Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/216 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu carinske kvote Unije za visokokvalitetnu govedinu iz Paragvaja (COM(2021)0313 – C9-0228/2021 – 2021/0146(COD))

P9_TA(2021)0485 A9-0333/2021

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0313),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0228/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 8. prosinca 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A9-0333/2021),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. prosinca 2021. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2019/216 u pogledu carinske kvote Unije za visokokvalitetnu govedinu iz Paragvaja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/111.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini mladih 2022. (COM(2021)0634 – C9-0379/2021 – 2021/0328(COD))

P9_TA(2021)0486 A9-0322/2021

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0634),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članke 165. stavak 4., 166. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0379/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 8. prosinca 2021.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 10. prosinca 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za proračune od 17. studenoga 2021. o ishodu postupka mirenja o proračunu u odnosu na prijedlog Komisije za Odluku Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini mladih 2022.,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0322/2021),

A.  budući da je zbog žurnosti opravdano provesti glasovanje prije isteka roka od osam tjedana koji je utvrđen u članku 6. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prihvaća zajedničku izjavu Parlamenta i Vijeća priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije;

3.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije;

4.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. prosinca 2021. radi donošenja Odluke (EU) 2021/... Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini mladih (2022.)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci (EU) 2021/2316.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Zajednička izjava Europskog parlamenta i Vijeća o financiranju Europske godine mladih (2022.) – Odluka (EU) 2021/2316

Europski parlament i Vijeće postigli su dogovor da minimalni operativni proračun za provedbu Europske godine mladih (2022.) iznosi 8 milijuna EUR. Od tog će iznosa 3 milijuna EUR doći iz godišnjeg proračuna Europskih snaga solidarnosti za 2022., a 5 milijuna EUR iz godišnjeg proračuna programa Erasmus+ za 2022.

Nadalje, suzakonodavci su izrazili predanost da Europska godina mladih ostavi trajan trag, i nakon 2022. Ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela, u skladu s člankom 314. UFEU-a svako dodatno financiranje nakon 2022. trebalo bi utvrditi u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.

Izjava Komisije o financiranju Europske godine mladih (2022.) – Odluka (EU) 2021/2316

Komisija prima na znanje dogovor suzakonodavaca o uvođenju minimalnog operativnog proračuna od 8 milijuna EUR za provedbu Europske godine mladih (2022.), ne dovodeći u pitanje mogućnost dodatnih doprinosa iz drugih relevantnih programa i instrumenata Unije dodatno na taj iznos od 8 milijuna EUR.

Osim toga, Komisija će tijekom Europske godine mladih analizirati stanje te će tu analizu redovito ažurirati informacijama o mogućem i stvarnom doprinosu programa i instrumenata EU-a provedbi Europske godine mladih te izvještavanjem o aktivnostima. Napredak u raspoređivanju doprinosa iz Unijinih programa redovito će se predstavljati Europskom parlamentu i Vijeću. Te bi doprinose trebalo smatrati dopunskima i povrh minimalnog operativnog proračuna od 8 milijuna EUR.

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o Prijedlogu direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/465/PUP radi njezina usklađivanja s pravilima EU-a o zaštiti osobnih podataka (COM(2021)0020 – C9-0005/2021 – 2021/0008(COD))

P9_TA(2021)0487 A9-0236/2021

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0020),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 16. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0005/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 17. studenoga 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0236/2021),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. prosinca 2021. radi donošenja Direktive (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/465/PUP u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2022/211.)

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o Prijedlogu direktive Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/41/EU radi njezina usklađivanja s pravilima EU-a o zaštiti osobnih podataka (COM(2021)0021 – C9-0006/2021 – 2021/0009(COD))

P9_TA(2021)0488 A9-0237/2021

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 16. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0006/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 17. studenoga 2021. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0237/2021),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. prosinca 2021. radi donošenja Direktive (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2014/41/EU u pogledu njezina usklađivanja s pravilima Unije o zaštiti osobnih podataka

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2022/228.)

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. s preporukama Komisiji o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja: nasilje na internetu (2020/2035(INL))

P9_TA(2021)0489 A9-0338/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 8., članak 83. stavak 1. i članke 84. i 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 7., 8., 10., 11., 12., 21., 23., 24., 25., 26. i 47.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.”, a posebno u njoj utvrđen cilj oslobađanja žena i djevojčica od nasilja i stereotipa,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. travnja 2021. o Strategiji EU-a za suzbijanje trgovine ljudima 2021. – 2025.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 28. rujna 2017. naslovljenu „Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu: povećanje odgovornosti internetskih platformi”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. lipnja 2020. o Strategiji EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.”,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije o odluci Vijeća o sklapanju, od strane Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i o izmjeni Direktive 2000/31/EZ,

–  uzimajući u obzir Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu koji je Komisija objavila u svibnju 2016. te njegov peti krug praćenja iz kojeg je proizišao dokument „Informativni članak – peti krug praćenja Kodeksa postupanja”,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koja je 11. svibnja 2011. otvorena za potpisivanje u Istanbulu,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu od 23. studenoga 2001.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o Strategiji EU-a za ravnopravnost spolova(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 10. lipnja 2021. o promicanju ravnopravnosti u obrazovanju i karijerama u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM)(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2021. o proglašenju EU-a prostorom slobode za LGBTIQ osobe(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o provedbi Direktive 2011/36/EU o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2021. o budućim izazovima u području prava žena u Europi: više od 25 godina od Pekinške deklaracije i platforme za djelovanje(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o premošćivanju digitalnog jaza između spolova: sudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2020. o jačanju slobode medija: zaštita novinara u Europi, govor mržnje, dezinformiranje i uloga platformi(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2019. o nazadovanju u području prava žena i rodne ravnopravnosti u EU-u(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o mjerama za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o osnaživanju žena i djevojčica posredstvom digitalnog sektora(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o borbi protiv kiberkriminaliteta(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o Prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, od strane Europske unije, Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji(16),

–  uzimajući u obzir odredbe pravnih instrumenata Ujedinjenih naroda u području ljudskih prava, posebno one koje se odnose na prava žena i djece, te druge instrumente Ujedinjenih naroda o nasilju nad ženama i djecom,

–  uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 16. prosinca 2020. naslovljene „Jačanje napora za sprečavanje i iskorjenjivanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama” (A/RES/75/161) i „Pravo na privatnost u digitalnom dobu” (A/RES/75/176),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 5. srpnja 2018. naslovljenu „Ubrzavanje napora za iskorjenjivanje nasilja nad ženama i djevojčicama: sprečavanje i odgovor na nasilje nad ženama i djevojčicama u digitalnim kontekstima” (A/HRC/RES/38/5),

–  uzimajući u obzir izvješća posebnih izvjestitelja Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice, a posebno izvješće od 18. lipnja 2018. o nasilju nad ženama i djevojčicama na internetu sa stanovišta ljudskog prava (A/HRC/38/47), izvješće od 6. svibnja 2020. o borbi protiv nasilja nad novinarkama (A/HRC/44/52) i izvješće od 24. srpnja 2020. o dodirnim točkama pandemije bolesti COVID-19 i pandemije rodno uvjetovanog nasilja nad ženama s naglaskom na nasilju u obitelji i inicijativi „mir u kući”,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o iskorjenjivanju nasilja nad ženama od 20. prosinca 1993.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja od 10. prosinca 1984.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 1979. o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Opću preporuku br. 35 Odbora za ukidanje diskriminacije žena od 14. srpnja 2017. o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama kojom se ažurira Opća preporuka br. 19,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta od 20. studenoga 1989.,

–  uzimajući u obzir opći komentar br. 13 (2011) Odbora za prava djeteta od 18. travnja 2011. o pravu djeteta na zaštitu od svih oblika nasilja,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030., a posebno cilj održivog razvoja br. 5,

–  uzimajući u obzir izvješće OESS-a o sigurnosti novinarki na internetu(17),

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja: Nasilje na internetu” – procjena europske dodane vrijednosti,

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljenu „Nasilje i govor mržnje protiv žena na internetu”,

–  uzimajući u obzir indeks ravnopravnosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/93/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i dječje pornografije, te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2004/68/PUP(18),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(19),

–  uzima u obzir Uredbu (EU) 2021/1232 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. srpnja 2021. o privremenom odstupanju od određenih odredbi Direktive 2002/58/EZ u pogledu tehnologija koje pružatelji brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga upotrebljavaju za obradu osobnih i drugih podataka u svrhu borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu(20),

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava od 3. ožujka 2014. „Nasilje nad ženama: istraživanje na razini EU-a”,

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava od 14. svibnja 2020. naslovljeno „Dug put do jednakosti za LGBTI zajednicu”(21),

–  uzimajući u obzir pravno mišljenje nezavisnog odvjetnika Suda Europske unije o Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, s ciljem pojašnjenja pravne nesigurnosti o tome može li i na koji način Unija sklopiti i ratificirati Konvenciju, od 11. ožujka 2021.(22),

–  uzimajući u obzir rad Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu (Eurojust) i Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), uključujući Europolov Europski centar za kiberkriminalitet i njegovu procjenu prijetnje organiziranog kriminala na internetu,

–  uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u skladu s člankom 58. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9-0338/2021),

A.  budući da je rodna ravnopravnost temeljna vrijednost i jedan od temeljnih ciljeva Unije te bi se trebala uzeti u obzir u svim politikama Unije; budući da je pravo na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljno pravo sadržano u članku 2. i članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), člancima 8., 10., 19. i 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i člancima 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”); budući da je prvi cilj strategije Unije za rodnu ravnopravnost 2020. 2025. usmjeren na iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja koje je opisano kao „jedan od najvećih izazova našeg društva” jer se s njime suočavaju žene u svim slojevima društva, neovisno o dobi, obrazovanju, dohotku, društvenom statusu ili zemlji podrijetla ili boravka te je ono jedna od najvećih prepreka postizanju rodne ravnopravnosti;

B.  budući da su nasilje nad ženama i djevojčicama i drugi oblici rodno uvjetovanog nasilja rašireni u Uniji i treba ih shvatiti kao ekstreman oblik diskriminacije, što ima ogroman učinak na žrtve i njihove obitelji i zajednice i kršenje ljudskih prava koje je ukorijenjeno u rodnoj nejednakosti te koje pridonosi nastavljanju i povećavanju te nejednakosti; budući da se rodno uvjetovano nasilje temelji na nejednakoj raspodjeli moći između žena i muškaraca, na uspostavljenim patrijarhalnim kulturama i praksama, te na rodnim normama, seksizmu i štetnim rodnim stereotipima, što je dovelo do dominacije nad ženama i djevojčicama u svoj njihovoj raznolikosti i njihove diskriminacije, uključujući LGBTIQ osobe;

C.  budući da bi „nasilje nad ženama” trebalo značiti svaki čin nasilja na rodnoj osnovi koji dovodi ili može dovesti do tjelesne, spolne, psihološke ili ekonomske povrede ili patnje žene, uključujući i prijetnje takvim djelima, prisilu ili svojevoljno oduzimanje slobode, bilo u javnom ili privatnom životu, na internetu ili izvan njega;

D.  budući da žene i djevojčice u svoj svojoj raznolikosti i LGBTIQ osobe mogu biti meta rodno uvjetovanog nasilja na internetu na temelju njihova spola, rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili spolnih obilježja; budući da intersekcijski oblici diskriminacije, uključujući diskriminaciju na temelju rase, jezika, vjere, uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, pripadnosti nacionalnoj ili etničkoj manjini, rođenja, spolne orijentacije, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, bračnog statusa ili migrantskog ili izbjegličkog statusa, mogu pogoršati posljedice rodno uvjetovanog nasilja na internetu; budući da je u Strategiji Unije o ravnopravnosti LGBTIQ osoba istaknuto da svi imaju pravo na sigurnost, bilo to kod kuće, u javnosti ili na internetu;

E.  budući da je istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava naslovljeno „EU LGBTIQ II” pokazalo da je 10 % LGBTIQ osoba u godini koja je prethodila anketi doživjelo uznemiravanje na internetu zbog svoje pripadnosti LGBTIQ skupini, među ostalim na društvenim mrežama; budući da su nerazmjerno pogođene interseksualne i transrodne osobe (16 %); budući da su tinejdžeri u dobi od 15 do 17 godina skupina koja je doživjela najviše uznemiravanja na internetu zbog pripadnosti LGBTIQ skupini (15 %), u usporedbi s drugim dobnim skupinama (7 % – 12 %);

F.  budući da se nasilje nad ženama i djevojčicama u svoj njihovoj raznolikosti te rodno uvjetovano nasilje pojavljuje u različitim oblicima te se različito manifestira, ali se ti oblici i manifestacije međusobno ne isključuju; budući da je nasilje na internetu često povezano s nasiljem izvan interneta i neodvojivo od njega jer mu može prethoditi, odvijati se paralelno ili ga perpetuirati; budući da bi rodno uvjetovano nasilje na internetu stoga trebalo shvatiti kao nastavak rodno uvjetovanog nasilja izvan interneta u internetskom okruženju;

G.  budući da se u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanja naslovljena „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja: Nasilje na internetu” (procjena europske dodane vrijednosti) o rodno uvjetovanom nasilju na internetu procjenjuje da je od 4 % do 7 % žena u Uniji u 12 mjeseci koji su prethodili studiji doživjelo uznemiravanje na internetu, dok je između 1 % i 3 % doživjelo uhođenje na internetu; budući da uhođenje na internetu ima više oblika i najčešći je oblik jedinog ili kombiniranog govora mržnje te je predugo nepriznato i neprijavljivano; budući da je anketa zaklade World Wide Web Foundation provedena 2020. među ispitanicima uz 180 zemalja pokazala da je 52 % mladih žena i djevojaka doživjelo zlostavljanje na internetu kao što su dijeljenje privatnih fotografija, videozapisa ili poruka bez njihova pristanka, zlobne i ponižavajuće poruke, pogrdni i prijeteći jezik, seksualno uznemiravanje i krivotvoreni sadržaj, a 64 % ispitanika reklo je da znaju nekoga tko je doživio taj oblik nasilja;

H.  budući da su mlade žene i djevojčice u većoj opasnosti od nasilja na internetu, posebno uznemiravanja na internetu i zlostavljanja na internetu; budući da je barem 12,5 % slučajeva maltretiranja u školi počinjeno na internetu(23); budući da su mladi sad sve češće spojeni na društvene mreže u ranijoj dobi; budući da ti oblici nasilja pogoršavaju društvene nejednakosti jer su mete najčešće mladi u najnepovoljnijem položaju; budući da prema UNICEF-u djevojčice doživljavaju uznemiravanje dvostruko češće od dječaka(24); budući da prema toj anketi žene manje vjeruju da tehnološka poduzeća odgovorno upotrebljavanju njihove podatke;

I.  budući da je 2014., prema izvješću Agencije Europske unije za temeljna prava od 3. ožujka 2014. „Nasilje nad ženama: istraživanje na razini EU-a”, u Uniji 11 % žena starijih od 15 godina doživjelo uznemiravanje na internetu, a uhođenje je doživjelo 14 % žena;

J.  budući da internetska povezanost i potreba za pristupom digitalnoj javnoj sferi dobivaju sve važniju ulogu u razvoju naših društava i gospodarstava; budući da radna mjesta sve češće uključuju digitalna rješenja te su o njima ovisna, što dovodi do sve većeg rizika za žene od doživljavanja rodno uvjetovanog nasilja na internetu dok sudjeluju na tržištu rada i u gospodarskim djelatnostima;

K.  budući da je zbog sve većeg dosega interneta, brzog širenja mobilnih informacija i upotrebe društvenih mreža u kombinaciji s kontinuumom višestrukih, opetovanih i međupovezanih oblika rodno uvjetovanog nasilja došlo do širenja rodno uvjetovanog nasilja na internetu; budući da se žene i djevojčice koje imaju pristup internetu češće suočavaju s nasiljem na internetu nego muškarci; budući da je posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice napomenuo da će nove tehnologije „neizbježno dovesti do različitih i novih manifestacija nasilja nad ženama na internetu”; budući da se inovacije događaju brzinom koja često ne omogućuje promišljanje o njihovim dugoročnim posljedicama, a rodno uvjetovano nasilje na internetu vjerojatno će se i dalje širiti u nadolazećim godinama; budući da je potrebno na odgovarajući način procijeniti učinak rodno uvjetovanog nasilja na internetu na žrtve i razumjeti mehanizme koji omogućavaju počiniteljima da počine takav oblik rodno uvjetovanog nasilja kako bi se omogućili pristup pravnom lijeku, odgovornost i prevencija;

L.  budući da prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije(25) svaka treća žena diljem svijeta doživljava fizičko ili seksualno nasilje uglavnom od strane intimnog partnera; budući da se rodno uvjetovano nasilje povećalo tijekom pandemije bolesti COVID-19, a ograničenja kretanja povećala su rizik od obiteljskog nasilja i zlostavljanja; budući da se zbog veće upotrebe interneta tijekom pandemije bolesti COVID-19 povećalo rodno uvjetovano nasilje na internetu i uz pomoć IKT-a, s obzirom na to da nasilni partneri i bivši partneri također nadziru, prate i prijete svojim žrtvama te vrše nasilje s pomoću digitalnih alata; budući da se nasilje na internetu može podudarati s fizičkim nasiljem i eskalirati u njega ako se ne riješi ranije; budući da u okviru strategije EU-a za prava žrtava 2020. – 2025. Komisija uviđa da je trenutačna situacija s pandemijom bolesti COVID-19 dovela do porasta kiberkriminaliteta u obliku kaznenih djela protiv spolne slobode na internetu i zločina iz mržnje;

M.  budući da su najčešće vrste rodno uvjetovanog nasilja na internetu kaznena djela kao što su uznemiravanje, uhođenje na internetu, kršenje privatnosti povezano s IKT-om, uključujući pristup podacima ili slikama, njihovo uzimanje, snimanje, dijeljenje i stvaranje te manipulaciju podacima ili slikama, uključujući intimne podatke, bez pristanka, krađu identiteta i govor mržnje na internetu, prisilnu kontrolu digitalnim nadzorom i kontrolu komunikacija s pomoću aplikacija za uhođenje i špijuniranje te upotrebu tehnoloških sredstava za trgovanje ljudima, uključujući u svrhu seksualnog iskorištavanja;

N.  budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu može biti počinjeno upotrebom cijelog niza komunikacijskih kanala i alata na internetu, koji uključuju društvene mreže, mrežni sadržaj, stranice za rasprave, internetske stranice za upoznavanje, rubrike za komentare i sobe za čavrljanje za vrijeme igranja računalnih igrica; budući da se mnoge vrste rodno uvjetovanog nasilja na internetu mogu počiniti puno lakše i u većim razmjerima nego fizički oblici rodno uvjetovanog nasilja;

O.  budući da su neke države članice donijele zakone samo o nekim posebnim oblicima rodno uvjetovanog nasilja na internetu te stoga i dalje postoje znatni nedostaci; budući da trenutačno ne postoji zajednička definicija ili učinkovit politički pristup borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu na razini Unije; budući da takvo nepostojanje usklađene definicije na razini Unije dovodi do znatnih razlika u pogledu mjere u kojoj se države članice bore protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu i u kojoj ga sprečavaju, što ostavlja velike razlike i rascjepkanost u razini zaštite koju pružaju, unatoč prekograničnoj prirodi kaznenog djela; budući da je stoga potrebna usklađena pravna definicija rodno uvjetovanog nasilja na internetu kako bi se osigurala konvergencija i na nacionalnoj razini i na razini Unije;

P.  budući da prema posebnoj izvjestiteljici UN-a za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice definicija „nasilja nad ženama na internetu obuhvaća bilo koje djelo rodno uvjetovanog nasilja nad ženama koje je korištenjem IKT-a, kao što su mobilni telefoni i pametni telefoni, internet, platforme društvenih mreža ili elektronička pošta, djelomično ili u potpunosti počinjeno, potpomognuto ili pogoršano nauštrb neke žene zbog njezina spola ili koje nerazmjerno pogađa žene(26);

Q.  budući da bi kriminalizacija rodno uvjetovanog nasilja na internetu mogla imati odvraćajući učinak na počinitelje zbog straha od kazni ili svijesti da čine kazneno djelo;

R.  nastaju novi oblici zbog brzog razvoja i upotrebe digitalnih tehnologija i aplikacija; budući da su ti različiti oblici rodno uvjetovanog nasilja na internetu i uznemiravanja na internetu usmjereni na sve dobne skupine, od rane dobi do školskog i profesionalnog života, do kasnijih godina; budući da se ne bi trebala zanemariti mogućnost da se nasilje na internetu očituje i kao fizičko nasilje;

S.  budući da je prema Europskom institutu za ravnopravnost spolova (EIGE) sedam od deset žena doživjelo uhođenje na internetu; budući da je softver za uhođenje vrsta softvera koja olakšava zlostavljanje omogućavanjem nadziranja uređaja osobe, a da ta osoba nije pristala na nadzor niti zna da je se nadzire te je nadziranje tajno, a softver skriven; budući da je softvere za uhođenje zakonski moguće upotrebljavati i kupiti u Uniji te često stavljaju na tržište kao softveri za roditeljski nadzor;

T.  budući da se seksualno zlostavljanje na temelju slika često koristi kao oružje za uznemiravanje i ponižavanje žrtava; budući da su „deepfakes” (uvjerljiv krivotvoreni sadržaj) relativno nov način da se rodno uvjetovano nasilje iskoristi za iskorištavanje, ponižavanje i uznemiravanje žena;

U.  budući da su seksualno zlostavljanje na temelju slika i internetske stranice na kojima se takvo zlostavljanje širi rastući oblik nasilja koje vrše partneri u intimnim vezama; budući da posljedice spolnog zlostavljanja na temelju slika mogu biti spolne naravi, ako je spolni odnos sniman ili distribuiran bez pristanka, psihološke naravi, jer privatan život žrtava postaje javan, i ekonomske naravi jer seksualno zlostavljanje pomoću slika na internetu može ugroziti sadašnji ili budući profesionalni život žrtve;

V.  budući da postoji povećani rizik da se na internetskim stranicama za pornografiju šire intimni i seksualni videozapisi žena bez pristanka te da se šire za novčanu korist; budući da širenje privatnog sadržaja na internetu bez pristanka žrtve, a posebno seksualnog zlostavljanja, predstavlja dodatni traumatični element nasilja, često s dramatičnim posljedicama, uključujući samoubojstvo;

W.  budući da su mlade žene, a posebno djevojčice, izložene rodno uvjetovanom nasilju na internetu koje uključuje upotrebu novih tehnologija, uključujući uznemiravanje na internetu i uhođenje na internetu u obliku prijetnji silovanjem, smrću, kršenje privatnosti povezano s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te objavljivanje privatnih informacija i fotografija;

X.  budući da u 15 država članica rodni identitet trenutačno nije uključen u zakone o govoru mržnje; budući da se u svojoj strategiji za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. i strategiji o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. 2025. Komisija obvezala predstaviti inicijativu u cilju proširenja područja kaznenih djela u kojima je moguće usklađivanje na specifične oblike rodno uvjetovanog nasilja u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a;

Y.  budući da statistički podaci navedeni u ovoj Rezoluciji pokazuju da je govor mržnje protiv LGBTIQ osoba raširen, posebno na internetu, te da u nekim državama članicama ne postoje zakoni za sprečavanje, suzbijanje i kažnjavanje takvih oblika zlostavljanja na internetu;

Z.  budući da je Unija 2017. potpisala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji („Istanbulska konvencija”), koja je i dalje mjerilo za međunarodne standarde za iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja, te da je zaključivanje pristupanja Unije toj Konvenciji ključni prioritet Komisije;

