Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, posebno onu od 8. srpnja 2021. o stanju u Nikaragvi(1),

–  uzimajući u obzir izjave u ime EU-a potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebno izjavu od 8. studenoga 2021. o Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane(2) (Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike),

–  uzimajući u obzir uredbe i odluke Vijeća o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava u Nikaragvi i Odluku Vijeća od 11. listopada 2021. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/1720 o mjerama ograničavanja s obzirom na stanje u Nikaragvi, kojom su se sankcije produljile do 15. listopada 2022.(3),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu 59 država o Nikaragvi usvojenu 22. lipnja 2021. na 47. sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir usmenu obavijest Visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet na 48. zasjedanju Vijeća za ljudska prava od 13. rujna 2021. o stanju ljudskih prava u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine Organizacije američkih država od 12. studenoga 2021. o stanju u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir predsjedničku mjeru predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Bidena od 16. studenoga 2021. naslovljenu „Proklamacija o suspenziji ulaska, u svojstvu imigranata i neimigranata, osoba odgovornih za politike ili radnje koje ugrožavaju demokraciju u Nikaragvi”,

–  uzimajući u obzir izjave Međuameričke komisije za ljudska prava (IACHR), posebno onu od 10. studenoga 2021. u kojoj se osuđuju kršenja ljudskih prava zabilježena tijekom izbora u Nikaragvi te onu od 20. studenoga 2021. u kojoj se ističe njezina nadležna jurisdikcija nad Nikaragvom i izražava žaljenje zbog odluke Nikaragve da odbaci Povelju Organizacije američkih država u kontekstu teških kršenja ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Organizacije američkih država (OAS) od 8. prosinca 2021. o ishodu zaključaka Stalnog vijeća od 29. studenoga 2021. o stanju u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Regionalni sporazum o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti i pravosuđu u pitanjima okoliša u Latinskoj Americi i na Karibima, potpisan 4. ožujka 2018. u Escazúu u Costa Rici,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je 7. studenoga 2021. režim predsjednika Daniela Ortege organizirao izbornu farsu u pokušaju da pruži privid izbornog postupka u Nikaragvi, koji nije bio ni slobodan ni pošten, već potpuno nedemokratski i nelegitiman;

B.  budući da je aktualni predsjednik Daniel Ortega, koji je na čelu te zemlje od 2007., ponovno izabrao sam sebe za peti mandat, njegov četvrti uzastopni, s otprilike 75 % glasova i odazivom birača od 65 %, prema podacima vrhovnog izbornog povjerenstva; budući da su vjerodostojna zapažanja organizacija civilnog društva u Nikaragvi procijenila da je odaziv bio mnogo niži, sa stopom suzdržanih glasova koja je iznosila oko 81,5 %;

C.  budući da je Daniel Ortega naložio svim ostalim nikaragvanskim vlastima da mobiliziraju sve raspoložive resurse za namještanje ishoda tog postupka; budući da su između svibnja i studenoga 2021. nikaragvanske vlasti efektivno uklonile svu vjerodostojnu konkurenciju na izborima i uništile integritet izbornog postupka sustavnim proizvoljnim zatvaranjem, uznemiravanjem i zastrašivanjem sedmorice potencijalnih predsjedničkih kandidata i otprilike 40 čelnika oporbe, studenata i ruralnih poglavara, novinara, boraca za ljudska prava te poslovnih predstavnika; budući da se te proizvoljno uhićene osobe suočavaju s lažnim, politički motiviranim i dvosmislenim kaznenim optužbama bez ikakvih dokaza u postupku koji obilježavaju ozbiljne povrede postupovnih jamstava, što svjedoči o nedostatku neovisnosti pravosuđa; budući da je Vrhovno izborno vijeće pod vodstvom režima oduzelo pravnu osobnost svim neovisnim oporbenim strankama, uključujući sedmorici potencijalnih predsjedničkih kandidata;

D.  budući da je prema organizacijama civilnog društva na dan izbora zabilježeno 285 djela političkog nasilja i djela izborne prisile, uključujući djela zastrašivanja, uznemiravanja, prijetnje i ucjene, koja su uglavnom bila usmjerena prema državnim radnicima, zaposlenicima u javnom sektoru, studentima i medicinskom osoblju kako bi ih se prisililo da glasaju; budući da je nikaragvanski režim oduzeo narodu Nikaragve njegova građanska i politička prava i slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja, zabranio brojne organizacije civilnog društva i nije poštivao svoje obveze u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz nikaragvanskog ustava, Međuameričke demokratske povelje i međunarodnih sporazuma u kojima je zemlja stranka;

