorija oružja za masovno uništenje na način koji se može provjeriti; budući da je u prošlom desetljeću pravna norma protiv upotrebe kemijskog oružja prekršena nekoliko puta, među ostalim, od strane sirijske vlade i Rusije; budući da se Konvencija o kemijskom oružju mora prilagoditi novim procesima industrijske proizvodnje, inovativnoj kemijskoj industriji i novim akterima na sceni;

X.  budući da je EU u potpunosti uključen u međunarodne napore za poboljšanje biološke sigurnosti i biološke raznolikosti provedbom Konvencije o biološkom oružju; budući da 13 zemalja još nije pristupilo Konvenciji; budući da je Konvencija o biološkom oružju sklopljena bez mehanizama izravne provjere za osiguravanje usklađenosti; budući da su pregovori o protokolu provjere zaustavljeni prije 20 godina;

Y.  budući da aktivnosti i programi Demokratske Narodne Republike Koreje (DNRK) u vezi s balističkim projektilima, nuklearnim oružjem i oružjem za masovno uništenje, kao i širenje i izvoz takvog oružja, predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti i globalnim nastojanjima za razoružanjem i neširenjem nuklearnog oružja; budući da vodstvo DNRK-a često pokušava iskoristiti svoj program nuklearnog oružja kako bi iznudilo političke i gospodarske ustupke od međunarodne zajednice dok nastavlja preprodavati svoju tehnologiju projektila malog i srednjeg dometa zajedno sa svojim znanjem i iskustvom u području nuklearne energije;

Z.  budući da je pojava humanitarnog razoružanja na pozitivan način dovela u pitanje tradicionalne prakse razoružanja naslijeđene iz hladnog rata;

AA.  budući da je broj žena koje sudjeluju u nastojanjima za iskorjenjivanje oružja za masovno uništenje i dalje zabrinjavajuće nizak, pa i u područjima diplomacije o neširenju nuklearnog oružja i razoružanju;

AB.  budući da rizici povezani s klimom mogu negativno utjecati na strateško sigurnosno okruženje EU-a; budući da napori za razoružanje i neširenje oružja za masovno uništenje mogu znatno doprinijeti održivom razvoju, globalnoj sigurnosti, dugoročnoj stabilnosti i očuvanju životnih prihoda, okoliša i planeta;

AC.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 pokazala da je potrebno povećati pripravnost i osviještenost EU-a u području kemijske, biološke, radiološke i nuklearne obrane (KBRN), povećati suradnju i ulaganja u civilnim i vojnim sektorima KBRN-a, razviti preventivni odgovor i mjere oporavka u okviru postojećeg Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu, izgraditi spektar stručnjaka EU-a u području KBRN-a i poticati povezanost zdravlja i sigurnosti;

1.  ponovno ističe svoju punu predanost očuvanju djelotvorne međunarodne kontrole oružja, razoružanja i neširenja nuklearnog oružja kao temelja globalne i europske sigurnosti; ponavlja svoju predanost provođenju politika usmjerenih na dodatno smanjenje i uništenje svih nuklearnih arsenala i stvaranje uvjeta za postizanje svijeta bez kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog oružja; ; poziva na obnovu multilateralnog poretka kontrole oružja i razoružanja koji obuhvaća sve aktere;

2.  zabrinut je zbog stalne erozije globalnog neširenja nuklearnog oružja, razoružanja i arhitekture kontrole oružja koja se pogoršava brzim razvojem novih potencijalno destabilizirajućih sustava, kao što su oružani sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji te tehnologije nadzvučnih projektila i bespilotnih letjelica; ističe da je potrebno posebno se pozabaviti pitanjem nadzvučne raketne tehnologije kojom se povećava rizik od upotrebe nuklearnog oružja u okviru odgovora na napad; boji se da bi povlačenje iz najvažnijih ugovora o kontroli oružja ili njihovo neproduljivanje ozbiljno naštetilo međunarodnim režimima kontrole oružja koji su omogućili određenu stabilnost te da bi se time ugrozili odnosi među državama koje posjeduju nuklearno oružje; ističe hitnu potrebu za obnavljanjem prekograničnog povjerenja; iznimno je zabrinut zbog svakog pribjegavanja oružju za masovno uništenje kao sredstva za rješavanje geopolitičkih sporova i snažno mu se protivi;

