Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2022/2540(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B9-0097/2022

Rasprave :

PV 17/02/2022 - 8.1
CRE 17/02/2022 - 8.1

Glasovanja :

PV 17/02/2022 - 11
PV 17/02/2022 - 18
CRE 17/02/2022 - 11
CRE 17/02/2022 - 18

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2022)0049

Usvojeni tekstovi
PDF 136kWORD 50k
Četvrtak, 17. veljače 2022. - Strasbourg
Nedavna zbivanja u području ljudskih prava u Filipinima
P9_TA(2022)0049RC-B9-0097/2022

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. veljače 2022. o nedavnim zbivanjima u području ljudskih prava u Filipinima (2022/2540(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Filipinima, a posebno one od 15. rujna 2016.(1), 16. ožujka 2017.(2), 19. travnja 2018.(3) i 17. rujna 2020.(4),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Zajednički program UN-a za ljudska prava na Filipinima, koji su 22. srpnja 2021. potpisali vlada Filipina i UN,

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije EU-a i Filipina od 5. veljače 2021. nakon prvog sastanka Pododbora za dobro upravljanje, vladavinu prava i ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),

–  uzimajući u obzir Zakon Republike Filipina br. 11479 od 3. srpnja 2020., poznat i kao Zakon o borbi protiv terorizma,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet o Filipinima s 48. sjednice Vijeća za ljudska prava održane 7. listopada 2021.,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da Filipini i Europska unija imaju dugu povijest diplomatskih, gospodarskih, kulturnih i političkih odnosa; budući da su ratifikacijom Sporazuma o partnerstvu i suradnji Europska unija i Filipini ponovno potvrdili zajedničku predanost načelima dobrog upravljanja, demokracije, vladavine prava, ljudskih prava, promicanja društvenog i gospodarskog razvoja te miru i sigurnosti u regiji;

B.  budući da je od izbora predsjednika Rodriga Dutertea u svibnju 2016. i početka „rata protiv droge” na Filipinima zabilježen strahovit broj izvansudskih pogubljenja i kršenja ljudskih prava;

C.  budući da je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava u lipnju 2020. izvijestila da su ubojstva povezana s vladinom kampanjom za borbu protiv droge „raširena i sustavna”; budući da je prema navodima organizacija civilnog društva tijekom racija usmjerenih na borbu protiv droge ubijeno između 12 000 i 30 000 ljudi, dok vlasti policijskom postupanju tijekom tih racija pripisuju 6200 smrtnih slučajeva; budući da je predsjednik Duterte izričito poticao policiju na izvršavanje izvansudskih pogubljenja i obećao imunitet od kaznenog progona te da su policijski službenici uključeni u takve prakse dobili promaknuća; budući da je predsjednik Duterte obećao da će nastaviti s kampanjom za borbu protiv droge sve do kraja svojeg trenutačnog predsjedničkog mandata u lipnju 2022.;

D.  budući da je od lipnja 2016. ubijeno najmanje 146 boraca za ljudska prava i najmanje 22 novinara te da za sada ni u jednom od tih slučajeva nije donesena osuđujuća presuda;

E.  budući da je uživanje prava na slobodu udruživanja sustavno na udaru; budući da je između lipnja 2019. i kolovoza 2021. uhićeno i pritvoreno 16 sindikalista i da ih je 12 bilo prisiljeno na povlačenje članstva; budući da je tijekom Duterteovog mandata u izvansudskim pogubljenjima život izgubilo 50 sindikalista; budući da stvoreno okruženje straha ozbiljno ugrožava sposobnost radnika da ostvaruju svoja prava zaštićena Konvencijom br. 87 Međunarodne organizacije rada (MOR); budući da vlada koristi pandemiju kako bi opravdala nedjelovanje i odgodila trostranu misiju MOR-a na visokoj razini u toj zemlji;