AA.  budući da je za iskorjenjivanje rodno uvjetovanog nasilja, uključujući rodno uvjetovano nasilje na internetu, nužno oslanjati se na dosljedne, opipljive, reprezentativne i usporedive administrativne podatke koji se dobivaju prikupljanjem u sklopu čvrstog i koordiniranog okvira; budući da ne postoje sveobuhvatni i usporedivi raščlanjeni podaci o svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja i njegovim korjenskim uzrocima; budući da, unatoč sve većoj osviještenosti o toj pojavi, neprikupljanje podataka o svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja onemogućuje točnu procjenu njegove raširenosti; budući da je takav nedostatak dostupnih podataka povezan s neprijavljivanjem slučajeva rodno uvjetovanog nasilja na internetu; budući da se Istanbulskom konvencijom i Direktivom 2012/29/EU od država članica zahtijeva izvješćivanje o statističkim podacima i pružanje podataka raščlanjenih po spolu;

AB.  budući da kaznenopravni odgovor na prijave žrtava rodno uvjetovanog nasilja na internetu i dalje zaostaje, što pokazuje nedostatak razumijevanja i osviještenosti o ozbiljnosti tih kaznenih djela te odvraća od prijavljivanja u mnogim državama članicama; budući da razvijanje mekih vještina policijskih službenika kako bi mogli pažljivo slušati, razumjeti i poštovati sve žrtve svih oblika rodno uvjetovanog nasilja može pomoći u rješavanju problema neprijavljivanja i ponovne viktimizacije; budući da je osiguravanje pristupačnih postupaka i mehanizama za prijavu te pravnih lijekova neophodno za promicanje sigurnijeg okruženja za sve žrtve rodno uvjetovanog nasilja; budući da bi žrtvama nasilja na internetu trebale biti dostupne informacije o tome kako i kome se obratiti u službama kaznenog progona, kao i o dostupnim pravnim lijekovima za pomoć žrtvama u kriznim situacijama;

AC.  budući da su Europolov Europski centar za kiberkriminalitet, Eurojust i Agencija Europske unije za kibersigurnost (ENISA) proveli istraživanja o kibernetičkom kriminalu na internetu; budući da su neke žene i LGBTIQ osobe, kao što su feminističke aktivistice i aktivistice koji pripadaju skupini LGBTIQ, umjetnice, političarke, žene na javnim položajima, novinarke, blogerice, borkinje za ljudska prava i druge javne osobe, posebno pogođene rodno uvjetovanim nasiljem na internetu i budući da to ne uzrokuje samo štetu njihovom ugledu, psihološku štetu i patnju, nego može dovesti i do poremećaja u životnoj situaciji žrtve, narušavanja privatnosti i štete za osobne odnose i obiteljski život te može odvratiti žrtve od digitalnog sudjelovanja u političkom, društvenom, gospodarskom i kulturnom životu;

AD.  budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu često dovodi do autocenzure i da takva situacija može imati negativan utjecaj na profesionalni život i ugled žrtava rodno uvjetovanog nasilja na internetu; budući da zbog nasilnih i rodno utemeljenih prijetnji žrtve često pribjegavaju upotrebi pseudonima, ne ističu se u internetskom okruženju, odlučuju privremeno isključiti, deaktivirati ili trajno izbrisati račune na internetu ili su čak primorane napustiti svoju profesiju; budući da to može ušutkati ženske glasove i mišljenja te pogoršati već postojeću rodnu nejednakost u političkom, društvenom i kulturnom životu; budući da porast rodno uvjetovanog nasilja nad ženama na internetu može spriječiti daljnje sudjelovanje žena u samom digitalnom sektoru, čime se perpetuira rodna pristranost u osmišljavanju, razvoju i primjeni novih tehnologija te dolazi do replikacije postojećih diskriminacijskih praksi i stereotipa koji pridonose normalizaciji rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

AE.  budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu izravno utječe na seksualno, fizičko i psihološko zdravlje i dobrobit žena te ima negativan društveni i gospodarski učinak; budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu negativno utječe na sposobnost žrtava da u potpunosti ostvare svoja temeljna prava, što stoga ima teške posljedice za društvo i demokraciju u cjelini;

AF.  budući da štetan gospodarski učinak rodno uvjetovanog nasilja i problemi s mentalnim zdravljem koje ono uzrokuje mogu ozbiljno utjecati na žrtve, uključujući njihovu sposobnost traženja zaposlenja, te mogu uzrokovati financijski teret; budući da gospodarski učinak rodno uvjetovanog nasilja može uključivati utjecaj na zapošljavanje, kao što je manja prisutnost na radnom mjestu, rizik od ugrožavanja radnog statusa, što dovodi do rizika od gubitka radnih mjesta ili niže produktivnosti; budući da utjecaj rodno uvjetovanog nasilja na internetu na mentalno zdravlje može biti složen i dugoročan; budući da rodno uvjetovano nasilje na internetu, kao što su tjeskoba, depresija i trajni posttraumatski simptomi, ima štetne međuljudske, društvene, pravne, gospodarske i političke posljedice na mentalno zdravlje te u konačnici utječe na život i identitet mladih; budući da ti učinci pogoršavaju druge oblike diskriminacije s kojima se suočavaju žene i tako pogoršavaju postojeće oblike diskriminacije i nejednakosti;

AG.  budući da je u studiji Službe Europskog parlamenta za istraživanje naslovljenoj „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja: Nasilje na internetu” procijenjeno da je ukupan trošak uznemiravanja i uhođenja na internetu između 49 i 89,3 milijardi EUR, a najveća kategorija troškova je vrijednost gubitka u području kvalitete života, koja predstavlja više od polovine sveukupnih troškova (oko 60 % za uznemiravanje i oko 50 % za uhođenje na internetu);

AH.  budući da prevencija, posebno na temelju obrazovanja koje uključuje digitalnu pismenost i vještine poput kiberhigijene i pravila ponašanja na internetu, mora biti ključan element svih javnih politika usmjerenih na suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

1.  naglašava da je rodno uvjetovano nasilje na internetu nastavak rodno uvjetovanog nasilja izvan interneta i da nijedna politička alternativa neće biti učinkovita ako se to ne uzme u obzir; ističe da u okviru postojećih zakonskih akata Unije nisu osigurani mehanizmi za suočavanje s rodno uvjetovanim nasiljem na internetu na odgovarajući način; poziva države članice i Komisiju da oblikuju i provedu zakonodavne i nezakonodavne mjere, da se pozabave rodno uvjetovanim nasiljem na internetu i da uključe glasove žrtava rodno uvjetovanog nasilja na internetu u strategije za njegovo rješavanje, povezujući ih s inicijativama za iskorjenjivanje rodnih stereotipa, seksističkih stavova i diskriminacije žena; naglašava da bi ti budući prijedlozi trebali funkcionirati u skladu s postojećim prijedlozima, kao što su Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ, kao i s pravnim aktima koji su već na snazi, kao što su Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(27) i Direktiva 2012/29/EU;

2.  podsjeća da ne postoji zajednička definicija rodno uvjetovanog nasilja na internetu, što dovodi do znatnih razlika u pogledu mjere u kojoj ga države članice sprečavaju i rješavaju, ostavljajući velike razlike u zaštiti, potpori i naknadi žrtvama među državama članicama; stoga poziva Komisiju i države članice da definiraju i usvoje zajedničku definiciju rodno uvjetovanog nasilja na internetu kojom bi se olakšao rad na analizi različitih oblika rodno uvjetovanog nasilja na internetu i njegovu suzbijanju, čime bi se osiguralo da žrtve rodno uvjetovanog nasilja na internetu u državama članicama imaju učinkovit pristup pravosuđu i specijaliziranim službama za potporu;

3.  ističe da koncept rodno uvjetovanog nasilja na internetu ne može biti ograničen na upotrebu računalnih sustava, već bi i dalje trebao obuhvaćati široko područje, uključujući upotrebu IKT-a kojom se uzrokuje i omogućava nasilje nad pojedincima ili prijetnje nasiljem;

4.  pozdravlja strategiju Unije za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025. koju je predložila Komisija kao instrument za borbu protiv nasilja nad ženama u svoj njihovoj raznolikosti i rodno uvjetovanog nasilja te za rješavanje njegovih temeljnih uzroka; naglašava da je rodno uvjetovano nasilje na internetu duboko ukorijenjeno u dinamiku moći, gospodarsku neravnotežu i rodne norme; poziva države članice i Komisiju da riješe temeljne uzroke rodno uvjetovanog nasilja na internetu i da se pozabave rodnim ulogama i stereotipima koji nasilje nad ženama čine prihvatljivim;

5.  poziva države članice da dodijele odgovarajuće ljudske i financijske resurse nacionalnim, regionalnim i lokalnim upravljačkim tijelima te za besplatnu pravnu pomoć, zdravstvenu zaštitu, osobito za mentalno zdravlje, i ustanove socijalne zaštite, uključujući organizacije žena, kako bi djelotvorno pomogle u sprečavanju rodno uvjetovano nasilje na internetu i zaštitile žene od njega;

6.  poziva Komisiju da osigura i suzbijanje nasilja na internetu, uključujući vrste koje se javljaju u seksualnoj industriji; poziva Komisiju i države članice da stanu na kraj pornografskoj industriji izgrađenoj na temelju trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja, silovanja i drugih oblika napada i zlostavljanja žene i djece; poziva Komisiju i države članice da uključe mizoginiju među oblike govora mržnje i napade zbog mizoginije u zločine iz mržnje;

7.  ističe da se sustavna i socijalna diskriminacija, uključujući na rodnoj, rasnoj ili ekonomskoj osnovi, ponavljaju ili pojačavaju na internetu; podsjeća da se ti oblici diskriminacije preklapaju, što dovodi do ekstremnijih posljedica za osobe u ranjivom položaju kao što su migrantice, žene koje pripadaju etničkim ili vjerskim zajednicama, žene s drugačijim sposobnostima, LGBTIQ osobe i tinejdžeri;

8.  pozdravlja obvezu Komisije u okviru strategije za ravnopravnost LGBTIQ osoba 2020. – 2025. da proširi popis kaznenih djela na razini EU-a u skladu s člankom 83. stavkom 1. UFEU-a kako bi se obuhvatili zločini iz mržnje i govor mržnje, među ostalim kada su usmjereni na LGBTIQ osobe;

9.  ističe hitnu potrebu za otklanjanjem glavnih uzroka rodno uvjetovanog nasilja i poziva Komisiju da uzme taj pristup u obzir u idućem prijedlogu;

10.  naglašava da je pandemija bolesti COVID-19 dovela do dramatičnog povećanja nasilja i zlostavljanja intimnih partnera, što se naziva „pandemijom u sjeni”, a uključuje fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje i njihovu internetsku dimenziju jer se mnogo veći dio društvenih života ljudi preselio na internet, a žrtve su bile prisiljene provoditi više vremena s počiniteljima, zbog čega su udaljenije od mreža potpore; također ističe da su tijekom ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19 mnoge LGBTIQ osobe bile izložene uznemiravanju ili zlostavljanju ili nasilju, među ostalim od strane članova obitelji, zakonskih skrbnika ili sustanara;

11.  ističe da je zbog „pandemije u sjeni” ženama postalo teže ostvariti pristup djelotvornoj zaštiti, službama za potporu i pravosuđu te su razotkriveni manjkavi resursi i strukture za podršku, zbog čega brojnim ženama nije bila dostupna odgovarajuća i pravovremena zaštita; poziva države članice da povećaju pomoć koju pružaju preko specijaliziranih skloništa, telefonskih linija za pomoć i službi za potporu u cilju zaštite žrtava i lakšeg prijavljivanja, dobivanja pravne pomoći i kaznenog progona u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja;

12.  izražava zabrinutost zbog slučajeva zločina iz mržnje i govora mržnje povezanih s poticanjem na diskriminaciju ili nasiljem do kojih je došlo tijekom pandemije bolesti COVID-19, što dovodi do stigmatizacije osoba iz skupina u ranjivom položaju;

13.  poziva Komisiju da provede dublju analizu učinaka pandemije bolesti COVID-19 na sve oblike rodno uvjetovanog nasilja na internetu i poziva države članice da poduzmu učinkovite mjere uz potporu organizacija civilnog društva i tijela, ureda i agencija Unije kao što su Agencija za temeljna prava i Europol(28); nadalje potiče Komisiju da razradi protokol Unije o rodno uvjetovanom nasilju za vrijeme trajanja krize i u hitnim situacijama kako bi se usluge zaštite žrtava smatrale „ključnim uslugama” u državama članicama;

14.  poziva Komisiju i države članice da prošire definiciju govora mržnje tako da uključuje i seksistički govor mržnje;

15.  naglašava transnacionalnu prirodu rodno uvjetovanog nasilja na internetu; naglašava da rodno uvjetovano nasilje na internetu ima dodatne transnacionalne posljedice s obzirom na to da upotreba IKT-a ima prekograničnu dimenziju; ističe da se počinitelji služe internetskim platformama ili mobilnim telefonima povezanima sa zemljama koje nisu one u kojima se nalaze žrtve rodno uvjetovanog nasilja na internetu ili koje se u njima nalaze; ističe da bi brz tehnološki razvoj i digitalizacija mogli dovesti do novih oblika rodno uvjetovanog nasilja na internetu, što bi moglo dovesti do toga da se počinitelje ne poziva na odgovornost, čime bi se ojačala kultura nekažnjavanja;

16.  poziva institucije, tijela, urede i agencije Unije te države članice i njihova tijela kaznenog progona da surađuju i poduzmu konkretne korake kako bi koordinirali svoje djelovanje u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

17.  naglašava da je važno razmotriti preklapanje rodno uvjetovanog nasilja na internetu i trgovanje ljudima koje se temelji na seksualnom iskorištavanju žena i djevojčica, posebno u kontekstu pandemije bolesti COVID-19; naglašava da je skretanje pozornosti na internetsku trgovinu ljudima na društvenim mrežama ključno za sprečavanje ulaska novih žrtava u mreže trgovine ljudima; nadalje ističe da je seksualno zlostavljanje pomoću slika na internetu vrlo ozbiljno narušavanje privatnosti i oblik rodno uvjetovanog nasilja, kako je pokazano u Irskoj u studenome 2020. kad su deseci tisuća seksualno eksplicitnih slika žena i djevojčica objavljeni bez njihova pristanka; stoga snažno potiče države članice da ažuriraju svoje nacionalno pravo kako bi na popis seksualnih kaznenih djela uključile seksualno zlostavljanje na temelju slika ili bilo kakvu razmjenu eksplicitnog intimnog materijala bez pristanka, odvojeno od slučajeva koji uključuju materijal povezan sa seksualnim zlostavljanjem djece;

18.  potiče države članice da propisno i učinkovito usvoje i provedu odgovarajuće nacionalno pravo, uključujući kazneno pravo, i posebne politike za promicanje podizanja razine osviještenosti te da uspostave kampanje, programe osposobljavanja i obrazovne programe, među ostalim o digitalnom obrazovanju, pismenosti i vještinama, koji bi bili usmjereni i na mlađe generacije; potiče Komisiju da državama članicama u tome pruži potporu;

19.  ističe važnost rodne ravnopravnosti u obrazovnim kurikulumima kako bi se riješili temeljni uzroci rodno uvjetovanog nasilja uklanjanjem rodnih stereotipa i promjenom društvenih i kulturnih stavova koji dovode do štetnih društvenih i rodnih normi; ističe ulogu kvalificiranih stručnjaka za osposobljavanje, kao što je obrazovno osoblje, u pružanju potpore studentima u pitanjima povezanima s rodno uvjetovanim nasiljem na internetu i važnost ulaganja u njih; napominje da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti obrazovanju dječaka i muškaraca;

20.  poziva države članice da osmisle politike i programe za potporu i osiguravanje odštete žrtvama te da poduzmu odgovarajuće mjere protiv nekažnjavanja počinitelja takvih djela, među ostalim razmatranjem revizije i izmjene svojeg nacionalnog prava o sudskim nalozima kako bi se nasilje na internetu uključilo kao jedan od načina na koji se sudski nalog može prekršiti;

21.  poziva države članice da uspostave mreže nacionalnih kontaktnih točaka i inicijativa za poboljšanje usklađivanja pravila i jačanje provedbe postojećih pravila kako bi se riješio problem rodno uvjetovanog nasilja na internetu; podsjeća da se Konvencijom Vijeća Europe o kibernetičkom kriminalu, Konvencijom Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja te Istanbulskom konvencijom zahtijeva kriminalizacija posebnog ponašanja koje uključuje ili uključuje nasilje nad ženama i djecom, kao što je rodno uvjetovano nasilje na internetu;

22.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju odgovarajuća sredstva za organizacije za zastupanje i organizacije za potporu žrtvama; naglašava važnost istraživanja fenomena rodno uvjetovanog nasilja na internetu; nadalje poziva Komisiju i države članice da povećaju sredstva kao što su ona namijenjena kampanjama za podizanje razine osviještenosti i borbi protiv rodnih stereotipa;

23.  poziva države članice da osiguraju obveznu, trajnu i rodno osjetljivu izgradnju kapaciteta, obrazovanje i osposobljavanje za sve relevantne stručnjake, posebno za pravosudna tijela i tijela kaznenog progona u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu u svim fazama, da ih obrazuju o rodno uvjetovanom nasilju na internetu i o tome kako bolje razumjeti i skrbiti o žrtvama, posebno onima koje odluče podnijeti pritužbe, kako bi se izbjegla sekundarna viktimizacija i ponovna traumatizacija; također naglašava potrebu za osposobljavanjem u istragama i kaznenom progonu rodno uvjetovanih kaznenih djela nasilja na internetu;

24.  podsjeća da je potrebno osigurati usluge podrške, telefonske linije za pomoć, pristupačne mehanizme izvješćivanja i pravne lijekove čiji je cilj zaštita i potpora žrtvama rodno uvjetovanog nasilja na internetu; poziva države članice da uz potporu Unije izrade usklađen, pristupačan i redovito ažuriran popis službi za potporu koji je jednostavno koristiti, telefonskih linija za pomoć i mehanizama za prijavu koji su dostupni u pojedinačnim slučajevima nasilja nad ženama na internetu, a on bi mogao biti dostupan na jedinstvenoj platformi, koja bi mogla sadržavati i informacije o potpori dostupnoj u slučaju drugih vrsta nasilja nad ženama; napominje da je rodno uvjetovano nasilje na internetu vjerojatno veći problem nego što to podaci trenutačno pokazuju zbog nedovoljnog prijavljivanja i normalizacije rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

25.  naglašava važnost medija i društvenih medija u podizanju razine osviještenosti o sprečavanju i borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

26.  poziva Komisiju da promiče kampanje za podizanje razine osviještenosti, informiranje i zagovaranje kojima se rješava problem rodno uvjetovanog nasilja na internetu u svim njegovim oblicima te doprinosi osiguravanju sigurnog digitalnog javnog prostora za sve; smatra da bi kampanja za podizanje razine osviještenosti o rodno uvjetovanom nasilju na internetu na razini Unije trebala, među ostalim, sadržavati informacije usmjerene na obrazovanje mlađih građana Unije o tome kako prepoznati i prijaviti oblike nasilja na internetu te o digitalnim pravima; napominje da je rodno uvjetovano nasilje na internetu posebno usmjereno na mlade žene te u tom pogledu poziva na razvoj posebnih inicijativa za prevenciju i podizanje razine osviještenosti(29);

27.  potiče Komisiju i države članice da uspostave pouzdan sustav za redovito prikupljanje statističkih raščlanjenih, usporedivih i relevantnih podataka na razini Unije o rodno uvjetovanom nasilju, uključujući nasilje na internetu i njegovu raširenost, dinamiku i posljedice, te da razviju pokazatelje za mjerenje napretka; ponovno potvrđuje potrebu za prikupljanjem sveobuhvatnih raščlanjenih i usporedivih podataka, uključujući znanstvene podatke, kako bi se izmjerili razmjeri rodno uvjetovanog nasilja, pronašla rješenja i mjerio napredak; poziva države članice da prikupe i dostave relevantne podatke; preporučuje da se Komisija i države članice koriste kapacitetima i stručnim znanjem EIGE-a, Eurostata, FRA-e, Europola, Eurojusta i ENISA-e; pozdravlja namjeru Komisije da provede istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju u cijeloj Uniji, čiji će rezultati biti predstavljeni 2023.;

28.  napominje da rodno uvjetovano nasilje na internetu može imati širok učinak s teškim i cjeloživotnim posljedicama na žrtve, kao što su fiziološki učinak i učinak na mentalno zdravlje, uključujući stres, probleme s koncentracijom, tjeskobu, napade panike, nisku razinu samopouzdanja, depresiju, posttraumatski stresni poremećaj, društvenu izolaciju, nedostatak povjerenja i nedostatak osjećaja kontrole, strah, samoozljeđivanje i suicidalne ideje;

29.  ističe da rodno uvjetovano nasilje na internetu može dovesti do narušavanja ugleda, fizičkih i medicinskih problema, poremećaja u životnoj situaciji žrtve, kršenja prava na privatnost i povlačenja iz okruženja na internetu i izvan njega; naglašava da rodno uvjetovano nasilje na internetu također može imati štetan gospodarski učinak u smislu manje prisutnosti na radnom mjestu, rizika od gubitka posla, sposobnosti traženja zaposlenja i smanjene kvalitete života te naglašava da neki od njih utječu i na složene druge oblike diskriminacije s kojima se suočavaju žene i LGBTIQ osobe na tržištu rada;

30.  zabrinut je zbog učinka koji utjecaj na mentalno zdravlje može imati na mlade, što može uzrokovati ne samo znatno štetno smanjenje njihova školovanja, već i njihovo povlačenje iz društvenog i javnog života, uključujući i izolaciju od njihovih obitelji;

31.  ističe da rodno uvjetovano nasilje na internetu stvara negativan psihološki, društveni i gospodarski učinak na živote žena i djevojčica na internetu i izvan njega; napominje da rodno uvjetovano nasilje na internetu na različite načine pogađa žene i djevojčice kao posljedicu preklapanja oblika diskriminacije na temelju, među ostalim, njihove spolne orijentacije, dobi, rase, vjere ili invaliditeta, te podsjeća da je intersekcijski pristup ključan za razumijevanje tih konkretnih oblika diskriminacije;

32.  poziva Komisiju i države članice da posebnu pozornost posvete intersekcijskim oblicima rodno uvjetovanog nasilja na internetu koji mogu utjecati na žene i djevojčice koje pripadaju skupinama koje se nalaze u ranjivom položaju, kao što su pripadnici etničkih manjina, osobe s invaliditetom i LGBTIQ osobe; podsjeća da se označavanje LGBTIQ pokreta kao „ideologije” povećava u komunikaciji na internetu i izvan njega te u kampanjama protiv takozvane „rodne ideologije”; ističe da su feministi i aktivisti koji pripadaju skupini LGBTIQ često meta klevetničkih kampanja, govora mržnje na internetu i zlostavljanja na internetu;

33.  poziva države članice da razviju besplatne i pristupačne usluge potpore za skupine koje se nalaze u osjetljivom položaju, uključujući hitnu i dugoročnu potporu, kao što su psihološka, medicinska, pravna, praktična i socioekonomska potpora, i programe, posebno za digitalnu edukaciju, pismenost i vještine; poziva Komisiju da državama članicama u tome pruži potporu;