E.  budući da režim sve češće progoni i napada novinare, slobodu medija i pravo na informiranje; budući da je sedam međunarodnih medijskih kuća koje su htjele izvještavati o lažnim izborima bilo spriječeno u pokušaju ulaska u zemlju; budući da su nezavisne novinarske udruge osudile najmanje 52 napada na nezavisne novinare koji su se dogodili u razdoblju od 25. listopada do 7. studenoga 2021.; budući da su 7. studenoga 2021. akreditirane samo službene medijske kuće, čime je prekršeno pravo na informiranje i slobodu izražavanja, što je utjecalo na dodatno jačanje cenzure i neizvještavanja; budući da postoje slični obrasci represije protiv boraca za ljudska prava, boraca za zaštitu okoliša, aktivista za prava žena i skupine LGBTIQ, društvenih i političkih čelnika, vodećih poslovnih ljudi, odvjetnika te medicinskog osoblja i osoblja nevladinih organizacija;

F.  budući da je od 3. do 7. studenoga 2021. u zemlji prijavljeno otprilike 35 proizvoljnih pritvaranja; budući da je samo devet zatvorenika pušteno, a 26 ih je još uvijek u zatvoru; budući da je riječ o ukupno 170 osoba koje su potpuno proizvoljno pritvorene; budući da su se te povrede ljudskih prava, koje navodno najviše počinjavaju policijski službenici, općinski službenici, paradržavni akteri i civilne skupine organizirane kao pristaše milicije, povećavale tijekom dana koji su prethodili namještenim izborima;

G.  budući da se u izvješću IACHR-a iz listopada 2021. navodi da je u Nikaragvi uspostavljena policijska država putem represije, korupcije, namještenih izbora i strukturnog nekažnjavanja koju je organizirala vlada kako bi ostvarila svoj „neograničeni nastavak moći i zadržavanje povlastica i imuniteta”;

H.  budući da je nekoliko međunarodnih organizacija i više od 40 zemalja izrazilo snažno neodobravanje izbora u Nikaragvi i odbilo ih priznati kao demokratske;

I.  budući da je nikaragvanski režim u posljednjih nekoliko godina donosio sve restriktivnije zakone, institucionalizirajući represiju i legalizirajući djela počinjena u zemlji nakon donošenja tih zakona; budući da se Nikaragva pretvorila u republiku straha, s više od 140 000 građana koji su morali potražiti utočište u izbjeglištvu i to u vrlo teškim socioekonomskim životnim uvjetima;

J.  budući da je nikaragvanski režim iskrčio šume i uništio teritorije autohtonih naroda i naroda afričkog podrijetla dodjelom koncesija rudarskim poduzećima i potporom doseljenicima; budući da je 12 ekoloških aktivista ubijeno u Nikaragvi 2020., u usporedbi s njih petoro u 2019., zbog čega je ta zemlja postala najopasnija zemlja po stanovniku za borce za zaštitu zemljišta i okoliša u 2020.; budući da ubojstva i djela agresije počinjena od siječnja 2020. u vezi sa teritorijalnim sporovima i protiv autohtonih naroda u Nikaragvi i dalje ostaju nekažnjena, posebno u autonomnoj regiji Sjeverne Karipske obale, uključujući ubojstvo devet pripadnika autohtonog naroda 23. kolovoza 2020. i seksualno zlostavljanje dvije žene u napadu povezanom sa zemljišnim sporom oko iskopavanja zlata u Sauni;

1.  osuđuje izbornu farsu koju je 7. studenoga 2021. organizirao režim Ortega-Murillo, kojom se prekršeni svi međunarodni demokratski standardi za održavanje vjerodostojnih, uključivih, poštenih i transparentnih izbora; odbacuje legitimnost rezultata tih namještenih izbora i stoga demokratsku legitimnost svih institucionalnih ovlasti koje proizlaze iz tog namještenog glasovanja; podržava izjave kojima se potvrđuje da se tim izborima dovršava pretvorba Nikaragve u autokratski režim;