3.  zabrinut je zbog odluke nekoliko država o ponovnoj procjeni u pogledu nuklearnog aspekta svojih vojnih doktrina; poziva sve države koje posjeduju nuklearno oružje da ispune svoju odgovornost i da razmotre smanjenje uloge i važnosti nuklearnog oružja u svim vojnim i sigurnosnim konceptima, doktrinama i politikama; pozdravlja namjeru SAD-a da u okviru tekuće revizije stanja nuklearnog naoružanja procijeni moguće načine smanjenja važnosti nuklearnog oružja u svojoj strategiji nacionalne sigurnosti;

4.  ponovno potvrđuje svoju punu podršku NPT-u i njegovim trima stupovima koji se međusobno nadopunjuju kao jednom od najšire prihvaćenih pravno obvezujućih instrumenata i kamenu temeljcu režima neširenja nuklearnog oružja; podsjeća da je NPT doprinio poštovanju širokog skupa normi povezanih s razoružanjem i miroljubivom uporabom nuklearne energije, uz istodobno jačanje norme o neširenju nuklearnog oružja; očekuje da države koje posjeduju nuklearno oružje u dobroj vjeri poduzmu korake kako bi ispunile svoje ugovorne obveze i pokažu svoju iskrenu predanost nuklearnom razoružanju, poduzimanjem konkretnih radnji iz konačne verzije NPT-a iz 2010. te jačanjem norme o neširenju nuklearnog oružja i proširenjem zaštitnih kapaciteta IAEA-a; upozorava da budućnost NPT-a ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo i preporučuje državama članicama da daju sve od sebe kako bi doprinijele uspješnom i ambicioznom ishodu nadolazeće 10. Revizijske konferencije u svim njezinim stupovima – razoružanju, neširenju i miroljubivom uporabom nuklearne energije – postizanjem dogovora o sadržajnoj završnoj deklaraciji kojom će se dodatno jačati NPT i pridonijeti očuvanju strateške stabilnosti i sprečavanju nove utrke u naoružanju; poziva sve države da potpišu NPT, da mu pristupe i da mu ostanu predane; poziva 10. Revizijsku konferenciju NPT-a da raspravi rupu u pravilima NPT-a u vezi s izvozom nuklearnih pogonskih reaktora u vojne svrhe; poziva države članice EU-a da na revizijsku konferenciju pošalju svoje najviše rangirane političare; stoga poziva sve države stranke NPT-a da se konstruktivno uključe u okvir NPT-a i slože oko realističnih, učinkovitih, opipljivih, uzajamnih i provjerljivih mjera koje pogoduju postizanju zajedničkog cilja nuklearnog razoružanja;

5.  ustraje u potrebi za osiguravanjem da EU igra snažnu i konstruktivnu ulogu u razvoju i ponovnom jačanju globalnih nastojanja za neširenjem nuklearnog oružja koja se temelje na pravilima te arhitekture za kontrolu oružja i razoružanje s dugoročnim ciljem eliminacije sveg kemijskog, biološkog, radiološkog i nuklearnog oružja, u potpunosti koristeći sve dostupne instrumente; u tom pogledu pozdravlja rad posebnog izaslanika EU-a za neširenje nuklearnog oružja i razoružanje; poziva Vijeće da se zalaže za to da EU nastupa jedinstveno u međunarodnim forumima za razoružanje, neširenje oružja i kontrolu oružja te da promiče mjere za izgradnju povjerenja među svim stranama NPT-a u cilju ublažavanja napetosti i smanjenja nepovjerenja; ističe da je potrebno iskoristiti rad u okviru Strateškog kompasa kako bi se pitanja širenja oružja za masovno uništenje u potpunosti obuhvatila zajedničkim razumijevanjem prijetnji i ostvarila zajednička strateška kultura u tom pogledu; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da pokrene postupak razmatranja posljedica Brexita na njegovu politiku razoružanja i neširenja oružja;