F.  budući da vlast povezuje organizacije i pojedince s komunističkim skupinama, praksa koja se naziva „proglašavanje crvenima”, što i dalje dovodi do ubojstava, prijetnji, uhićenja bez sudskih naloga, uznemiravanja boraca za ljudska prava, protivnika, sindikalnih aktivista, boraca za zaštitu okoliša i novinara koji nastoje razotkriti optužbe za izvansudska pogubljenja i druga kršenja ljudskih prava; budući da je „proglašavanje radnika crvenima” institucionalizirano antiterorističkim zakonom iz 2020.;

G.  budući da je Vrhovni sud 9. prosinca 2021. potvrdio zakonitost većine Zakona o borbi protiv terorizma, koji je donijela administracija predsjednika Dutertea, čime se sigurnosnim snagama daje ovlast za uhićenje i pritvaranje osumnjičenika do 24 dana bez naloga i bez podizanja optužnice;

H.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 dodatno ubrzala pogoršanje stanja ljudskih prava na Filipinima, posebno u pogledu slobode izražavanja, integriteta medija i predvidive provedbe zakona, te je imala ozbiljne posljedice na sposobnost medija i civilnog društva da dokumentiraju takve prijestupe; budući da su najugroženije zajednice u urbanim područjima ozbiljno pogođene policijskom i vojnom upotrebom nasilja u svrhu provedbe karantene;

I.  budući da je visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet u svojem najnovijem izvješću o Filipinima od 7. listopada 2021. naglasila da se diljem te zemlje kontinuirano i ozbiljno krše i podrivaju ljudska prava te da se zanemaruju osnovni standardi ljudskih prava;

J.  budući da je u listopadu 2020. Vijeće UN-a za ljudska prava istaknulo da je važno da filipinska vlada zajamči odgovornost za povrede i kršenja ljudskih prava te provede neovisne, potpune i transparentne istrage tih kršenja i kazneno goni sve one koji su počinili teška kaznena djela;

K.  budući da je 15. rujna 2021. predsudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda objavilo da je ovlastilo Ured tužitelja da pokrene istragu zločina protiv čovječnosti, uključujući ubojstva počinjena u kontekstu „rata protiv droge” pod vodstvom predsjednika Dutertea te također protiv onih koje je od 2011. do 2016. u gradu Davaou navodno počinio tzv. odred smrti iz Davaoa;

L.  budući da su se u ožujku 2018. na inicijativu predsjednika Dutertea Filipini povukli s Međunarodnog kaznenog suda nakon što je taj sud započeo s preliminarnim razmatranjem pritužbe podnesene protiv Dutertea u vezi s velikim brojem ubojstava u okviru kampanje za borbu protiv droge;

M.  budući da u svjetlu predstojećih izbora u svibnju 2022. postoje izvješća o sve češćim kampanjama ocrnjivanja, mržnje i dezinformacija te o porastu „vojske trolova” u kiberprostoru Filipina; budući da su na Filipinima društveni mediji glavni izvor informacija; budući da su takvi napadi posebno usmjereni na žene i manjinske skupine; budući da je nedavno izbrisano više od 300 računa na društvenim mrežama zbog kršenja pravila o slanju neželjene pošte i manipulaciji; budući da je Filipinski parlament u pokušaju borbe protiv zlostavljanja na internetu donio zakon kojim se od korisnika društvenih mreža zahtijeva da prilikom otvaranja novih računa registriraju svoj pravni identitet; budući da postoji opravdana zabrinutost da bi vlada mogla zloupotrijebiti taj zakon kako bi napadala novinare i civilno društvo; budući da filipinske vlasti nisu pozvale Europsku uniju da provede misiju za promatranje izbora;

N.  budući da je filipinski Zastupnički dom 2. ožujka 2021. u trećem čitanju usvojio prijedlog zakona br. 7814, kojim se prema mišljenju filipinskog povjerenika za ljudska prava uvodi presumpcija krivnje za osobe optužene za trgovinu drogom, financiranje, zaštitu ili prikrivanje te trgovine i/ili povezanost s drogama te da se također pokušava ponovno uvesti smrtna kazna;

O.  budući da se u Senatu još čeka usvajanje nacrta zakona o zaštiti branitelja ljudskih prava, koji je prošao Zastupnički dom;

P.  budući da su prema rodnom profilu zemalja za 2021., koji je sastavila Delegacija EU-a na Filipinima, patrijarhalne norme u politici, kulturi i društvu također kodificirane i ojačane filipinskim zakonima i politikama, što omogućuju tijela koja donose zakone i politike, a u kojima stalno prevladavaju muškarci; budući da postojeći zakoni kao što su Revidirani kazneni zakon i Obiteljski zakon i dalje sadržavaju odredbe kojima se diskriminiraju žene;

Q.  budući da je dobitnica Nobelove nagrade za mir Maria Ressa, novinarka i suosnivačica novinskog portala Rappler, uhićena 2019. zbog kiberklevete i osuđena 15. lipnja 2020.; budući da su 2021. neidentificirane naoružane osobe ubile novinare Orlanda Dinoyja i Reynanta Cortesa;

R.  budući da je senatorica Leila De Lima i dalje u zatvoru nakon pet godina bez suđenja, na temelju izmišljenih optužbi; budući da je senatorica De Lima pritvorena na temelju diskriminacije jer je bila meta napada zbog svojih političkih mišljenja, ali i kao braniteljica ljudskih prava i žena, te da joj je tijekom tih godina provedenih u istražnom zatvoru uskraćeno biračko pravo i mogućnost da bilo koju sjednicu Senata prati na daljinu; budući da senatorica De Lima, koja je najavila da se namjerava ponovno kandidirati za Senat, neće imati ista prava i mogućnosti za vođenje svoje izborne kampanje kao drugi kandidati;

S.  budući da Filipini koriste prednosti općeg sustava povlastica plus (OSP+); budući da to znači da Filipini moraju u stvarnosti provoditi 27 međunarodnih konvencija o ljudskim pravima, pravima radnika, zaštiti okoliša i dobrom upravljanju; budući da je 2020. godine 26 % ukupnog filipinskog izvoza u Uniju (1,6 milijarde EUR) imalo povlašteni tretman u okviru tog programa;

1.  snažno osuđuje tisuće izvansudskih pogubljenja i drugih ozbiljnih kršenja ljudskih prava povezanih s „ratom protiv droge”; poziva na odlučan odgovor EU-a;

2.  ponovno poziva filipinsku vladu da smjesta zaustavi sve nasilje i kršenja ljudskih prava nad osumnjičenima za kaznena djela povezana sa zlouporabom droga, uključujući nezakonita ubojstva, proizvoljna uhićenja, mučenje i druge oblike zlostavljanja, te da razbije privatne i državne paravojne skupine uključene u „rat protiv droge”;

3.  osuđuje sve prijetnje, uznemiravanje, zastrašivanje i nasilje nad onima koji nastoje razotkriti optužbe za izvansudska pogubljenja i druga kršenja ljudskih prava u zemlji; osuđuje praksu vladinih dužnosnika koji „proglašavaju crvenima” aktiviste, novinare i kritičare, čime ih izlažu potencijalnoj opasnosti te u tom pogledu poziva na ukidanje Nacionalne radne skupine za okončanje lokalnog komunističkog oružanog sukoba (NTF-ELCAC), koja je zadužena za „proglašavanje crvenima”;

4.  poziva vlasti da stanu na kraj „proglašavanju crvenima” organizacija i pojedinaca, uključujući borce za ljudska prava i zaštitu okoliša, novinare, sindikalne aktiviste te crkvene i humanitarne radnike; traži od vlade da oslobodi sve borce za ljudska prava, političke disidente i novinare koji su nepravedno pritvoreni te da odmah odbaci sve politički motivirane optužbe protiv njih;

5.  poziva vlasti da poštuju pravo na slobodu izražavanja i osiguraju da novinari mogu obavljati svoj posao bez straha; poziva na okončanje progona Marije Resse, Frenchie Mae Cumpio i svih ostalih neovisnih novinara;

