Europski parlament,

–  uzimajući u obzir 66. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena i njezinu prioritetnu temu „Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojčica u kontekstu klimatskih promjena te politika i programa za smanjenje rizika za okoliš i rizika od katastrofa” te nacrt zaključaka iz te sjednice,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i platformu za djelovanje od 15. rujna 1995. te ishode njezinih revizijskih konferencija,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979.,

–  uzimajući u obzir članke 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja UN-a do 2030., načelo prema kojem nitko ne smije biti zapostavljen, a posebno cilj održivog razvoja br. 1. u okviru kojega se želi iskorijeniti siromaštvo, cilj br. 3. u okviru kojega se ljudima želi zajamčiti zdrav život, cilj br. 5. u okviru kojega se želi postići rodna ravnopravnost i poboljšati životne uvjete za žene, cilj br. 8. u okviru kojega se želi ostvariti održivi i gospodarski rast te cilj br. 13. u okviru kojega se želi poduzeti hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih učinaka,

–  uzimajući u obzir sporazum potpisan 12. prosinca 2015. na 21. konferenciji stranaka (COP21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) u Parizu (Pariški sporazum),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2021. o 25. obljetnici Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD25) (sastanak na vrhu u Nairobiju)(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2018. o ženama, rodnoj ravnopravnosti i pravednoj klimatskoj politici(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a(3),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena u vanjskim odnosima za razdoblje 2021. 2025. (GAP III),

–  uzimajući u obzir strategiju EU za rodnu ravnopravnosti za razdoblje 2020. – 2025. od 5. ožujka 2020.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2021. o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena(4),

–  uzimajući u obzir zaključke o rodu i klimatskim promjenama usvojene na 26. konferenciji stranaka UNFCCC-a (COP26) održanoj u Glasgowu od 31. listopada do 6. studenog 2021.,

–  uzimajući u obzir članak 157. stavak 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je ravnopravnost muškaraca i žena temeljno načelo EU-a, sadržano u Ugovoru o Europskoj uniji i Povelji o temeljnim pravima; budući da je rodno osviještena politika stoga važan alat u integraciji tog načela u sve politike, mjere i djelovanja EU-a, uključujući vanjsko djelovanje;

B.  budući da se na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama održanoj 1995. u Pekingu 189 vlada širom svijeta, uključujući Europsku uniju i države članice, obvezalo predano raditi na rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju svih žena i djevojčica;

C.  budući da se Pekinškom platformom za djelovanje iz 1995. jasno utvrdila veza između roda, okoliša i održivog razvoja te se potvrdilo da žene imaju stratešku ulogu u razvoju održivih i ekološki prihvatljivih obrazaca potrošnje i proizvodnje te da je potrebno da žene ravnopravno sudjeluju u donošenju odluka o okolišu na svim razinama;

D.  budući da se u ciljevima održivog razvoja prepoznaje veza između postizanja rodne ravnopravnosti i svih ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj održivog razvoja br. 13 o klimatskim promjenama, čime se pruža mogućnost rješavanja temeljnih uzroka rodne nejednakosti, a time i jačanja otpornosti žena na klimatske promjene;

E.  budući da je rodna nejednakost, u kombinaciji s klimatskim i okolišnim krizama i katastrofama, jedan od najvećih izazova našeg doba, s prekograničnom dimenzijom koja utječe na cijeli planet i ima nerazmjeran utjecaj na žene u svoj njihovoj raznolikosti, posebno one koje se suočavaju s intersekcijskom diskriminacijom te one koje se nalaze u marginaliziranim situacijama i u konfliktnim okruženjima;

F.  budući da su žene u svoj svojoj raznolikosti u ranjivijem položaju te se suočavaju s većim rizicima i opterećenjem zbog učinaka klimatskih promjena te ekoloških i prirodnih katastrofa iz različitih razloga, od nejednakog pristupa resursima, obrazovanju, mogućnostima zapošljavanja i zemljišnim pravima do prevladavajućih društvenih i kulturnih normi i različitih iskustava u vezi s intersekcijskom diskriminacijom;

G.  budući da dosad nezabilježena kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 i njezine višestruke posljedice na društvo, uključujući produbljivanje već postojećih društvenih i rodnih nejednakosti, mogu negativno utjecati na provedbu učinkovitog rodno osjetljivog klimatskog djelovanja;

H.  budući da do klimatskih promjena dolazi na svjetskoj razini, ali da one imaju veći razoran utjecaj na države i zajednice koje su najmanje odgovorne za globalno zagrijavanje; budući da će oni s manje financijskih sredstava potrebnih za prilagodbu biti najviše pogođeni i najviše trpjeti učinke klimatskih promjena;

I.  budući da klimatske promjene uzrokuju pojačano raseljavanje, s obzirom na to da su ljudi prisiljeni, privremeno ili trajno, napustiti svoje domove u slučajevima kada njihov okoliš postane nemoguć za život; budući da je od 2010. svake godine u prosjeku 21,5 milijuna ljudi raseljeno zbog katastrofa povezanih s klimom; budući da prema podacima UN-a žene i djevojčice čine 80 % osoba raseljenih zbog klimatskih promjena i onih koje su najviše pogođene ekstremnim temperaturama i prirodnim katastrofama;

J.  budući da nepovoljni učinci klimatskih promjena i njihove negativne posljedice na socioekonomsku situaciju mogu dovesti do ozbiljnog kršenja temeljnih prava žena i djevojčica, posebno za interno raseljene osobe, migrante i tražitelje azila, kao što su povećani rizici od seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja, iskorištavanja i trgovine ljudima, prisilni brakovi, prisilno uzimanje organa i učinci koji proizlaze iz ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi, uključujući uslugama reproduktivnog i mentalnog zdravlja;

K.  budući da su rodna ravnopravnost i prava žena preduvjet za održivi razvoj, učinkovito upravljanje klimatskim izazovima, okolišni mir i stabilnost te postizanje poštene i pravedne tranzicije u kojoj nitko nije zapostavljen; budući da sve mjere u području klime moraju uključivati rodnu i intersekcijsku perspektivu te osigurati ravnopravno sudjelovanje žena u svoj njihovoj raznolikosti u tijelima za donošenje odluka na svim razinama;

L.  budući da neravnopravno sudjelovanje žena u postupcima donošenja odluka i na tržištima rada dovodi do nejednakosti i često sprečava žene da u potpunosti doprinose i sudjeluju u donošenju politika, planiranju i provedbi u vezi s klimatskim promjenama te rizikom za okoliš i rizikom od katastrofa;

M.  budući da rodno osjetljiva pravedna tranzicija ima potencijal za stvaranje dostojanstvenih radnih mjesta za žene; budući da se žene i dalje suočavaju sa strukturnim i kulturnim preprekama sudjelovanju u svim aspektima ostvarivanja energetske i klimatske tranzicije; budući da je u pogledu zapošljavanja energetski sektor i dalje jedan od najmanje rodno uravnoteženih sektora gospodarstva na svjetskoj razini;

N.  budući da klimatske promjene i siromaštvo nerazmjerno utječu na žene, posebno samohrane majke, one koje se suočavaju s intersekcijskom diskriminacijom i one iznad dobi za umirovljenje; budući da je također vjerojatnije da će žene u svoj svojoj raznolikosti u nekom trenutku života doživjeti energetsko siromaštvo; budući da bi ekološka tranzicija također trebala uzeti u obzir socijalnu i rodnu dimenziju;

O.  budući da su mnoga mala poljoprivredna gospodarstva u vlasništvu žena koje će biti nerazmjerno pogođene klimatskim promjenama i ekstremnijim vremenskim prilikama, što dovodi do nestašice hrane i vode te ih čini podložnijima pothranjenosti;

P.  budući da se Pariškim sporazumom utvrđuje da stranke trebaju uzimati u obzir svoje obveze, među ostalim u pogledu ljudskih prava i rodne ravnopravnosti, pri poduzimanju mjera u borbi protiv klimatskih promjena u okviru provedbe Sporazuma;

Q.  budući da žene moraju imati snažniju ulogu u području klimatskih promjena kao predvodnice, izabrane predstavnice, stručnjakinje i tehničke akterice promjena; budući da su žene i dalje nedovoljno zastupljene u tijelima za donošenje odluka o klimatskim promjenama na nacionalnoj razini u državama članicama EU-a i na razini EU-a, uključujući Europski parlament te predstavljaju samo 32 % radne snage u području obnovljive energije na globalnoj razini(5);

R.  budući da je rodna dimenzija klimatskih promjena prepoznata u strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.; budući da GAP III prvi put obuhvaća prioritetno područje o klimatskim promjenama i okolišu; budući da klimatska politika EU-a može znatno utjecati na zaštitu ljudskih prava i promicanje rodno osjetljivih klimatskih politika na svjetskoj razini;

Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje svih žena i djevojčica u kontekstu klimatskih promjena te politika i programa u području rizika za okoliš i rizika od katastrofa

1.  upućuje sljedeće preporuke Vijeću:

o
o   o

2.  nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te posebnom predstavniku Europske unije za ljudska prava.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0315. (2) SL C 458, 19.12.2018., str. 34. (3) SL C 404, 6.10.2021., str. 202. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0314. (5) Brifing EPRS-a, „Beijing Platform for Action, 25-year review and future priorities” (Pekinška platforma za djelovanje, pregled nakon 25 godina i izgledi za budućnost), 27. veljače 2020., dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_BRI(2020)646194