Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije i izvješća o Ukrajini i Rusiji,

–  uzimajući u obzir Povelju UN-a, Konvenciju UN-a o pravu mora, Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt od 1. kolovoza 1975. i naknadne dokumente,

–  uzimajući u obzir Parišku povelju za novu Europu, usvojenu na sastanku KESS-a održanom od 19. do 21. studenoga 1990.,

–  uzimajući u obzir Memorandum iz Minska od 19. rujna 2014 i paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen i potpisan 12. veljače 2015. u Minsku i u cijelosti podržan Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2202 (2015) od 17. veljače 2015.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane, a posebno njegovu Glavu II. o političkom dijalogu i konvergenciji u području vanjskih poslova i sigurnosti(1),

–  uzimajući u obzir prvi dijalog EU-a i Ukrajine o kibersigurnosti održan 3. lipnja 2021.,

–  uzimajući u obzir Povelju o strateškom partnerstvu između SAD-a i Ukrajine, koju su 10. studenoga 2021. potpisali državni tajnik SAD-a Antony Blinken i ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba,

–  uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove od 13. prosinca 2021. prema kojoj će svaka agresija na Ukrajinu podrazumijevati političke posljedice i visoke ekonomske troškove za Rusiju,

–  uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga koju je on dao nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a održanog 30. studenoga 2021.,

–  uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 o Rusiji i Ukrajini od 12. prosinca 2021.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela i predsjednice Komisije Ursule von der Leyen od 12. listopada 2021. po završetku 23. sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine;

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 9. prosinca 2021. naslovljenu „Problem militarizacije Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja u Ukrajini te dijelova Crnog i Azovskog mora”,

–  uzimajući u obzir Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima od 5. prosinca 1994.,

–  uzimajući u obzir politiku EU-a kao odgovor na krizu u Ukrajini, uključujući restriktivne mjere koje su na snazi od 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se u skladu s Poveljom UN-a i načelima međunarodnog prava sve države „u svojim međunarodnim odnosima suzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile koje su uperene protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti bilo koje države”;

B.  budući da je u pozadini krize na granici između EU-a i Bjelarusa Ruska Federacija cijelo vrijeme povećavala svoju vojnu prisutnost duž granica Ukrajine, gdje se trenutačno nalazi više od 100 000 njezinih vojnika, te u ukrajinskim regijama Donjeck i Luhansk, koje su danas pod okupacijom snaga koje podupire Rusija, te budući da je usto uvelike proširila i opseg svojih vojnih aktivnosti na okupiranom Krimu kao i u crnomorskom bazenu; budući da je to koncentriranje vojske potvrđeno nedavnim komercijalnim satelitskim snimkama; budući da se to nedavno koncentriranje smatra masovnijim od onog prethodnog, iz proljeća ove godine;

C.  budući da se u izvješćima američkih obavještajnih službi navodi da bi ovaj put Rusija do početka 2022. godine mogla rasporediti do 175 000 vojnika; budući da se ti ofenzivni koraci mogu tumačiti kao pripreme za vojnu ofenzivu protiv Ukrajine na više bojišta ili kao prijetnja uporabom sile protiv susjedne Ukrajine s ciljem upletanja u njezinu suverenost i političku neovisnost, što je u suprotnosti s međunarodnim obvezama Ruske Federacije; budući da je Aljaksandr Lukašenka najavio punu potporu Rusiji u slučaju vojnog djelovanja protiv Ukrajine;

D.  budući da su nedavna kretanja ruskih postrojbi blizu ukrajinske granice popraćena pojačanim upletanjem i kampanjama dezinformiranja ruskih posrednika i medijskih kuća u EU-u, Ukrajini i samoj Rusiji; budući da takve hibridne taktike uključuju povećanje količine sadržaja kojim se ocrnjuju NATO i Ukrajina, pokušaje pripisivanja krivnje za potencijalnu buduću rusku vojnu eskalaciju Ukrajini i NATO-u te širenje lažnih diskursa, uključujući one predsjednika Putina i bivšeg predsjednika Medvedeva;

E.  budući da je prošlo više od šest godina od donošenja sporazumâ iz Minska i više od sedam godina od nezakonitog ruskog pripojenja Krimskog poluotoka i početka rata koji Rusija vodi u Ukrajini; budući da je tijekom sukoba koji još traje poginulo više od 14 000 ljudi; budući da je uslijed sukoba interno raseljeno gotovo dva milijuna osoba; budući da je egzistencija stanovništva u područjima pod ruskom kontrolom te pripojenih područja u Ukrajini i okolnim regijama i dalje ozbiljno ugrožena; budući da je Rusija jedna od strana u sukobu te se stoga ne može predstavljati kao medijator;

F.  budući da je provedba paketa mjera za provedbu sporazumâ iz Minska iz veljače 2015. ozbiljno nazadovala, u prvom redu zbog jednostranih mjera koje je Ruska Federacija poduzela u suprotnosti sa svojim obvezama koje proizlaze iz tih sporazumâ;

G.  budući da se od 2014. izvješćuje o prisutnosti zaposlenika ruske privatne vojne kompanije Wagner Group, koji se bore bok uz bok s proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini, pri čemu se njihov prvotni broj od otprilike 250 boraca popeo na sadašnjih 2500;

H.  budući da se u posljednjem izvješću promatračke misije UN-a za ljudska prava u Ukrajini objavljenom 1. prosinca 2021. navodi da je došlo do eskalacije borbi u zoni sukoba u Donbasu, povećanja broja civilnih žrtava na ukrajinskoj strani i štete na infrastrukturi; budući da se u izvješću također navodi da su sudovi samoproglašenih republika Donbasa nastavili bez poštenog suđenja civilima izricati kazne za kaznena djela povezana sa sukobima;

I.  budući da u ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom u regijama Donjeck i Luhansk postoji više od 160 nezakonitih zatvora, u kojima je od početka sukoba nezakonito zatvoreno više od 3000 osoba i koje su ondje podvrgnute mučenju i nečovječnom postupanju;

J.  budući da Rusija i dalje krši prekid vatre u Donbasu: tako je na ukrajinske položaje pokrenuto 2346 napada, pri čemu je ubijeno 65 ukrajinskih vojnika, a njih 261 ranjeno, između ostalog, i 29 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga koji su u razdoblju od 27. srpnja 2020. do 2. prosinca 2021. ubijeni snajperom;

K.  budući da je u travnju 2021. rusko Ministarstvo obrane jednostrano zatvorilo vode oko Kerčkih vrata za nekomercijalna plovila iz drugih zemalja, čime se ometa slobodan prolaz brodova prema Azovskom moru i iz njega; budući da su unatoč najavi Rusije da će ograničenja ukinuti u listopadu 2021. ona i dalje na snazi; budući da te prepreke imaju negativne posljedice na ukrajinske luke na Azovskom moru i na međunarodni pomorski tranzit u Crnom moru;

L.  budući da je predsjednik Putin 15. studenoga 2021. potpisao dekret o pojednostavnjenim trgovinskim pravilima kako bi se omogućio pristup robe do ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk, koje trenutačno nisu pod vladinom kontrolom, kao i izlazak robe iz tih regija;

M.  budući da se u Povelji SAD-a i Ukrajine o strateškom partnerstvu od 10. studenoga 2021. navodi da Sjedinjene Američke Države i Ukrajina namjeravaju nastaviti s provedbom niza materijalnih mjera usmjerenih na sprečavanje vanjske izravne i hibridne agresije na Ukrajinu te da Rusiju smatraju odgovornom za tu agresiju i za kršenje međunarodnog prava;

N.  budući da je 1. prosinca 2021. predsjednik Putin od NATO-a zatražio pravno obvezujuća jamstva da se taj savez neće širiti dalje na istok; budući da je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg u pogledu potencijalnog članstva Ukrajine u NATO-u nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a održanog 30. studenoga 2021. izjavio da Rusija „ne raspolaže vetom niti ima pravo da se upleće u taj proces”;

1.  podupire neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponavlja svoju snažnu potporu politici EU-a o nepriznavanju nezakonitog pripojenja Autonomne Republike Krima i grada Sevastopolja; osuđuje izravno i neizravno sudjelovanje Rusije u oružanim sukobima u istočnoj Ukrajini kao i kontinuirana kršenja ljudskih prava u tim područjima i na pripojenom Krimu;

2.  osuđuje koncentriranje velikog broja ruskih snaga koje je u tijeku duž granica s Ukrajinom i odbacuje svako opravdanje koje Rusija nudi u tom smislu; podsjeća da je to već drugi takav slučaj ove godine; naglašava da je spomenuto povećanje vojne prisutnosti Rusija popratila dramatičnim zaoštravanjem neprijateljske retorike;

3.  zahtijeva da Ruska Federacija odmah i u potpunosti povuče svoje vojne snage, prekine s ugrožavanjem teritorijalne cjelovitosti Ukrajine, koja ima destabilizirajući učinak na cijelu regiju i šire, da prestane provoditi sve mjere kojima se dodatno zaoštrava sukob kao i da smiri napetosti u skladu sa svojim međunarodnim obvezama; ističe potrebu za mirnim, političkim rješavanjem sukoba;

4.  ističe da koncentriranje ruskih vojnih snaga također predstavlja prijetnju općem miru, stabilnosti i sigurnosti Europe te poziva Rusiju da poštuje svoje međunarodne obveze, kao što su načela i obveze Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u pogledu transparentnosti vojnih kretanja, uključujući Bečki dokument; nadalje apelira na Rusiju da poštuje svoju obvezu iz Konvencije UN-a o pravu mora i da zajamči slobodu plovidbe i tranzitnog prolaska međunarodnim Kerčkim vratima do luka Azovskog mora;

5.  izražava duboku zabrinutost zbog kontinuirane militarizacije regija Azovskog, Crnog i Baltičkog mora, a osobito militarizacije Kalinjingradskog okruga te nezakonito okupiranog Krima, uključujući i zbog razvoja kapaciteta Ruske Federacije za onemogućivanje pristupa regijama (A2/AD) i zabrane ulasaka u njih, što uključuje upotrebu novih protuzrakoplovnih sustava S-400, te zbog dosad nezabilježenog koncentriranja konvencionalnih snaga i priprema za moguće razmještanje nuklearnog oružja;

6.  izražava solidarnost s ukrajinskim narodom, koji je zbog rata i popratne teške gospodarske krize od 2014. godine izložen brojnim patnjama, a sada živi pod prijetnjom vojne ofenzive velikih razmjera koja ugrožava živote svih stanovnika te zemlje;

7.  ponavlja da bi sigurnosni dijalog EU-a s Ukrajinom trebao biti ambiciozan i doprinijeti usklađenoj procjeni sigurnosnih izazova na terenu; naglašava da bi prijateljske zemlje trebale pojačati vojnu potporu Ukrajini i svoju dostavu obrambenog oružja, što je u skladu s člankom 51. Povelje UN-a, kojim se omogućuje individualna i kolektivna samoobrana; pozdravlja odluku Vijeća EU-a od 2. prosinca 2021. da se u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) Ukrajini dodijeli paket od 31 milijuna EUR kako bi se pomoglo ojačati njezinu otpornost i obrambene sposobnosti; primjećuje da bi se potencijalnim budućim sudjelovanjem Ukrajine u projektima Stalne strukturirane suradnje (PESCO) uvelike poboljšali ukrajinski nacionalni kapaciteti obrane u skladu s najboljim praksama i standardima EU-a, kako je navedeno u Sporazumu o pridruživanju;

8.  ističe da opetovanim koncentriranjem svojih vojnih snaga na ukrajinskoj granici Rusija od Zapada želi ishoditi političke ustupke na štetu Ukrajine; naglašava da odabir bilo koje zemlje u pogledu njezinih savezništava ne smije podlijegati odobrenju treće zemlje te stoga odbacuje sve pokušaje Rusije da neke zemlje podredi svojoj „sferi utjecaja” i tako oblikuje njihovu budućnost; podsjeća na to da bi ruska strana kompromis ili popuštanje Zapada doživjela kao znak slabosti i da bi je to samo ohrabrilo na još agresivniji pristup;

9.  ističe da je gomilanje ruskih snaga isto tako dio šire strategije koja uključuje i elemente hibridnog ratovanja koji Rusija vodi protiv Europske unije i njezinih partnera koji dijele njezine stavove uzrokovanjem kaosa i zbunjenosti u svojim susjedstvima, na svojim granicama i unutar europske unije; ponavlja da Rusija koristi kombinaciju istovremenih prijetnji poput vojnih, digitalnih, energetskih i dezinformacija i iskorištava otvoreni sustav EU-a kako bi ga oslabila; vjeruje da EU mora biti svjestan svojih slabih točaka i slabih točaka svojih partnera u susjedstvu, povećati otpornost kako bi se mogao učinkovito suprotstaviti bilo kakvom hibridnom napadu te poboljšati suradnju s partnerima, posebice u pogledu dezinformacija te povećati kapacitete usmjerene na mirno rješavanje sukoba, s posebnim naglaskom na položaju žena i ranjivih skupina u područjima sukobima;

10.  ističe da Europska unija mora biti spremna Ruskoj Federaciji poslati vrlo snažno upozorenje da vojni sukobi neće biti samo neprihvatljivi, već će imati i visoku gospodarsku i političku cijenu; pozdravlja najnovije izjave EU-a i ministara vanjskih poslova skupine G7 u kojima izražavaju snažnu potporu koordiniranom međunarodnom djelovanju protiv moguće vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu;

11.  potiče potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da osigura da je Vijeće stalno obaviješteno o vojnim akcijama Ruske Federacije te da bude spremno brzo postići dogovor o daljnjem zajedničkom djelovanju, posebno o donošenju oštrih gospodarskih i financijskih sankcija u bliskoj suradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, NATO-om i drugim partnerima, kako bi se odgovorilo na neposredne i vjerodostojne prijetnje koje predstavlja Rusija, umjesto da se čeka da prije poduzimanja mjera bude provedena još jedna invazija; ističe da je potreban jedinstven pristup EU-a i njegovih partnera kad je riječ o odvraćanju; naglašava da bi se sve mjere trebale poduzimati u koordinaciji s Ukrajinom;

12.  naglašava da bi novi paket sankcija trebao uključivati ruske časnike i admirale uključene u planiranje moguće invazije te neposredne krugove i oligarhe u orbiti ruskog predsjednika i njihove obitelji; zahtijeva da te sankcije uključuju zamrzavanje financijske i fizičke imovine u EU-u, zabranu putovanja i isključivanje Rusije iz sustava plaćanja SWIFT, čime bi se ruska poduzeća isključila s međunarodnog financijskog tržišta i zabranila kupnja ruskog državnog duga na primarnim i sekundarnim tržištima, te da budu usmjerene na važne sektore ruskog gospodarstva i da ometaju financiranje obavještajnih službi i vojske;

13.  ističe da bi u slučaju ruskog napada na Ukrajinu EU-a odmah trebao ukinuti sve mogućnosti putovanja i izuzeća od obveze posjedovanja vize za ruske nositelje diplomatskih putovnica, uz iznimku akreditiranih diplomata;

14.  zahtijeva da bi EU trebao poduzeti hitne i uvjerljive korake kako bi smanjio svoju ovisnost o ruskoj energiji i traži da EU, u skladu sa Sporazumom o pridruživanju, pokaže snažniju energetsku solidarnost s Ukrajinom tako da poveća međusobnu povezanost energetske infrastrukture; stoga potiče institucije EU-a i sve države članice da se pobrinu za to da plinovod Sjeverni tok 2 ne bude pušten u rad, bez obzira na to hoće li u nekom trenutku ispunjavati odredbe Direktive EU-a o plinu(2); ponavlja svoju dugoročnu, temeljnu zabrinutost zbog političkih, gospodarskih i sigurnosnih rizika povezanih s projektom Sjeverni tok 2; ističe da je potrebno zaustaviti gradnju kontroverznih nuklearnih elektrana koje je proizveo Rosatom;

15.  ističe da bi države članice trebale osigurati da više ne budu mjesta gdje su rusko bogatstvo i ulaganja nejasnog podrijetla dobrodošli, među ostalim uspostavom globalnog mehanizma sankcija za borbu protiv korupcije te dosljednom provedbom i provedbom postojećih direktiva o sprečavanju pranja novca; poziva Komisiju i Vijeće da povećaju napore za ograničavanje strateških ulaganja Kremlja unutar EU-a u svrhu subverzije, potkopavanja demokratskih procesa i institucija i širenja korupcije te da stvore veću transparentnost, posebno u pogledu sredstava koja ruska elita deponira ili troši u EU-u;

16.  ističe važnost poduzimanja odlučnih mjera kako bi se Rusiju odvratila od zaobilaženja postojećih sankcija EU-a; smatra da bi EU u tu svrhu trebao revidirati i ažurirati svoje važeće propise kako bi popravio brojne nedostatke u cilju povećanja učinkovitosti sankcija i značajnog pooštrenja posljedica za Rusiju zbog njezinih neprijateljskih radnji;

17.  poziva Europsko vijeće da na svom sastanku 16. prosinca 2021. raspravi i temeljito procijeni sve moguće reakcije na prijetnje europskoj sigurnosti koje predstavlja Ruska Federacija kao i na to da nastavi s prethodnim raspravama o sveobuhvatnoj strategiji EU-a prema Rusiji; poziva EU i europske partnere da rasprave o dugoročnim planovima za europsku sigurnost kako bi se eventualne buduće vojne prijetnje na kontinentu rješavale zajednički; izražava zabrinutost zbog sve goreg stanja temeljnih stupova međunarodne sigurnosti i strukture za kontrolu oružja, kojima Rusija manipulira i koje opetovano krši; u tom kontekstu poziva Vijeće i Komisiju da u Strateškom kompasu Rusiju ocijene kao veliku prijetnju europskom kontinentu, kao što je navedeno i u izvješću Skupine za razmatranje NATO-a;

18.  poziva Rusku Federaciju da prestane poduzimati jednostrane mjere koje su u suprotnosti s obvezama preuzetima u okviru sporazumâ iz Minska i koje sprečavaju njihovu daljnju provedbu, produbljuju sukob u istočnoj Ukrajini i izazivaju sumnje na međunarodnoj razini u pogledu političke volje i sposobnosti Ruske Federacije da poštuje svoje obveze;

19.  apelira na Rusiju i separatiste koje podupire Rusija da se pridržavaju sporazuma o prekidu vatre; poziva Rusiju da konstruktivno sudjeluje u okviru normandijskog formata i trilateralne kontaktne skupine te da provede svoje međunarodne obveze, posebno u okviru sporazumâ iz Minska i Konvencije UN-a o pravu mora; poziva na hitno puštanje na slobodu svih nezakonito pritvorenih i zatvorenih ukrajinskih građana; potiče Vijeće da proširi područje primjene svojih sankcija kako bi se obuhvatili „nametanje putovnica”, organizacija nezakonitih izbora na Krimu i odluka da se stanovnici područja ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk koja nisu pod kontrolom vlade uključe u izbore za državnu Dumu u rujnu 2021. te da poveća cijenu koju Rusija plaća za blokiranje provedbe sporazumâ iz Minska i pregovora u normandijskom formatu; poziva Međunarodni kazneni sud da istraži zločine koje je počinila ruska strana i njezine zamjenske snage na Krimskom poluotoku i u istočnoj Ukrajini; ističe ulogu koju u tom pogledu mogu imati Međunarodni sud i slučajevi univerzalne jurisdikcije; smatra da bi političko i vojno vodstvo de facto vlasti tzv. Narodnih republika Luganska i Donjecka trebalo sankcionirati u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava;

20.  naglašava važnost posebne promatračke misije OESS-a u Ukrajini te ističe da je važno da ona može nastaviti sa svojim radom i poslije ožujka 2022., kada se očekuje kraj njezina mandata, bez ikakvih ograničenja; oštro osuđuje aktivnosti Rusije kojima se posebna promatračka misija OESS-a sprečava u obavljanju svojih zadaća ometanjem bespilotnih letjelica misije i blokiranjem pristupa njezinih promatrača okupiranim područjima; izražava žaljenje zbog odluke Rusije da obustavi rad promatračke misije OESS-a na ruskim kontrolnim točkama Gukovo i Donjeck;

21.  snažno podupire napore Ukrajine da se ruski plaćenici koji su počinili ratne zločine privedu pravdi i potiče EU i njegove države članice da pojačaju suradnju u tu svrhu;

22.  ponavlja svoju potporu međunarodnoj istrazi o okolnostima tragičnog rušenja zrakoplova prijevoznika Malaysia Airlines na letu MH17, koji bi se mogao okarakterizirati kao ratni zločin, te ponovno poziva da se odgovorne osobe privedu pravdi;

23.  osuđuje činjenicu da je predsjednik Putin potpisao dekret o pojednostavnjenim trgovinskim pravilima kako bi se omogućile mjere za pristup tržištu radi povećanja pristupa robi u ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, koje privremeno nisu pod kontrolom ukrajinske vlade i poziva Rusiju da ga stavi izvan snage; ističe da se takvim jednostranim mjerama krše suverenitet i teritorijalna cjelovitost Ukrajine, među ostalim i u pogledu carinske kontrole, te bi se zbog toga mogle povećati napetosti i produljiti status quo, ali i omesti budući proces reintegracije;

24.  pozdravlja uspostavu i aktivnosti Međunarodne platforme za Krim; smatra da je to važan alat za to da tema nezakonitog pripojenja Krimskog poluotoka ostane visoko na međunarodnom dnevnom redu; izražava zadovoljstvo snažnom potporom EU-a toj inicijativi i poziva EU da dodatno doprinese razvoju svojeg formata za savjetovanje i koordinaciju; žali zbog činjenice da je međunarodnim organizacijama i braniteljima ljudskih prava i dalje uskraćen pristup Krimu;

25.  poziva ruski narod da ne vjeruje u sveprisutnu službenu propagandu koja prikazuje Zapad kao neprijatelje ruskog naroda i ruske države; podsjeća da su demokracija i sloboda prijetnja samo korumpiranim ruskim elitama, a ne narodu; izražava želju za dijalogom i izgradnjom budućih odnosa s demokratskom Rusijom; podsjeća da agresivna vanjska i unutarnja politika „Kremlj na prvom mjestu” viktimizira ruski narod;

26.  podržava ukrajinske vlasti u njihovim naporima da reformiraju zemlju u skladu s odredbama Sporazuma o pridruživanju i odredbama o produbljenom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine; poziva institucije EU-a da Ukrajini nastave davati vjerodostojnu dugoročnu perspektivu pristupanja EU-u u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, kao i svakoj europskoj državi; naglašava da su takvi napori potrebni kako bi se povećala otpornost Ukrajine i učinkovitije suzbila trenutačna i buduća ruska agresija;

27.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i Vrhovnoj radi Ukrajine, te predsjedniku, vladi i Državnoj dumi Ruske Federacije.

(1) SL L 161, 29.5.2014., str. 3. (2) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).