2.  poziva nikaragvanske vlasti da podrže i poštuju ljudska prava te da omoguće nikaragvanskom narodu da ostvari svoja građanska i politička prava; poziva na održavanje izbora u skladu s međunarodnim standardima i Međuameričkom demokratskom poveljom kako bi se osiguralo ostvarenje demokratskih težnji naroda Nikaragve, te da se međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva omogući pristup zemlji bez ograničenja;

3.  ponovno ističe svoju solidarnost sa stanovništvom Nikaragve i osuđuje nasilje, sustavnu represiju političkih čelnika oporbe, suzbijanje aktera civilnog društva, boraca za ljudska prava i medija, kao i članova njihovih obitelji, a prije svega prouzrokovane smrti te rašireno nekažnjavanje zločina počinjenih nad njima i trajnu korupciju koju prakticiraju dužnosnici nikaragvanskog režima; podsjeća da su ti postupci jasno kršenje ljudskih prava, demokracije i vladavine prava, kao i da pokazuju kontinuirani neuspjeh predsjednika Daniela Ortege, potpredsjednice Rosario Murillo i dužnosnika nikaragvanskog režima da obrane ta načela i vrijednosti;

4.  ponavlja svoj poziv na neposredno i bezuvjetno puštanje na slobodu svih proizvoljno zatvorenih političkih zatočenika, oporbenih aktivista, boraca za ljudska prava i očuvanje okoliša te novinara i na poništenje sudskih postupaka koji se vode protiv njih; osuđuje kontinuirano psihičko i fizičko nasilje policije i zatvorskih upravitelja nad tim osobama, među kojima su žene posebna meta, i situaciju pritvora u izolaciji u kojem se neke od njih drže, bez pristupa svojim odvjetnicima, obiteljima ili zdravstvenoj skrbi; podsjeća na to da Nikaragva mora poštovati Standardna minimalna prava UN-a za postupanje sa zatvorenicima, što je i dalje njezina obveza u skladu s međunarodnim pravom; zahtijeva da režim odmah dostavi dokaz da su zatvorenici još uvijek živi i dokaze o tome gdje se nalaze; odbija odluku Ortegina režima da se zamrznu sudski postupci protiv njih, što bi rezultiralo njihovim beskonačnim istražnim zatvorom;

5.  zahtijeva pravdu i odgovornost za sve žrtve, u skladu sa zakonima Nikaragve i međunarodnim obvezama, kroz nepristrane, temeljite i neovisne istrage; potiče nikaragvanske vlasti da poduzmu duboke strukturne reforme kako bi osigurale minimalna pravna jamstva i zakonito postupanje; nadalje osuđuje sve veće nasilje i zastrašivanje s kojima se suočavaju borci za ljudska prava, članovi skupine LGBTIQ i žene i aktivisti autohtonih naroda u zemlji, uključujući ubojstva žena; potiče vlasti Nikaragve da zaustave represiju i kršenja ljudskih prava te da potpuno obnove poštovanje ljudskih prava, posebno stavljanjem izvan snage svih ograničavajućih i nezakonitih propisa te ponovnom uspostavom pravne osobnosti organizacija boraca za ljudska prava; poziva EU i njegove države članice da podrže stvaranje istražnog mehanizma i mehanizma odgovornosti u okviru Vijeća UN-a za ljudska prava;

6.  ponavlja da je jedino rješenje za duboku političku krizu u Nikaragvi uključiv i smislen nacionalni dijalog te izražava žaljenje zbog opetovanog izostanka suradnje nikaragvanskog režima i njegove nespremnosti na pokretanje takvog procesa; napominje da su održavanje slobodnih, poštenih i transparentnih izbora, ponovno uspostavljanje vladavine prava, prestanak represije i strahovlade, oslobađanje proizvoljno pritvorenih političkih zatvorenika, ponovna uspostava pravnog statusa političkih stranaka koji su proizvoljno ukinuti i povratak prognanika bez iznimaka, i to uz potpuna jamstva, kao i povratak u zemlju međunarodnih tijela za zaštitu ljudskih prava, ključni preduvjeti za svaki dijalog s nikaragvanskim režimom; poziva EU i njegove države članice da pomognu sadašnjim i budućim nastojanjima civilnog društva da stvore uvjete za dijalog koji vodi do demokratske tranzicije u skladu s onim što je utvrđeno u sporazumima iz ožujka 2019.;

7.  podupire izjavu Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u kojoj se razmatraju svi instrumenti koji su EU-u na raspolaganju za poduzimanje dodatnih mjera, uključujući onih koje mogu nadilaziti pojedinačna ograničenja, te se istodobno nastoje izbjeći sve mjere koje bi potencijalno mogle dodatno pogoršati ionako tešku situaciju građana Nikaragve; pozdravlja uvrštavanje Rosario Murillo, zajedno s nekolicinom drugih, na popis sankcioniranih osoba koji je produljen do listopada 2022.; poziva da se Daniel Ortega bez odlaganja doda na popis sankcioniranih osoba;

8.  naglašava da su korupcija od koje obitelj Ortega-Murillo ima izravne koristi i patrimonijalizam nikaragvanskog režima, što uključuje i uništavanje prirodnih resursa te zemlje, endemski i rašireni te dovode do gospodarskog i humanitarnog sloma u zemlji; ističe da bi EU i njegove države članice trebale održati svoju humanitarnu pomoć u cilju potpore najranjivijim skupinama, uz istodobno razmatranje alternativnih mjera za rješavanje problema raširene korupcije; poziva EU i njegove države članice da u tom pogledu prate da dodijeljeni europski fondovi, među ostalim putem multilateralnih i financijskih institucija, ne doprinose jačanju korupcije tog režima;

9.  zgrožen je sve većom kriminalizacijom i progonom boraca za zaštitu okoliša u Nikaragvi; osuđuje stalne napade i agresiju na autohtono stanovništvo Nikaragve; poziva vladu Nikaragve da ispuni svoje obveze iz Sporazuma iz Escazúa;

10.  poziva EU i njegove države članice da pomno prate stanje na terenu preko svojih predstavnika i veleposlanstava u Nikaragvi, među ostalim praćenjem suđenja i posjećivanjem kritičara i oporbenih čelnika u zatvoru ili u kućnom pritvoru i da omoguće izdavanje viza u izvanrednim situacijama te da pruže privremeno utočište iz političkih razloga u državama članicama; ističe i pohvaljuje ključnu ulogu civilnog društva, boraca za ljudska prava i zaštitu okoliša te novinara u Nikaragvi; zahtijeva da Europska služba za vanjsko djelovanje pojača svoj redoviti dijalog s organizacijama civilnog društva i borcima za ljudska prava te ojača mehanizme za potporu njihovom neophodnom radu;

11.  žali zbog odbacivanja Povelje Organizacije američkih država koje je 19. studenoga 2021. objavio ministar vanjskih poslova Nikaragve i naglašava da će se tom odlukom zemlji također zatvoriti pristup financiranju iz Međuameričke razvojne banke, što će rezultirati povlačenjem Nikaragve iz regionalnih mehanizama Organizacije američkih država koji su namijenjeni zaštiti ljudskih prava; podsjeća da je unatoč svom odricanju od povelje Nikaragva i dalje vezana svojim obvezama prema drugim instrumentima Organizacije američkih država, uključujući Američku konvenciju o ljudskim pravima; naglašava da to povlačenje može stupiti na snagu tek za dvije godine;

12.  poziva međunarodnu zajednicu i demokratske istomišljenike da na multilateralnim forumima na koordiniran način pojačaju svoj politički pritisak na nikaragvanski režim kako bi doprinijeli i pokrenuli brzu tranziciju u kojoj bi nikaragvanski narod mogao brzo i u potpunosti ponovno uspostaviti demokratski poredak i narodni suverenitet;

13.  žali zbog toga što je 10. prosinca 2021. nikaragvanski režim prekinuo diplomatske veze s demokratskim Tajvanom kako bi zatražio potporu totalitarne države, Narodne Republike Kine;

14.  podsjeća da Nikaragva, u svjetlu Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Srednje Amerike, mora poštovati i konsolidirati načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava; ponavlja svoj zahtjev da se, u svjetlu trenutačnih okolnosti, aktivira demokratska klauzula Sporazuma o pridruživanju;

15.  ponavlja svoj poziv na hitno izručenje Alessija Casimirrija Italiji;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjoameričkom parlamentu, Limskoj skupini te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0359. (2) SL L 346, 15.12.2012., str. 3. (3) SL L 361, 12.10.2021., str. 52.