6.  pozdravlja znatan trajni financijski doprinos EU-a, među ostalim Uredu UN-a za razoružanje, Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), Organizaciji za zabranu kemijskog oružja (OPCW) i mehanizmu glavnog tajnika UN-a za istrage navodne uporabe kemijskog i biološkog oružja (UNSGM);

7.  naglašava ključnu važnost osposobljavanja i podizanja razine osviještenosti; stoga poziva na ojačanje raspoloživog stručnog znanja u neširenju nuklearnog oružja i kontroli oružja, uključujući područje kvantnog računalstva u EU-u, i poboljšanje edukacije osoblja EU-a i država članica; naglašava potrebu za jačanjem veza između privatnog i javnog sektora, akademske zajednice, skupina za strateško promišljanje i organizacija civilnog društva; u tom pogledu pozdravlja kontinuiranu financijsku potporu Europskoj mreži za obrazovanje u području nuklearne energije (ENEN), konzorciju EU-a za neširenje nuklearnog oružja i razoružanje te Europskom centru za izobrazbu u području nuklearne sigurnosti; ističe potencijal za suradnju u projektima osposobljavanja i obrazovanja s Europskom akademijom za sigurnost i obranu; poziva na daljnja ulaganja u obrazovanje o razoružanju i u olakšavanje uključivanja mladih;

8.  ističe prošireni mandat za izvješćivanje o transparentnosti, koordinaciju i provedbu te prošireno područje primjene obveza iz Uredbe o dvojnoj namjeni;

9.  poziva delegacije EU-a da pitanja globalnog i regionalnog razoružanja, neširenja nuklearnog oružja i kontrole oružja stave visoko na dnevni red političkog dijaloga s trećim zemljama kako bi se osiguralo da EU podupire nastojanja za univerzalizaciju postojećih sporazuma i instrumenata u pogledu razoružanja, neširenja nuklearnog oružja i kontrole oružja; poziva ESVD da intenzivno radi na jačanju edukacije i izgradnji kapaciteta naših najbližih partnera, posebno susjednih zemalja i zemalja u okviru proširenja, u područjima razoružanja, neširenja i kontrole oružja za masovno uništenje; pozdravlja doprinos EU-a ublažavanju kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih rizika diljem svijeta pružanjem pomoći partnerskim zemljama i pohvaljuje inicijativu EU-a za centre izvrsnosti za ublažavanje KBRN rizika, koja se financira u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju;

10.  poziva EU da ojača svoje vodstvo u području pomoći žrtvama i sanacije okoliša zbog posljedica nuklearnih pokusa u pogođenim područjima; traži od potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predloži mjere koje EU i njegove države članice mogu provesti kako bi se ojačala uloga EU-a u tom pogledu;

11.  pozdravlja potporu NATO-a i olakšavanje dijaloga među saveznicima i partnerima kako bi im se omogućilo da ispune svoje obveze u pogledu neširenja oružja; naglašava da saveznici NATO-a moraju ostati predani stvaranju uvjeta za daljnje smanjenje i dugoročnu eliminaciju nuklearnog arsenala i svijet bez nuklearnog oružja na temelju reciprociteta te pravno obvezujućih i provjerljivih sporazuma; naglašava da sve države moraju sudjelovati u konstruktivnom i pouzdanom dijalogu o tom pitanju na relevantnim međunarodnim i bilateralnim forumima;

12.  naglašava svoju potpunu potporu radu Ureda UN-a za razoružanje, ambicioznom programu za razoružanje glavnog tajnika UN-a i za multilateralne deliberativne procese i pregovore provedene od okriljem UN-a; naglašava potrebu za osiguravanjem uključenosti svih dionika, civilnog društva i akademske zajednice i značajnim i raznolikim sudjelovanjem građana u raspravama o razoružanju i neširenju nuklearnog oružja;