6.  ponavlja svoj poziv filipinskim vlastima da zaustave političko uznemiravanje senatorice Leile De Lime, da narede njezino trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu te da u poštenim suđenjima kazneno gone osobe za koje se utvrdi da su odgovorne za njezino proizvoljno pritvaranje i druga kršenja ljudskih prava koja su nad njom počinjena, kao što su rodno uvjetovani napadi i kršenja njezina prava na pravičan sudski postupak; poziva EU da nastavi pomno pratiti slučaj senatorice De Lime;

7.  oštro osuđuje ponižavajuće, seksističke i mizogine izjave predsjednika Dutertea o ženama i osobama koje se identificiraju kao pripadnici LGBTIQ+ zajednice te ga poziva da se suzdrži od poticanja na nasilje nad njima;

8.  poziva filipinske vlasti da odmah provedu nepristrane, transparentne, neovisne i smislene istrage svih izvansudskih pogubljenja, uključujući slučajeve Joryja Porquia, Randalla „Randyja” Echanisa i Zare Alvarez, te prisilnog nestanka i smrti Elene Tijamo te istrage navodnih kršenja međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava, u cilju kaznenog progona počinitelja; poziva filipinske vlasti da zajamče istrage i kazneni progon svih viših policijskih službenika i političara ako postoji opravdana sumnja da imaju izravnu i/ili zapovjednu odgovornost ili odgovornost nadređenoga za zločine prema međunarodnom pravu te za druge ozbiljne povrede i kršenja ljudskih prava;

9.  traži od filipinskih vlasti da se smjesta savjetuju sa sindikatima u pogledu plana s rokovima za provedbu zaključaka iz izvješća Međunarodne organizacije rada o virtualnim razmjenama mišljenja na temu Filipina te da prije Konferencije MOR-a koja će se održati 2022. prihvate trostranu misiju MOR-a na visokoj razini na Filipinima radi praćenja provedbe zaključaka MOR‑a iz 2019.;

10.  naglašava da pojedinci odgovorni za kršenja domaćeg prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima moraju snositi posljedice, bez obzira na njihov čin ili položaj, na poštenim suđenjima pred civilnim sudovima;

11.  ponovno izražava svoje protivljenje smrtnoj kazni i podsjeća da se kazneno zakonodavstvo uvijek mora temeljiti na pretpostavci nedužnosti;

12.  poziva Filipine da izmijene ili stave izvan snage zakonodavstvo kojim se i dalje diskriminiraju žene te da promiču i štite prava žena;

13.  ističe da je Prvo predsudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda odobrilo zahtjev tužitelja za pokretanje istrage o zločinima u nadležnosti MKS-a koji su navodno počinjeni na državnom području Filipina između 1. studenoga 2011. i 16. ožujka 2019. tijekom kampanje „rat protiv droge”;

14.  duboko žali zbog odluke vlade Republike Filipina da se povuče iz Rimskog statuta; poziva filipinsku vladu da poništi tu odluku; potiče Međunarodni kazneni sud da nastavi istraživati optužbe za zločine protiv čovječnosti u kontekstu ubojstava počinjenih tijekom „rata protiv droge”; poziva filipinsku vladu da u potpunosti surađuje s Uredom tužitelja MKS-a u njegovoj istrazi o stanju na Filipinima te da hitno poboljša i dodatno financira domaće instrumente kojima se jamči sigurnost svjedoka i posrednika;

15.  poziva vladu da izmijeni Zakon o borbi protiv terorizma i njegova provedbena pravila i propise kako bi ih uskladila s međunarodnim standardima za borbu protiv terorizma;

16.  smatra da je bez javnog i transparentnog objavljivanja svih nalaza i aktivnog sudjelovanja neovisnih organizacija za ljudska prava i organizacija civilnog društva ugrožena sposobnost Zajedničkog programa UN-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava na Filipinima za praćenje stanja ljudskih prava u toj zemlji te da možda neće dovesti do potrebnih pravnih lijekova;

17.  potiče Filipine da u potpunosti provedu Zakon o pravima autohtonih naroda i da poštuju svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom u pogledu zaštite ljudskih prava autohtonih naroda, uključujući tijekom oružanih sukoba; zgrožen je praksom paravojnih skupina koje trguju djecom, regrutiraju ih u vojsku i uključuju u sukobe u zemlji te poziva sve strane da zaustave takvu praksu;

18.  izražava bojazan da će se tijekom nadolazećeg izbornog razdoblja i kampanje politička prava na internetu i izvan njega dodatno kršiti i ograničiti; poziva sve kandidate da se suzdrže od korištenja kampanja dezinformiranja i vojske trolova te da se obvežu na poštene kampanje utemeljene na činjenicama kako bi se spriječile daljnje podjele u filipinskom društvu i politici; poziva filipinske vlasti da blisko surađuju s vlasnicima društvenih mreža kako bi se spriječile manipulacije, slanje neželjene pošte i svi drugi pokušaji srozavanja javnog diskursa;

19.  poziva filipinske vlasti da pojačaju napore kako bi se zajamčili pošteni i slobodni izbori te netoksično okruženje za vođenje kampanja na internetu i izvan njega; u tom kontekstu žali što filipinske vlasti nisu pozvale Europsku uniju da provede misiju za promatranje izbora; poziva filipinsku vladu da zajamči sigurnu, slobodnu i poštenu izbornu kampanju te da poduzme mjere kako bi se svima zajamčio pristup izbornim resursima; poziva Delegaciju EU-a i predstavništva država članica EU-a da podupru slanje međunarodne misije za promatranje izbora i da pruže svoju punu potporu neovisnim lokalnim promatračima izbora, da se redovito sastaju s njima i da pomno prate sve incidente prijavljene tijekom izborne kampanje, među ostalim tako da o njima izravno obavijeste filipinske vlasti;

20.  žali zbog pogoršanja stanja ljudskih prava na Filipinima tijekom mandata predsjednika Dutertea i nada se da će slobodni i pošteni izbori dovesti do nove demokratske vlade koja će poštovati ljudska prava, istraživati i kazneno goniti prethodne povrede ljudskih prava i ponovno pristupiti Rimskom statutu;

21.  poziva Komisiju da utvrdi jasne i javne rokove do kojih Filipini moraju ispuniti svoje obveze u pogledu ljudskih prava u okviru sustava OSP+ te odlučno ponavlja svoj poziv Komisiji da odmah pokrene postupak koji bi mogao dovesti do privremenog ukidanja povlastica iz sustava OSP+ ako filipinske vlasti ne uvedu konkretna poboljšanja i ne budu spremne surađivati;

22.  ponavlja svoj poziv potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pomno prati stanje na Filipinima te da redovito izvješćuje Europski parlament;

23.  poziva države članice da se suzdrže od izvoza oružja, tehnologije za nadzor i druge opreme koju filipinske vlasti mogu upotrijebiti za unutarnju represiju;

24.  poziva Delegaciju EU-a i predstavništva država članica u toj zemlji da prioritet daju potpori civilnom društvu te da iskoriste sve dostupne instrumente kako bi povećali svoju potporu radu boraca za ljudska prava i zaštitu okoliša;

25.  nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama država članica, filipinskom predsjedniku, vladi i Kongresu, vladama država članica Udruženja država jugoistočne Azije (ASEAN), visokoj povjerenici Ujedinjenih naroda za ljudska prava, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i glavnom tajniku Udruženja država jugoistočne Azije.

(1) SL C 204, 13.6.2018., str. 123.
(2) SL C 263, 25.7.2018., str. 113.
(3) SL C 390, 18.11.2019., str. 104.
(4) SL C 385, 22.9.2021., str. 133.

Posljednje ažuriranje: 4. svibnja 2022.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti