Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2., članak 3. i članak 5. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 14., 15., 32. i 34. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, a posebno načela 1., 3. i 4.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom i njezino stupanje na snagu 21. siječnja 2011., u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice, koju su potpisali i ratificirali EU i sve njezine države članice(1), a posebno njezin članak 27. o radu i zapošljavanju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje pandemije bolesti COVID-19 i njezinih posljedica(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2020. o Garanciji za mlade(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2021. o pravu Parlamenta na informacije o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2019. o višegodišnjem financijskom okviru 2021. – 2027. i vlastitim sredstvima: vrijeme je da se ispune očekivanja građana(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. lipnja 2021. o stajalištima Parlamenta o tekućem ocjenjivanju nacionalnih planova za oporavak i otpornost, koje provode Komisija i Vijeće(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2021. o europskom jamstvu za djecu(8),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 8. lipnja 2021. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF+)(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost(10),

–  uzimajući u obzir izvješće Međunarodne organizacije rada od 21. listopada 2021. naslovljeno „Youth Employment in Times of COVID-19” (Zaposlenost mladih u vrijeme bolesti COVID-19),

–  uzimajući u obzir izvješće s Europskog skupa mladih 2021. naslovljeno „Youth Ideas Report for the Conference on the Future of Europe” (Izvješće o idejama mladih za Konferenciju o budućnosti Europe),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o Europskoj godini mladih 2022.,

–  uzimajući u obzir izvješće Eurofounda od 9. studenoga 2021. naslovljeno „Impact of COVID-19 on young people in the EU” (Utjecaj bolesti COVID-19 na mlade u EU-u),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog foruma mladih od 17. lipnja 2021. naslovljeno „Beyond Lockdown: the ‘pandemic scar’ on young people” („Nakon ograničenja kretanja: ‘ožiljak’ koji je pandemija ostavila na mladima”)(11),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća Europske unije i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o okviru za europsku suradnju u području mladih: strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.(12), posebno dio o europskim ciljevima za mlade,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 12. listopada 2021. o zaposlenosti i socijalnim kretanjima u Europi naslovljeno „Towards a strong social Europe in the aftermath of the COVID-19 crisis: Reducing disparities and addressing distributional impacts” (Ususret snažnoj socijalnoj Europi nakon krize prouzročene bolešću COVID-19: smanjenje razlika i rješavanje distribucijskih učinaka),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 30. listopada 2020. o lakšem prelasku u svijet rada – jačanje Garancije za mlade(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU-u(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2021. o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Programu vještina za Europu za održivu konkurentnost, socijalnu pravednost i otpornost(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2021. o pravednim radnim uvjetima, pravima i socijalnoj zaštiti radnika koji rade preko platformi – novi oblici zapošljavanja povezani s digitalnim razvojem(16),

–  uzimajući u obzir Izvješće o idejama mladih za Konferenciju o budućnosti Europe s Europskog skupa mladih održanog 2021.,

–  uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o osnaživanju mladih u Europi: zaposlenost nakon pandemije i socijalni oporavak (O-000075 – B9‑0002/2022 i O-000077 – B9‑0003/2022),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

A.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 razorno utjecala na zaposlenost i socijalnu situaciju mladih u Europi, čije su se mogućnosti za osobni razvoj smanjile ili su privremeno obustavljene, stope zaposlenosti su se smanjile, a broj mladih osoba koje ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih; budući da se osobni dohodak mladih znatno smanjio dok se rizik od siromaštva i socijalne isključenosti mladih povećao; budući da su njihovi izgledi za buduće sudjelovanje na tržištu rada ugroženi; budući da je potrebno hitno djelovanje kako bi se osigurala i poboljšala budućnost i dobrobit mladih; budući da stopa nezaposlenosti mladih iznosi 15,9 %, što znači da je dva i pol puta veća od opće stope nezaposlenosti;

B.  budući da se predviđa da će uslijed pandemije bolesti COVID-19 doći do porasta stope siromaštva; budući da je u državama koje je posebno teško pogodila financijska kriza 2007. – 2008. opet došlo do iznadprosječnog porasta nezaposlenosti mladih; budući da su tim razvojem situacije više ugrožene žene, mladi, starije osobe, osobe s invaliditetom i velike obitelji; budući da su brojke u gospodarskoj prognozi Komisije za jesen 2022. obećavajuće, te da se predviđa smanjenje nezaposlenosti i oporavak tržišta rada 2022. na razine prije pandemije; budući da kriza i dalje posebno pogađa mlade; budući da se smanjio broj mladih radnika u usporedbi s prvim tromjesečjem 2021. i da se očekuje da će se u 2022. i 2023. otvoriti 3,4 milijuna radnih mjesta(17) te da će biti ključno zajamčiti sudjelovanje mladih u tim novim mogućnostima zapošljavanja; budući da se sve veći broj mladih ljudi sada oslanja na život u svojem roditeljskom domu kako bi izbjegli siromaštvo; budući da je 29 % kućanstava s tri generacije izloženo riziku od siromaštva, a 13 % je u teškoj situaciji;

C.  budući da klasteri država koji su postojali prije pandemije koronavirusa u velikoj mjeri postoje i dalje, među ostalim s obzirom na stope mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih;

D.  budući da su stope mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih u 2020. u prosjeku bile 1,3 puta veće među ženama nego među muškarcima; budući da razlika u stopama žena i muškaraca u toj skupini posebno visoka u istočnoeuropskim državama zbog obiteljskih odgovornosti; budući da se s povećanjem razine obrazovanja i dalje smanjuje vjerojatnost pripadnosti toj skupini; budući da su u južnim i sredozemnim zemljama udjeli dugotrajno nezaposlenih osoba i obeshrabrenih radnika viši u skupini mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih;

E.  budući da su mladi temelj održivoga gospodarskog i socijalnog blagostanja Europe i ključni prioritet EU-a, što je potvrđeno u strategiji EU-a za mlade i pojačanoj Garanciji za mlade, i da je stoga potrebno poduzeti mjere kojima će im se pružiti potpora, zaštita, savjetovanje i uključivanje te da zaslužuju da se za njih stvore mogućnosti;

F.  budući da je u dobnoj skupini između 15 i 24 godina, posebno među ženama, više osoba izgubilo posao zbog pandemije bolesti COVID-19 nego u dobnoj skupini od 25 do 29 godina; budući da je činjenica da se broj radnih sati smanjio više nego zaposlenost u cjelini posebno utjecala na mlade; budući da statistike o nezaposlenosti odražavaju samo mali dio radnih mjesta izgubljenih uslijed krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 jer mnogi mladi koji su izgubili posao nisu imali pravo na naknade za nezaposlenost ili druge potpore dohotku;

G.  budući da je bolji građanski angažman mladih jedan od ciljeva strategije EU-a za mlade (2019. – 2027.);

H.  budući da su stope nestandardnog rada vrlo visoke među mladima te da je 43,8 % mladih diljem EU-a privremeno zaposleno;

I.  budući da je u rujnu 2021. predsjednica von der Leyen najavila prijedlog da se 2022. godina proglasi Europskom godinom mladih kako bismo razmotrili izglede mladih u Europi i usmjerili se na politike i zakonodavne prijedloge na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kojima se stvaraju mogućnosti za mlade diljem EU-a; budući da bi taj prijedlog trebao pružiti istinski i djelotvoran poticaj za poboljšanje radnih uvjeta za mlade u Europskoj uniji;

J.  budući da se mentalno zdravlje mladih znatno pogoršalo tijekom pandemije, pri čemu su se problemi povezani s mentalnim zdravljem u nekoliko država članica udvostručili u odnosu na razinu prije krize; budući da je u proljeće 2021. godine 64 % mladih u skupini od 18 do 34 godine bilo izloženo riziku od depresije, što je djelomično posljedica nedostatka izgleda za zapošljavanje te dugoročnih financijskih i obrazovnih izgleda, kao i usamljenosti i društvene izolacije; budući da devet milijuna adolescenata u Europi (u dobi od 10 do 19 godina) živi s poremećajima mentalnog zdravlja, pri čemu anksioznost i depresija čine više od polovice tih slučajeva; budući da se pogoršanje mentalnog zdravlja može pripisati i poremećajima u pristupu uslugama skrbi o mentalnom zdravlju, povećanom radnom opterećenju i krizi tržišta rada koja je nerazmjerno utjecala na mlade; budući da 19 % europskih dječaka i više od 16 % europskih djevojčica u dobi od 15 do 19 godina pati od poremećaja mentalnog zdravlja; budući da je samoubojstvo drugi vodeći uzrok smrti u Europi među mladima;

K.  budući da je veća vjerojatnost da će djeca koja odrastaju uz oskudne resurse i u nesigurnim obiteljskim situacijama živjeti u siromaštvu i biti društven isključeni, uz dalekosežne učinke na njihov razvoj i kasniju odraslu dob, da neće imati pristup odgovarajućim vještinama i da će imati ograničene mogućnosti zapošljavanja, nastavljajući tako začarani krug međugeneracijskog siromaštva; budući da Unija može imati ključnu ulogu u općoj borbi protiv siromaštva djece i njihove društvene isključenosti; budući da je svrha europskog jamstva za djecu spriječiti siromaštvo i društvenu isključenost i boriti se protiv njih na način da se djeci kojoj je to potrebno zajamči slobodan i djelotvoran pristup ključnim uslugama kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovne i školske aktivnosti, zdravstvena zaštita, zdrava prehrana i najmanje jedan zdravi obrok po školskom danu te primjereni uvjeti stanovanja;

L.  budući da je u globalnoj anketi Sveučilišta u Bathu, koja je provedena u deset država, a čiji su rezultati objavljeni u rujnu 2021., gotovo 60 % mladih izjavilo da su zabrinuti ili iznimno zabrinuti zbog klimatske krize, više od 45 % ispitanika izjavilo je da njihovi osjećaji o klimi utječu na njihov svakodnevni život te ih je tri četvrtine navelo da osjećaju strah od budućnosti; budući da se njih 83 % složilo s tvrdnjom da nismo na odgovarajući način zaštitili planet, a 65 % ih smatra da vlade ne ispunjavaju očekivanja mladih;

M.  budući da građanski angažman pruža dokazane koristi za dobrobit pojedinaca jer im omogućuje da prošire svoju društvenu mrežu, pruža im više mogućnosti za gospodarsku, društvenu i fizičku aktivnost i smanjuje se rizik od razvoja poremećaja mentalnog zdravlja;

N.  budući da će uslijed posljedica pandemije cijela generacija mladih umjetnika i kulturnih radnika imati poteškoća s pronalaženjem svojeg mjesta u društvu; budući da umjetnici te kulturni i kreativni radnici često imaju netipične obrasce rada i često nemaju odgovarajuću socijalnu zaštitu, posebno u prekograničnom kontekstu, što često dovodi do njihova isključenja iz mirovinskog sustava, zdravstvene zaštite i naknada za nezaposlene; budući da nedostatak kolektivnog pregovaranja dodatno ugrožava položaj samozaposlenih umjetnika i kulturnih i kreativnih radnika na tržištu rada i dovodi do nedostatka odgovarajuće socijalne zaštite;

O.  budući da je umjetnicima i kulturnim djelatnicima iz manjinskih skupina, uključujući žene, mlade, predstavnike rasnih, etničkih i geografskih manjina, osobe u ranjivom socioekonomskom položaju, osobe s invaliditetom te pripadnike skupine LGBTIQ+, sužen pristup umjetničkim i kulturnim karijerama te su najteže pogođeni posljedicama pandemije;

P.  budući da je Europski socijalni fond plus (ESF+) glavni europski fond čiji je cilj poboljšati pristup mladih zapošljavanju, promicati jednak pristup kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju i njihovo dovršenje, od općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do onog na tercijarnoj razini, što uključuje promicanje cjeloživotnog učenja i olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja, kao i promicanje društvene integracije mladih koji su izloženi riziku od siromaštva ili društvene isključenosti, uključujući najpotrebitije mlade;

Q.  budući da je Mehanizam za oporavak i otpornost, tj. okosnica instrumenta NextGenerationEU, povijesno važan instrument EU-a za pomoć državama članicama u ublažavanju gospodarskog i društvenih posljedica bolesti COVID-19 putem reformi i ulaganja u šest stupova, od kojih je jedan usmjeren na reforme i ulaganja u djecu i mlade;

R.  budući da rad i društvena uključenost mladih podrazumijevaju njihov jednak pristup kvalitetnom, stabilnom i plaćenom zaposlenju, pristojnom i cjenovno pristupačnom stanovanju i odgovarajućoj prehrani, kvalitetnim uslugama zdravstvene zaštite i prevencije, uključujući zaštitu mentalnog zdravlja, te pristup minimalnim standardima digitalne infrastrukture; budući da su inicijative za obrazovanje i razvoj vještina, volontiranje, kvalitetna stažiranja i programi cjeloživotnog učenja neophodni kako bi se zajamčile jednake mogućnosti i jednak pristup tržištima rada te kako bi se istovremeno mladima omogućilo da sa samopouzdanjem započnu odrasli život;

S.  budući da je prošla financijska kriza pokazala da će, ako se mladima ne osiguraju kvalitetna stažiranja i radna mjesta – na temelju ugovora i dostojanstvenih radnih uvjeta, uključujući plaću dostatnu za život, profesionalno savjetovanje i usmjeravanje te daljnje osposobljavanje – ponovno postojati velik rizik da će biti prisiljeni prihvaćati nesigurna radna mjesta, napuštati svoju zemlju kako bi pronašli posao ili opetovano upisivati programe obrazovanja ili osposobljavanja, iako traže stalno zaposlenje na puno radno vrijeme;

T.  budući da je poznato da ulaganja u mlade, posebno ulaganja s društvenim učinkom, pozitivno utječu na zapošljavanje mladih i njihovo sudjelovanje u društvu te se njima ostvaruju mjerljivi socijalni i financijski povrati uloženih sredstava, čime se potiče gospodarski razvoj i istovremeno postižu društveni rezultati; budući da je u jednakoj mjeri potrebno primijeniti postojeće alate i mehanizme i dodatno razmatrati nove instrumente;

U.  budući da izolacionistički pristup politikama u području rada i društvene uključenosti mladih može dovesti do dvostrukih izdvajanja sredstava ako je koordinacija između država članica i mjerodavnih dionika tek u povojima i ako ne postoje stalne strukture koje bi mogle koordinirati različite dionike, maksimalno povećati učinke, ukloniti nedostatke ili poticati inovacije;

V.  budući da se postojećim inicijativama i politikama kao što su pojačana Garancija za mlade, dijalog EU-a s mladima, Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, zajedno s novim prijedlozima kao što je ALMA (engl. Aim, Learn, Master, Achieve – Stremi, uči, svladaj, ostvari), u 2022. mora doprijeti do mladih i uhvatiti u koštac s izazovima s kojima se oni suočavaju, kao što je nezaposlenost; budući da bi te inicijative i politike trebale obuhvaćati aktivne i pasivne politike tržišta rada i učinkovit pristup mjerama socijalne uključenosti te socijalnim, zdravstvenim i stambenim uslugama za mlade; budući da je Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja zaključio da nisu sve mogućnosti naukovanja i osposobljavanja kvalitetne i da nemaju svi naučnici pristup pravu na zapošljavanje ili socijalnu zaštitu; budući da je u svojoj Rezoluciji od 8. listopada 2020. Parlament izrazio zabrinutost zbog kvalitete ponuda dostupnih u okviru pojačane Garancije za mlade i naglasio da stažiranja i mogućnosti zapošljavanja koji se pružaju u okviru novih i postojećih programa i inicijativa moraju biti plaćeni i ograničeni u pogledu duljine i broja kako mladi ne bi zaglavili u neprekidnim opetovanim stažiranjima i iskorištavani kao jeftina ili čak besplatna radna snaga bez socijalne zaštite i mirovinskih prava; budući da studije pokazuju da sadašnja generacija mladih svoj prvi pravi posao pronalazi u ranim tridesetima;

W.  budući da su stalni razvoj novih horizontalnih vještina među mladima, kao što su digitalne vještine, te razvoj vještina s gospodarskim potencijalom, kao što su zelene ili poduzetničke vještine, ključni za zdravo i uključivo europsko tržište rada usmjereno na budućnost te bi trebali svakom mladom Europljaninu otvoriti pristup kvalitetnom zapošljavanju; budući da isto vrijedi za strukovno obrazovanje, zanatske vještine i životne vještine; budući da 40 % poslodavaca ne može pronaći osobe s odgovarajućim vještinama za popunjavanje svojih slobodnih radnih mjesta; budući da EU mora prevladati sve oblike neusklađenosti vještina kako bi djelotvorno iskoristio svoj ljudski kapital; budući da je nezaposlenost mladih postala ozbiljan gospodarski i društveni problem u mnogim europskim državama(18); budući da bi pristup odgovarajućoj digitalnoj infrastrukturi i osposobljavanju u području digitalnih vještina trebao biti dostupan svima kako bi se uklonio jaz među mladima u pogledu digitalne pismenosti i kako bi se zajamčile jednake mogućnosti za sve u obrazovnom sustavu i na tržištu rada; budući da su meke vještine poput kritičkog razmišljanja, timskog rada i međukulturne komunikacije jednako važne za zdravu ravnotežu između privatnog i poslovnog života mladih ljudi;

X.  budući da je uključenost mladih ljudi u rad s mladima, društvene pokrete, organizacije mladih i socijalno poduzetništvo ključna za stvaranje novih rješenja; budući da je potrebno sudjelovanje privatnih aktera, poduzeća i poslovnog sektora kako bi se unaprijedio prijelaz iz obrazovanja na tržište rada i kako bi se mladima pružio kontinuirani pristup mogućnostima za usavršavanje i prekvalifikaciju i cjeloživotnom učenju;

Y.  budući da je diskriminacija mladih općenito i dalje problem u EU-u pri čemu djevojke i osobe iz ranjivih skupina često doživljavaju diskriminaciju na temelju roda, etničkog podrijetla (na primjer romskog), seksualne orijentacije i identiteta, invaliditeta ili nepovoljnog socioekonomskog položaja, te su istovremeno izloženi mnogo većem riziku od nezaposlenosti, siromaštva unatoč zaposlenju i društvene isključenosti;

Z.  budući da su mladi u Europi i njihovi predstavnici i organizacije, kao i sindikati, aktivni u organiziranju konstruktivnog sudjelovanja mladih i izradi preporuka politika s rješenjima za poboljšanje radne i društvene uključenosti, među ostalim putem svojeg angažmana u okviru Konferencije o budućnosti Europe; budući da se mladi moraju smatrati ključnim partnerima u zajedničkom osmišljavanju, provedbi i ocjeni Europske godine mladih, kao i nakon toga;

AA.  budući da su mogućnosti zapošljavanja ozbiljno ograničene za mnoge od spomenutih skupina, posebno mlade s invaliditetom i mlade Rome ili pripadnike putujućih zajednica, jer se oni suočavaju s poteškoćama u pristupu kvalitetnom obrazovanju koje ih može na odgovarajući način pripremiti za suvremeno tržište rada;

AB.  budući da su mladi ključni za oporavak i razvoj svih regija EU-a, a posebno najudaljenijih regija; budući da je u Mayotteu polovica stanovništva mlađa od 18 godina, a u Francuskoj Gvajani je svaki drugi stanovnik mlađi od 25 godina;

AC.  budući da je 2016. trećina upravitelja poljoprivrednih gospodarstava u EU-u imala 65 ili više godina, a samo 11 % upravitelja poljoprivrednih gospodarstava u EU-u bili su mladi poljoprivrednici mlađi od 40 godina;

AD.  budući da poljoprivredni sektor i poljoprivredna gospodarstva u EU-u čine okosnicu našega gospodarstva; budući da je ključno privući mlade da se bave poljoprivredom kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom i pridonijelo zelenoj tranziciji;

AE.  budući da depopulacija ruralnih područja i egzodus mladih u urbana područja pokazuju da postoji potreba za rješenjima i razmatranjem kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih strategija za zadržavanje mladih u ruralnim područjima;

AF.  budući da se prevelikom broju mladih osoba s invaliditetom posao nudi isključivo na zaštićenim radnim mjestima, a u nekim državama članicama im se ne nude ista radnička prava ni prava u pogledu plaća kao osobama koje sudjeluju na otvorenom tržištu rada;

AG.  budući da se u Izvješću o idejama mladih za Konferenciju o budućnosti Europe s Europskog skupa mladih održanog 2021. zaključuje sljedeće:

1.  pozdravlja činjenicu da je predsjednica von der Leyen 2022. godinu proglasila Europskom godinom mladih; smatra da bi se u 2022. godini trebalo pružiti dodatan poticaj pravilnoj i potpunoj provedbi europske strategije za mlade ambicioznim mjerama za rješavanje izazova s kojima se mladi suočavaju, a posebno negativnih utjecaja pandemije bolesti COVID-19, koja još traje, kao i konkretnom provedbom ostalih postojećih instrumenata kao što je pojačana Garancija za mlade s ciljem borbe protiv nezaposlenosti i utjecaja bolesti COVID-19 na društvo; poziva Komisiju i Vijeće da zajamče da su sve politike usmjerene na mlade međusektorske prirode te da uzmu u obzir raznolikost mladih u cijeloj Europi i izazove s kojima se oni suočavaju; smatra da bi Europska godina mladih trebala doprinijeti provedbi načela 1. i 3. europskog stupa socijalnih prava;

2.  naglašava da su mnogi građani već ostali bez posla uslijed krize uzrokovane bolešću COVID-19, a posebno mladi, koji se češće zapošljavaju na nesigurnim radnim mjestima, za koje je vjerojatnije da će imati ugovore na određeno ili na nepuno radno vrijeme te koji nemaju ušteđevinu; u tom kontekstu pozdravlja planove Komisije da ojača Garanciju za mlade i poziva Komisiju i države članice da daju prioritet borbi protiv nezaposlenosti mladih;

3.  s velikom zabrinutošću primjećuje visoku razinu nezaposlenosti mladih u nizu država članica i nesigurnost ugovora o radu mladih radnika, posebno u sektorima koji su ozbiljno pogođeni bolešću COVID-19; poziva na jačanje instrumenta Garancije za mlade koji za cilj ima smanjenje dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih za najmanje 50 % do 2030., te koji uključuje kriterije za otvaranje kvalitetnih novih radnih mjesta u skladu s ciljem održivog razvoja br. 8. Programa UN-a za održivi razvoj do 2030.; smatra da je vrijeme da Garancija za mlade postane obvezujuća i uključiva za sve države članice, uključujući aktivne mjere informiranja mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, kao i mladih u nepovoljnom socioekonomskom položaju, poput mladih osoba s invaliditetom, pripadnika zajednice LGBTIQ+ i Roma;

4.  pohvaljuje uključivanje mentalnog zdravlja među prioritetne ciljeve za mlade utvrđene u okviru Europske godine mladih te poziva Komisiju da da prednost mentalnom zdravlju i u predstojećoj strategiji EU-a za skrb; naglašava da se mora razmotriti veza između socioekonomskih čimbenika kao što su nezaposlenost, nesigurnost stanovanja, mentalno zdravlje i dobrobit kako bi se zajamčio holistički i sveobuhvatni pristup mentalnom zdravlju na razini EU-a; ističe da nesigurnost u pogledu budućnosti, uključujući utjecaj klimatskih promjena, narušava mentalno zdravlje mladih; stoga poziva države članice da mentalno zdravlje učine sastavnim dijelom socioekonomskog oporavka EU-a od pandemije i prioritetom zaštite zdravlja na radu, posebno u obrazovnom i radnom okruženju; poziva na to da skrb o mentalnom zdravlju bude dostupna i cjenovno pristupačna za sve dobne skupine, posebno za mlade i djecu, te da se zdravstvene nejednakosti rješavaju pružanjem odgovarajuće potpore ranjivim skupinama mladih; poziva Komisiju da provede temeljitu studiju različitih uzroka psiholoških smetnji koje osjećaju mladi u Europi;

5.  naglašava ključnu ulogu koju mladi moraju imati u oblikovanju politika zapošljavanja i socijalnih politika u Europi; pozdravlja dijalog EU-a s mladima, rad s mladima i organizacije mladih koje približavaju EU mladima, pod uvjetom da nakon procesa sudjelovanja mladih uslijede konkretne inicijative donositelja odluka; potiče promicanje načela zajedničkog upravljanja u razvoju politika za mlade pri čemu su u taj proces uključeni mladi i njihovi predstavnici; poziva Komisiju da prepozna pozitivan utjecaj trećeg sektora, uključujući organizacije mladih, te mogućnosti za neformalno i formalno učenje koje se nude putem, primjerice, volontiranja i sudjelovanja mladih, te da formalno prizna znanja i vještine koje su mladi na taj način stekli kako bi im se pomoglo da ojačaju svoje perspektive na tržištu rada; potiče priznavanje građanskog angažmana kao meritornog radnog iskustva pri postupku zapošljavanja; poziva Komisiju da razmotri mogućnost pružanja potpore projektu Europskih prijestolnica mladih kao nastavku Europske godine mladih; poziva Komisiju i države članice da razmotre mogućnost klauzule o mladima kojom bi se prilikom predlaganja novih inicijativa ocjenjivao njihov utjecaj na mlade u svim područjima politike;

6.  ističe da je potrebno da države članice nastave ulagati dovoljno sredstava iz fonda ESF+ u mjere kojima se podupire zapošljavanje mladih; naglašava stoga da države članice moraju moraju rasporediti najmanje 15 % sredstava pod zajedničkim upravljanjem u okviru fonda ESF+ za ciljane mjere i strukturne reforme za potporu kvalitetnom zapošljavanju mladih; podsjeća na potrebu za obvezujućom, učinkovitijom i uključivijom Garancijom za mlade unutar jasnog okvira kriterija kvalitete kojim se osiguravaju plaćena stažiranja, naukovanja i pripravništva za sve mlade koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih;

Ulaganje u mladi naraštaj

7.  poziva Komisiju i Vijeće da u potpunosti i optimalno iskoriste financijska sredstva dostupna u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., ne dovodeći u pitanje programe koji su već uspostavljeni u okviru fonda ESF+, s obzirom na strukturne probleme povezane s nezaposlenošću i siromaštvom mladih; podsjeća da ta pitanja posebno utječu na najudaljenije regije, kojima je potrebna posebna potpora; pozdravlja, s time u vezi, dostupnost sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost za mjere usmjerene na djecu i mlade te očekuje da će to dovesti do otvaranja značajnih mogućnosti za mlade u Europi; poziva na to da se socijalni partneri i organizacije mladih uključe u praćenje i ocjenjivanje nacionalnih planova za oporavak i otpornost; poziva države članice da osiguraju da se sredstvima iz Fonda za pravednu tranziciju i fonda ESF+ podupiru integrirani planovi na lokalnoj razini kako bi se doprinijelo usavršavanju i prekvalifikaciji, posebno za najranjivije skupine na koje utječe tranzicija;

8.  poziva države članice da zajamče komplementarnost među mjerama u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i ostalih programa EU-a, kao što su Garancija za mlade i europsko jamstvo za djecu, te nacionalnim ulaganjima i mjerama za promicanje vještina, obrazovanja, osposobljavanja i integracije na tržište rada u skladu s vlastitim potrebama i posebnim nacionalnim uvjetima; poziva Europsku komisiju da nastavi pratiti ulaganja u prioritete za mlade i potrošnju na njih u okviru instrumenta NextGenerationEU, Mehanizma za oporavak i otpornost i fonda ESF+ te da u to aktivno uključi Parlament; podsjeća na mogućnost koju pruža sastavnica za socijalna ulaganja i vještine programa InvestEU za ostvarivanje ulaganja s društvenim učinkom; primjećuje da se sve veća pozornost pridaje konceptu obveznica s društvenim učinkom i ugovora s društvenim ishodom koji su usmjereni na mlade i u čijem osmišljavanju i provedbi sudjeluje i privatni sektor;

9.  pozdravlja povećanje potpora za mlade poljoprivrednike u okviru sljedeće zajedničke poljoprivredne politike;

10.  pozdravlja prošireno područje primjene pojačane Garancije za mlade, koja sada obuhvaća dobnu skupinu od 15 do 29 godina; podsjeća da bi pojačanom Garancijom za mlade trebalo osigurati stvarne mogućnosti za zapošljavanje, a ne nekvalitetna stažiranja ili beskrajno osposobljavanje;

Integracija mladih na tržište rada

11.  sa zabrinutošću primjećuje da ciljevi Garancije za mlade dosad nisu u potpunosti ostvareni i poziva na pojačane mjere, uključujući potpuno iskorištavanje mogućnosti koje se pružaju u okviru fonda ESF+, za promicanje zapošljavanja aktivnim intervencijama za integraciju na tržište rada i stvaranje održivih početnih radnih mjesta kojima će se osigurati da mladi imaju pristup socijalnoj sigurnosti i pravičnoj naknadi; poziva Komisiju da od država članica zatraži da predstave ažurirane programe u okviru pojačane Garancije za mlade i da uvedu okvir s jasnim i obvezujućim standardima kvalitete za ponude u okviru tih inicijativa radi promicanja pozitivnih i održivih rezultata za mlade i uspješnog prelaska na tržište rada; poziva Komisiju i države članice da potaknu poduzeća na preuzimanje aktivne uloge u pojačanoj Garanciji za mlade; podsjeća da je jedan od ciljeva fonda ESF+ promicanje rodno uravnoteženog sudjelovanja na tržištu rada mjerama kojima se, među ostalim, nastoje zajamčiti jednaki radni uvjeti, bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života i bolji pristup skrbi za djecu, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje; podsjeća da bi cilj fonda ESF+ trebao biti i pružanje zdravog i dobro prilagođenog radnog okruženja kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s promjenama u načinima rada i potrebama sve starije radne snage;

12.  podsjeća da su partnerstva s dionicima ključan element pojačane Garancije za mlade, ali da na razini EU-a trenutačno ne postoji nikakvo formalno tijelo ili formalni mehanizam za njihovo sudjelovanje u praćenju i provedbi programâ u okviru Garancije za mlade; poziva Komisiju da prati provedbu programâ u okviru pojačane Garancije za mlade putem Odbora za zapošljavanje (EMCO) te da izvješćuje taj odbor o provedbi i rezultatima programâ u okviru Garancije za mlade, istovremeno obavještavajući Parlament; poziva Komisiju da osnuje radnu skupinu za provedbu pojačane Garancije za mlade u kojoj će okupiti mjerodavne dionike, uključujući građanske partnere, organizacije mladih i socijalne partnere, i uključiti ih u rad Odbora za zapošljavanje kako bi se olakšala koordinacija i razmjena najboljih praksi između tijela EU-a i nacionalnih tijela, zajedno s građanskim partnerima i organizacijama mladih, te kako bi se utjecaj te generacije redovito ocjenjivao i kako bi se predlagale preporuke za poboljšanje;

13.  poziva države članice da zajamče suradnju javnih službi za zapošljavanje s lokalnim tijelima vlasti, obrazovnim sektorom, organizacijama mladih i privatnim sektorom kroz europsku mrežu tih službi radi promicanja kvalitetnih, stabilnih i dobro plaćenih radnih mjesta i jačanja prilagođene potpore za osposobljavanje, traženje posla i savjetovanje za mlade te potiče države članice da te službe primjereno pripreme za pružanje resursa i osposobljavanja o održavanju mentalnog zdravlja unatoč nesigurnoj gospodarskoj klimi i kroz sve izazove potrage za poslom;

14.  preporučuje da se u sustavima skrbi o mentalnom zdravlju stavi jači naglasak na zaposlenost, a posebno da se naglasi da kvalitetan posao može dati pozitivan doprinos oporavku mentalnog zdravlja;

15.  poziva države članice da mladima olakšaju pristup plaćenim, kvalitetnim i uključivim stažiranjima i naukovanjima; poziva na jačanje programâ praćenja kako bi se mladima osigurala odgovarajuća i kvalitetna prva radna iskustva te mogućnosti za usavršavanje i stjecanje novih kvalifikacija i potvrda; osuđuje praksu neplaćenih stažiranja kao oblik izrabljivanja mladih radnika i kao kršenje njihovih prava te poziva Komisiju i države članice da u suradnji s Parlamentom i uz poštovanje načela supsidijarnosti predlože zajednički pravni okvir kojim će se osigurati pravična naknada za stažiranja i naukovanja kako bi se izbjegle izrabljivačke prakse; osuđuje praksu ugovora bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati i poziva države članice da pruže potporu poslodavcima koji pružaju stažiranja i naukovanja mladim osobama s invaliditetom;

16.  poziva Komisiju da preispita postojeće europske instrumente kao što su kvalitativni okvir za stažiranje i europski okvir za kvalitetna i učinkovita naukovanja te da uključi kriterije u pogledu kvalitete kad je riječ o ponudama koje se nude mladima, uključujući načelo pravične naknade za stažiste i pripravnike, pristup socijalnoj zaštiti, održivo zapošljavanje i socijalna prava;

Mobilnost rada i vještine za budućnost

17.  poziva Komisiju da se pobrine za to da nova inicijativa ALMA pomogne mladima, posebno mladima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, da pronađu privremeno kvalitetno radno iskustvo u drugoj državi članici; ustraje u tome da program ALMA mora udovoljavati standardima kvalitete kojima se poštuju radnička prava mladih kao što su dostojna plaća, dobri radni uvjeti i pristup socijalnoj zaštiti;

18.  ističe da su mladima i svim sektorima u 21. stoljeću neophodne digitalne vještine i poziva Komisiju i države članice da razmotre mogućnost razvoja trajnog, certificiranog i slobodnog pristupa mladih tečajevima u području digitalnih vještina i digitalne pismenosti, na internetu i izvan njega te na svim jezicima EU-a, u partnerstvu s javnim tijelima i privatnim poduzećima; poziva na stvaranje prostorâ za razmjenu u području e-učenja i e-poučavanja; ustraje u tome da EU i države članice trebaju razviti više programa kao što su eTwinning i elektronička platforma za obrazovanje odraslih u Europi; napominje da je u mnogim državama članicama potrebno prevladati ozbiljna ograničenja u pogledu pristupa hardveru, objektima, odgovarajućim edukatorima i prikladnoj digitalnoj infrastrukturi; stoga podsjeća da je potrebno povezati pristup internetskim tečajevima s pojačanim inicijativama za otklanjanje nedostataka u pristupu internetskim i digitalnim alatima kako nitko ne bi bio zapostavljen te ustraje u tome da bi tečajevi trebali biti koncipirani na pristupačan način kako se ne bi isključilo mlade s invaliditetom;

19.  naglašava važnost razvoja zelenih vještina i kvalitetnih mogućnosti zapošljavanja u klimatski neutralnom, energetski učinkovitom i kružnom gospodarstvu, posebno u regijama na koje zelena tranzicija najviše utječe, kao što su regije koje uvelike ovise o poljoprivrednom sektoru, kao i regije koje su uključene u borbu protiv klimatskih promjena, proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, smanjenje emisija ugljika, povećanje energetske učinkovitosti, gospodarenje otpadom i vodama, poboljšanje kvalitete zraka te obnovu i očuvanje bioraznolikosti; poziva poslodavce da osiguraju usavršavanje i/ili prekvalifikaciju svoje radne snage i pojačaju pružanje djelotvornijih naukovanja u skladu s europskim okvirom za kvalitetna i učinkovita naukovanja;

20.  poziva Komisiju da u 2022. predloži nove instrumente i inicijative usmjerene na razvoj poduzetništva mladih i socijalnog ulaganja u mlade u akcijskom planu za socijalnu ekonomiju;

21.  izražava žaljenje zbog nedovoljne povezanosti između reformi i ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje i mjera koje osiguravaju uključivanje mladih na tržište rada, posebno mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih; potiče fleksibilne, uključive, pristupačne i otvorene načine učenja putem individualnih računa za učenje i mikrokvalifikacija za mlade, osobe koje rade s mladima, edukatore i stručnjake, među ostalim putem vještina i kompetencija stečenih neformalnim obrazovanjem i informalnim učenjem; naglašava da se jačanjem profesionalnog usmjeravanja od rane dobi i podupiranjem jednakog pristupa informacijama i savjetovanju za učenike i odrasle učenike može pomoći mladima da odaberu prikladne mogućnosti obrazovanja i strukovnog obrazovanja koje će dovesti do mogućnosti zapošljavanja koje im odgovaraju;

22.  ponavlja svoj poziv Komisiji i Vijeću da dodatno potaknu razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) i da bolje promiču zanatske vještine, uz nastojanje da se izbjegnu negativne percepcije neformalnog obrazovanja koje prevladavaju u nekoliko država članica, uz istovremeno povećanje atraktivnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja putem komunikacijskih i informativnih kampanja, nastavnih programa, centara ili središta za obrtničke vještine mladih, posebnih ekosustava za SOO u lokalnim zajednicama, dvojnih sustava obrazovanja i dugoročne mobilnosti za naučnike; pozdravlja, u tom pogledu, inicijativu za uspostavljanje europskih centara strukovne izvrsnosti, čiji je cilj pružiti visokokvalitetne strukovne vještine i potporu poduzetničkim djelatnostima; poziva Komisiju i države članice da uspostave samostalno područje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i donesu statut europskih naučnika; ponavlja da bi stažiranja trebala biti dio obrazovnog i stručnog razvoja i da stoga imaju pedagošku dimenziju; naglašava da je važno poboljšati mehanizme za prekogranično priznavanje vještina i kvalifikacija te ustraje u promicanju praksi kao što su međugeneracijska solidarnost i mentorstvo te u potpori tim praksama kako bi se smanjile nejednakosti i osigurala podrška mladima;

23.  potiče uključivanje aktivnosti povezanih sa sudjelovanjem u građanskom životu u aktivnosti koje se na radnom mjestu smatraju korisnima za osobni i stručni razvoj zaposlenika, posebno mladih zaposlenika;

24.  naglašava da se zaštita minimalnih plaća pokazala djelotvornim načinom za borbu protiv siromaštva unatoč zaposlenju; naglašava da u nekim državama članicama zbog trenutačnih varijacija mladi radnici u praksi primaju naknadu manju od zakonske minimalne plaće, čime se produljuje situacija u kojoj postoji strukturna diskriminacija na temelju dobi; poziva države članice da osiguraju jednako postupanje prema mladima na tržištu rada, među ostalim u pogledu zakonske minimalne plaće u Prijedlogu direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji (COM(2020)0682);

25.  naglašava da mladi nemaju puni pristup programima minimalnog dohotka ili su u cijelosti iz njih isključeni u mnogim državama članicama što je posljedica kriterija prihvatljivosti koji se temelje na dobi; poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere kako bi se mladima olakšao pristup tim programima u predstojećoj Preporuci Vijeća o minimalnom dohotku;

Borba protiv isključivanja mladih i izbjegavanje nastanka izgubljenog naraštaja

26.  poziva Komisiju da izradi preporuku kojom će se osigurati da se stažiranja, naukovanja i posredovanja pri zapošljavanju računaju kao radno iskustvo i da stoga omoguće pristup socijalnim naknadama; poziva na smanjenje minimalnog razdoblja uplate doprinosa potrebnog za pristup socijalnim naknadama; pozdravlja inicijativu Komisije u pogledu osnivanja stručne skupine na visokoj razini za proučavanje budućnosti države blagostanja i glavnih izazova s kojima se mladi suočavaju u pristupu sustavu socijalne zaštite;

27.  poziva Komisiju da razmotri izvedivost spajanja postojećih platformi Europskog portala za mlade, Europassa i Euresa u jedinstveni digitalni prostor s ciljem pružanja informacija i mogućnosti svim mladim Europljanima u pogledu osposobljavanja, zaposlenja, pripravništva, ponuda strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, financijske pomoći, programa mobilnosti, savjeta o osnivanju poduzeća, programa mentorstva, programa volontiranja, prava povezanih s europskim građanstvom, pristupa kulturi itd.; predlaže da bi se s pomoću jedinstvene platforme mogle centralizirati prijave za razne ponude i programe te bi ona mogla upućivati na sve mogućnosti koje EU nudi mladim Europljanima ovisno o njihovoj osobnoj situaciji; pozdravlja uspostavu jedinstvenih kontaktnih točaka u nizu država članica i podržava takvo objedinjavanje usluga izvan interneta, što je ključno za dopiranje do korisnika i pružanje smjernica i pomoći korisnicima, te podupire njihovo stvaranje u svim državama članicama, u nizu gradova, kako bi se doprlo do najranjivijih skupina mladih;

28.  poziva Komisiju da osigura da se novom inicijativom ALMA pomogne mladima, posebno onima koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih, u ostvarivanju društvene uključenosti i uključenosti na tržište rada u njihovim matičnim državama pronalaženjem kvalitetnog privremenog zapošljavanja i iskustva za stjecanje vještina, uz poštovanje standarda kvalitete na kojima se temelje radnička prava mladih u drugim državama članicama, kao što su pravična naknada i pristup socijalnoj zaštiti; naglašava da su potpora i pružanje smjernica mladima prije, tijekom i nakon sudjelovanja u programu od ključne važnosti; naglašava da se inicijativom ALMA moraju poticati stvarna mobilnost i kvalitetni programi za razvoj vještina, strukovno osposobljavanje ili zapošljavanje za sve sudionike, uključujući mlade s invaliditetom ili mlade u nepovoljnom položaju, te da ona mora obuhvaćati strategiju uključivanja izrađenu u suradnji s organizacijama civilnog društva i socijalnim partnerima kako bi se osigurao jednak pristup, spriječila diskriminacija i uklonile sve prepreke koje bi mogle nastati i kako ALMA ne bi postala instrument koji će dovesti do stvaranja nesigurnih uvjeta zaposlenja za mlade; napominje da bi u njezinoj provedbi trebalo pružiti potporu nacionalnim javnim službama za zapošljavanje putem proračunske linije fonda ESF+ u koordinaciji s privatnim i javnim partnerima, uz istovremenu uspostavu sinergija s europskim prostorom obrazovanja; poziva Komisiju da osigura dodanu vrijednost inicijative ALMA uz postojeće mogućnosti u okviru programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti te da zajamči da se virtualno učenje i suradnja i dalje kombiniraju s fizičkom mobilnošću u okviru fonda ESF+; poziva Komisiju da ocijeni bi li se inicijativa ALMA mogla uključiti u pojačanu Garanciju za mlade kao jedna od sastavnica mobilnosti;

29.  smatra da je dobrobit mladih zajednička odgovornost aktera u javnom i privatnom sektoru; poziva Komisiju i države članice da surađuju s europskim i nacionalnim poslodavcima u provedbi preporuka društveno odgovornog poslovanja kako bi se pomoglo mladima u ranjivom položaju i kako bi se odredbe o mladima uključile u buduće inicijative povezane s društveno odgovornim poslovanjem;

30.  podsjeća na činjenicu da su mlade žene izložene većem riziku od diskriminacije(19) na radnom mjestu, što dodatno pogoršavaju intersekcijske nejednakosti, nezaposlenost, samohrano roditeljstvo i uloge dugotrajnih neformalnih njegovateljica, zbog čega su često isključene iz radne snage ili žive ispod granice siromaštva; poziva Vijeće i Komisiju da razmisle o utvrđivanju okvirnih minimalnih ciljeva za pomoć i prilagođene programe potpore u okviru inicijativa za mlade i zapošljavanje od 2022. nadalje, koji će biti namijenjeni mladim ženama izloženim riziku poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama poradi na integraciji nacionalnih akcijskih planova u okviru jamstva za djecu s mjerama integracije na tržište rada na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se pružila potpora mladim samohranim roditeljima;

31.  ponovno ističe važnost pristupa dostojnom i cjenovno pristupačnom stanovanju i prilagođenim socijalnim uslugama za mlade, posebno za mlade iz ranjivih skupina, uključujući mlade osobe s invaliditetom i mlade iz velikih obitelji; traži od Komisije da surađuje s državama članicama na programima „Housing First for Youth” za stambeno zbrinjavanje mladih, koje dopunjuju usluge potpore pri zapošljavanju te socijalnoj i zdravstvenoj skrbi; naglašava važnost ulaganja u socijalnu infrastrukturu za mlade u privatnom i javnom sektoru; pozdravlja Europsku platformu za borbu protiv beskućništva koju je pokrenula Komisija i njezin konačni cilj iskorjenjivanja beskućništva do 2030., kao i potencijal koji ona predstavlja za mlade; poziva države članice i Komisiju da poduzmu mjere i provedu programe za mlade koji su napunili 18 godina i izloženi su riziku od beskućništva, a posebno za ranjive skupine kao što su beskućnici koji pripadaju zajednici LGBTIQ+; poziva Komisiju i države članice da zajamče da će pojačana Garancija za mlade doprinijeti borbi protiv beskućništva mladih, koje je u porastu u brojnim državama članicama EU-a;

32.  potiče Komisiju da ukloni glavne prepreke koje sprečavaju mlade da se počnu baviti poljoprivredom, kao što su pristup zemljištu, financiranju, znanju i inovacijama;

33.  sa zabrinutošću primjećuje pogoršanje uvjeta za mnoge mlade općenito, a posebno za mlade u ranjivom položaju koji su već izloženi dugoročnoj nezaposlenosti i društvenoj isključenosti, kao što su mladi Romi, mlade osobe s invaliditetom, mladi pripadnici zajednice LGBTIQ+ i mladi migranti, te poziva na koordinirani pristup u stvaranju i nuđenju prilika za društvenu uključenost tim mladim osobama u okviru pojačane Garancije za mlade, fonda ESF+ te Mehanizma za oporavak i otpornost;

34.  poziva europske institucije i države članice da zajamče nediskriminirajući okvir za sve politike usmjerene na mlade, uzimajući u obzir raznolikost mladih u cijeloj Europi i izazove s kojima se oni suočavaju;

o
o   o

35.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 23, 27.1.2010., str. 35. (2) SL C 316, 6.8.2021., str. 2. (3) SL C 395, 29.9.2021., str. 101. (4) SL C 465, 17.11.2021., str. 82. (5) SL C 15, 12.1.2022., str. 184. (6) SL C 202, 28.5.2021., str. 31. (7) SL C 67, 8.2.2022., str. 90. (8) SL C 506, 15.12.2021., str. 94. (9) SL C 67, 8.2.2022., str. 186. (10) SL L 57, 18.2.2021., str. 17. (11) Moxon, D., Bacalso, C, i Șerban, A. M., Beyond the pandemic: The impact of COVID-19 on young people in Europe (Nakon pandemije: utjecaj bolesti COVID-19 na mlade u Europi), Europski forum mladih, Bruxelles, 2021. (12) SL C 456, 18.12.2018., str. 1. (13) SL C 372, 4.11.2020., str. 1. (14) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0430. (15) SL C 465, 17.11.2021., str. 110. (16) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0385. (17) Glavna uprava za gospodarske i financijske poslove, Europska gospodarska prognoza – jesen 2021., Europska komisija, 2021. (18) Eichhorst, W., Hinte H. i Rinne, U., „IZA Policy Paper br. 65: Youth Unemployment in Europe: What to Do about It?” (Nezaposlenost mladih u Europi: što učiniti?) Intereconomics, 2013., 48 (4), str. 230. – 235. (19) Baptista, I., Marlier, E. i dr., Social protection and inclusion policy responses to the COVID-19 crisis – An analysis of policies in 35 countries (Odgovor politike društvene zaštite i uključivosti na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 - analiza politike u 35 zemalja), Europska mreža za socijalnu politiku, Bruxelles 2021.