13.  podržava mjere izgradnje povjerenja koje je donijela Organizacija za europsku sigurnost i suradnju kao važan doprinos smanjenju nesporazuma ili pogrešnih izračuna te jamčenju veće otvorenosti i transparentnosti; potiče sve države koje posjeduju nuklearno oružje da poduzmu potrebne mjere za povećanje transparentnosti svojih nuklearnih arsenala;

14.  pozdravlja predanost EU-a da pomogne u uspostavi zone bez oružja za masovno uništenje na Bliskom istoku, u skladu s rezolucijom o Bliskom istoku s Konferencije za reviziju i proširenje stranaka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja iz 1995., kao i promicanje mjera za izgradnju povjerenja kojima se podupire taj proces na potpun, provjerljiv i nepovratan način;

15.  zabrinut je zbog kontinuiranih nuklearnih i balističkih aktivnosti DNRK-a kojima se krše brojne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a te zbog razvoja novih kapaciteta te zemlje; ponavlja svoju želju za radom na postizanju potpune, nepovratne i provjerljive denuklearizacije Korejskog poluotoka i smatra da bi EU trebao nastaviti ulagati napore u uklanjanje svih oružja za masovno uništenje na Korejskom poluotoku; potiče DNRK da odmah prekine svoje nuklearne i projektilne aktivnosti te druge programe u pogledu oružja za masovno uništenje i sustava njihove isporuke, da u potpunosti poštuje sve relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, brzo potpiše i ratificira CTBT te da se ponovno uskladi s NPT-om;

16.  poziva države izvan okvira NPT-a koje posjeduju nuklearno oružje da se suzdrže od širenja bilo kakve nuklearne tehnologije povezane s vojskom te da postanu stranke NPT-a;

17.  prima na znanje stupanje na snagu TPNW-a i prepoznaje njegovu viziju svijeta bez nuklearnog oružja; podsjeća da se uloga NPT-a kao neizostavnog foruma za ostvarivanje cilja nuklearnog razoružanja i jamčenje međunarodne stabilnosti i kolektivne sigurnosti ne smije oslabiti; ističe važnost NPT-a, kojeg je potpisala 191 država, i naglašava potrebu da se osigura njegova učinkovitost; poziva sve države stranke NPT-a da se konstruktivno uključe u okvir NPT-a i slože oko realističnih, učinkovitih, opipljivih, uzajamnih i provjerljivih mjera koje pogoduju postizanju krajnjeg zajedničkog dugoročnog cilja nuklearnog razoružanja; smatra da TPNW ne bi smio oslabiti sigurnost država članica;

18.  podsjeća na središnju ulogu koju ima Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kao jamac da države sudionice poštuju odredbe NPT-a; ističe da su aktivnosti provjeravanja koje provodi IAEA ključne za sprečavanje širenja nuklearnog oružja; poziva države koje to još nisu učinile da bez odgode ratificiraju i provedu dodatni protokol IAEA-a; poziva države koje su prestale primjenjivati dodatni protokol da se ponovno usklade s njim;

19.  ističe središnju ulogu IAEA-a u praćenju i provjeri poštuje li Iran sporazum o zaštitnim mjerama te posebno pohvaljuje njegovu ključnu ulogu u provedbi privremenog bilateralnog tehničkog dogovora postignutog s Iranom od 23. veljače 2021., čime se IAEA-u omogućuje da nastavi s potrebnim aktivnostima provjeravanja i praćenja;

20.  potvrđuje svoju punu potporu ZSAP-u kao ključnom elementu globalne arhitekture za neširenje nuklearnog oružja; naglašava da je potpuna provedba Sporazuma ključna za europsku sigurnost te stabilnost i sigurnost na Bliskom istoku i diljem svijeta; pozdravlja kontinuiranu suradnju EU-a s Iranom u vezi s pitanjima civilne nuklearne suradnje i mjere poduzete za provedbu projekata za poboljšanje nuklearne sigurnosti u skladu s Prilogom III. ZSAP-u; apelira na Iran da odmah prekine svoje nuklearne aktivnosti kojima se krši ZSAP, što bi trebalo biti popraćeno ukidanjem svih sankcija u vezi s nuklearnim pitanjem; poziva stranke da se vrate pregovorima u cilju ponovne uspostave pune i učinkovite usklađenosti sa sporazumom;