34.  žali zbog činjenice da rodno uvjetovano nasilje na internetu postaje sve češće i smanjuje sudjelovanje žena i pripadnika skupine LGBTIQ u javnom životu i raspravi, što posljedično narušava demokraciju i načela Unije i sprečava ih da u potpunosti uživaju svoja temeljna prava i slobode, posebno slobodu govora; nadalje izražava žaljenje zbog toga što rodno uvjetovano nasilje na internetu uzrokuje i cenzuru; žali zbog činjenice da je „učinak ušutkavanja” prvenstveno usmjeren na žene aktivistice, uključujući žene i djevojčice koje su feministkinje, LGBTIQ+ aktivistice, umjetnice, žene u industrijama u kojima prevladavaju muškarci, novinarke, političarke, borkinje za ljudska prava i blogerice, što ih odvraća od sudjelovanja u javnom životu, među ostalim u politici i sferama donošenja odluka; zabrinut je zbog toga što se učinak uzrokovan rodno uvjetovanim nasiljem na internetu često prelijeva u stvarnost izvan interneta te da normalizacija nasilja na internetu prema ženama koje sudjeluju u javnim raspravama aktivno doprinosi nedovoljnom prijavljivanju tih zločina i posebno ograničava angažman mladih žena;

35.  podsjeća na porast mizoginije, pokreta protiv rodne ravnopravnost i antifeminističkih pokreta te njihovih napada na prava žena;

36.  podsjeća da su rodne norme i stereotipi u središtu rodne diskriminacije; ističe utjecaj prikaza rodnih stereotipa u medijima i oglašavanja na rodnu ravnopravnost; poziva medijske kuće i poduzeća da ojačaju samoregulatorne mehanizme i kodekse ponašanja za osudu i borbu protiv seksističkog oglašavanja i medijskih sadržaja, kao što su seksističke slike i jezik, seksističke prakse i rodni stereotipi;

37.  napominje da većinu počinitelja rodno uvjetovanog nasilja čine muškarci; ističe ključnu ulogu obrazovanja u ranoj dobi u promicanju i rješavanju pitanja jednakog statusa i odnosa moći između muškaraca i žena te između dječaka i djevojčica kako bi se uklonile predrasude i rodni stereotipi koji dovode do štetnih društvenih rodnih normi; isto tako je zabrinut zbog činjenice da nasilje muškaraca prema ženama počinje nasiljem dječaka prema djevojčicama; podsjeća da se jezikom, nastavnim programima i knjigama koje se upotrebljavaju u školama mogu ojačati rodni stereotipi i dodatno podsjeća na važnost obrazovanja u području digitalnih vještina, kao što su kiberhigijena i pravila ponašanja na internetu, kao i toga da muškarci i dječaci upotrebljavaju tehnologiju s poštovanjem i da se znaju ponašati prema ženama i djevojčicama na internetu, kako bi se zajamčila sloboda izražavanja i smisleno sudjelovanje žena u javnom diskursu; u tom smislu poziva države članice da razviju strategije za borbu protiv rodnih stereotipa u obrazovanju putem pedagoškog osposobljavanja, preispitivanja kurikuluma, materijala i pedagoških praksi;

38.  ističe da se žene, djevojčice i LGBTIQ osobe suočavaju s brojnim preprekama ulasku u IKT i digitalna područja; žali zbog činjenice da rodni jaz postoji u svim domenama digitalne tehnologije, uključujući nove tehnologije kao što je umjetna inteligencija, a posebno je zabrinut zbog rodnog jaza u području tehnoloških inovacija i istraživanja; ističe da je jedna od kritičnih slabosti umjetne inteligencije povezana s određenim vrstama pristranosti u pogledu spola, dobi, invaliditeta, vjeroispovijesti, rasnog ili etničkog podrijetla, društvenog statusa ili spolne orijentacije; poziva Komisiju i države članice da pojačaju mjere u cilju sprečavanja takvih pristranosti, konkretno rješavanjem problema rodnog jaza u sektoru i osiguravanjem potpune zaštite temeljnih prava;

39.  potiče države članice da promiču uključivanje žena u sektor IKT-a i da promiču karijere žena u tom sektoru pružanjem dostatnih poticaja u svojim nacionalnim, regionalnim i lokalnim akcijskim planovima ili politikama o rodu; potiče Komisiju i države članice da riješe problem rodnog jaza u sektoru IKT-a i znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) obrazovanjem, kampanjama za podizanje razine osviještenosti, stručnim osposobljavanjem, odgovarajućim financiranjem, promicanjem zastupljenosti žena u tim sektorima, posebno na položajima na kojima se donose odluke, boljom ravnotežom između poslovnog i privatnog života, jednakim mogućnostima, sigurnim i povoljnim radnim okruženjem, uključujući politike spolnog i moralnog uznemiravanja bez tolerancije;

40.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju pravilnu primjenu Direktive 2011/93/EU u cilju podizanja razine osviještenosti i smanjenja rizika od toga da djeca postanu žrtve seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja na internetu;

41.  pozdravlja najavu Komisije u novoj strategiji za prava žrtava o pokretanju mreže Unije za sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i nasilja u obitelji i poduzimanju mjera za zaštitu žrtava rodno uvjetovanog kiberkriminaliteta olakšavanjem razvoja okvira za suradnju između internetskih platformi i drugih dionika;

42.  prima na znanje poziv Savjetodavnog odbora Europske komisije za jednake mogućnosti žena i muškaraca na donošenje zakonodavstva na europskoj razini o borbi protiv nasilja nad ženama na internetu;

43.  naglašava potrebu za zaštitom, osnaživanjem, podupiranjem i jamčenjem odštete za žrtve rodno uvjetovanog nasilja na internetu te za osiguravanjem jednakog pristupa pravosuđu, posebno u pogledu pružanja ključnog psihološkog i pravnog savjetovanja dostupnog svim žrtvama rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

44.  poziva države članice da osiguraju kvalitetno osposobljavanje uz rodno osviješten pristup za liječnike i druge stručnjake, uključujući osoblje socijalnih službi, službenike za provedbu zakona, pravosudne službenike i obrazovno osoblje, u suradnji s organizacijama civilnog društva;

45.  u tom kontekstu podsjeća na važnost opremanja neovisnih organizacija civilnog društva financijskim i ljudskim resursima za pružanje usluga potpore, kao što su pravno savjetovanje i psihološka potpora te savjetovanje;

46.  poziva države članice da službe za potporu, uključujući pravno i psihološko savjetovanje, učine dostupnima svim žrtvama, da uspostave jasan protokol za pomoć žrtvama rodno uvjetovanog nasilja na internetu i da spriječe daljnju štetu i ponovnu viktimizaciju te da osiguraju da žrtve imaju neposredan pristup pravosuđu; ističe potrebu za podizanjem razine osviještenosti žrtava o dostupnoj potpori; nadalje poziva države članice da razviju i šire dostupne informacije o zakonitim putovima i službama za potporu dostupnima žrtvama rodno uvjetovanog nasilja na internetu te da uspostave mehanizme za podnošenje pritužbi koji su lako i odmah dostupni žrtvama, među ostalim digitalnim sredstvima;

47.  zabrinut je zbog stavljanja na tržište tehnologije koja olakšava zlostavljanje, a posebno zbog stavljanja na tržište softvera za uhođenje; odbacuje ideju da se aplikacije za uhođenje mogu smatrati aplikacijama za roditeljski nadzor;

48.  ističe važnu ulogu koju internetske platforme moraju imati u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu; naglašava da države članice trebaju surađivati s internetskim platformama kako bi donijele mjere kojima bi se zajamčili pravovremeni i pristupačni mehanizmi izvješćivanja u borbi protiv nasilja na internetu te osigurala sigurnost na internetu, privatnost žena na internetu i odgovarajući mehanizmi pravne zaštite;

49.  poziva na učinkovitu suradnju između tijela kaznenog progona i tehnoloških poduzeća i pružatelja usluga, koja bi trebala biti u potpunosti u skladu s temeljnim pravima i slobodama te pravilima o zaštiti podataka, kako bi se zajamčila zaštita prava žrtava i zaštita samih žrtava;

50.  u tom pogledu pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ, čiji je cilj stvaranje sigurnijeg digitalnog prostora, u skladu s relevantnim pravnim aktima Unije u kojima su temeljna prava i slobode zaštićeni;

51.  apelira na Vijeće da žurno zaključi ratifikaciju Istanbulske konvencije u ime Unije na temelju širokog pristupanja bez ograničenja te da zagovara njezinu ratifikaciju te brzu i pravilnu provedbu i primjenu u svim državama članicama; žali zbog toga što ju je do danas ratificirala samo 21 država članica te poziva Bugarsku, Češku, Mađarsku, Latviju, Litvu i Slovačku da ratificiraju Konvenciju;

52.  naglašava da je Istanbulska konvencija najsveobuhvatniji međunarodni ugovor koji se bavi temeljnim uzrocima rodno uvjetovanog nasilja u svim njegovim oblicima i kojim se osigurava provedba zakonodavnih mjera za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja na internetu i izvan njega te bi se trebala smatrati minimalnim standardom; oštro osuđuje pokušaje nekih država članica da diskreditiraju Istanbulsku konvenciju i da vrate napredak postignut u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja; naglašava važnost učinkovite provedbe Konvencije u cijeloj Uniji i podsjeća da neuspjeh u njezinoj ratifikaciji potkopava vjerodostojnost Unije; ističe da taj poziv ne umanjuje poziv na donošenje pravnog akta Unije o borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja, nego ga dopunjuje; podsjeća na to da bi nove zakonodavne mjere u svakom slučaju trebale biti usklađene s pravima i obvezama iz Istanbulske konvencije te da bi trebale biti dopuna njezinoj ratifikaciji; stoga potiče države članice i Uniju da usvoje daljnje mjere, uključujući obvezujuće zakonodavne mjere, za borbu protiv tih oblika nasilja u predstojećoj direktivi o sprečavanju i borbi protiv svih oblika rodno uvjetovanog nasilja;

53.  kako je prethodno navedeno, odlučno potvrđuje svoju predanost borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i ponavlja svoj poziv u pogledu potrebe za sveobuhvatnom direktivom koja bi obuhvaćala sve oblike rodno uvjetovanog nasilja, uključujući ugrožavanje seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena i kršenje njihovih prava, nasilje na internetu te seksualno iskorištavanje i zlostavljanje, kao i obvezu sprečavanja, istrage i kaznenog progona počinitelja, zaštite žrtava i svjedoka te prikupljanja podataka, kao najboljim načinom za okončanje rodno uvjetovanog nasilja;

54.  potiče Komisiju da iskoristi predstojeću direktivu kako bi kriminalizirala rodno uvjetovano nasilje na internetu kao temelj za usklađivanje postojećih i budućih pravnih akata;

55.  poziva Vijeće da aktivira premošćujuću klauzulu donošenjem odluke kojom se rodno uvjetovano nasilje utvrđuje kao područje posebno teškog kriminaliteta s prekograničnim elementima, u skladu s člankom 83. stavkom 1. trećim podstavkom UFEU-a;

56.  traži da Komisija, u okviru svog nadolazećeg zakonodavnog prijedloga i na temelju članka 83. stavka 1. prvog podstavka UFEU-a, bez nepotrebne odgode podnese prijedlog akta o uspostavi mjera za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu u skladu s preporukama iz Priloga ovom dokumentu; ističe da taj prijedlog ne bi smio ugroziti napore da se rodno uvjetovano nasilje identificira kao novo područje posebno teškog kriminaliteta s prekograničnom dimenzijom, u skladu s člankom 83. stavkom 1. trećim podstavkom UFEU-a, ili bilo kakve pravne akte o rodno uvjetovanom nasilju koji iz toga proizlaze i koje je Parlament zatražio u svojim prethodnim pozivima;

57.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću.

PRILOG REZOLUCIJI:

PREPORUKE KOMISIJI U POGLEDU SADRŽAJA ZATRAŽENOG PRIJEDLOGA O BORBI PROTIV RODNO UVJETOVANOG NASILJA: NASILJE NA INTERNETU

1. preporuka o cilju zakonodavnog prijedloga

Cilj je u nadolazeću direktivu o suzbijanju svih oblika rodno uvjetovanog nasilja, kao usklađeni odgovor politike, uključiti minimalna pravila u vezi s definicijom kaznenog djela rodno uvjetovanog nasilja na internetu i povezane sankcije, uspostaviti mjere za promicanje i podupiranje djelovanja država članica u području sprečavanja tog kaznenog djela te uspostaviti mjere za zaštitu, potporu i osiguranje odštete za žrtve.

Osim toga, cilj je u skladu sa Strategijom o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025. u predstojeći prijedlog uključiti definicije zločina iz mržnje i govora mržnje na internetu kada su usmjereni na LGBTIQ osobe.

Prijedlogom se ne bi trebali ugroziti nikakvi napori da se svi oblici rodno uvjetovanog nasilja utvrde kao novo područje osobito teškog kriminala.

2. preporuka o području primjene i definicijama

Definicijom rodno uvjetovanog nasilja na internetu trebalo bi utvrditi područje primjene, opseg te rodno uvjetovanu i intersekcijsku prirodu nasilja na internetu i naglasiti da je rodno uvjetovano nasilje na internetu dio kontinuuma rodno uvjetovanog nasilja.

Prijedlog bi trebao sadržavati definiciju koja se temelji na definicijama iz postojećih instrumenata, kao što su Konvencija Vijeća Europe o kiberkriminalitetu ili Istanbulska konvencija, definicije Odbora za Konvenciju o kiberkriminalitetu, Savjetodavnog odbora Komisije za jednake mogućnosti žena i muškaraca i posebnog izvjestitelja Ujedinjenih naroda za nasilje nad ženama, njegove uzroke, posljedice te definicije u kontekstu kiberkriminaliteta ili nasilja nad djecom na internetu ili nasilja nad ženama.

Na temelju postojećih instrumenata moguća definicija mogla bi biti: „Rodno uvjetovano nasilje na internetu oblik je rodno uvjetovanog nasilja i obuhvaća sva djela rodno uvjetovanog nasilja koja su korištenjem IKT-a, kao što su mobilni telefoni i pametni telefoni, internet, platforme društvenih mreža ili elektronička pošta, djelomično ili u potpunosti počinjena, potpomognuta ili pogoršana nauštrb neke žene zbog njezina spola, koja nerazmjerno pogađaju žene ili koja su počinjena nauštrb LGBTIQ osoba zbog njihova rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili spolnih obilježja, a za posljedicu imaju ili će vjerojatno imati tjelesnu, seksualnu, psihološku ili ekonomsku štetu, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, u javnom ili privatnom životu.”

—  koja kaznena djela?

Uključivanje pojma „računalni kriminalitet” u članak 83. stavak 1. UFEU-a može obuhvaćati i kaznena djela počinjena protiv elektroničkih komunikacijskih mreža ili informacijskih sustava ili njihovim korištenjem, dok teški oblici rodno uvjetovanog nasilja na internetu s prekograničnom dimenzijom mogu biti obuhvaćeni područjem primjene „računalnog kriminala” u smislu članka 83. stavka 1. UFEU-a.

Osim toga, mjere kojima se nastoji spriječiti rodno uvjetovano nasilje i pomoći žrtvama mogle bi se uspostaviti na temelju članka 83. stavka 1. UFEU-a jer su sekundarne glavnom cilju zakonodavnog prijedloga.

Područje primjene zakonodavnog prijedloga trebalo bi obuhvaćati sve oblike rodno uvjetovanog nasilja koji su korištenjem IKT-a, kao što su mobilni telefoni i pametni telefoni, internet, platforme društvenih mreža ili elektronička pošta, djelomično ili u potpunosti počinjeni, potpomognuti ili pogoršani nauštrb neke žene zbog njezinog spola, koji nerazmjerno pogađaju žene ili koji su počinjeni nauštrb LGBTIQ osoba zbog njihova rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili spolnih obilježja.

Iako nije moguće predstaviti iscrpnu tipologiju različitih oblika nasilja na internetu na temelju spola jer se novi oblici neprestano pojavljuju i razvijaju, potrebno je spomenuti i definirati sljedeće vrste:

—  uznemiravanje na internetu, uključujući zlostavljanje na internetu, seksualno uznemiravanje na internetu, neželjeno primanje seksualno eksplicitnog sadržaja, zlostavljanje na radnom mjestu i korištenje starog imena osobe;

—  uhođenje na internetu;

—  povrede privatnosti povezane s IKT-om, uključujući pristupanje, snimanje, razmjenu, stvaranje i manipulaciju osobnim podacima ili slikama, posebno uključujući seksualno zlostavljanje na temelju slike, stvaranje ili distribuciju privatnih seksualnih snimki bez pristanka, objavljivanje privatnih informacija i krađu identiteta;

—  snimanje i razmjena slika silovanja ili drugih oblika seksualnog napada;

—  kontrola ili nadzor na daljinu, uključujući putem špijunskih aplikacija na mobilnim uređajima;

—  prijetnje, uključujući izravne prijetnje i prijetnje nasilje te pozive na nasilje, kao što su prijetnje silovanjem, iznuda, iznuđivanje seksualnih usluga, ucjena usmjerena na žrtvu, njezinu djecu ili rodbinu ili druge osobe koje podupiru žrtvu i koje su neizravno pogođene;

—  seksistički govor mržnje, uključujući objavljivanje i dijeljenje sadržaja kojima se potiče na nasilje ili mržnju prema ženama ili LGBTIQ osobama na temelju njihova rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili spolnih obilježja;

—  poticanje samoozljeđivanja, primjerice samoubojstva ili anoreksije te postupaka koji uzrokuju psihološke smetnje;

—  računalna oštećenja datoteka, programa, uređaja, napadi na internetske stranice i druge kanale digitalne komunikacije;

—  nezakoniti pristup mobilnim uređajima, telefonima, porukama e-pošte, porukama za trenutačnu razmjenu poruka ili profilima na društvenim mrežama;

—  kršenje sudski naloženog ograničenja komunikacije,

—  korištenje tehnoloških sredstava za trgovanje ljudima, među ostalim za seksualno iskorištavanje žena i djevojčica.

–  o kojim se žrtvama radi?

Osobno područje primjene prijedloga trebalo bi obuhvaćati sve žrtve rodno uvjetovanog nasilja na internetu, uz posebno priznavanje višedimenzionalnih oblika diskriminacije i žrtava koje sudjeluju u javnom životu, što se odnosi na:

—  žene i djevojčice u svoj njihovoj raznolikosti; kao i

—  LGBTIQ osobe na temelju rodnog identiteta, rodnog izražavanja ili spolnih obilježja.

3. preporuka o preventivnim mjerama

Države članice trebale bi provesti niz mjera kako bi spriječile rodno uvjetovano nasilje na internetu, a sve takve mjere trebale bi spriječiti ponovnu traumatizaciju i stigmatizaciju žrtava rodno uvjetovanog nasilja na internetu, biti usmjerene na žrtve i imati intersekcijski pristup. Te mjere trebale bi uključivati i:

—  programe podizanja razine osviještenosti i obrazovne programe, uključujući programe namijenjene dječacima i muškarcima, kao i kampanje u kojima sudjeluju svi relevantni akteri i dionici kako bi se, u općem kontekstu rodno uvjetovanog nasilja, riješili temeljni uzroci rodno uvjetovanog nasilja kako bi se ostvarile promjene u društvenim i kulturnim stavovima i uklonile rodne norme i stereotipi, uz istodobno promicanje poštovanja temeljnih prava na internetu uz posvećivanje posebne pozornosti društvenim mrežama i povećanje pismenosti o sigurnoj upotrebi interneta;

—  istraživanje o rodno uvjetovanom nasilju na internetu (uključujući aspekte kao što su uzroci, raširenost, učinak); žrtvama, počiniteljima, manifestacijama, kanalima i potrebama za službama za potporu; takva istraživanja trebala bi uključivati studije i prilagodbu statističkih podataka o kaznenim djelima o rodno uvjetovanom nasilju na internetu kako bi se utvrdile zakonodavne i nezakonodavne potrebe; takva istraživanja trebalo bi poduprijeti prikupljanjem raščlanjenih, intersekcijskih i sveobuhvatnih podataka;

—  uključivanje digitalnog obrazovanja, pismenosti i vještina, kiberhigijene i pravila ponašanja na internetu, među ostalim u školske kurikulume, u cilju promicanja boljeg razumijevanja digitalnih tehnologija, posebice kako bi se spriječila zlouporaba društvenih medija, i osnaživanja korisnika, poboljšanja digitalne uključenosti, osiguravanja poštovanja temeljnih prava, uklanjanja bilo kakvih rodnih nejednakosti i pristranosti u pristupu tehnologijama i osiguravanja rodne raznolikosti u tehnološkom sektoru, posebno u razvoju novih tehnologija te u osposobljavanju nastavnika;

—  olakšavanje pristupa žena obrazovanju i akademskoj zajednici u područjima digitalne tehnologije kako bi se uklonio rodni jaz, uključujući digitalni jaz među spolovima, i osigurala rodna raznolikost u tehnološkim sektorima, kao što su IKT i STEM, posebno u razvoju novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, te posebno na položajima na kojima se donose odluke;

—  promicanje i dijeljenje najbolje prakse u pristupu pravosuđu, kažnjavanju i pravnim lijekovima koje se temelje na rodno osviještenom pristupu;

—  promicanje integriranih i sveobuhvatnih obrazovnih programa i programa liječenja usmjerenih na sprečavanje počinitelja da ponovno počine kazneno djelo, kao i na promjenu ponašanja i načina razmišljanja u odnosu na nasilje, u suradnji s relevantnim institucijama i organizacijama civilnog društva, uzimajući u obzir prakse u zajednici i pristupe transformativne pravde, koji su ključni za zaustavljanje ciklusa štete;

—  razvoj suradnje među državama članicama u svrhu razmjene informacija, stručnog znanja i najbolje prakse, posebno putem Europske mreže za sprečavanje kriminala (EUPCN) u suradnji s Europskim centrom za kiberkriminalitet u okviru Europola i drugim povezanim tijelima, uredima i agencijama, kao što je Eurojust, u skladu s temeljnim pravima;

—  osiguravanje da internetske platforme koje se primarno upotrebljavaju za širenje pornografskog sadržaja koje su izradili korisnici poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi se zajamčilo da su korisnici koji dijele sadržaj verificirani metodom dvostruke prijave putem elektroničke pošte i mobilnog telefona;

—  prepoznavanje, podupiranje i pružanje informacija o organizacijama civilnog društva koje djeluju u području rodno uvjetovanog nasilja, prevencija, među ostalim osiguravanjem financijske potpore;

—  promicanje ciljanog i kontinuiranog osposobljavanja za stručnjake na terenu i druge stručnjake, uključujući osoblje socijalnih službi, službenike tijela kaznenog progona, pravosudne službenike i druge relevantne aktere kako bi se osiguralo da se uzroci i posljedice rodno uvjetovanog nasilja na internetu razumiju, da se sa žrtvama postupa prikladno te da se u osposobljavanju svih stručnjaka na terenu primjenjuje rodno osviješteni pristup;

—  razmatranje reguliranja razvoja softvera aplikacija za praćenje s ciljem razmatranja moguće zlouporabe ili zlouporabe tih aplikacija i osiguravanja odgovarajućih zaštitnih mjera kako bi se zaštitila temeljna prava i osigurala usklađenost s primjenjivim pravom o zaštiti podataka; zabranu stavljanja na tržište bilo kojeg softvera za praćenje koji je uključen u nadzor bez privole korisnika i bez jasnih naznaka o njegovoj aktivnosti;

—  razmatranje kodeksa prakse za internetske platforme, uzimajući u obzir njegovu moguću uključenost ili ulogu u kontekstu rodno uvjetovanog nasilja na internetu, te osiguravajući da organizacije civilnog društva mogu sudjelovati u evaluaciji i reviziji Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu; donošenje mjera kojima se IT poduzeća obvezuju na poboljšanje povratnih informacija koje pružaju korisnicima putem obavijesti, što bi im omogućilo da brzo i učinkovito reagiraju na sadržaj označen kao nezakonit;

—  priznavanje digitalne dimenzije rodno uvjetovanog nasilja u nacionalnim strategijama, programima i akcijskim planovima kao dio cjelovitog odgovora na sve oblike rodno uvjetovanog nasilja;

—  promicanje suradnje među državama članicama, internetskim posrednicima i nevladinim organizacijama koje rade na tom problemu, primjerice u obliku događanja vezanih za uzajamno učenje i javnih konferencija;

—  multidisciplinarna suradnja i suradnja dionika, među ostalim s tehnološkim poduzećima, pružateljima usluga smještaja na poslužitelju i nadležnim tijelima, u pogledu najboljih praksi za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja u skladu s temeljnim pravima.

4. preporuka o zaštiti žrtava, potpori žrtvama i naknadi štete žrtvama

Komisija i države članice trebale bi poduzeti sljedeće mjere, koje bi trebale biti usmjerene na žrtve i imati međusektorski pristup:

—  promicanje obvezne i kontinuirane posebne izobrazbe za stručnjake na terenu i stručnjake koji rade sa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja na internetu, uključujući tijela kaznenog progona, osoblje zaposleno u području socijalne skrbi, rada s djecom i zdravstva, aktere u kaznenom pravosuđu te članove sudstva; programi osposobljavanja na razini Unije mogli bi se provoditi u okviru programa Pravosuđe i Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti te u suradnji s CEPOL-om i Europskom mrežom za pravosudno osposobljavanje; posebno bi trebalo staviti naglasak na sekundarnu viktimizaciju i kako ju možemo izbjeći, na dvostruku dimenziju rodno uvjetovanog nasilja (na internetu/izvan interneta), na intersekcijsku diskriminaciju i na pomoć žrtvama s posebnim potrebama;

—  osiguravanje da sva osposobljavanja za stručnjake imaju rodno osjetljiv pristup i da program uključuje mjere kojima se osigurava da žrtva ne bude ponovno viktimizirana tijekom kaznenog postupka (ponovna viktimizacija i stigmatizacija);

—  osiguravanje da internetske platforme koje se primarno upotrebljavaju za širenje pornografskog sadržaja koje su izradili korisnici poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi se zajamčila pristupačnost kvalificiranog postupka obavješćivanja na način da korisnici mogu obavijestiti platformu da se slikovni materijal koji ih prikazuje ili navodno prikazuje dijeli bez njihova pristanka i dostaviti platformi dokaz prima facie njihova fizičkog identiteta te da će sadržaj koji se prijavi tim postupkom biti uklonjen u roku od 48 sati;

—  osiguravanje da internetske platforme koje se primarno upotrebljavaju za širenje pornografskog sadržaja koje su izradili korisnici poduzimaju potrebne tehničke i organizacijske mjere kako bi se zajamčilo profesionalno moderiranje sadržaja koje provodi čovjek, pri čemu se preispituje sadržaj koji je vrlo vjerojatno nezakonit, kao što je voajerski sadržaj ili prikazivanje scena silovanja;

—  uspostavljanje nacionalnih kontaktnih točaka u socijalnim službama i tijelima kaznenog progona s posebnim osobljem koje je prošlo obuku o rodno uvjetovanom nasilju na internetu na kojima žrtve mogu prijaviti rodno uvjetovano nasilje na internetu u sigurnom okruženju; kontaktne točke trebale bi biti usklađene preko mreže; te bi mjere pridonijele rješavanju problema nedovoljnog prijavljivanja i ponovne viktimizacije i stvaranju sigurnijeg okruženja za žrtve rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

—  olakšavanje pristupa informacijama na jednostavnom i pristupačnom jeziku koji žrtva razumije, posebno u pogledu pravne pomoći i službi za potporu, i razviti posebne usluge za žrtve nasilja na internetu (telefonske linije za pomoć ženama, skloništa, pravna i psihološka pomoć); olakšavanje prijavljivanja od strane žrtava tako što će im se omogućiti da dobiju nalog za zaštitu te razvoj mehanizama pravne zaštite s odgovarajućim mjerama naknade;

—  opremiti nacionalne telefonske linije za pomoć potrebnim sredstvima i stručnim znanjem kako bi mogle odgovoriti na digitalnu dimenziju rodno uvjetovanog nasilja;

—  uspostavljanje telefonske linije za pomoć na razini Unije kao kontaktne točke za žrtve i osiguravanje da joj žrtve mogu lako pristupiti i slobodno ju koristiti; razviti popis službi za potporu, među ostalim telefonskih linija za pomoć i mehanizama za prijavu koji su dostupni u pojedinačnim slučajevima nasilja na internetu;

—  osiguravanje da žrtve rodno uvjetovanog nasilja na internetu u državama članicama imaju pristup specijaliziranim službama za potporu te pravosuđu, pravnim lijekovima te sigurnim i pristupačnim postupcima i mehanizmima prijavljivanja neovisno o podnošenju pritužbe; uklanjanje svih prepreka s kojima se žrtve koje odluče podnijeti pritužbu mogu suočiti i uspostavljanje mehanizama za podnošenje pritužbi koji su lako i odmah dostupni žrtvama, među ostalim digitalnim sredstvima;

—  razvijanje mehanizama suradnje između država članica, internetskih posrednika i nevladinih organizacija koje rade na tom pitanju, kao i između relevantnih aktera kao što su pravosuđe, javni tužitelji, tijela kaznenog progona, lokalna i regionalna tijela te organizacije civilnog društva;

—  podupiranje organizacija civilnog društva, posebno onih koje pružaju usluge potpore žrtvama, među ostalim pružanjem financijske potpore;

—  promicanje etičkog razvoja i upotrebe tehnoloških rješenja kojima se podupiru žrtve i koja pomažu u otkrivanju počinitelja, uz osiguravanje potpunog poštovanja temeljnih prava.

Komisija bi trebala razviti vodeća načela za službenike tijela kaznenog progona u postupanju sa žrtvama koje prijavljuju rodno uvjetovano nasilje na internetu, koja bi ih trebala opremiti svim mekim vještinama potrebnima za pažljivo slušanje, razumijevanje i poštovanje svih žrtava rodno uvjetovanog nasilja na internetu; vodeća načela trebala bi imati rodno osviješteni pristup.

Države članice trebale bi razviti specijalizirane usluge zaštite i potpore koje su besplatno dostupne svim žrtvama, uključujući hitnu i dugoročnu potporu, kao što je psihološka, medicinska, pravna, praktična i društveno-gospodarska potpora, uzimajući u obzir posebne potrebe žrtava, te posvetiti posebnu pozornost žrtvama koje pripadaju skupinama koje su posebno izložene ili kojima je potrebna pomoć. Komisija bi državama članicama u tom pogledu trebala pružiti potporu.

5. preporuka o kaznenom progonu i kriminalizaciji rodno uvjetovanog nasilja na internetu

Na temelju definicije iz 2. preporuke i s obzirom na to da bi kriminalizacija rodno uvjetovanog nasilja na internetu mogla imati odvraćajući učinak na počinitelje, kriminalizacijom rodno uvjetovanog nasilja na internetu trebalo bi uzeti u obzir sljedeće kriterije:

—  oblike rodno uvjetovanog nasilja na internetu koje države članice trebaju kriminalizirati (kako bi se obuhvatile i prethodne faze kiberkriminaliteta – poticanje, pomaganje, sudioništvo i pokušaj);

—  minimalne i maksimalne kazne (zatvor i novčane kazne);

—  prekogranične istrage i kazneni progon;

—  posebne odredbe u kojima se navode smjernice za istragu i kazneni progon uglavnom namijenjene tijelima kaznenog progona i državnim odvjetnicima, koje bi trebale sadržavati i posebne indikacije za tijela kaznenog progona o prikupljanju dokaza;

—  učinkovitu suradnju među tijelima kaznenog progona, tehnološkim poduzećima i pružateljima usluga, posebno u pogledu identifikacije počinitelja i prikupljanja dokaza, koji bi trebali biti u potpunom skladu s temeljnim pravima i slobodama te pravilima o zaštiti podataka;

—  prikupljanje svih dokaza trebalo bi se provoditi bez uzrokovanja sekundarne viktimizacije ili ponovnog traumatiziranja žrtava;

—  otegotne okolnosti, ovisno o profilu žena, djevojčica i LGBTIQ žrtava (iskorištavanje posebnih obilježja, ranjivost žena, djevojčica i LGBTIQ osoba na internetu);

—  procjene rizika trebale bi uključivati i razmatrati uzorke ponašanja i rodne aspekte incidenta, kao što su stereotipi, diskriminacija, seksualne prijetnje i zastrašivanje; ti bi se podaci trebali iskoristiti u određivanju popratnih mjera i poboljšanju prikupljanja podataka povezanih s različitim manifestacijama rodno uvjetovanog nasilja na internetu;

—  pružanje dokaza ne bi smjelo predstavljati opterećenje za žrtve niti doprinositi daljnjoj viktimizaciji.

Sve mjere trebale bi biti usmjerene na žrtve i primjenjivati međusektorski pristup.

6. preporuka o prikupljanju podataka i izvješćivanju

Komisija i države članice trebale bi redovito prikupljati i objavljivati sveobuhvatne raščlanjene i usporedive podatke o različitim oblicima rodno uvjetovanog nasilja na internetu, ne samo na temelju izvješća tijela kaznenog progona ili organizacija civilnog društva, već i na temelju iskustava žrtava. Nakon prikupljanja tih podataka mogle bi se provesti sveobuhvatne studije. Podatke država članica o rodno uvjetovanom nasilju na internetu trebalo bi prikupljati i stavljati na raspolaganje putem statističkih baza podataka EIGE-a, FRA-e i Eurostata, a države članice trebale bi osigurati da na najbolji način iskoriste kapacitete i resurse EIGE-a. Agencija za temeljna prava trebala bi provesti nova opsežna istraživanja na razini Unije o svim oblicima rodno uvjetovanog nasilja na internetu, koja bi se trebala temeljiti na najnovijim podacima Unije kako bi se pružio točan odgovor.

Komisija bi u skladu s tom preporukom trebala redovito podnositi izvješća Europskom parlamentu i Vijeću u kojima ocjenjuje u kojem su opsegu države članice poduzele mjere. Komisija bi trebala i poboljšati podatke raščlanjene po spolu o raširenosti i štetnim posljedicama rodno uvjetovanog nasilja na internetu na razini Unije.

Komisija i države članice trebale bi razviti pokazatelje za mjerenje učinkovitosti svojih intervencija za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja na internetu.

Dodatni prijedlozi mogli bi uključivati:

—  stvaranje statistike o raširenosti i oblicima nasilja na internetu te istovremeno poticanje ujednačenosti i usporedivosti podataka prikupljenih u državama članicama;

—  program prikupljanja podataka na razini Unije;

—  redovito prikupljanje podataka kako bi razina znanja pratila neprestanu evoluciju alata i tehnologija koje se mogu koristiti u počinjenju nasilja na internetu;

—  preporuku da se iskoriste kapaciteti i stručno znanje EIGE-a, Eurostata, FRA-e, Europola, Eurojusta i ENISA-e.

(1) SL C 456, 10.11.2021., str. 208. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0296. (3) SL C 474, 24.11.2021., str. 140. (4) SL C 465, 17.11.2021., str. 30. (5) SL C 465, 17.11.2021., str. 160. (6) SL C 456, 10.11.2021., str. 191. (7) SL C 456, 10.11.2021., str. 232. (8) SL C 425, 20.10.2021., str. 28. (9) SL C 316, 6.8.2021., str. 2. (10) SL C 232, 16.6.2021., str. 48. (11) SL C 449, 23.12.2020., str. 102. (12) SL C 433, 23.12.2019., str. 31. (13) SL C 390, 18.11.2019., str. 28. (14) SL C 346, 27.9.2018., str. 192. (15) SL C 346, 27.9.2018., str. 29. (16) SL C 337, 20.9.2018., str. 167. (17) https://www.osce.org/files/f/documents/2/9/468861_0.pdf (18) SL L 335, 17.12.2011., str. 1. (19) SL L 315, 14.11.2012., str. 57. (20) SL L 274, 30.7.2021., str. 41. (21) https://fra.europa.eu/sites/default/files/fra_uploads/fra-2020-lgbti-equality-1_en.pdf (22) https://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?docid=238745&doclang=en (23) https://www.ohchr.org/EN/Issues/Women/SRWomen/Pages/OnlineViolence.aspx (24) https://www.coe.int/en/web/campaign-free-to-speak-safe-to-learn/-/bullying-perspectives-practices-and-insights-2017- (25) https://www.who.int/publications/i/item/9789240022256 (26) Izvješće UN-a od 18. lipnja 2018. posebne izvjestiteljice za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice o nasilju nad ženama na internetu iz perspektive ljudskih prava (A/HRC/38/47). (27) Direktiva 2011/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o sprečavanju i suzbijanju trgovanja ljudima i zaštiti njegovih žrtava te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/629/PUP (SL L 101, 15.4.2011., str. 1.). (28) https://www.europol.europa.eu/publications-documents/pandemic-profiteering-how-criminals-exploit-covid-19-crisis (29) Izvješće Agencije za temeljna prava od 3. ožujka 2014. „Nasilje nad ženama: istraživanje na razini EU-a”.

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj uslijed niza potresa koji su počeli 28. prosinca 2020. (COM(2021)0963 – C9-0403/2021 – 2021/0359(BUD))

P9_TA(2021)0490 A9-0343/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0963 – C9-0403/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(2), a posebno njezin članak 9.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3), a posebno njegovu točku 10.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju od 21. siječnja 2021. o ublažavanju posljedica potresâ u Hrvatskoj(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o učinkovitosti država članica pri korištenju novca iz Fonda solidarnosti EU-a u slučajevima prirodnih katastrofa(5),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0343/2021),

1.  izražava duboku solidarnost i suosjećanje sa svim pojedincima pogođenima potresima, s njihovim obiteljima, kao i s hrvatskim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima uključenima u aktivnosti pružanja pomoći;

2.  pozdravlja predmetnu odluku kao opipljiv i vidljiv oblik solidarnosti Unije s njezinim građanima i hrvatskim regijama pogođenima potresima u razdoblju od 28. prosinca 2020. do 21. veljače 2021.;

3.  ističe hitnu potrebu za pružanjem financijske pomoći putem Fonda solidarnosti Europske unije kako bi se osiguralo da potpora može doprijeti do pogođenih regija na vrijeme;

4.  izražava žaljenje zbog znatnog protoka vremena od hrvatskog zahtjeva za financijsku pomoć od 18. ožujka 2021. do prijedloga Komisije za mobilizaciju krajem listopada 2021.; ponovno ističe važnost brze mobilizacije Fonda solidarnosti Europske unije u budućnosti kako bi se pružila pomoć ljudima i regijama kojima je potrebna;

5.  ističe da je Fond solidarnosti Europske unije bio pod znatnim pritiskom u prvoj godini VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., da su prirodne katastrofe same po sebi nepredvidive te da će se zbog klimatskih promjena njihov broj i razmjer vjerojatno s vremenom povećati i stvarati veće troškove; naglašava stoga svoju sve veću zabrinutost zbog nedostatka dostupnih sredstava u Fondu solidarnosti Europske unije u razdoblju 2021. 2027.; smatra da se ukupnim iznosom financijskih sredstava i mehanizmima dodjele sredstava iz pričuve za solidarnost i pomoć u nuždi (SEAR) ne jamči optimalna učinkovitost Fonda solidarnosti Europske unije te poziva na reviziju SEAR-a tijekom sljedećeg preispitivanja VFO-a za razdoblje 2021. 2027.;

6.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

7.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Hrvatskoj u vezi s nizom potresa koji je započeo 28. prosinca 2020.

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2022/49.)

(1) SL L 311, 14.11.2002., str. 3. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0023. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0429.

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva iz Italije – EGF/2021/003 IT Porto Canale (COM(2021)0935 – C9-0399/2021 – 2021/0337(BUD))

P9_TA(2021)0491 A9-0345/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0935 – C9-0399/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013(1) („Uredba o EGF-u”),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(2), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3), a posebno njegovu točku 9.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0345/2021),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama globalizacije te tehnoloških i okolišnih promjena, kao što su promjene u tokovima svjetske trgovine, trgovinski sporovi, znatne promjene u trgovinskim odnosima Unije ili sastavu unutarnjeg tržišta, financijske ili gospodarske krize, kao i prijelaz na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije;

B.  budući da je 15. srpnja 2021. Italija podnijela zahtjev EGF/2021/003 IT/Porto Canale za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) nakon što je 190 radnika proglašeno viškom u poduzeću Porto Industriale di Cagliari SpA iz ekonomskog sektora razvrstanog u odjeljak 52. NACE-a Rev. 2 (Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu) u regiji razine NUTS 2 Sardegna (ITG2) u Italiji u referentnom razdoblju za podnošenje zahtjeva od 1. rujna 2020. do 1. siječnja 2021.;

C.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 3. odstupajući od članka 4. stavka 2. točke (a) Uredbe o EGF-u kojima se propisuje prestanak djelatnosti najmanje 200 radnika koji su proglašeni viškom tijekom referentnog razdoblja od četiri mjeseca u poduzeću u državi članici, uključujući radnike proglašene viškom kod dobavljača i daljnjih proizvođača i/ili samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću;

D.  budući da, iako je došlo do manje od 200 otkazivanja u referentnom razdoblju od četiri mjeseca, odstupanje od članka 4. stavka 2. točke (a) moglo bi se odobriti jer su se ona dogodila na malom tržištu rada gdje je BDP po stanovniku 2018. iznosio 21 600 EUR u usporedbi s europskim prosjekom koji iznosi 31 000 EUR(4) i koje su teško pogodile kriza iz 2008.(5) i pandemijska kriza(6);

E.  budući da je poslovanje poduzeća Port of Cagliari bilo u padu od 2011. do 2018., a promet je pao za 90 % 2018. zbog nepostojanja kopnene veze s ostatkom Italije i postupnog premještanja obujma i operacija kontejnerskog prometa u čvorišta na rubovima sredozemnog bazena;

F.  budući da je Contship Italia Group, jedini dioničar poduzeća Porto Industriale di Cagliari S.p.A koje je koncesionar kontejnerskog terminala, 2019. odlučio okončati svoje poslovanje u Cagliariju i dobrovoljno likvidirati svoje društvo kći Porto Industriale di Cagliari SpA, a nije pronađen novi koncesionar unatoč trima produljenjima, što je dovelo do otpuštanja 190 radnika koji su i dalje bili zaposlenici poduzeća u rujnu 2020.;

G.  budući da EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 186 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.), kako je utvrđeno člankom 8. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 3. Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Italija ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 1 493 407 EUR u skladu s tom Uredbom, što predstavlja 85 % ukupnog troška od 1 756 950 EUR, koji obuhvaća izdatke za usluge prilagođene potrebama u iznosu od 1 686 750 EUR i rashode za provedbu EGF-a(7) u iznosu od 70 200 EUR;

2.  napominje da su talijanske vlasti zahtjev podnijele 15. srpnja 2021. te da je Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 28. listopada 2021. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  primjećuje da se zahtjev odnosi na 190 radnika koji su proglašeni viškom i koji su prestali obavljati svoju djelatnost u poduzeću Porto Industriale di Cagliari SpA: nadalje napominje da Italija očekuje da će od ukupnog broja prihvatljivih korisnika svi sudjelovati u tim mjerama (ciljani korisnici);

4.  podsjeća da se očekuje da će ta otpuštanja imati znatan socijalni učinak na gospodarstvo Sardinije, koju je također snažno pogodila kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i u kojoj je postotak zaposlenosti 2020. pao za 4,6 % u usporedbi s padom od 2,0 % na razini cijele Italije(8); nadalje napominje da se još jedan tekući zahtjev za doprinos iz EGF-a odnosi na otpuštanja u poduzeću Air Italy na Sardiniji;

5.  naglašava da se zbog pandemije broj kućanstava na Sardiniji bez dohotka od rada 2020. povećao na 16,5 %. (+3,5 postotnih bodova u odnosu na 2019.).

6.  ističe da su radnici proglašeni viškom većinom muškarci (90,5 %) u dobi od 30 do 54 godine (98,4 %) s višim srednjim ili visokoškolskim obrazovanjem (83,7 %);

7.  napominje da je Italija ciljanim korisnicima počela pružati usluge prilagođene potrebama 8. listopada 2020. i da će stoga razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a trajati od 8. listopada 2020. do 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu odluke o financiranju;

8.  podsjeća da se usluge prilagođene potrebama koje će se pružati radnicima i samozaposlenim osobama sastoje od sljedećih mjera: općeg informiranja i profesionalnog usmjeravanja, savjetovanja za razvoj karijere, pomoći u traženju zaposlenja, mentorstva za prilagodbu novom poslu, poduke radi osnivanja poduzeća, financijskog doprinosa za pokretanje poduzeća, osposobljavanja, kao i poticaja i doprinosa posebnim troškovima;

9.  pozdravlja mogućnost posebnih vremenski ograničenih mjera u okviru usklađenog paketa, uključujući, među ostalim, isplatu doplataka za skrb o djeci, kako je predviđeno člankom 7. stavkom 2. točkom (b) Uredbe o EGF-u, kako bi se tražiteljima zaposlenja olakšalo sudjelovanje u predloženim aktivnostima i njihov prijelaz na tržište rada;

10.  pozdravlja osposobljavanje koje će biti usmjereno na zeleno gospodarstvo, plavo gospodarstvo, osobne usluge, zdravstvene i socijalne usluge, promicanje kulturne baštine i kulturne aktivnosti;

11.  napominje da Italija od 18. siječnja 2021. snosi administrativne izdatke provedbe EGF-a te da će rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja stoga biti prihvatljivi za financijski doprinos iz EGF-a od 18. siječnja 2021. do 31 mjeseca nakon stupanja na snagu odluke o financiranju;

12.  pozdravlja činjenicu da je planirano da mjere budu u skladu s talijanskom nacionalnom strategijom održivog razvoja(9) i što je sastavljen nacrt koordiniranog paketa usluga prilagođenih potrebama na temelju rasprave između regije Sardinije, ASPAL-a(10), općine Cagliari, lučke uprave Cagliarija i sindikata; utvrđuje da su socijalni partneri bili u potpunosti uključeni u planiranje i detaljnu prilagodbu mjera;

13.  ističe da su talijanske vlasti potvrdile da se za prihvatljive mjere ne prima pomoć iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije;

14.  ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora, kao ni bilo kakve naknade ili prava korisnika pomoći iz EGF-a, kako bi se osigurala potpuna dodatnost te pomoći;

15.  napominje da su svi postupovni zahtjevi bili ispunjeni;

16.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

17.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva iz Italije – EGF/2021/003 IT/Porto Canale

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2022/48.)

(1) SL L 153, 3.5.2021., str. 48. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regional-innovation-monitor/base-profile/sardinia (5) https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regional-innovation-monitor/base-profile/sardinia (6) Banca d’Italia. L'economia della Sardegna. Rapporto annuale, giugno 2021. (7) U skladu s člankom 7. stavkom 5. Uredbe o EGF-u. (8) Banca d’Italia. L'economia della Sardegna. Rapporto annuale, giugno 2021. (9) Strategia Nazionale per lo Sviluppo sostenibile (SNSvS). (10) Regionalna javna služba za zapošljavanje.

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva iz Italije – EGF/2021/002 IT/Air Italy (COM(2021)0936 – C9-0400/2021 – 2021/0338(BUD))

P9_TA(2021)0492 A9-0346/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0936 – C9-0400/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013(1) („Uredba o EGF-u”),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(2), a posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3), a posebno njegovu točku 9.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj;

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0346/2021);

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama globalizacije te tehnoloških i okolišnih promjena, kao što su promjene u tokovima svjetske trgovine, trgovinski sporovi, znatne promjene u trgovinskim odnosima Unije ili sastavu unutarnjeg tržišta, financijske ili gospodarske krize, kao i prijelaz na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije;

B.  budući da je 15. srpnja 2021. Italija podnijela zahtjev EGF/2021/002 IT/Air Italy za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF) nakon što je 466 radnika proglašeno viškom u društvu Air Italy SpA iz ekonomskog sektora razvrstanog u odjeljak 51. NACE-a Rev. 2 (zračni prijevoz) u regiji razine NUTS 2 Sardegna (ITG2) u Italiji u referentnom razdoblju za podnošenje zahtjeva od 1. rujna 2020. do 1. siječnja 2021.;

C.  budući da se zahtjev odnosi na 466 radnika proglašenih viškom koji su prestali obavljati svoju djelatnost tijekom referentnog razdoblja u društvu Air Italy SpA, dok je 145 radnika proglašeno viškom prije ili nakon referentnog razdoblja uslijed istih događaja koji su doveli do prestanka djelatnosti radnika koji su proglašeni viškom tijekom referentnog razdoblja i stoga će se također smatrati prihvatljivim korisnicima;

D.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 2. točke (a) Uredbe o EGF-u, kojima se propisuje da je potrebno da u referentnom razdoblju od četiri mjeseca najmanje 200 radnika koji su proglašeni viškom u nekom poduzeću u državi članici prestane obavljati svoju djelatnost;

E.  budući da se Air Italy suočavao s raznim poteškoćama(4) od svojeg osnutka 2018. spajanjem društava Meridiana Fly i Air Italy, počevši od gubitaka u iznosu od 160 milijuna EUR 2018. do gubitaka od 230 milijuna EUR 2019.;

F.  budući da su 11. veljače 2020. dioničari društva Air Italy odobrili dobrovoljnu likvidaciju i potpunu obustavu poslovanja od 25. veljače 2020.;

G.  budući da je postupak kolektivnog otpuštanja 1 453 zaposlenika društva Air Italy privremeno obustavljen do rujna 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19(5);

H.  budući da EGF ne smije premašiti najviši godišnji iznos od 186 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.), kako je utvrđeno člankom 8. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(6);

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Italija ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 3 874 640 EUR u skladu s tom Uredbom, što čini 85 % ukupnog troška od 4 558 400 EUR, koji obuhvaća izdatke za usluge prilagođene potrebama u iznosu od 4 376 000 EUR i rashode za provedbu EGF-a(7) u iznosu od 182 400 EUR;

2.  napominje da su talijanske vlasti zahtjev podnijele 15. srpnja 2021. te da je Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 28. listopada 2021. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  napominje da je ukupan broj prihvatljivih i ciljanih korisnika 611 i ističe da gotovo polovicu osoba koje ispunjavaju uvjete čine žene (48,11 %);

4.  podsjeća da se očekuje da će ta otpuštanja imati znatan socijalni učinak na gospodarstvo Sardinije, koju je također snažno pogodila kriza prouzročena bolešću COVID-19 i u kojoj je postotak zaposlenosti 2020. pao za 4,6 % u usporedbi s padom od 2,0 % na razini cijele Italije(8); nadalje napominje da se još jedan tekući zahtjev za doprinos iz EGF-a odnosi na otpuštanja u društvu Porto Canale u Sardiniji;

5.  naglašava da se zbog pandemije broj kućanstava bez dohotka od rada u Sardiniji povećao na 16,5 % u 2020. (+3,5 postotnih bodova u odnosu na 2019.);

6.  ističe da većina radnika proglašenih viškom imaju više srednjoškolsko ili visokoškolsko obrazovanje (93,3 %) i imaju od 30 do 54 godine (69,23 %); primjećuje da je druga najveća dobna skupina obuhvaća osobe preko 54 godine starosti (30,77 %) koje bi se mogle suočiti s dodatnim izazovima pri ponovnom uključivanju na tržište rada;

7.  napominje da je Italija ciljanim korisnicima počela pružati usluge prilagođene potrebama 4. studenoga 2020. i da će stoga razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a trajati od 4. studenoga 2020. do 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu odluke o financiranju;

8.  podsjeća na to da se usluge prilagođene potrebama koje će se pružati radnicima i samozaposlenim osobama sastoje od sljedećih mjera: općeg informiranja i profesionalnog usmjeravanja, pomoći pri traženju zaposlenja, osposobljavanja, poduke za pokretanje posla, financijskog doprinosa za pokretanje poduzeća, kao i poticaji i doprinosa posebnim troškovima;

9.  pozdravlja mogućnost posebnih vremenski ograničenih mjera u okviru usklađenog paketa, uključujući, među ostalim, isplatu doplataka za skrb o djeci, kako je predviđeno člankom 7. stavkom 2. točkom (b) Uredbe o EGF-u, kako bi se tražiteljima zaposlenja olakšalo sudjelovanje u predloženim aktivnostima i njihov prijelaz na tržište rada;

10.  smatra da je Europska unija društveno odgovorna pružiti radnicima koji su proglašeni viškom potrebne kvalifikacije za ekološku i pravednu transformaciju u skladu s europskim zelenim planom, posebno za zaposlenike s kvalifikacijama relevantnima za sektore koji trenutačno imaju visoke razine emisija ugljika; stoga pozdravlja osposobljavanje koje će biti usmjereno na zeleno gospodarstvo, plavo gospodarstvo, osobne usluge, zdravstvene i socijalne usluge, promicanje kulturne baštine i kulturnih aktivnosti;

11.  primjećuje da Italija od 4. studenoga 2020. snosi administrativne izdatke provedbe EGF-a te da rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja stoga ispunjavaju uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od 4. studenoga 2020. do 31 mjeseca nakon stupanja na snagu odluke o financiranju;

12.  pozdravlja činjenicu da je planirano da mjere budu u skladu s talijanskom nacionalnom strategijom održivog razvoja (SNSvS) i što se raspravljalo o koordiniranom paketu usluga prilagođenih potrebama između ASPAL-a, regionalnih javnih službi za zapošljavanje, regije Sardinija (Regione Sardegna) i relevantnih sindikata; utvrđuje da su socijalni partneri bili u potpunosti uključeni u planiranje mjera;

13.  ističe da su talijanske vlasti potvrdile da se za prihvatljive mjere ne prima pomoć iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije;

14.  ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti mjere za koje su odgovorna trgovačka društva na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora, kao ni bilo kakve naknade ili prava korisnika pomoći iz EGF-a, kako bi se osigurala potpuna dodatnost te pomoći;

15.  napominje da su svi postupovni zahtjevi bili ispunjeni;

16.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

17.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva iz Italije – EGF/2021/002 IT/Air Italy

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2022/51.)

(1) SL L 153, 3.5.2021., str. 48. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) Kao što su sporovi s društvom Alitalia o linijama između kontinentalne Italije i Sardinije: www.quifinanza.it/soldi/air-italy; protivljenje triju američkih prijevoznika povećanju broja letova bez presjedanja između SAD-a i Europe: https://www.politico.com/f/?id=0000016a-26c5-d80c-a7ea-7fc56fae0000; ili povlačenje iz prometa triju novih zrakoplova Boeing 737 Max zbog sigurnosnih nedostataka: www.quifinanza.it/soldi/air-italy. (5) Decreto Legge 17 marzo 2020, n.18. art. 46. (6) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (7) U skladu s člankom 7. stavkom 5. Uredbe o EGF-u. (8) Banca d’Italia. L'economia della Sardegna. Rapporto annuale, giugno 2021.

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva iz Španjolske – EGF/2021/004 ES / Aragón automotive (COM(2021)0683 – C9-0404/2021 – 2021/0356(BUD))

P9_TA(2021)0493 A9-0344/2021

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0683 – C9-0404/2021),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/691 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom (EGF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1309/2013(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2021. do 2027.(2) (Uredba o VFO-u) te posebno njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3), a posebno njegovu točku 9.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0344/2021),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama globalizacije te tehnoloških i okolišnih promjena, kao što su promjene u tokovima svjetske trgovine, trgovinski sporovi, znatne promjene u trgovinskim odnosima Unije ili sastavu unutarnjeg tržišta, financijske ili gospodarske krize, kao i prijelaz na niskougljično gospodarstvo ili kao posljedica digitalizacije ili automatizacije;

B.  budući da je Španjolska podnijela zahtjev EGF/2021/004 ES/Aragón automotive za financijski doprinos iz Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji nakon što su 592 radnika proglašena viškom u gospodarskom sektoru razvrstanom u odjeljak 29 NACE-a Rev. 2 (Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica) u Aragonu (ES24), regiji razine NUTS 2 u Španjolskoj, u referentnom razdoblju za podnošenje zahtjeva od 1. studenoga 2020. do 1. svibnja 2021.;

C.  budući da se zahtjev odnosi na 592 radnika koji su proglašeni viškom i koji su tijekom referentnog razdoblja prestali obavljati svoju djelatnost u pedeset poduzeća(4), dok je 460 radnika proglašeno viškom prije ili nakon referentnog razdoblja zbog istih razloga koji su doveli do prestanka aktivnosti radnika koji su proglašeni viškom tijekom referentnog razdoblja te će se stoga smatrati prihvatljivim korisnicima;

D.  budući da se zahtjev temelji na intervencijskim kriterijima iz članka 4. stavka 2. točke (b) Uredbe o EGF-u kojima se propisuje prestanak djelatnosti najmanje 200 radnika koji su proglašeni viškom u referentnom razdoblju od šest mjeseci u poduzećima koja posluju u istom gospodarskom sektoru definiranom u odjeljku NACE-a Rev. 2 i smještena su u jednoj regiji ili u dvjema susjednim regijama razine NUTS 2 u državi članici;

E.  budući da su pandemija bolesti COVID-19, stroge mjere ograničavanja kretanja provedene u drugom tromjesečju 2020. u Španjolskoj(5) i posljedični nedostatak poluvodiča(6) negativno utjecali na automobilski sektor u zemlji pa je u razdoblju od siječnja do lipnja 2021. proizvodnja vozila u Španjolskoj (1,2 milijuna jedinica) i dalje bila niža za 21,6 % u odnosu na proizvodnju u istom razdoblju 2019.(7);

F.  budući da automobilski sektor u Aragónu čini 2,42 % neto zaposlenosti i oko 6 % regionalnog BDP-a(8) te da je registrirana nezaposlenost sada 26 % viša od razine prije pandemije (75 578 tražitelja posla u lipnju 2021. u usporedbi sa 60 000 u lipnju 2019.)(9);

G.  budući da Europski fond za prilagodbu globalizaciji ne smije premašiti najveći godišnji iznos od 186 milijuna EUR (u cijenama iz 2018.), kako je utvrđeno člankom 8. Uredbe o VFO-u;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 2. točke (b) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Španjolska ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 1 404 863 EUR u skladu s tom Uredbom, što predstavlja 85 % ukupnog troška od 1 652 780 EUR, koji obuhvaća izdatke za usluge prilagođene potrebama u iznosu od 1 600 280 EUR i rashode za provedbu EGF-a(10) u iznosu od 52 500 EUR; napominje da su svi postupovni zahtjevi bili ispunjeni;

2.  napominje da su španjolske vlasti zahtjev podnijele 26. srpnja 2021. te da je Komisija ocjenjivanje zahtjeva dovršila 8. studenog 2021. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  prima na znanje da se zahtjev odnosi na ukupno 1052 radnika proglašenih viškom u španjolskom automobilskom sektoru; izražava žaljenje zbog toga što Španjolska očekuje da će od ukupnog broja korisnika koji ispunjavaju uvjete samo njih 320 sudjelovati u tim mjerama (ciljani korisnici); potiče lokalne vlasti da proaktivnije potiču osobe proglašene viškom da sudjeluju u predloženim mjerama;

4.  ističe da su trećina ciljanih korisnika žene (34,1 %), a gotovo 40 % ih je starije od 54 godine (39,7 %);

5.  podsjeća da se očekuje da će socijalni učinci otpuštanja za gospodarstvo Aragóna imati znatne posljedice jer ondje 60 % tražitelja posla čine žene, a 49 % svih tražitelja posla starije je od 50 godina(11); stoga žali zbog toga što će otpuštanja posebno utjecati na dvije kategorije radnika koji su već u nepovoljnom položaju na regionalnom tržištu rada;

6.  napominje da je Španjolska 15. listopada 2021. ciljanim korisnicima počela pružati usluge prilagođene potrebama i da će stoga razdoblje prihvatljivosti za financijski doprinos iz EGF-a trajati od 15. listopada 2021. do 24 mjeseca nakon datuma stupanja na snagu odluke o financiranju;

7.  podsjeća da se usluge prilagođene potrebama koje će se pružati radnicima i samozaposlenim osobama sastoje od sljedećih mjera: opće informacije i uvodni sastanci, profesionalno usmjeravanje, intenzivna pomoć pri traženju posla, horizontalno osposobljavanje, osposobljavanje za prekvalifikaciju i usavršavanje vještina te novčani poticaji; budući da 34,1 % ciljanih korisnika čine žene, potiče vlasti da se više usredotoče na programe i aktivnosti kojima se u obzir uzimaju interesi žena;

8.  napominje da bi planirane mjere trebalo provesti u skladu sa španjolskom strategijom za kružno gospodarstvo koja se temelji na ciklusima netoksičnih materijala te da bi se mjerama osposobljavanja trebalo odgovoriti na zahtjev koji se odnosi na širenje vještina potrebnih u digitalnom industrijskom dobu i resursno učinkovitom gospodarstvu, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Uredbe o EGF-u;

9.  napominje da Španjolska od 1. listopada 2021. snosi administrativne izdatke provedbe EGF-a te da rashodi za aktivnosti pripreme, upravljanja, informiranja i promidžbe te kontrole i izvješćivanja stoga ispunjavaju uvjete za financijski doprinos iz EGF-a od 1. listopada 2021. do 31 mjeseca nakon stupanja na snagu odluke o financiranju;

10.  pozdravlja činjenicu da je koordinirani paket usluga prilagođenih potrebama sastavljen u dogovoru sa socijalnim partnerima (UGT(12), CCOO(13), CEPYME(14) and CEOE(15));

11.  ističe da su španjolske vlasti potvrdile da za prihvatljive mjere nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata ili fondova Unije;

12.  ponovno ističe da pomoć iz EGF-a ne smije zamijeniti mjere za koje su odgovorna poduzeća na temelju nacionalnog prava ili kolektivnih ugovora, kao ni bilo kakve naknade ili prava korisnika pomoći iz EGF-a, kako bi se osigurala potpuna dodatnost te pomoći;

13.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

14.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji za radnike koji su proglašeni viškom na temelju zahtjeva iz Španjolske – EGF/2021/004 ES/Aragón automotive

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2022/50.)

(1) SL L 153, 3.5.2021., str. 48. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) Adieconti S.L., Lear Corporation Asientos S.L., Adient Automotive S.L., Lecitrailer Post Venta Zaragoza S.L., Adient Seating Spain S.L., Lecitrailer S.A., Af Aftermarket Iberica S.L. , Magna Automotive Spain S.A.U., Android Industries Zaragoza S.L., Mahle Behr Spain S.A., Arcelormital Tailored Blanks Zaragoza S.L., Majorel Sp Solutions S.A.U, Carrocerías Moncayo S.L., Mann-Hummel Iberica S.A., Carrocerías Vicam S.L., Modulos Ribera Alta S.L.U., Carrocerías Vicente Salomon Sanz S.L., Opel España S.L.U., Casting Ros S.A., Proma Hispania S.A.Ad, Celulosa Fabril S.A., Remolques Jalon S.L., Cooper Estándar Automotive España Slu, Rhenus Automotive Systems Zaragoza, Copo Aragón S.L.U., Rigual S.A., Copo Zaragoza S.A., Ronal Iberica S.A. Unipersonal, Dana Automoción S.A., Schmitz Cargobull Iberica S.A., Faurecia Automotive España S.A., Seguridad De Servicio Movil S.L., Faurecia Sistemas de Escape, Talleres Emilio Montañes S.A., Flexngate Aragón S.L., Ti Group Automotive Systems S.A., Gestamp Aragón S.A., Traf Automotions S.L., Gestamp Manufacturing Autochasis S.L., Tristone Flowtech Spain S.A., Icer Brakes S.A., Union Tecnológica del Automóvil S.L., Ilunion Servicios Industriales Aragón S.L., Valeo Térmico S.A., Ilunion Servicios Industriales S.L., Zanini Epila S.L., Insonorizantes Pelzer S.A., ZF-Aftermarket Ibérica SL., Kdk-Dongkook Automotive Spain S.A., and Zfoam España SL. (5) Prema podacima Confemetala i Anfaca, pandemija je znatno utjecala na djelatnost i promet poduzeća koja posluju u automobilskom sektoru u Španjolskoj, što je 2020. dovelo do smanjenja prodaje (32,3 %), proizvodnje (18,9 %) i prometa (11,3 %) u odnosu na 2019. https://anfac.com/wp-content/uploads/2021/07/Informe-Anual-ANFAC-2020.pdf (6) Početkom 2021. predviđao se gubitak od 60 milijardi EUR u automobilskom sektoru uslijed krize povezane s manjkom čipova. On je porastao na preko 90 milijardi EUR. https://www.consultancy.eu/news/6273/global-chip-shortage-costs-automotive-sector-90-billion (7) https://cincodias.elpais.com/cincodias/2021/07/22/companias/1626961844_041144.html (8) https://caaragon.com/ (9) https://www.facebook.com/GobAragon/posts/6537004519658572 (10) U skladu s člankom 7. stavkom 5. Uredbe o EGF-u. (11) http://www.aragon.es/iaest (Zabilježena nezaposlenost, lipanj 2021.). (12) http://www.ugt.es (13) https://www.ccoo.es (14) https://www.cepyme.es (15) https://www.ceoe.es

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 radi povećanja predvidljivosti za države članice i razjašnjenja postupaka za rješavanje sporova pri stavljanju na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava te sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u (COM(2021)0327 – C9-0257/2021 – 2021/0161(NLE))

P9_TA(2021)0494 A9-0347/2021

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2021)0327),

–  uzimajući u obzir članak 322. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0257/2021),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(1),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te o stavljanju izvan snage Odluke 2014/335/EU, Euratom(2), a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2021/770 od 30. travnja 2021. o izračunu vlastitih sredstava koja se temelje na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu, o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tih vlastitih sredstava, o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom i o određenim aspektima vlastitih sredstava koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku(3),

–  uzimajući u obzir Mišljenje Europskog revizorskog suda br. 2/2021 o Komisijinom Prijedlogu uredbe Vijeća o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 radi povećanja predvidljivosti za države članice i razjašnjenja postupaka za rješavanje sporova pri stavljanju na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava te sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u (COM(2021) 327 final od 25. lipnja 2021., 2021/0161(NLE))(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o Nacrtu uredbe Vijeća o izračunu vlastitih sredstava koja se temelje na nerecikliranom plastičnom ambalažnom otpadu, o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tih vlastitih sredstava, o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom i o određenim aspektima vlastitih sredstava koja se temelje na bruto nacionalnom dohotku(5),

–  uzimajući u obzir članak 82. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0347/2021),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i člankom 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  traži od Vijeća da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 1. 1.  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/201411 čvrst je i stabilan temelj mehanike financiranja Unije, no potrebno je poboljšati odredbe o stavljanju na raspolaganje vlastitih sredstava kako bi se povećala predvidljivost za države članice i razjasnili postupci za rješavanje sporova. 1.  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/201411 čvrst je i stabilan temelj mehanike financiranja Unije, no potrebno je poboljšati pojedine odredbe o stavljanju na raspolaganje vlastitih sredstava kako bi se povećala predvidljivost za države članice. __________________ __________________ 11 Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 od 26. svibnja 2014. o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom, SL L 168, 7.6.2014., str. 39. 11 Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 609/2014 od 26. svibnja 2014. o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 168, 7.6.2014., str. 39.). Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7. 7.  Kako bi se osigurala proporcionalnost sustava uz zadržavanje učinka odvraćanja, Uredbom (EU, Euratom) br. 609/2014 povećanje kamata iznad osnovne stope ograničeno je na 16 postotnih bodova. To ograničenje od 16 postotnih bodova primjenjivo je samo na sve slučajeve koji su postali poznati nakon stupanja na snagu Uredbe Vijeća (EU, Euratom) 2016/80412. Slijedom toga, to ograničenje nije primjenjivo na slučajeve koji su već bili poznati prije stupanja na snagu Uredbe 2016/804, a u kojima je u pitanju posebno visok iznos kamata, bez obzira na to je li iznos kamata već priopćen državama članicama. U tim slučajevima države članice svejedno moraju platiti iznose kamata koji nisu proporcionalni u odnosu na iznos dugovane glavnice. Kako bi se razjasnile i pojednostavnile odgovarajuće odredbe Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014, ograničenje povećanja na 16 postotnih bodova trebalo bi primijeniti na sve iznose kamata koji nisu priopćeni državi članici prije stupanja na snagu ove Uredbe. Briše se. __________________ 12 Uredba Vijeća (EU, Euratom) 2016/804 od 17. svibnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 609/2014 o metodama i postupku za stavljanje na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava i vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u i BND-u te o mjerama za zadovoljavanje potreba za gotovinom (SL L 132, 21.5.2016., str. 85.). Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10. 10.  U slučaju neslaganja između država članica i Komisije u pogledu stavljanja na raspolaganje tradicionalnih vlastitih sredstava trebalo bi formalizirati postupak preispitivanja i uvesti ga u Uredbu (EU, Euratom) br. 609/2014 radi poboljšanja transparentnosti i razjašnjenja prava na obranu država članica. Trebalo bi uvesti i odredbe kojima se u obzir uzima postojeća praksa plaćanja za koje je izražena zadrška, što otvara mogućnost da se u skladu s člankom 268. i člankom 340. stavkom 2. UFEU-a protiv Komisije pokrene postupak zbog nepravednog bogaćenja. Briše se. Amandman 4 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 4. – podtočka b Uredba (EU, Euratom) br. 609/2014 Članak 10.b – stavak 7. (b)  dodaje se sljedeći stavak 7.: Briše se. „7. Ako se država članica i Komisija ne mogu dogovoriti o određenim usklađenjima vlastitih sredstava koja se temelje na PDV-u iz stavka 2. prvog podstavka točke (c) ovog članka, država članica može od Komisije zatražiti da preispita svoju procjenu u skladu s člankom 13.b.”; Amandman 5 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka b Uredba (EU, Euratom) br. 609/2014 Članak 12. – stavak 5. – podstavak 3. (b)  u stavku 5. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim: Briše se. „Ukupno povećanje na temelju prvog i drugog podstavka ne smije premašiti 16 postotnih bodova. Ograničenje povećanja na 16 postotnih bodova primjenjuje se na svaki slučaj za koji iznos kamate državi članici nije priopćen prije ... [umetnuti datum stupanja na snagu ove (izmjene) Uredbe]. Uvećana stopa primjenjuje se na cijelo razdoblje kašnjenja.”; Amandman 6 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka c Uredba (EU, Euratom) br. 609/2014 Članak 13. – stavak 5. (c)  dodaje se sljedeći stavak 5.: Briše se. „5. Ako se država članica i Komisija ne mogu dogovoriti o razlozima iz stavka 2. prvog podstavka ovog članka, država članica može od Komisije zatražiti da preispita svoju procjenu u skladu s člankom 13.b.”; Amandman 7 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. – točka 7. Uredba (EU, Euratom) br. 609/2014 Članak 13.b Članak 13.b Briše se. Postupak preispitivanja 1.  U slučaju neslaganja između države članice i Komisije iz članka 13. stavka 5. ili neslaganja u vezi s drugim iznosima tradicionalnih vlastitih sredstava koje treba uplatiti u proračun Unije, država članica može od Komisije zatražiti da preispita svoju procjenu u roku od tri mjeseca od njezina primitka. U slučaju neslaganja između države članice i Komisije iz članka 10.b stavka 7. država članica može od Komisije zatražiti da preispita svoju procjenu u roku od dva mjeseca od njezina primitka. Osim u slučajevima iz članka 10.b stavka 7. takav zahtjev mora sadržavati razloge za zatraženo preispitivanje i popratne dokumente. Zahtjev i postupak koji slijedi ne utječu na obvezu država članica da vlastita sredstva stave na raspolaganje kad dospiju za uplatu u proračun Unije. 2.  Komisija državi članici dostavlja svoje primjedbe o razlozima navedenima u zahtjevu u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva iz stavka 1. Ako Komisija smatra potrebnim zatražiti dodatne informacije, rok od šest mjeseci počinje teći na dan primitka zatraženih dodatnih informacija. Predmetna država članica dužna je dostaviti dodatne informacije u roku od tri mjeseca. U slučaju neslaganja između države članice i Komisije iz članka 10.b stavka 7. Komisija državi članici dostavlja svoje primjedbe o razlozima navedenima u zahtjevu u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva. 3.  Ako država članica ne može dostaviti daljnje relevantne informacije za postupak preispitivanja, može od Komisije zatražiti da odgovori na temelju dostupnih informacija. Rok od šest mjeseci u tom slučaju počinje teći od datuma primitka zahtjeva. 4.  Ako država članica podnese tužbu za poništenje odluke koju je Komisija donijela u skladu s člankom 9. stavkom 1.a Uredbe br. 1553/89 i ako Komisija još nije odgovorila u okviru postupka preispitivanja povezanog s istim ispravkom PDV-a, Komisija obustavlja postupak preispitivanja do pravomoćne presude Suda Europske unije.

(1) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (2) SL L 424, 15.12.2020., str. 1. (3) SL L 165, 11.5. 2021., str. 15. (4) SL C 402 I, 5.10.2021., str.1. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0104.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o izmjeni Sporazuma o zračnom prijevozu između Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice i njezinih država članica (06385/2021 – C9-0368/2021 – 2010/0112(NLE))

P9_TA(2021)0495 A9-0335/2021

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (06385/2021),

–  uzimajući u obzir Nacrt protokola o izmjeni Sporazuma o zračnom prijevozu između Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice i njezinih država članica(1) (09913/2010),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0368/2021),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A9-0335/2021),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Sjedinjenih Američkih Država.

(1) SL L 223, 25.8.2010., str. 3.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. prosinca 2021. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Protokola o provedbi Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Gabonske Republike i Europske zajednice (za razdoblje 2021.–2026.) (09172/2021 – C9-0253/2021 – 2021/0127(NLE))

P9_TA(2021)0496 A9-0316/2021

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (09172/2021),

–  uzimajući u obzir Protokol o provedbi Sporazuma o partnerstvu u ribarstvu između Gabonske Republike i Europske zajednice (za razdoblje 2021.–2026.) (09171/2021),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. te člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0253/2021),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo (A9-0316/2021),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Gabonske Republike.

Amandmani koje je donio Europski parlament 14. prosinca 2021. o prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu roba i usluga trećih zemalja unutarnjem tržištu javne nabave Unije i postupcima koji pridonose pregovorima o pristupu robe i usluga Unije tržištima javne nabave trećih zemalja (COM(2016)0034 – C9-0018/2016 – 2012/0060(COD))(1)

P9_TA(2021)0497 A9-0337/2021

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena Amandman 1 Prijedlog uredbe Naslov Uredbe Izmijenjeni prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o pristupu robe i usluga iz trećih zemalja unutarnjem tržištu javne nabave Unije i postupcima koji doprinose pregovorima o pristupu robe i usluga iz Unije tržištima javne nabave trećih zemalja UREDBA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o pristupu robe i usluga gospodarskih subjekata iz trećih zemalja tržištu nabave Unije i postupcima koji doprinose pregovorima o pristupu gospodarskih subjekata, robe i usluga Unije tržištima nabave trećih zemalja Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5. (5)   Revidiranim plurilateralnim sporazumom WTO-a o javnoj nabavi poduzećima iz Unije omogućuje se samo ograničen pristup tržištima javne nabave trećih zemalja, a Sporazum se primjenjuje samo na ograničen broj članica WTO-a, koje su strane u Sporazumu. Revidirani sporazum o javnoj nabavi Unija je zaključila u prosincu 2013. Briše se. Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6. (6)  U kontekstu WTO-a i na temelju bilateralnih odnosa Unija se zalaže za ambiciozno otvaranje međunarodnih tržišta javne nabave Unije i njezinih trgovačkih partnera u duhu uzajamnosti i zajedničke koristi. (6)  U kontekstu WTO-a i na temelju bilateralnih odnosa Unija se zalaže za ambiciozno otvaranje međunarodnih tržišta nabave Unije i njezinih trgovačkih partnera u duhu uzajamnosti i zajedničke koristi. Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6.a (nova) (6a)  Plurilateralnim Sporazumom WTO-a o javnim nabavama i trgovinskim sporazumima EU-a koji uključuju odredbe o nabavi gospodarskim subjektima Unije omogućuje se pristup samo tržištima nabave trećih zemalja koje su stranke tih sporazuma. Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7. (7)  Ako je dotična zemlja sudionica Sporazuma WTO-a o javnim nabavama ili je sklopila trgovinski sporazum s EU-om koji uključuje odredbe o javnoj nabavi, Komisija bi trebala slijediti mehanizme savjetovanja i/ili postupke rješavanja sporova određene u tom ugovoru u slučaju da se ograničavajući postupci odnose na nabavu koja podliježe obvezama u vezi s pristupom tržištu dotične zemlje. (7)  Ako je treća zemlja sudionica Sporazuma WTO-a o javnim nabavama ili je sklopila trgovinski sporazum s EU-om koji uključuje odredbe o nabavi, Komisija bi trebala slijediti mehanizme savjetovanja i/ili postupke rješavanja sporova određene u tim ugovorima u slučaju da se ograničavajući postupci odnose na nabavu koja podliježe obvezama u vezi s pristupom tržištu te treće zemlje. Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 8. (8)  Mnoge treće zemlje nisu voljne otvoriti svoja tržišta javne nabave i koncesija međunarodnoj konkurenciji niti se pobrinuti za veći stupanj otvaranja u odnosu na dosadašnji. Stoga se gospodarski subjekti Unije suočavaju s ograničavajućim postupcima nabave u mnogim trgovačkim partnerima Unije. Ti ograničavajući postupci nabave rezultiraju gubljenjem značajnih važnih trgovačkih prilika. (8)  Mnoge treće zemlje nisu voljne otvoriti svoja tržišta nabave i koncesija međunarodnoj konkurenciji niti se pobrinuti za veći stupanj otvaranja u odnosu na dosadašnji. Stoga se gospodarski subjekti Unije suočavaju s ograničavajućim postupcima nabave u mnogim trgovačkim partnerima Unije. Ti ograničavajući postupci nabave rezultiraju gubljenjem značajnih važnih trgovačkih prilika. Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9. (9)   Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća16 sadržava samo nekoliko odredaba o vanjskim dimenzijama pravila Unije o javnoj nabavi, osobito članci 85 i 86. Te odredbe imaju ograničen opseg te bi ih trebalo zamijeniti. Briše se. _________________ 16 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.) Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10. (10)  Uredbom (EU) br. 654/2014 Europskog parlamenta i Vijeća17 utvrđuju se pravila i postupci radi ostvarivanja prava Unije u okviru međunarodnih trgovinskih sporazuma koje je Unija zaključila. Pravila i postupci za postupanje s robom i uslugama koje nisu obuhvaćene takvim međunarodnim sporazumima ne postoje. (10)  Uredbom (EU) br. 654/2014 Europskog parlamenta i Vijeća4 utvrđuju se pravila i postupci radi ostvarivanja prava Unije u okviru međunarodnih trgovinskih sporazuma koje je Unija zaključila. Takva pravila i postupci za postupanje s gospodarskim subjektima, robom i uslugama koji nisu obuhvaćeni takvim međunarodnim sporazumima ne postoje. _________________ _________________ 17Uredba (EU) br. 654/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o ostvarivanju prava Unije na primjenu i provedbu međunarodnih trgovinskih pravila i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 3286/94 o utvrđivanju postupaka Zajednice u području zajedničke trgovinske politike kako bi se osiguralo ostvarivanje prava Zajednice prema međunarodnim trgovinskim pravilima, posebno onima utvrđenima pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (SL L 189, 27.6.2014., str. 50.) 4Uredba (EU) br. 654/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o ostvarivanju prava Unije na primjenu i provedbu međunarodnih trgovinskih pravila i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 3286/94 o utvrđivanju postupaka Zajednice u području zajedničke trgovinske politike kako bi se osiguralo ostvarivanje prava Zajednice prema međunarodnim trgovinskim pravilima, posebno onima utvrđenima pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (SL L 189, 27.6.2014., str. 50.). Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 11. (11)  U interesu pravne sigurnosti Unije te gospodarskih subjekata, naručitelja i javnih naručitelja trećih zemalja, obveze koje je Unija poduzela u vezi s pristupom međunarodnom tržištu u odnosu na treće zemlje na području javne nabave i koncesija trebale bi se odražavati u pravnom poretku EU-a, osiguravajući na taj način njihovu djelotvornu primjenu. (11)  Obveze koje je Unija poduzela u vezi s pristupom međunarodnom tržištu u odnosu na treće zemlje na području nabave i koncesija zahtijevaju, među ostalim, jednak tretman gospodarskih subjekata iz tih zemalja. Slijedom toga, mjere usvojene na temelju ove uredbe mogu se primjenjivati samo na gospodarske subjekte, robu ili usluge iz zemalja koje nisu stranke plurilateralnog Sporazuma WTO-a o javnim nabavama ili na bilateralne ili multilateralne trgovinske sporazume s Unijom koji uključuju obveze o pristupu tržištima nabave i koncesija ili iz zemalja koje su stranke takvih sporazuma, ali samo u pogledu postupaka nabave roba, usluga ili koncesija koje nisu obuhvaćene tim sporazumima. Bez obzira na primjenu mjera donesenih na temelju ove uredbe, a u skladu s komunikacijom Komisije od 24. srpnja 2019. pod nazivom „Smjernice za sudjelovanje ponuditelja i robe iz trećih zemalja na tržištu javne nabave EU-a”1a i Direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća, gospodarski subjekti iz trećih zemalja koji nisu stranke sporazuma o otvaranju tržišta nabave Unije ili čija roba, usluge i radovi nisu obuhvaćeni takvim sporazumom nemaju osiguran pristup postupcima nabave u Uniji i mogli bi se isključiti. _________________ 1a C(2019)5494 Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12. (12)  Ciljevi poboljšavanja pristupa gospodarskih subjekata Unije tržištima javne nabave i koncesija određenih trećih zemalja koja su zaštićena restriktivnim i diskriminirajućim mjerama ili praksama nabave i očuvanja jednakih uvjeta tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu zahtijevaju upućivanje na pravila o nepovlaštenom podrijetlu utvrđena u carinskom zakonodavstvu EU-a kako bi naručitelji i javni naručitelji znali jesu li roba i usluge obuhvaćene međunarodnim obvezama Unije. (12)  Učinkovita primjena mjera donesenih na temelju ove uredbe radi poboljšavanja pristupa gospodarskih subjekata Unije tržištima nabave i koncesija određenih trećih zemalja zahtijeva jasan skup pravila o podrijetlu gospodarskih subjekata, roba i usluga. Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13. (13)  Podrijetlo robe potrebno je utvrditi u skladu s člancima 22. do 26. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/19925. (13)  Podrijetlo robe potrebno je utvrditi u skladu s člancima 59. do 62. Uredbe (EU) br. 952/201355 Europskog parlamenta i Vijeća. _____________________ _____________________ 5 Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/1992 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 9.10.1992., str. 1.). 5 Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269, 10.10.2013., str. 1.). Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14. (14)  Podrijetlo usluge trebalo bi se utvrditi na temelju podrijetla fizičke ili pravne osobe koja je pruža. (14)  Podrijetlo usluge trebalo bi se utvrditi na temelju podrijetla fizičke ili pravne osobe koja je pruža. Smatra se da je podrijetlo pravne osobe zemlja pod čijom je jurisdikcijom pravna osoba osnovana ili ustrojena te na čijem državnom području obavlja bitne poslovne aktivnosti. Kriterij bitnih poslovnih aktivnosti ne bi smio dozvoljavati moguće zaobilaženje mjera usvojenih na temelju ove uredbe osnivanjem fiktivnih poduzeća. Pojam „bitne poslovne aktivnosti” koncept je koji se upotrebljava u WTO-ovom Općem sporazumu o trgovini uslugama. U pravu Unije odgovara pojmu „djelotvorne i trajne veze s gospodarstvom” i usko je povezan s pravom poslovnog nastana utvrđenim u članku 49. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Komisija redovito objavljuje smjernice iz sudske prakse o pravu poslovnog nastana koje se, među ostalim, bave konceptom djelotvorne ili stabilne i trajne veze s gospodarstvom. I članak 86. Direktive 2014/25/EU odnosi se na koncept „izravne i djelotvorne veze s gospodarstvom” koji je istoznačan konceptu „bitnih poslovnih aktivnosti”. Amandman 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15. (15)  U kontekstu ukupnih političkih ciljeva Unije za potporu gospodarskom rastu zemalja u razvoju i njihovu integraciju u globalni vrijednosni lanac, što čini temelj sustava općih carinskih povlastica koji Unija uspostavlja kako je izloženo u Uredbi (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća6, ova se uredba ne bi trebala primjenjivati na ponude u kojima više od 50 % ukupne vrijednosti čine, u skladu s pravilima Unije o nepovlaštenom podrijetlu, roba i usluge s podrijetlom iz najslabije razvijenih zemalja na koje se primjenjuje aranžman „Sve osim oružja” ili zemalja u razvoju koje se smatraju ranjivima zbog nepostojanja raznolikosti i nedovoljne integracije unutar međunarodnog trgovinskog sustava kako je definirano u prilozima IV. i VII. Uredbi (EU) br. 978/2012. Briše se. _______________________ 6 Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.). Amandman 14 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 16. (16)  U kontekstu ukupnih političkih ciljeva Unije za potporu malim i srednjim poduzećima ova se uredba ne bi trebala primjenjivati niti na ponude koje dostave MSP-ovi koji imaju poslovni nastan u Uniji i čije bitne poslovne aktivnosti uključuju izravnu i djelotvornu vezu s gospodarstvom najmanje jedne države članice. Briše se. Amandman 15 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 17. (17)   Prilikom procjenjivanja postoje li ograničavajuće i/ili diskriminirajuće mjere ili prakse u javnoj nabavi u trećoj zemlji Komisija bi trebala ispitati u kojoj mjeri zakonodavstvo o javnoj nabavi i koncesijama zemlje o kojoj je riječ jamči transparentnost u skladu s međunarodnim normama u području javne nabave i izbjegava svaku vrstu diskriminacije roba, usluga i gospodarskih subjekata Unije. Osim toga trebala bi ispitati u kojoj mjeri pojedinačni naručitelji ili javni naručitelji provode ili prihvaćaju diskriminirajuću praksu u odnosu na robe, usluge i gospodarske subjekte Unije. (17)  Prilikom procjenjivanja postoje li specifične mjere ili prakse u trećoj zemlji koje bi mogle dovesti do ometanja pristupa roba, usluga ili gospodarskih subjekata Unije tržištima nabave ili koncesija Komisija bi trebala ispitati u kojoj mjeri zakonodavstvo, pravila ili druge mjere o nabavi i koncesijama zemlje o kojoj je riječ jamče transparentnost u skladu s međunarodnim normama i ne dovode do ozbiljnih i ponavljajućih ograničenja u odnosu na robe, usluge ili gospodarske subjekte Unije. Osim toga trebala bi ispitati u kojoj mjeri pojedinačni naručitelji ili javni naručitelji provode ili prihvaćaju ograničavajuću praksu u odnosu na robe, usluge ili gospodarske subjekte Unije. Amandman 16 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 19. (19)   Komisija bi trebala moći, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranih strana ili države članice, u svakom trenutku pokrenuti istragu čiji su predmet ograničavajuće mjere ili postupci javne nabave koje navodno donese ili provodi treća zemlja. Takav istražni postupak ne bi smio dovoditi u pitanje Uredbu (EU) br. 654/2014 Europskog parlamenta i Vijeća. (19)   Komisija bi trebala moći u svakom trenutku pokrenuti transparentnu istragu o restriktivnim i diskriminirajućim mjerama ili praksama nabave koje navodno donese ili provodi treća zemlja ako smatra da bi takva istraga bila u interesu Unije. Amandman 17 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 19.a (nova) (19a)  Odluka o tome je li istraga u interesu Unije treba se temeljiti na procjeni svih različitih interesa u cjelini, uključujući interese proizvodnje, korisnika, potrošača, radnika i socijalnih partnera Unije. Komisija bi trebala odvagnuti između posljedica pokretanja ili nepokretanja istrage i mogućih mjera koje bi se mogle donijeti prema ovoj uredbi s obzirom na šire interese Unije. Trebalo bi posebno razmotriti opći cilj postizanja reciprociteta otvaranjem tržišta trećih zemalja i poboljšanjem mogućnosti pristupa tržištu za gospodarske subjekte Unije te bi se u tom kontekstu mogla uzeti u obzir prisutnost ponuditelja iz trećih zemalja na tržištu javne nabave EU-a. Treba uzeti u obzir i cilj koji se odnosi na ograničavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja naručitelja i javnih naručitelja te gospodarskih subjekata. Komisija bi posebnu pozornost trebala posvetiti sektorima koji se smatraju strateškima u pogledu javne nabave EU-a. Amandman 18 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 19.b (nova) (19b)  S obzirom na opći cilj politike Unije o davanju podrške gospodarskom rastu najmanje razvijenih zemalja te zemalja s niskim i nižim srednjim dohotkom i njihovu integraciju u globalne lance vrijednosti, Uniji ne bi bilo u interesu pokrenuti istragu protiv takvih zemalja prema ovoj uredbi, osim ako postoje razumne sumnje o zaobilaženju usvojenih mjera IMN-a. Stoga se ova uredba ne namjerava primjenjivati na najmanje razvijene zemlje koje ostvaruju korist od aranžmana „Sve osim oružja”, zemlje u razvoju koje se smatraju ranjivima zbog nedostatka diversifikacije i nedovoljne integracije u međunarodni trgovinski sustav, kako je definirano u Uredbi (EU) br. 978/2012, kao ni na zemlje korisnice općeg dogovora iz te uredbe, osim ako se smatra da je gospodarstvo tih zemalja konkurentno u dotičnim sektorima. Amandman 19 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20. (20)   Ako se u trećoj zemlji utvrdi postojanje mjere ili prakse ograničavajuće i/ili diskriminirajuće nabave, Komisija bi trebala pozvati dotičnu zemlju da započne savjetovanje radi poboljšanja prilika za nadmetanje u vezi s postupcima javne nabave za gospodarske subjekte, robe i usluge iz Unije u toj zemlji. (20)   Pri provedbi istrage, Komisija bi trebala pozvati dotičnu treću zemlju da započne savjetovanje radi uklanjanja i ispravljanja ograničavajućih mjera ili praksi i učinkovitog poboljšanja prilika za nadmetanje gospodarskih subjekata, roba i usluga Unije na tržištima nabave i koncesija u toj zemlji. Amandman 20 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 22. (22)   Ako savjetovanje s dotičnom zemljom ne dovede u razumnom roku do potrebnog poboljšanja u prilikama za nadmetanje za gospodarske subjekte, robe i usluge Unije, Komisija bi trebala, prema potrebi, moći donijeti mjeru cjenovne prilagodbe za ponude koje podnesu gospodarski subjekti koji potječu iz te zemlje i/ili koje sadržavaju robu i usluge s podrijetlom iz te zemlje. (22)  Ako se istragom potvrdi postojanje restriktivnih mjera ili praksi, a savjetovanja s dotičnom zemljom ne dovedu do zadovoljavajućih korektivnih mjera kojima se učinkovito otklanja ozbiljno i opetovano narušavanje pristupa za gospodarske subjekte, robe i usluge Unije u razumnom roku ili dotična treća zemlja odbije započeti savjetovanje, Komisija bi u skladu s ovom Uredbom trebala donijeti mjere IMN-a u obliku prilagodbe bodova ili isključenja ponuda. Amandman 21 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 23. (23)  Takve mjere trebale bi se primjenjivati samo u svrhu evaluacije ponuda sastavljenih od roba ili usluga podrijetlom iz te zemlje. Kako bi se izbjeglo zaobilaženje tih mjera, također može biti potrebno usmjerivanje na određene pravne osobe pod stranom kontrolom ili pravne osobe u stranom vlasništvu koje, unatoč poslovnom nastanu u Europskoj uniji, nisu uključene u bitne poslovne aktivnosti u izravnoj i djelotvornoj vezi s gospodarstvom najmanje jedne države članice. Odgovarajuće mjere ne smiju biti nerazmjerne u odnosu na ograničavajuće postupke nabave na koje se odnose. (23)  Mjera prilagodbe bodova trebala bi se primjenjivati samo u svrhu evaluacije ponuda koje podnesu gospodarski subjekti koji potječu iz dotične zemlje. Mjera ne bi trebala utjecati na cijenu koju doista treba platiti u okviru ugovora koji se zaključi s uspješnim ponuditeljem. Amandman 22 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 23.a (nova) (23a)   Mjere IMN-a trebale bi se primjenjivati na postupke nabave iz područja primjene ove uredbe, uključujući okvirne sporazume i dinamičke sustave nabave. Mjere IMN-a trebale bi se primjenjivati i u slučaju posebnih ugovora dodijeljenih prema dinamičkom sustavu nabave, kada ti dinamički sustavi nabave podliježu mjeri IMN-a. Ne bi se trebale primjenjivati na takve ugovore ispod određenog praga radi ograničavanja ukupnoga administrativnog opterećenja naručitelja i javnih naručitelja. Kako bi se izbjegla moguća dvostruka primjena mjera IMN-a, takve se mjere ne bi trebale primjenjivati na ugovore dodijeljene na temelju okvirnog sporazuma, nakon što su mjere IMN-a već primijenjene u fazi sklapanja tog okvirnog sporazuma. Amandman 23 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 23.b (nova) (23b)  U kontekstu općeg cilja politike Unije o davanju podrške malim i srednjim poduzećima, Komisija i naručitelji te javni naručitelji trebali bi propisno razmotriti učinke ove uredbe kako bi se spriječilo preopterećenje malih i srednjih poduzeća. Komisija bi u suradnji s državama članicama trebala staviti na raspolaganje smjernice s najboljim praksama za postizanje tog cilja kako bi se osigurala učinkovitost i dosljedna provedba ove uredbe. Amandman 24 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 23.c (nova) (23c)  Kako bi se izbjeglo moguće zaobilaženje određene mjere IMN-a, uspješnim ponuditeljima trebalo bi nametnuti dodatne ugovorne obveze. Te bi se obveze trebale primjenjivati samo za postupke nabave na koje se primjenjuje određena mjera IMN-a, kao i za ugovore dodijeljene na temelju okvirnog sporazuma ako je njihova vrijednost bila jednaka ili viša od određenog praga i ako taj okvirni sporazum podliježe mjeri IMN-a. Amandman 25 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 24. (24)  Mjere cjenovne prilagodbe ne bi smjele imati negativan utjecaj na tekuće pregovore o trgovini sa zemljom o kojoj je riječ. Stoga, ako je zemlja pokrenula temeljne pregovore s Unijom o pristupu tržištima javne nabave, Komisija može obustaviti mjere tijekom pregovora. Briše se. Amandman 26 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 25. (25)  Da bi se naručiteljima ili javnim naručiteljima pojednostavnila primjena mjere cjenovne prilagodbe, potrebno je pretpostaviti da će svi gospodarski subjekti koji potječu iz ciljne treće zemlje s kojom ne postoji sporazum o javnoj nabavi podlijegati mjeri osim ako dokažu da manje od 50 % ukupne vrijednosti njihove ponude čine roba i usluge s podrijetlom iz predmetne treće zemlje. Briše se. Amandman 27 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 26. (26)  Najprimjerenije je da države članice odrede naručitelje ili javne naručitelje, odnosno kategorije naručitelja ili javnih naručitelja, koji bi trebali primjenjivati mjeru cjenovne prilagodbe. Da bi se osigurali poduzimanje primjerene razine djelovanja i pravedna raspodjela opterećenja među državama članicama, Komisija bi trebala donijeti konačnu odluku na temelju popisa koji dostavi svaka država članica. Ako bude potrebno, Komisija može sastaviti popis na vlastitu inicijativu. Briše se. Amandman 28 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 27. (27)   Nužno je da naručitelji i javni naručitelji imaju pristup nizu visokokvalitetnih proizvoda koji će zadovoljiti njihove zahtjeve za kupnju po konkurentnoj cijeni. Stoga bi naručitelji i javni naručitelji trebali imati mogućnost neprimjene mjere cjenovne prilagodbe koje ograničavaju pristup neobuhvaćene robe i usluga u slučaju da nema dostupnih roba i usluga Unije i/ili obuhvaćenih roba i usluga koje zadovoljavaju uvjete naručitelja ili javnog naručitelja radi zaštite osnovne potrebe javnosti, npr. u području zdravlja i javne sigurnosti, ili u slučaju da primjena mjera dovodi do nerazmjernog rasta cijena ili troškova ugovora. (27)  Nužno je da naručitelji i javni naručitelji imaju pristup nizu visokokvalitetnih proizvoda koji će zadovoljiti njihove zahtjeve za kupnju po konkurentnoj cijeni. Stoga bi javni naručitelji i naručitelji trebali, u iznimnim okolnostima, imati mogućnost neprimjene mjera IMN-a koje ograničavaju pristup neobuhvaćene robe i usluga ako nema dostupnih roba i usluga Unije i/ili obuhvaćenih roba i usluga koje zadovoljavaju uvjete naručitelja ili javnog naručitelja ili ako se takva mjera odnosi na zaštitu bitnih potreba javne politike, npr. u slučaju javnog zdravlja ili zaštite okoliša. Primjena tih iznimki zahtijevala bi odobrenje Komisije. Naručitelji i javni naručitelji trebali bi pravovremeno i temeljito obavijestiti Komisiju kako bi se omogućio odgovarajući nadzor provedbe ove uredbe. Amandman 29 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 28. (28)  U slučaju da naručitelji ili javni naručitelji pogrešno primjenjuju izuzimanje iz mjera cjenovne prilagodbe koje ograničavaju pristup neobuhvaćenih roba i usluga, Komisija bi trebala moći primijeniti korektivni mehanizam iz članka 3. Direktive Vijeća 89/665/EEZ20 ili članka 8. Direktive Vijeća 92/13/EEZ21. Osim toga ugovori koje naručitelji ili javni naručitelji zaključe s gospodarskim subjektom kršeći mjere cjenovne prilagodbe za ograničavanje pristupa neobuhvaćenih roba i usluga trebali bi biti nevažeći. (28)  U slučaju da naručitelji ili javni naručitelji pogrešno primjenjuju izuzimanje iz mjera IMN-a koje ograničavaju pristup neobuhvaćenih roba i usluga, Komisija bi trebala moći primijeniti korektivni mehanizam iz članka 3. Direktive Vijeća 89/665/EEZ20 ili članka 8. Direktive Vijeća 92/13/EEZ21. Osim toga ugovori koje naručitelji ili javni naručitelji zaključe s gospodarskim subjektom kršeći mjere IMN-a za ograničavanje pristupa neobuhvaćenih roba i usluga trebali bi biti nevažeći. _________________ _________________ 20 Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30.12.1989., str. 33.). 20 Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30.12.1989., str. 33.). 21 Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23.3.1992., str. 14.). 21 Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23.3.1992., str. 14.). Amandman 30 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 30. (30)   Postupak ispitivanja trebao bi se primijeniti za donošenje provedbenih akata u pogledu donošenja, povlačenja, ili obustave ili reaktiviranja mjere cjenovne prilagodbe. (30)   Postupak ispitivanja trebao bi se primijeniti za donošenje provedbenih akata u pogledu donošenja, povlačenja, ili obustave ili reaktiviranja mjere IMN-a, a Komisiji bi trebao pomoći Odbor osnovan Uredbom (EU) 2015/1843 Europskog parlamenta i Vijeća22 („Uredba o trgovinskim preprekama”). Ako je to potrebno i u vezi s pitanjima koja utječu na pravni okvir Unije o javnoj nabavi, Komisija bi također trebala moći zatražiti savjet Savjetodavnog odbora za javnu nabavu osnovanog Odlukom Vijeća 71/306/EEZ. ____________ 22 Uredba (EU) 2015/1843 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o utvrđivanju postupaka Unije u području zajedničke trgovinske politike kako bi se osiguralo ostvarivanje prava Unije prema međunarodnim trgovinskim pravilima, posebno onima utvrđenima pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (SL L 272, 16.10.2015., str. 1.). Amandman 31 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 30.a (nova) (30a)  Podaci primljeni u skladu s ovom uredbom trebali bi se upotrebljavati samo u svrhu za koju su zatraženi, poštujući primjenjive zahtjeve o zaštiti i povjerljivosti podataka na razini Unije i nacionalnoj razini. Trebali bi se primjenjivati i Uredba (EZ) br. 1049/2001 te članak 28. Direktive 2014/23/EU, članak 21. Direktive 2014/24/EU i članak 39. Direktive 2014/25/EU. Amandman 32 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 32. (32)   Zahvaljujući redovitim izvještajima Komisije trebalo bi moći pratiti primjenu i učinkovitost postupaka utvrđenih ovom uredbom. (32)   U skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva1a i radi, među ostalim, smanjivanja administrativnog opterećenja, posebno država članica, Komisija bi trebala redovito preispitivati opseg, funkcioniranje i učinkovitost ove uredbe. Komisija bi o svojoj ocjeni trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Preispitivanje može biti popraćeno odgovarajućim zakonodavnim prijedlozima. Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (dalje u tekstu Financijska uredba) predviđa se da bi se pravila i načela javne nabave koja se primjenjuju na ugovore o javnoj nabavi koje institucije Unije dodjeljuju za svoj račun trebala temeljiti na pravilima utvrđenima u relevantnoj pravnoj stečevini EU-a o javnoj nabavi. Stoga je pri preispitivanju Financijske uredbe primjereno predvidjeti primjenu Uredbe o IMN-u i na javne ugovore koje dodjeljuju institucije Unije. ___________________ 1a SL L 123, 12.5.2016., str. 1. Amandman 33 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 33. (33)  U skladu s načelom razmjernosti, za postizanje osnovnog cilja uspostave zajedničke vanjske politike na području javne nabave nužno je i primjereno utvrditi zajednička pravila o pravednom postupanju s ponudama koje sadržavaju robu i usluge koje ne podliježu međunarodnim obvezama Unije. Ova uredba ne prelazi okvir potreban za postizanje tih ciljeva, u skladu s člankom 5. stavkom četvrtim Ugovora o Europskoj uniji, Briše se. Amandman 34 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. 1.   Ovom uredbom utvrđuju se mjere usmjerene na poboljšanje pristupa gospodarskih subjekata, robe i usluga Unije tržištima javne nabave i koncesija u trećim zemljama. Njome se utvrđuju postupci za provedbu istrage Komisije o navodnim ograničavajućim i diskriminirajućim mjerama ili praksama u javnoj nabavi koje treće zemlje donesu ili provode u odnosu na gospodarske subjekte, robu i usluge Unije te za pokretanje savjetovanja s predmetnim trećim zemljama. 1.   Ovom uredbom utvrđuju se mjere usmjerene na poboljšanje pristupa gospodarskih subjekata, robe i usluga Unije tržištima nabave i koncesija u trećim zemljama u pogledu neobuhvaćene nabave. Njome se utvrđuju postupci za provedbu istrage Komisije o navodnim mjerama ili praksama trećih zemalja u odnosu na gospodarske subjekte, robu i usluge Unije te za pokretanje savjetovanja s predmetnim trećim zemljama. Njome se predviđa mogućnost primjene mjera cjenovne prilagodbe na određene ponude za ugovore o izvršavanju radova ili djela, o opskrbi robama i/ili pružanju usluga te o koncesijama, na temelju podrijetla predmetnih gospodarskih subjekata, roba ili usluga. Ovom uredbom se predviđa mogućnost da Komisija uvede mjere IMN-a provedbenim aktima povezanima s takvim mjerama i praksama trećih zemalja radi ograničavanja pristupa gospodarskim subjektima, robi ili uslugama iz trećih zemalja postupcima nabave Unije. Amandman 35 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 2. – uvodni dio 2.   Ova se uredba primjenjuje na ugovore koje pokrivaju sljedeći akti: 2.   Ova se Uredba primjenjuje na postupke nabave koje pokrivaju sljedeći akti: Amandman 36 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 3. 3.  Ova se uredba primjenjuje na dodjelu ugovora o opskrbi robom i/ili uslugama te o dodjeli koncesija za radove i usluge. Primjenjuje se samo pri nabavi roba i usluga u javne svrhe. Ne primjenjuje se ako je roba kupljena u svrhu komercijalne preprodaje ili u svrhu upotrebe za proizvodnju robe za komercijalnu prodaju. Ne primjenjuje se ako su usluge kupljene u svrhu komercijalne preprodaje niti u svrhu upotrebe u opskrbi uslugama za komercijalnu prodaju. Briše se. Amandman 37 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 4. 4.  Ova se uredba primjenjuje samo u vezi s ograničavajućim i/ili diskriminirajućim mjerama ili praksama u javnoj nabavi koje treća zemlja provodi u vezi s kupnjom neobuhvaćenih roba i usluga. Primjenom ove uredbe u pitanje se ne dovode međunarodne obveze Unije. Briše se. Amandman 38 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 4.a (novi) 4a.  Ovom uredbom ne dovode se u pitanje međunarodne obveze Unije ili mjere koje države članice i njihovi naručitelji i javni naručitelji mogu poduzeti u skladu s aktima iz stavka 2. Amandman 39 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 5.a (novi) 5a.  Ova uredba primjenjuje se samo na postupke nabave pokrenute nakon njezina stupanja na snagu. Mjera IMN-a primjenjuje se samo na postupke nabave u okviru te mjere pokrenute u bilo kojem trenutku između njezina stupanja na snagu i njezina isteka, povlačenja ili obustave. Naručitelji i javni naručitelji uključuju upućivanje na primjenu ove uredbe i bilo koje primjenjive mjere IMN-a u dokumentaciju o nabavi za postupke koji spadaju u područje primjene mjere IMN-a. Amandman 40 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 5.b (novi) 5b.  Kako bi na odgovarajući način integrirali okolišne, socijalne i radne uvjete u postupke javne nabave i dodjele koncesija, naručitelji i javni naručitelji dužni su poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurali poštovanje obveza u vezi s okolišem te socijalnih i radnih obveza koje proizlaze iz zakona i drugih propisa na razini Unije i na nacionalnoj razini, kao i iz kolektivnih ugovora sukladnih pravu Unije koje se primjenjuje na ugovor o nabavi. Isto tako, prilikom izvršavanja ugovora trebalo bi primjenjivati i obveze koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma koje su ratificirale sve države članice i koje su navedene u Prilogu X. Direktivi 2014/23/EU, Prilogu X. Direktivi 2014/24/EU i Prilogu XIV. Direktivi 2014/25/EU. Države članice obavještavaju Komisiju o svim poteškoćama, pravnim ili činjeničnim, s kojima se susreću i o kojima izvještavaju gospodarski subjekti, a do kojih dolazi zbog nepridržavanja prava zaštite okoliša, socijalnog i radnog prava iz podstavka 1., kada su ta poduzeća pokušala osigurati dodjelu ugovora u EU-u ili u trećim zemljama. Amandman 41 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka a (a)   „gospodarski subjekt” znači fizička ili pravna osoba ili javno tijelo ili skupina takvih osoba i/ili tijela, uključujući bilo koje privremeno udruženje poduzetnika, koji dostavljaju ponudu za izvršenje radova i/ili djela, opskrbu robom ili pružanje usluga na tržištu; (a)   „gospodarski subjekt” znači gospodarski subjekt kako je definirano u direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU; Amandman 42 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka aa (nova) (aa)  „roba” znači roba navedena u predmetu natječaja za javnu nabavu i u specifikacijama ugovora, ali ne pokriva nijedan umetak, materijal ili sastojak ugrađen u isporučenu robu; Amandman 43 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ab (nova) (ab)  „procijenjena vrijednost” znači procijenjena vrijednost ugovora izračunana u skladu s direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU; Amandman 44 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ac (nova) (ac)  „dokaz” znači bilo koja informacija, potvrda, popratni dokument, izjava i drugi dokaz čiji je cilj dokazivanje usklađenosti s obvezama iz članka 9.a stavka 1. točke (c), kao što su: i.  potvrde o podrijetlu, deklaracije dobavljača ili uvozne deklaracije za robu podrijetlom iz trećih zemalja; ii.  opis proizvodnih procesa (uključujući uzorke, opise ili fotografije) za robu koja se isporučuje; iii.  izvadak iz odgovarajućih registara ili financijskih izvješća o podrijetlu usluga, uključujući PDV identifikacijski broj; Amandman 45 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ad (nova) (ad)  „mjera prilagodbe bodova” znači relativno smanjenje za određeni postotak ocjene ponude koja proizlazi iz njezine evaluacije od strane javnog naručitelja ili naručitelja na temelju kriterija za dodjelu ugovora utvrđenih u dokumentaciji o nabavi; u slučajevima kada je cijena ili trošak jedini kriterij za dodjelu ugovora, mjera prilagodbe bodova znači relativno povećanje, za potrebe ocjenjivanja ponuda, za određeni postotak cijene koju nudi ponuditelj; Amandman 46 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka b (b)  „javni naručitelj” znači „javni naručitelj” kako je definirano u članku 2. stavku 1. Direktive 2014/24/EU; (b)  „javni naručitelj” znači javni naručitelj kako je definirano u direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU; Amandman 47 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka c (c)  „naručitelj” znači „naručitelj” kako je definirano u članku 4. stavku 1. Direktive 2014/25/EZ i članku 7. Direktive 2014/23/EU; (c)  „naručitelj” znači naručitelj kako je definirano u Direktivi 2014/23/EU i Direktivi 2014/25/EU; Amandman 48 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ca (nova) (ca)   „zainteresirana strana” znači svaka osoba ili subjekt na čiji bi interes mogla utjecati mjera treće zemlje, kao što su poduzetnici, udruženje poduzetnika, strukovna udruženja, sindikati ili organizacije civilnog društva, uključujući organizacije za zaštitu potrošača; Amandman 49 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka d (d)  „obuhvaćena roba ili usluge” znači roba ili usluge podrijetlom iz zemlje s kojom je Unija sklopila međunarodni sporazum u području javne nabave i/ili koncesija, uključujući obveze u vezi s pristupom tržištu te na koje se odgovarajući sporazum primjenjuje; Briše se. Amandman 50 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka e (e)  „neobuhvaćena roba ili usluge” znači roba ili usluge podrijetlom iz zemlje s kojom Unija nije sklopila međunarodni sporazum u području javne nabave ili koncesija, uključujući obveze u vezi s pristupom tržištu , kao i roba ili usluge podrijetlom iz zemlje s kojom je Unija sklopila takav sporazum, no na koje se odgovarajući sporazum ne primjenjuje Briše se. Amandman 51 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka f (f)  „ograničavajuća i/ili diskriminirajuća mjera ili praksa u javnoj nabavi” znači bilo kakva zakonodavna, regulatorna ili administrativna mjera, postupak ili praksa, ili njihova kombinacija, što ih donesu ili provode javna tijela ili pojedinačni javni naručitelji ili naručitelji u trećoj zemlji i koji dovedu do ozbiljnog i ponavljujećeg ometanja pristupa robe, usluga i/ili gospodarskih subjekata iz Unije tržištu javne nabave ili koncesija u toj zemlji; (f)  „mjera ili praksa trećih zemalja” znači bilo kakva zakonodavna, regulatorna ili administrativna mjera, postupak ili praksa, ili njihova kombinacija opće prirode, koji proizlaze iz nacionalnih ili podnacionalnih politika, što ih donesu ili provode javna tijela ili pojedinačni javni naručitelji ili naručitelji u trećoj zemlji i koji dovedu do ozbiljnog i ponavljajućeg ometanja pristupa robe, usluga i/ili gospodarskih subjekata iz Unije tržištima nabave ili koncesija; Amandman 52 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka fa (nova) (fa)  „mjera IMN-a” znači mjera koju je Komisija donijela na temelju ove uredbe kojom se ograničava pristup gospodarskim subjektima i/ili robi i uslugama podrijetlom iz trećih zemalja tržištu nabave ili koncesijama Unije u području nepokrivenih nabava; Amandman 53 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka fb (nova) (fb)  „neobuhvaćena nabava” znači postupak nabave robe, usluga ili koncesija za koje Unija nije preuzela obveze u vezi s pristupom tržištu u okviru međunarodnog sporazuma u području nabave ili koncesija; Amandman 54 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka fc (nova) (fc)  „ugovori” znači „javni ugovori” kako je definirano u Direktivi 2014/24/EU, „koncesije” kako je definirano u Direktivi 2014/23/EU i „ugovori o opskrbi, radovima i uslugama” kako je definirano u Direktivi 2014/25/EU; Amandman 55 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka fd (nova) (fd)  „ponuditelj” znači ponuditelj kako je definirano u direktivama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU; Amandman 56 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ga (nova) (ga)  „podugovaranje” znači dogovaranje izvršenja dijela ugovora od treće strane; jednostavna isporuka robe ili dijelova neophodnih za pružanje usluge ne smatra se podugovaranjem. Amandman 57 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka h (h)  MSP znači MSP kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ23. Briše se. ___________ 23 Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.). Amandman 58 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 2. 2.  Za potrebe ove uredbe izvršavanje radova i/ili djela u smislu direktiva 2014/25/EU, 2014/24/EU i Direktive 2014/23/EU smatra se pružanjem usluge. 2.  Za potrebe ove uredbe, osim njezina članka 8.a stavka 3. i članka 8.a stavka 7., izvršavanje radova ili djela u smislu direktiva 2014/23/EU, 2014/24/EU i Direktive 2014/25/EU smatra se pružanjem usluge. Amandman 59 Prijedlog uredbe Članak 3. – naslov Pravila o podrijetlu Utvrđivanje podrijetla Amandman 60 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 1. 1.  Podrijetlo robe utvrđuje se u skladu s člancima 22. do 26. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/199224. Briše se. _______________ 24 Uredba Vijeća (EEZ) br. 2913/1992 od 12. listopada 1992. o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 302, 19.10.1992., str. 1.). Amandman 61 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 2. 2.  Podrijetlo usluge trebalo bi se utvrditi na temelju podrijetla fizičke ili pravne osobe koja je pruža. Briše se. Amandman 62 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3. − podstavak 1. − točka a (a)  u slučaju fizičke osobe, zemlja koje je osoba državljanin ili zemlja u kojoj ima pravo stalnog boravka; (a)  u slučaju fizičke osobe, zemlja koje je osoba državljanin ili zemlja u kojoj ta osoba ima pravo stalnog boravka; Amandman 63 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3. – podstavak 1. – točka b – podtočka i. i.  ako se usluga ne pruža na temelju komercijalne prisutnosti unutar Unije, zemlja pod čijom jurisdikcijom je pravna osoba osnovana ili ustrojena te na čijem državnom području pravna osoba obavlja bitnu poslovnu aktivnost; i.  zemlja pod čijom jurisdikcijom je pravna osoba osnovana ili ustrojena te na čijem državnom području pravna osoba obavlja bitnu poslovnu aktivnost koja je izravno i efektivno povezana s gospodarstvom predmetne zemlje; Amandman 64 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3. – podstavak 1. – točka b – podtočka ii. ii.   država članica u kojoj pravna osoba ima poslovni nastan te sudjeluje u bitnim poslovnim aktivnostima koje su u izravnoj i djelotvornoj vezi s gospodarstvom predmetne države članice. ii.  ako pravna osoba ne sudjeluje u bitnim poslovnim aktivnostima na državnom području zemlje u kojoj je osnovana ili u kojoj na drugi način sudjeluje, zemlja podrijetla pravne osobe zemlja je podrijetla osobe ili osoba koje mogu izvršavati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na tu pravnu osobu na temelju vlasništva nad njom, financijskog sudjelovanja u njoj ili propisa kojima je ta osoba uređena. Amandman 65 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3. – podstavak 2. Za potrebe prvog podstavka točke (b) podtočke ii. , ako pravna osoba ne sudjeluje u bitnim poslovnim aktivnostima koje su u izravnoj i djelotvornoj vezi s gospodarstvom države članice, zemlja podrijetla pravnih osoba zemlja je podrijetla osobe ili osoba koje posjeduju ili kontroliraju pravnu osobu. Za potrebe prvog podstavka točke (b) podtočke ii., smatra se da osoba ili osobe imaju prevladavajući utjecaj na pravnu osobu u bilo kojem od sljedećih slučajeva kada izravno ili neizravno: (a)  drže većinu upisanog kapitala te pravne osobe; (b)  kontroliraju većinu glasova povezanih s dionicama koje izdaje ta pravna osoba; (c)  mogu imenovati više od polovice članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela te pravne osobe; Amandman 66 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3. – podstavak 3. Smatra se da je pravna osoba „u vlasništvu” osoba ako je više od 50 % kapitala u stvarnom vlasništvu osoba te zemlje . Briše se. Amandman 67 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3. – podstavak 4. Smatra se da je pravna osoba „pod kontrolom” osoba određene zemlje ako te osobe imaju ovlasti za imenovanje većine direktora pravne osobe ili na druge načine mogu zakonski usmjeravati njezine radnje. Briše se. Amandman 68 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3.a (novi) 3a.  Kada je gospodarski subjekt skupina fizičkih ili pravnih osoba i/ili javnih subjekata te najmanje jedna od tih osoba ili subjekata potječe iz treće zemlje čiji gospodarski subjekti, roba i usluge podliježu mjeri IMN-a, ta se mjera IMN-a jednako primjenjuje na ponude te skupine. To se ne primjenjuje ako te osobe ili subjekti sudjeluju u skupini s manje od 15 % vrijednosti predmetne ponude, osim ako su te osobe ili subjekti nužni za ispunjenje većine kod barem jednog kriterija odabira u postupku javne nabave. Amandman 69 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3.b (novi) 3b.  Naručitelji ili javni naručitelji mogu u bilo kojem trenutku tijekom postupka javne nabave zatražiti od gospodarskog subjekta da dostavi, razjasni ili dopuni informacije ili dokumentaciju povezane s provjerom podrijetla gospodarskog subjekta u odgovarajućem roku, pod uvjetom da su takvi zahtjevi u potpunoj sukladnosti s načelima jednakog postupanja i transparentnosti. Ponude gospodarskih subjekata koje ne sadrže takve informacije ili dokumentaciju mogu se odbiti u skladu s propisima koji se primjenjuju na postupak dodjele ugovora. Amandman 70 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3.c (novi) 3c.  Kod uvođenja dodatnih ugovornih obveza uspješnom ponuditelju iz članka 9.a, podrijetlo robe utvrđuje se u skladu s člancima 59. do 62. Uredbe (EU) br. 952/2013, dok se podrijetlo usluge utvrđuje na temelju podrijetla gospodarskog subjekta koji je pruža. Amandman 71 Prijedlog uredbe Poglavlje 2. – naslov Poglavlje II. Izuzeća Briše se. Amandman 72 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. Iz ove uredbe izuzimaju se ponude u čijoj ukupnoj vrijednosti više od 50 % čine roba i/ili usluge podrijetlom iz najslabije razvijenih zemalja navedenih u Prilogu IV. Uredbi (EU) br. 978/201227 te iz zemalja u razvoju koje se smatraju ranjivima zbog nepostojanja raznolikosti i nedovoljne integracije unutar međunarodnog trgovinskog sustava kako je definirano u Prilogu VII. Uredbi (EU) br. 978/2012. Iz ove uredbe izuzimaju se ponude ako ih je dostavio gospodarski subjekt podrijetlom iz najmanje razvijenih zemalja navedenih u Prilogu IV. Uredbi (EU) br. 978/201227 te iz zemalja u razvoju koje se smatraju ranjivima zbog nepostojanja raznolikosti i nedovoljne integracije unutar međunarodnog trgovinskog sustava kako je definirano u Prilogu VII. Uredbi (EU) br. 978/2012. Komisija može izuzeti ponude koje je dostavio gospodarski subjekt podrijetlom iz zemalja u razvoju koje su korisnice općeg dogovora iz članka 1. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 978/2012, osim ako se gospodarstvo tih zemalja smatra konkurentnim u dotičnim sektorima. _________________ _________________ 27 Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1) 27 Uredba (EU) br. 978/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o primjeni sustava općih carinskih povlastica i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 732/2008 (SL L 303, 31.10.2012., str. 1.). Amandman 73 Prijedlog uredbe Članak 5. Članak 5. Briše se. Izuzeće za ponude koje dostave mala i srednja poduzeća Ponude koje dostave mala i srednja poduzeća28 s poslovnim nastanom u Uniji i čije bitne poslovne aktivnosti uključuju izravnu i djelotvornu vezu s gospodarstvom najmanje jedne države članice izuzimaju se iz ove uredbe. _________________ 28 Kako je definirano Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.). Amandman 74 Prijedlog uredbe Poglavlje III. – naslov Istrage, savjetovanja i mjere cjenovne prilagodbe Istrage, savjetovanja, mjere i dodatne ugovorne obveze Amandman 75 Prijedlog uredbe Članak 6. – naslov Istrage Istrage i savjetovanja Amandman 76 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 1. 1.   Ako smatra da je to u interesu Unije, Komisija može u bilo kojem trenutku, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev zainteresiranih strana ili države članice, pokrenuti istragu o navodnim ograničavajućim i/ili diskriminirajućim mjerama ili praksama u javnoj nabavi. Ako se pokrene istraga, Komisija objavljuje obavijest u Službenom listu Europske unije kojom poziva zainteresirane strane i države članice da pruže sve relevantne informacije Komisiji u određenom roku. 1.   Ako smatra da je to u interesu Unije, Komisija u bilo kojem trenutku, na vlastitu inicijativu ili na temelju obrazloženog prigovora zainteresirane strane Unije, Europskog parlamenta ili države članice, pokreće istragu o navodnoj mjeri ili praksi treće zemlje objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije. Obavijest o pokretanju uključuje Komisijinu preliminarnu ocjenu mjere ili prakse treće zemlje te se njome pozivaju zainteresirane strane iz Unije i države članice da pruže sve relevantne informacije Komisiji u određenom roku. Komisija na svojoj internetskoj stranici objavljuje obrazac koji zainteresirane strane ili države članice moraju ispuniti kako bi podnijele potkrijepljenu pritužbu. Odluka o tome treba li provesti istragu u interesu Unije treba se temeljiti na procjeni svih različitih interesa u cjelini, uključujući interese domaće proizvodnje, korisnika i potrošača. Istraga ne smije započeti ako Komisija na temelju svih podnesenih podataka može nedvosmisleno zaključiti da pokretanje takve istrage nije u interesu Unije. Amandman 77 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 1.a (novi) 1a.  Nakon objave obavijesti, Komisija poziva predmetnu treću zemlju da dostavi svoja stajališta i informacije te započne savjetovanje s Komisijom u cilju ispravljanja navodne mjere ili prakse treće zemlje. Komisija redovito obavještava zainteresirane strane, Europski parlament i države članice putem odbora osnovanog člankom 7. Uredbe o trgovinskim preprekama. Amandman 78 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 2. 2.   Komisija procjenjuje je li dotična treća zemlja donijela ili provodi navodne ograničavajuće mjere ili prakse u javnoj nabavi na temelju informacija koje je dobila od zainteresiranih strana i država članica, na temelju podataka koje je prikupila tijekom istrage ili na temelju oba izvora. Procjena se zaključuje u roku od osam mjeseci od pokretanja istrage. U opravdanim slučajevima taj se rok može produljiti za četiri mjeseca. 2.   Istraga i savjetovanja zaključuju se u roku od šest mjeseci od datuma objave obavijesti o pokretanju istrage u Službenom listu. U opravdanim slučajevima Komisija može prije isteka prvih šest mjeseci produljiti taj rok za tri mjeseca, objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije i obavještavanjem treće zemlje, zainteresiranih strana, Europskog parlamenta i država članica. Amandman 79 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 2.a (novi) 2a.  Po zaključenju istrage i savjetovanja, Komisija javno objavljuje izvješće u kojem bilježi glavne nalaze istrage i predložena djelovanja. Komisija to izvješće predstavlja Europskom parlamentu. Amandman 80 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 3. 3.   Ako na temelju vlastite istrage Komisija utvrdi da treća zemlja ne provodi navodne ograničavajuće i/ili diskriminirajuće mjere ili prakse u javnoj nabavi ili da one ne dovode do ograničavanja pristupa gospodarskih subjekata Unije ili robe i usluga iz Unije tržištu javne nabave ili koncesija u predmetnoj trećoj zemlji, Komisija okončava istragu. 3.  Ako nakon istrage Komisija utvrdi da se navodna mjera ili praksa treće zemlje ne provodi ili da ona ne dovodi do ozbiljnog i opetovanog narušavanja pristupa gospodarskih subjekata, robe ili usluga Unije tržištu javne nabave ili koncesija te treće zemlje, Komisija okončava istragu i objavljuje obavijest o okončanju u Službenom listu Europske unije. Amandman 81 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 4. 4.  Kad zaključi istragu, Komisija javno objavljuje izvješće u kojem bilježi glavne nalaze. Briše se. Amandman 82 Prijedlog uredbe Članak 6. – stavak 4.a (novi) 4a.  Komisija može obustaviti istragu i savjetovanja u bilo kojem trenutku ako treća zemlja: (a)  poduzme zadovoljavajuće korektivne mjere kojima se otklanja ozbiljno i opetovano narušavanje pristupa gospodarskih subjekata Unije ili robe ili usluga Unije i učinkovito poboljšava takav pristup, ili (b)  se obveže Uniji da će u razumnom razdoblju te najkasnije u roku od tri mjeseca okončati ili ukinuti mjeru ili praksu treće zemlje. Komisija će u bilo kojem trenutku ponovno pokrenuti istragu i savjetovanja ako zaključi da razlozi obustave više nisu valjani. Komisija objavljuje obavijest o obustavi ili ponovnom pokretanju istrage i savjetovanja u Službenom listu Europske unije. Amandman 83 Prijedlog uredbe Članak 7. […] Briše se. Amandman 84 Prijedlog uredbe Članak 8. […] Briše se. Amandman 85 Prijedlog uredbe Članak 8.a (novi) Članak 8.a Mjere IMN-a 1.  Ako Komisija nakon istrage i savjetovanja u skladu s člankom 6. utvrdi da postoji mjera ili praksa treće zemlje, provedbenim aktom uvodi mjeru IMN-a. Mjera IMN primjenjuje se samo ako glavni predmet postupka nabave spada u područje primjene provedbenog akta, kako je naznačeno u skladu sa stavkom 7. točkom (a). Postupkom nabave ne namjerava se isključiti taj postupak iz područja primjene ove uredbe. 2.  U svjetlu dostupnih informacija, mjera IMN-a određuje se na temelju sljedećih kriterija: (a)  proporcionalnost mjere IMN-a s obzirom na mjere ili prakse treće zemlje; (b)  dostupnost alternativnih izvora nabave predmetnih roba i usluga, u cilju izbjegavanja ili maksimalnog smanjenja znatnog negativnog učinka na naručitelje ili javne naručitelje; (c)  sudjelovanje poduzeća iz ciljane treće zemlje u aktivnostima javne nabave na unutarnjem tržištu, koja profitiraju od nedostatka reciprociteta; 3.  Mjera IMN-a primjenjuje se na postupke nabave čija je procijenjena vrijednost najmanje 10 000 000 EUR bez poreza na dodanu vrijednost za radove i koncesije te najmanje 5 000 000 EUR bez poreza na dodanu vrijednost za robu i usluge. 4.  Mjera IMN-a primjenjuje se i u slučaju posebnih ugovora dodijeljenih u okviru dinamičkog sustava nabave, kada taj sustav podliježe mjeri IMN-a, s iznimkom posebnih ugovora čija je procijenjena vrijednost niža od vrijednosti iz članka 8. Direktive 2014/23/EU, članka 4. Direktive 2014/24/EU i članka 15. Direktive 2014/25/EU. Mjera IMN-a ne primjenjuje se na postupke dodjele ugovora na temelju okvirnog sporazuma. Mjera IMN-a ne primjenjuje se ni na ugovore za pojedinačne grupe koji se dodjeljuju u skladu s člankom 5. stavkom 10. Direktive 2014/24/EU ili člankom 16. stavkom 10. Direktive 2014/25/EU. 5.  Komisija može provedbenim aktom odlučiti, u opsegu utvrđenim stavkom 6. ovog članka, da ograniči pristup postupcima javne nabave subjektima, robi ili uslugama iz trećih zemalja na način da od naručitelja ili javnih naručitelja zatraži da: (a)  uvedu mjeru prilagodbe bodova na ponude koje podnose gospodarski subjekti podrijetlom iz te treće zemlje; (b)  isključuje ponude koje podnose gospodarski subjekti podrijetlom iz te treće zemlje; (c)  uvedu kombinaciju mjera iz točaka (a) i (b) ako različiti sektori ili kategorije robe i usluga podliježu mjerama IMN-a. 6.  Mjera prilagodbe bodova iz stavka 5. točke (a) primjenjuje se samo u svrhu ocjenjivanja i rangiranja ponuda. Mjera ne utječe na cijenu koju treba platiti u okviru ugovora koji se zaključi s uspješnim ponuditeljem. 7.  Provedbenim aktom, donesenim u skladu s člankom 14. stavkom 2., određuje se područje primjene mjere IMN-a, uključujući: (a)  sektore ili kategorije roba, usluga i koncesija na temelju Jedinstvenog rječnika javne nabave i svih primjenjivih iznimaka; (b)  posebne kategorije naručitelja ili javnih naručitelja; (c)  posebne kategorije gospodarskih subjekata; (d)  postotnu vrijednost prilagodbe, kada je riječ o mjerama prilagodbe ocjene iz stavka 5. točke (a), pri čemu ta prilagodba iznosi do 100 % evaluacijske ocjene ponude, ovisno o trećoj zemlji i sektoru predviđene robe, usluga, radova ili koncesija. 8.  Pri utvrđivanju mjere IMN-a na temelju mogućnosti iz stavka 5. točaka (a), (b) ili (c), Komisija odabire vrstu mjere kojom će se na najučinkovitiji način ispraviti razina narušavanja tržišnog natjecanja subjekata iz EU-a na tržištima trećih zemalja. 9.  Komisija može povući mjeru IMN-a ili suspendirati njezinu primjenu ako treća zemlja poduzme zadovoljavajuće korektivne mjere kojima se otklanja narušavanje pristupa robe, usluga ili gospodarskih subjekata Unije njezinim tržištima nabave ili koncesija ili ako se obveže na okončanje predmetne mjere ili prakse. Ako Komisija smatra da su korektivne mjere ili preuzete obveze opozvane, obustavljene ili se nepropisno izvršavaju, javno objavljuje svoje nalaze i u bilo kojem trenutku može ponovno uvesti primjenu mjere IMN-a. Komisija može povući, obustaviti ili ponovno uvesti mjeru IMN-a u skladu s postupkom preispitivanja iz članka 14. stavka 2., nakon objave obavijesti u Službenom listu Europske unije. 10.  Mjera IMN-a prestaje važiti pet godina od njezina stupanja na snagu. Mjera IMN-a može se produljiti za razdoblje od pet godina. Devet mjeseci prije datuma isteka mjere IMN-a Komisija na vlastitu inicijativu pokreće postupak preispitivanja predmetne mjere IMN-a objavom obavijesti u Službenom listu Europske unije. To se preispitivanje zaključuje u roku od šest mjeseci. Nakon preispitivanja Komisija može produljiti trajanje mjere IMN-a, primjereno je prilagoditi ili zamijeniti drugom mjerom IMN-a. Amandman 86 Prijedlog uredbe Članak 9. Članak 9. Briše se. Predmetna tijela ili subjekti Komisija određuje naručitelje ili javne naručitelje ili kategorije naručitelja ili javnih naručitelja s popisa država članica čija javna nabava podliježe mjeri. Kao temelj za tu odluku države članice dostavljaju popis primjerenih naručitelja ili javnih naručitelja ili kategorija naručitelja ili javnih naručitelja. Komisija osigurava poduzimanje primjerenih mjera i pravednu raspodjelu opterećenja među državama članicama. Amandman 87 Prijedlog uredbe Članak 9.a (novi) Članak 9.a Dodatne ugovorne obveze uspješnog ponuditelja 1.  U slučaju postupaka javne nabave na koje se primjenjuje mjera IMN-a, kao i u slučaju ugovora koji se dodjeljuju na temelju okvirnog sporazuma i čija je procijenjena vrijednost jednaka ili viša od vrijednosti iz članka 8. Direktive 2014/23/EU, članka 4. Direktive 2014/24/EU i članka 15. Direktive 2014/25/EU, te kada ti okvirni sporazumi podliježu mjeri IMN-a, naručitelji i javni naručitelji među uvjete ugovora s uspješnim ponuditeljem uključuju i sljedeće: (a)  obvezu da neće davati u podugovor, među ostalim i kroz isporuku robe i dijelova, više od 25 % ukupne vrijednosti ugovora gospodarskim subjektima koji potječu iz treće zemlje koja podliježe mjeri IMN-a; (b)  za ugovore čiji predmet uključuje isporuku robe, obvezu da za vrijeme trajanja ugovora vrijednost robe i/ili usluga isporučenih odnosno pruženih prilikom izvršenja ugovora i podrijetlom iz treće zemlje koja podliježe mjeri IMN-a neće biti viša od 25 % ukupne vrijednosti ugovora, bez obzira isporučuje li takvu robu i/ili pruža li takve usluge izravno ponuditelj ili podizvođač; (c)  obvezu pružanja, na zahtjev, odgovarajućeg dokaza prema točki (a) i/ili (b) naručitelju ili javnom naručitelju najkasnije po završetku izvršenja ugovora; (d)  u slučaju neispunjenja obveza iz točaka (a) ili (b), razmjernu naknadu od 25 % ukupne vrijednosti ugovora. 2.  Za potrebe stavka 1. točke (c), dovoljno je dostaviti dokaz o tome da više od 75 % ukupne vrijednosti ugovora potječe iz zemalja koje nisu treća zemlja koja podliježe mjeri IMN-a. Naručitelj ili javni naručitelj zatražit će dokaz u slučaju opravdanih naznaka nesukladnosti s točkama (a) ili (b) stavka 1. ili ako se ugovor dodijeli skupini gospodarskih subjekata kojoj pripada pravna osoba koja potječe iz treće zemlje koja podliježe mjeri IMN-a. 3.  Za ponude autonomnih MSP-ova, kako je definirano u Preporuci Komisije 2003/361/EZ, koji potječu iz Unije ili treće zemlje s kojom Unija ima zaključen međunarodni sporazum u području javne nabave, Komisija i države članice stavljaju na raspolaganje smjernice za najbolje prakse kako bi osigurale učinkovitost ove uredbe i njezinu dosljednu provedbu. U tim se smjernicama posebno uzimaju u obzir potrebe MSP-ova za informacijama. 4.  Naručitelji i javni naručitelji uključit će u dokumentaciju za postupke nabave na koje se primjenjuje mjera IMN-a upućivanje na dodatne uvjete iz ovog članka. Amandman 88 Prijedlog uredbe Članak 10. […] Briše se. Amandman 89 Prijedlog uredbe Članak 11. […] Briše se. Amandman 90 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 1. – uvodni dio 1.  Naručitelji i javni naručitelji mogu odlučiti ne primijeniti mjeru cjenovne prilagodbe s obzirom na postupak nabave ili davanja koncesije ako: 1.  Naručitelji i javni naručitelji mogu iznimno odlučiti ne primijeniti mjeru IMN-a s obzirom na postupak nabave ako: Amandman 91 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 1. – točka a (a)  nisu dostupne robe i usluge Unije i/ili obuhvaćene robe i usluge koje ispunjavaju uvjete naručitelja ili javnog naručitelja; ili Briše se. Amandman 92 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 1. – točka aa (nova) (aa)  primljene su samo ponude gospodarskih subjekata iz treće zemlje koja podliježe mjeri IMN-a ili ako samo takve ponude zadovoljavaju uvjete natječaja; Amandman 93 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 1. – točka -ab (nova) (ab)  takvo postupanje opravdavaju bitni razlozi povezani s javnim interesom, primjerice javno zdravlje ili zaštita okoliša; Amandman 94 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 1. – točka b (b)  primjena mjera dovodi do nerazmjernog rasta cijena ili troškova ugovora. Briše se. Amandman 95 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 2. 2.  Ako naručitelj ili javni naručitelj namjerava ne primijeniti mjeru cjenovne prilagodbe , svoju namjeru navodi u obavijesti o ugovoru koju objavljuje prema članku 49. Direktive 2014/24/EU ili članku 69. Direktive 2014/25/EU ili u obavijesti o koncesiji prema članku 31. Direktive 2014/23/EU. O tome obavješćuje Komisiju u roku od najviše deset kalendarskih dana nakon objave obavijesti o ugovoru. 2.  Ako naručitelj ili javni naručitelj namjerava ne primijeniti mjeru IMN-a, o tome treba obavijestiti Komisiju bez odgode, u svakom slučaju najkasnije trideset dana prije dodjele ugovora i pritom pružiti odgovarajuće obrazloženje za primjenu iznimke. Amandman 96 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 3. − podstavak 1. − točka d (d)  osnovu na kojoj se temelji odluka da se ne primijeni mjera cjenovne prilagodbe i detaljno obrazloženje za primjenu te iznimke; (d)  osnovu na kojoj se temelji odluka da se ne primijeni mjera IMN-a i detaljno obrazloženje za primjenu te iznimke; Amandman 97 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 3.a (novi) 3a.  Za svaki zahtjev za iznimku na temelju ovog članka potrebno je odobrenje Komisije prije dodjele ugovora. Amandman 98 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 3.b (novi) 3b.  Komisija može uložiti prigovor na zahtjev za primjenom iznimke od mjere IMN-a ako obavijest ne sadržava dovoljno opravdano obrazloženje. Komisija o svojoj odluci obavještava javnog naručitelja ili naručitelja bez nepotrebne odgode. Amandman 99 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 4. 4.  Ako naručitelj ili javni naručitelj provodi pregovarački postupak bez prethodne objave u skladu s člankom 2. Direktive 2014/24/EU ili člankom 50. Direktive 2014/25/EU te odluči ne primijeniti mjeru cjenovne prilagodbe , to navodi u obavijesti o dodjeli ugovora koju objavljuje prema članku 50. Direktive 2014/24/EU ili članku 70. Direktive 2014/25/EU ili u obavijesti o dodjeli koncesije prema članku 32. Direktive 2014/23/EU te o tome obavješćuje Komisiju u roku od najviše deset kalendarskih dana nakon objave obavijesti o ugovoru. Briše se. Obavijest sadržava sljedeće informacije: (a)  naziv i podatke za kontakt naručitelja ili javnog naručitelja; (b)  opis predmeta ugovora ili koncesije; (c)  podatke o podrijetlu odobrenih gospodarskih subjekata, roba i/ili usluga; (d)  obrazloženje za primjenu te iznimke; (e)  po potrebi, bilo kakve dodatne informacije koje naručitelj ili javni naručitelj smatra korisnima. Amandman 100 Prijedlog uredbe Članak 13. – stavak 2. 2.  Ugovori sklopljeni s gospodarskim subjektom koji krši mjere cjenovne prilagodbe koje je Komisija donijela ili ponovno uvela u skladu s ovom uredbom nevažeći su. 2.  Ugovori sklopljeni s gospodarskim subjektom koji krši mjere IMN-a koje je Komisija donijela ili ponovno uvela u skladu s ovom uredbom nevažeći su. Amandman 101 Prijedlog uredbe Članak 13.a (novi) Članak 13.a Resursi Komisija osigurava da je za provedbu i izvršenje ove Uredbe dodijeljen odgovarajući iznos sredstava. Amandman 102 Prijedlog uredbe Članak 15. […] Briše se. Amandman 103 Prijedlog uredbe Članak 16. – stavak 1. Do 31. prosinca 2018. i najmanje svake tri godine nakon toga Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove uredbe i o napretku učinjenom u međunarodnim pregovorima u vezi s pristupom gospodarskih subjekata Unije postupcima javnih natječaja ili dodjele koncesija u trećim zemljama pokrenutima u okviru ove uredbe. U tu svrhu države članice, na zahtjev, dostavljaju Komisiji odgovarajuće podatke. Dvije godine nakon stupanja na snagu ove uredbe i najmanje svake dvije godine nakon toga Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove uredbe i o napretku učinjenom u međunarodnim pregovorima u vezi s pristupom gospodarskih subjekata Unije tržištima nabave i koncesija u trećim zemljama pokrenutima u okviru ove uredbe. Države članice na zahtjev dostavljaju Komisiji odgovarajuće podatke o primjeni mjera u okviru ove uredbe, uključujući podatke o broju postupaka nabave na centralnoj i podcentralnoj razini u kojima je primijenjena mjera IMN-a i o broju ponuda primljenih od trećih zemalja koje podliježu toj mjeri IMN-a te o slučajevima u kojima je primijenjena posebna iznimka od primjene mjere IMN-a. To se izvješće objavljuje. Amandman 104 Prijedlog uredbe Članak 16. – stavak 1.a (novi) Komisija na razini Unije uspostavlja bazu podataka o ugovorima o javnoj nabavi ili postupcima dodjele koncesija s trećim zemljama i primjeni mjera MNI-ja u skladu s ovom Uredbom, na temelju informacija primljenih od država članica. Komisija ažurira bazu podataka jednom godišnje. Amandman 105 Prijedlog uredbe Članak 17. Članak 17. Briše se. Izmjena Direktive 2014/25/EU Članci 85. i 86. Direktive 2014/25/EU brišu se stupanjem na snagu ove uredbe. Amandman 106 Prijedlog uredbe Članak 17.a (novi) Članak 17.a Preispitivanje Najkasnije tri godine nakon datuma stupanja na snagu ove Uredbe i svake tri godine nakon toga Komisija preispituje područje primjene, funkcioniranje i učinkovitost ove uredbe te o nalazima izvješćuje Europski parlament i Vijeće. U opravdanim slučajevima Komisija može produljiti rok za drugo preispitivanje na najviše pet godina. U slučaju takvog produljenja Komisija unaprijed obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0337/2021).