21.  potvrđuje da je stupanje na snagu i ratifikacija CTBT-a kao snažnog instrumenta za izgradnju povjerenja i dalje važan cilj strategije EU-a za sprečavanje širenja oružja za masovno uništenje; konstatira da je CTBT ratificiralo 170 država i ističe da osam zemalja to još uvijek mora učiniti kako bi CTBT stupio na snagu; pozdravlja diplomatske napore EU-a da dopre do zemalja koje nisu potpisnice kako bi se potakla njihova predanost ratifikaciji CTBT-a i njegovu univerzalnom poštovanju; pozdravlja potporu EU-a, uključujući financijski doprinos, aktivnostima Pripremne komisije Organizacije ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBTO) radi jačanja njezinih sposobnosti praćenja i provjeravanja; poziva sve države koje nisu potpisale CTBT da mu pristupe te snažno potiče sve države koje su potpisale CTBT, ali ga nisu ratificirale da to učine; poziva sve države da se suzdrže od nuklearnih pokusa;

22.  naglašava svoju dugotrajnu potporu pokretanju pregovora o zabrani proizvodnje fisilnog materijala u svrhu proizvodnje oružja (FMCT) i poziva sve države koje posjeduju nuklearno oružje, a koje to još nisu učinile, da usvoje hitni moratorij na proizvodnju fisilnog materijala za nuklearno oružje ili druge nuklearne eksplozivne naprave;

23.  ponavlja da duboko žali zbog povlačenja SAD-a i Ruske Federacije iz Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa nakon upornog ruskog nepridržavanja Sporazuma, kao i zbog nedostatka komunikacije među tim stranama; posebno je zabrinut zbog moguće ponovne pojave zemaljskih projektila srednjeg dometa na europskom području djelovanja u kontekstu nakon INF-a te zbog nove utrke u naoružanju i ponovne militarizacije u Europi; pozdravlja predanost SAD-a i Rusije da nastave raditi prema postizanju njihovih iskazanih zajedničkih ciljeva osiguravanja predvidljivosti u strateškoj domeni i smanjenja rizika oružanih sukoba i prijetnje nuklearnim ratom; apelira na obje strane da iskoriste taj zamah kako bi postavile ambiciozne temelje za ponovno pokretanje pregovora o novoj arhitekturi kontrole oružja i mjerama za smanjenje rizika kojima bi se u obzir uzeo promjenjiv geopolitički kontekst i pojava novih sila;

24.  poziva sve druge zemlje, posebno Kinu, koje posjeduju sustave projektila ili su u procesu razvoja interkontinentalnih sustava i sustava srednjeg dometa da se uključe u nastojanja multilateralizacije i univerzalizacije sporazuma koji će naslijediti Sporazum o nuklearnim bojnim glavama (INF), uzimajući u obzir najnoviji razvoj oružanih sustava, te da aktivno sudjeluju u razgovorima o drugim sporazumima za kontrolu oružja;

25.  sa zabrinutošću primjećuje trenutačnu modernizaciju i proširenje kineskog nuklearnog arsenala, uključujući nadzvučne i nuklearno sposobne projektile; poziva Kinu da se aktivno i u dobroj vjeri uključi u međunarodne pregovore o kontroli oružja, razoružanju i neširenju oružja;

26.  sa zabrinutošću primjećuje činjenicu da Rusija često krši međunarodne norme i sporazume, kao i njezinu sve hostilniju nuklearnu retoriku protiv država članica; snažno potiče Rusiju da prekine svoje neprijateljske aktivnosti i da se ponovno uskladi s međunarodnim normama; izražava posebnu zabrinutost zbog ruskih testiranja nuklearnog oružja i izgradnje flote ledolomaca na nuklearni i konvencionalni pogon u Arktiku; ističe da su takve aktivnosti u suprotnosti s ciljem održavanja stabilnosti i mira te da mogu biti vrlo opasne za osjetljiv okoliš u Arktiku;

27.  toplo pozdravlja odluku SAD-a i Ruske Federacije o produljenju sporazuma Novi START kao važnom doprinosu predstojećoj 10. revizijskoj konferenciji NPT-a i provedbi članka VI. tog sporazuma; ističe da bi njegovo produljenje trebalo biti temelj za pregovore o novom sporazumu o kontroli oružja kojim bi se obuhvatilo i raspoređeno i neraspoređeno, kao i strateško i nestrateško oružje; poziva obje potpisnice da temeljito procijene sve mogućnosti u pogledu opsega, raspoređivanja i kategorije oružja koje treba obuhvatiti te poziva na dijalog s drugim zemljama s nuklearnim oružjem i njihovo sudjelovanje u pregovorima o svakom novom sporazumu o kontroli oružja, posebno s Kinom, imajući u vidu njezino stalno povećanje i modernizaciju nuklearnog arsenala, te Ujedinjenom Kraljevinom i Francuskom; poziva sve države s nuklearnim oružjem da ponovno potvrde načelo da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se on nikada ne smije voditi;

28.  ističe važnost predsjedničkih nuklearnih inicijativa kojima se namjerava smanjiti raspoređeno „taktičko” nuklearno oružje kratkog dometa; sa zabrinutošću prima na znanje trenutačne programe Rusije za modernizaciju svojeg nestrateškog nuklearnog oružja, koji otvaraju pitanja o njezinoj usklađenosti s ciljevima predsjedničkih nuklearnih inicijativa; podsjeća da su predsjedničke nuklearne inicijative, unatoč svojoj neobvezujućoj prirodi, imale ključnu ulogu u arhitekturi kontrole oružja, te poziva SAD i Rusku Federaciju da se drže svojih obveza vezanih uz nestrateško nuklearno oružje i da povećaju transparentnost o arsenalima, raspoređivanju i statusu njihovih oružja, modernizacije i razvoja novog oružja;

29.  ističe da međunarodna zajednica mora raditi na mjerama za suzbijanje rizika od širenja projektila; poziva države koje posjeduju znatan broj krstarećih projektila da se u prvom redu usredotoče na mjere za povjerenje i transparentnost, uključujući pregovore i donošenje kodeksa ponašanja za uvođenje i upotrebu krstarećih projektila; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da se uključi u dijalog s državama izvoznicama u cilju njihova potpunog pridržavanja i koordinacije napora u okviru Režima kontrole raketne tehnologije, jedinog postojećeg multilateralnog dogovora koji obuhvaća prijenos projektila i opreme povezane s projektilima;

30.  pozdravlja nastojanja potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da promiče univerzalizaciju Haškog pravilnika postupanja protiv širenja balističkih projektila, jedinog instrumenta multilateralne transparentnosti i izgradnje povjerenja usredotočenog na širenje balističkih projektila, s ciljem daljnjeg doprinosa naporima za sprečavanje širenja balističkih projektila koji mogu nositi oružje za masovno uništenje; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da predvodi napore u smjeru povećanja usklađenosti između Haškog pravilnika postupanja protiv širenja balističkih projektila i drugih instrumenata za kontrolu oružja;

31.  naglašava ključnu ulogu Sporazuma o otvorenom nebu u transatlantskim odnosima i njegov vrijedan doprinos globalnoj strukturi kontrole oružja te izgradnji povjerenja i transparentnosti vojnih aktivnosti koje provode države potpisnice, kao i dugoročnoj europskoj i globalnoj stabilnosti; ističe da je Sporazum o otvorenom nebu manjim europskim državama omogućio da prate svoje susjede i da ih pozivaju na odgovornost za njihove vojne aktivnosti; žali zbog toga što je ruska Duma nedavno usvojila zakon o povlačenju, kao i zbog povlačenja SAD-a iz Sporazuma o otvorenom nebu; poziva preostale potpisnice da nastave provoditi taj sporazum; potiče SAD i Rusku Federaciju da nastave s razgovorima o povratku sporazumu i njegovoj potpunoj, učinkovitoj i provjerljivoj provedbi; snažno potiče preostale države da dodatno jačaju Sporazum kao mjeru za izgradnju povjerenja tako što će proširiti njegovo područje primjene na razmjene između znanstvenika, suradnju u odgovoru na krizne situacije, praćenje stanja okoliša i druge misije;

32.  zabrinut je zbog prijetnje koju predstavlja kemijsko ratovanje nakon što je zabilježena najznačajnija i najodrživija upotreba kemijskog oružja u zadnjim desetljećima; posebno je zabrinut zbog povećane sposobnosti nekih državnih i nedržavnih aktera da brže proizvode zabranjene kemijske agense, kao i zbog ograničenih mogućnosti otkrivanja takvih radnji; ustraje na potrebi da se poštuje globalni etički standard protiv kemijskog oružja sprečavanjem nekažnjivosti njegove uporabe; poziva na učinkovito korištenje novousvojenog globalnog režima sankcija EU-a za ljudska prava kako bi se poštovala ta norma; pozdravlja činjenicu da je Vijeće usvojilo horizontalni režim sankcija za rješavanje problema sve češćih kršenja u proizvodnji, skladištenju, uporabi i širenju kemijskog oružja; naglašava svoju izrazitu zabrinutost zbog pokušaja atentata na Alekseja Navaljnog te Sergeja i Juliju Skripal uporabom zabranjenog nervnog agensa Novichoka, koji se smatra kemijskim oružjem u skladu s Konvencijom o kemijskom oružju; pozdravlja sankcije nametnute ruskim službenicima 14. listopada 2020. kao odgovor na ovo očito kršenje međunarodnih normi i ruskih međunarodnih obveza; potiče Rusiju da pruži kritične odgovore na trovanje kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog, kao što je zatražila skupina od 45 zapadnih zemalja u skladu s pravilima Organizacije za zabranu kemijskog oružja;

33.  pohvaljuje ključnu ulogu Organizacije za zabranu kemijskog oružja (OPCW) u verificiranom uništenju kemijskih sredstava; najoštrije osuđuje razvoj i opsežnu upotrebu kemijskog oružja od strane država koje su članice Konvencije o kemijskom oružju (CWC) te osuđuje brojna kršenja ljudskih prava i zlodjela koja je počinio režim Sirijske Arapske Republike Bashara al-Asada; naglašava da se mora osigurati odgovornost za takva ozbiljna kršenja CWC-a; pozdravlja odluku donesenu na 25. zasjedanju Konferencije država stranaka CWC-a o suspenziji određenih prava i povlastica Siriji u okviru OPCW-a; pozdravlja kontinuiranu potporu EU-a mehanizmu glavnog tajnika UN-a za istrage navodne uporabe kemijskog i biološkog oružja (UNSGM), pri čemu naglašava važnost zaštite njegove odgovornosti; osuđuje pokušaje da se potkopava neovisnost UNSGM-a njegovim podređivanjem Vijeću sigurnosti UN-a;

34.  ponavlja svoju punu potporu Konvenciji o biološkom oružju kojom se zabranjuje uporaba opasnih virusa, bakterija i otrovnih tvari protiv ljudi; pozdravlja izravni financijski doprinos EU-a Konvenciji o biološkom oružju i potpori jačanju biosigurnosti izvan EU-a; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da nastavi sa svojim naporima za promicanje univerzalizacije te konvencije; ističe potrebu za pojačanjem napora za uspostavu pravno obvezujućeg mehanizma za potvrdu usklađenosti s Konvencijom o biološkom oružju; poziva sve strane, uključujući SAD, da ponovno započnu pregovore u okviru ad hoc skupine Konvencije o biološkom oružju;

35.  ističe važan rad satelitskog centra EU-a na upotrebi svemirskih sredstava, satelitskih snimaka i geoprostornih obavještajnih podataka za praćenje usklađenosti s obvezama u pogledu razoružanja i neširenja oružja za masovno uništenje;

36.  ističe brzi napredak u razvoju sustavâ koje omogućava umjetna inteligencija u vojnoj domeni; stoga ponavlja svoj poziv EU-u da preuzme vodeću ulogu u međunarodnim regulatornim naporima kako bi se osiguralo da razvoj i primjena umjetne inteligencije za vojnu uporabu budu u skladu sa strogim ograničenjima utvrđenima međunarodnim pravom, uključujući međunarodno humanitarno pravo i pravo o ljudskim pravima; poziva EU da otvori put i globalnim pregovorima o ažuriranju svih postojećih instrumenata za kontrolu oružja, razoružanje i neširenje oružja kako bi se uzeli u obzir sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji i koji se upotrebljavaju u ratovanju; naglašava da bi se o tehnologijama u nastajanju koje nisu obuhvaćene međunarodnim pravom trebalo prosuđivati na temelju načela humanosti i onako kako nalaže javna savjest; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, države članice i Europsko vijeće da donesu zajedničko stajalište o sustavima autonomnog oružja kojim se osigurava smislen ljudski nadzor nad ključnim funkcijama sustava naoružanja; ustraje u tome da EU podrži napore Konvencije UN-a o određenom konvencionalnom oružju, kojom visoke ugovorne stranke doprinose radu skupine vladinih stručnjaka za tehnologije u nastajanju povezane sa smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima, kako bi se postigao konsenzus o pravno obvezujućem instrumentu kojim bi se zabranilo potpuno autonomno oružje bez smislene ljudske kontrole;

37.  poziva EU da poveća svoja ulaganja u kapacitete umjetne inteligencije u skladu s operativnim konceptima država članica; naglašava da sve veća važnost umjetne inteligencije također zahtijeva pojačanu suradnju s partnerima istomišljenicima;

38.  ističe da je potrebno osigurati i uzeti u obzir jednako, potpuno i značajno sudjelovanja žena u konferencijama i forumima o razoružanju i neširenju oružja, uključujući diplomaciju za razoružanje i sve postupke donošenja odluka u vezi s razoružanjem;

39.  ističe potrebu za poduzimanjem dodatnih mjera za borbu protiv financiranja širenja oružja za masovno uništenje kako bi se prekinuo prijenos tehnologije i znanja nedržavnim neprijateljskim akterima, te ističe potencijalnu prijetnju koju bi KBRN terorizam mogao predstavljati za našu kolektivnu sigurnost; ističe potrebu da EU potiče odgovornu znanost kako bi se spriječila zlouporaba znanstvenog istraživanja i eksperimentiranja; ističe da je potrebno boriti se protiv krijumčarenja KBRN materijala i nezakonite trgovine te spriječiti rizike od preusmjeravanja; poziva ESVD i Komisiju da se pozabave tim pitanjem u očekivanoj zajedničkoj komunikaciji o strateškom pristupu za potporu razoružanju, demobilizaciji i reintegraciji bivših boraca;

40.  naglašava potrebu za povećanjem napora u cilju daljnjeg jačanja pripravnosti i djelovanja EU-a protiv kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih prijetnji razvojem kapaciteta za dekontaminaciju, stvaranje zaliha i praćenje u okviru postojećeg Mehanizma EU-a za civilnu zaštitu;

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 449, 23.12.2020., str. 149. (2) SL C 404, 6.10.2021., str. 63. (3) SL C 404, 6.10.2021., str. 240. (4) SL C 456, 10.11.2021., str. 78. (5) SL C 433, 23.12.2019., str. 86. (6) SL C 440, 30.12.2015., str. 97. (7) SL C 215, 19.6.2018., str. 202.; (8) SL L 206, 11.6.2021., str. 1. (9) SL C 341, 13.10.2020., str. 1. (10) SL C 298, 26.7.2021., str. 1. (11) SL L 90, 10.4.2010., str. 8. (12) SL L 372 I, 9.11.2020., str. 4. (13) SL L 207, 30.6.2020., str. 15. (14) SL L 149, 7.6.2019., str. 63. (15) SL L 259, 16.10.2018., str. 12. (16) SL L 341, 15.10.2020., str. 1. (17) SL L 207, 30.6.2020., str. 36. (18) SL L 19, 22.1.2019., str. 11. (19) Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina.