Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini, a posebno onu od 16. prosinca 2021. o stanju na ukrajinskoj granici i na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom(1),

–  uzimajući u obzir izjave čelnika Europskog parlamenta od 16. i 24. veljače 2022. o Ukrajini,

–  uzimajući u obzir izjavu visokog predstavnika u ime EU-a od 24. veljače 2022. o invaziji oružanih snaga Ruske Federacije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir izjave predsjednika Europskog vijeća i predsjednice Komisije od 24. veljače 2022. o dosad nezabilježenoj i ničim izazvanoj vojnoj agresiji Rusije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir nedavne izjave predsjednika Ukrajine i predsjednice Komisije o stanju u Ukrajini,

–  uzimajući u obzir izjavu skupine G7 od 24. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima iz 1994.,

–  uzimajući u obzir Nürnberška načela koja je razvila Komisija Ujedinjenih naroda za međunarodno pravo, a koja određuju što se smatra ratnim zločinom,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda od 17. srpnja 1998.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 24. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt od 1. kolovoza 1975. i naknadne dokumente,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da u skladu s Poveljom UN-a i načelima međunarodnog prava sve države imaju jednak suverenitet i u svojim se međunarodnim odnosima suzdržavaju od prijetnje silom ili upotrebe sile koja je usmjerena protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti bilo koje države;

B.  budući da je 24. veljače 2022. Ruska Federacija pokrenula ničim izazvanu i neopravdanu invaziju na Ukrajinu;

C.  budući da je vojna agresija protiv Ukrajine djelomično pokrenuta s državnog područja Bjelarusa, koji je pomogao u ruskoj agresiji i omogućio je; budući da je nelegitimni predsjednik Bjelarusa upravo održao namješteni referendum kako bi izmijenio Ustav i smanjio neutralnost Bjelarusa; budući da bi prisutnost ruskog nuklearnog oružja na bjeloruskom državnom području predstavljala prijetnju za sigurnost Europe;

D.  budući da je 21. veljače 2022. Ruska Federacija jednostrano priznala neovisnost područja pod kontrolom separatističkih snaga koje Rusija podupire u dijelovima ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk, čime je u biti onemogućena provedba sporazumâ iz Minska; budući da postupci Ruske Federacije predstavljaju planiranu vojnu agresiju kojom se očigledno krše međunarodno pravo, Povelja UN-a i načela sadržana u Helsinškom završnom aktu iz 1975. te se ozbiljno ugrožava europska i globalna sigurnost i stabilnost;

E.  budući da su ukrajinske oružane snage pod zapovjedništvom predsjednika Volodimira Zelenskog zadržale kontrolu nad gotovo cijelim državnim područjem Ukrajine, uključujući glavni grad Kijev i južne regije zemlje, čime su ruske napadače spriječile u postizanju ijednog od unaprijed utvrđenih ciljeva, uključujući uklanjanje demokratski izabranog ukrajinskog vodstva;

F.  budući da je Ruska Federacija namjerno obmanula i onemogućila diplomatske napore za rješavanje trenutačne krize, koju je sama i izazvala, kako bi dobila na vremenu i stekla taktičku prednost potrebnu za pripremu vojne agresije i invazije na Ukrajinu punog razmjera;

G.  budući da je Vijeće Europske unije donijelo početni niz sankcija protiv Rusije, uključujući sankcije usmjerene na određene pojedince, gospodarske i financijske sankcije i trgovinska ograničenja, te nastavlja pripremati daljnje sankcije u bliskoj suradnji s transatlantskim saveznicima i drugim međunarodnim partnerima istomišljenicima;

H.  budući da je 27. veljače 2022. predsjednica Komisije u svojoj izjavi o sadašnjem i budućem stanju odnosa s Ukrajinom rekla, među ostalim: „[...] pripadaju nama. Oni su jedni od nas i želimo ih uz sebe”; budući da sve veći broj ukrajinskih civila smrtno stradava u ratu koji Kremlj vodi protiv ukrajinskog stanovništva; budući da su stotine osoba ranjene, a nekoliko stotina tisuća je napustilo svoje domove ili je pobjeglo u susjedne zemlje; budući da postoje izvješća o brojnim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava koja su počinile ruske postrojbe, uključujući neselektivno granatiranje naseljenih područja, bolnica i vrtića, pljačkanje javne i privatne imovine te bezobzirno uništavanje civilne infrastrukture; budući da je tijekom osam godina sukoba koji je u istočnoj Ukrajini započela Ruska Federacija život izgubilo više od 14 000 ljudi, kako vojnog osoblja tako i civila, dok je egzistencija stanovništva u područjima pod ruskom kontrolom i pripojenim područjima u Ukrajini te okolnim regijama i dalje ozbiljno ugrožena;

1.  najoštrije osuđuje nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu vojnu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine i invaziju na nju, kao i sudjelovanje Bjelarusa u toj agresiji;

2.  zahtijeva da Ruska Federacija smjesta prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini, da bezuvjetno povuče sve vojne i paravojne snage te vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine, te da u potpunosti poštuje teritorijalnu cjelovitost, suverenost i neovisnost Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica;

3.  naglašava da vojna agresija i invazija predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog prava, a posebno Povelje UN-a, te poziva Rusku Federaciju da ponovno počne izvršavati dužnosti jedne od stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kad je riječ o održavanju mira i sigurnosti te da poštuje svoje obveze iz Helsinškog završnog akta, Pariške povelje za novu Europu i Memoranduma iz Budimpešte; smatra da je ruska invazija na Ukrajinu napad ne samo na jednu suverenu zemlju nego i na načela i mehanizam suradnje i sigurnosti u Europi, kao i na međunarodni poredak utemeljen na pravilima, kako je definiran u Povelji UN-a;

4.  oštro osuđuje činjenicu da se ruska vojska uz potporu bjeloruskih snaga koristi bjeloruskim državnim područjem za pokretanje vojne agresije na Ukrajinu te izražava duboku zabrinutost zbog rizika koji predstavlja činjenica da je Bjelarus prekinuo svoju neutralnost i primio rusku vojsku;

5.  izražava čvrstu solidarnost s ukrajinskim narodom, koji već osam godina podnose rat u svojoj zemlji, te najoštrije osuđuje djelovanje Rusije protiv Ukrajine;

6.  odaje počast golemoj hrabrosti koju su pokazali ukrajinski narod, njegov herojski predsjednik Volodimir Zelenski i hrabri vojnici koji svoju zemlju brane od ruskih napadača; poziva slobodni svijet da svim sredstvima koja su mu na raspolaganju pruži potporu njihovoj borbi za mir i slobodu;

7.  poziva na nastavak diplomatskih napora u cilju zaustavljanja ruske agresije na Ukrajinu i pronalaska mirnog rješenja na temelju poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine te načela međunarodnog prava, kao i prava Ukrajine da bez vanjskog uplitanja odlučuje o budućim savezima; potiče Rusku Federaciju da se vrati na put dijaloga i diplomacije kako bi se narod Ukrajine, ali i ljudi izvan nje, kao i ruski narod, spasili od pošasti rata;

8.  osuđuje jednostrano priznanje Ruske Federacije neovisnosti ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk, koje su pod ruskom okupacijom, te poziva sve zemlje da se ne pridruže tom priznavanju; ponavlja da EU ne priznaje te i dalje osuđuje nezakonito pripojenje Krima kao kršenje međunarodnog prava te je i dalje predan punoj provedbi svoje politike nepriznavanja, među ostalim putem restriktivnih mjera i suradnjom na međunarodnim forumima;

9.  kategorički odbacuje rusku retoriku u kojoj se navodi mogućnost pribjegavanja oružju za masovno uništenje, u kontekstu već pogoršane i narušene globalne strukture neširenja naoružanja, razoružanja i kontrole naoružanja; podsjeća Rusku Federaciju na njezine međunarodne obveze i upozorava na opasnost od eskalacije sukoba na nuklearnu razinu; izražava zabrinutost zbog toga što je Ruska Federacija podigla razinu upozorenja za svoj nuklearni arsenal; podsjeća Rusku Federaciju da bilo koja provokacija na granici jedne od država članica ili napad na plovila u crnomorskom bazenu mogu dovesti do daljnje eskalacije sukoba;

10.  izražava neutješnu tugu zbog tragičnih gubitaka života i ljudske patnje uzrokovanih ruskom agresijom te naglašava da su napadi na civile i civilnu infrastrukturu, kao i neselektivni napadi, zabranjeni međunarodnim humanitarnim pravom te stoga predstavljaju ratne zločine;

11.  ističe da je potrebno posebno se usredotočiti na ranjive skupine, manjine te žene i djecu, s obzirom na to da su oni posebno pogođeni sukobima te im je potrebna posebna zaštita i potpora, posebno djeci u ustanovama, djeci bez pratnje i djeci s invaliditetom i drugim teškim bolestima, uključujući rak u dječjoj dobi, te naglašava da je potrebno osigurati da oni i dalje primaju potrebnu skrb i liječenje koje im spašava život te da ih treba odmah evakuirati na sigurno;

12.  poziva Komisiju i države članice da pruže dodatnu hitnu humanitarnu pomoć Ukrajini u suradnji s humanitarnim agencijama UN-a i drugim međunarodnim partnerskim organizacijama; apelira na Rusku Federaciju da humanitarnim agencijama UN-a omogući siguran i neometan pristup, među ostalim na područjima istočne Ukrajine koja privremeno nisu pod kontrolom vlade;

13.  pozdravlja predanost Komisije i francuskog predsjedništva Vijeća aktivaciji Direktive o privremenoj zaštiti(2) kako bi se svim izbjeglicama iz Ukrajine omogućio izravan pristup zaštiti; potiče države članice da odobre taj prijedlog na sastanku Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove 4. ožujka 2022.; potiče Vijeće da odgovornost za prihvat izbjeglica koje pristižu na vanjske granice EU-a ravnomjerno podijeli među državama članicama; poziva Komisiju da uspostavi mehanizam solidarnosti za premještanje izbjeglica iz Ukrajine koji su stigli u Poljsku, Mađarsku, Rumunjsku i Slovačku u druge države članice te poziva na zaustavljanje operacija vraćanja u Ukrajinu na razini EU-a; poziva države članice da produlje vize ukrajinskim studentima i drugim ukrajinskim nositeljima viza;

14.  pozdravlja aktivan pristup vlada Poljske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Slovačke i Moldove u održavanju granica otvorenima i osiguravanju evakuacije, skloništa, hitne i liječničke pomoći, kao i azila osobama koje bježe od rata u Ukrajini i očekivanog progona, kako ukrajinskim tako i neukrajinskim državljanima; poziva Vijeće i Komisiju da osiguraju dodatna sredstva za te zemlje jer su one primarna mjesta ulaska ukrajinskih izbjeglica u EU; poziva Vijeće i Komisiju da ne suspendiraju sporazum o ukidanju viza s Ukrajinom; poziva sve države članice da prihvate neukrajinske državljane koji bježe od sukoba i rata iz Rusije kao osobe koje su uložile prigovor savjesti; podsjeća sve države članice EU-a na njihovu odgovornost da poštuju temeljna prava svih tražitelja azila koji traže sigurnost u Uniji, bez obzira na njihovo državljanstvo, te da zaustave prisilno vraćanje; osuđuje rasizam s kojim se suočavaju studenti iz Afrike i s Bliskog istoka kojima je onemogućen ukrcaj u autobuse i vlakove u Ukrajini kako bi došli do granice ili koji su zaustavljeni na granici i time spriječeni u traženju sigurnosti;

15.  pozdravlja brzo donošenje sankcija Vijeća u cilju uvjeravanja Ruske Federacije da prestane s napadima na Ukrajinu; međutim, u svjetlu najnovijih napada, uključujući napade na rezidencijalna područja i civilnu infrastrukturu, ustraje na potrebi za donošenjem dodatnih strogih sankcija;

16.  poziva na proširenje opsega sankcija i na to da sankcije budu usmjerene na strateško oslabljivanje ruskoga gospodarstva i industrijske baze, posebno vojno-industrijskog kompleksa, a time i sposobnosti Ruske Federacije da u budućnosti prijeti međunarodnoj sigurnosti, kao i na to da se sankcije prošire na Bjelarus na temelju njegove izravne potpore ruskoj invaziji Ukrajine;

17.  posebno poziva na ograničavanje uvoza najvažnije ruske izvozne robe, uključujući naftu i plin, na zabranu novih ulaganja EU-a u Rusku Federaciju, kao i novih ruskih ulaganja u EU, na blokiranje svih ruskih banaka iz europskog financijskog sustava, na to da se Ruskoj Federaciji i Bjelarusu zabrani korištenje sustava SWIFT te na nametanje sekundarnih sankcija bankama koje se budu koristile alternativnim rješenjima za SWIFT za povezane transakcije ili nametanje sankcija sličnih onima protiv ruskih banaka ili bankovnog sustava, te poziva na zabranu prikupljanja sredstava ili zaduživanja na europskim sekundarnim tržištima kapitala; poziva na zabranu pristupa javnoj nabavi EU-a za kupnju robe i usluga iz Rusije i Bjelarusa; poziva na zabranu izvoza visokotehnoloških i strateških proizvoda na rusko tržište; poziva na hitno blokiranje ili ukidanje svih programa suradnje s Rusijom u području istraživanja i inovacija uz potporu fondova EU-a te na obustavu međuregionalnih programa; poziva na zatvaranje luka EU-a za ruske brodove; poziva na to da se investicijskim fondovima i bankama koje su pod ruskom kontrolom, kao što je Međunarodna investicijska banka smjesta zabrani poslovanje u EU-u; poziva na uskraćivanje pristupa svim lukama EU-a za brodove čija se posljednja ili sljedeća luka pristajanja nalazi u Ruskoj Federaciji, osim u slučaju nužnih i opravdanih humanitarnih razloga; pozdravlja zabranu letova ruskih prijevoznika, kao i letova privatnih ruskih zrakoplova u zračnom prostoru EU-a; poziva na donošenje i odgovarajuću primjenu sličnih sankcija na Bjelarus;

18.  ističe da je potrebno zadržati dosljedan pristup sankcijama, bez izuzeća potaknutih sektorskim ili nacionalnim interesima; naglašava potrebu da države članice uvide i prihvate da će stroge sankcije protiv Ruske Federacije neizbježno imati negativne posljedice na njihovu gospodarsku situaciju te poziva Komisiju da utvrdi i omogući načine suzbijanja gospodarskih i socijalnih posljedica tih sankcija;

19.  naglašava da je potrebno učiniti sve kako bi se Rusija vratila za pregovarački stol; podsjeća da je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, kao regionalni mehanizam u skladu s poglavljem VIII. Povelje UN-a, i dalje organizacija koja je na prvom mjestu za mirno rješavanje sporova u regiji; poziva na primjenu mehanizama UN-a za rješavanje krize; poziva EU, njegove države članice i Sjedinjene Američke Države da nastave sa svojim diplomatskim naporima za okončanje rata u Ukrajini;

20.  poziva na hitan i bezuvjetan prekid vatre; zahtijeva da komunikacijski kanali s Rusijom ostanu otvoreni te da predmetne strane budu spremne za dijalog i pregovore sve dok prekid vatre ne stupi na snagu i rat se ne završi;

21.  ustraje u tome da sve buduće sankcije moraju i dalje biti blisko koordinirane s transatlantskim saveznicima i međunarodnim partnerima istomišljenicima kako bi se maksimalno povećala njihova učinkovitost;

22.  iznova poziva na znatno smanjenje energetske ovisnosti, posebno o ruskom plinu, nafti i ugljenu, među ostalim diversifikacijom izvora energije, uključujući proširenje terminala za ukapljeni prirodni plin i opskrbnih pravaca, razdvojeno skladištenje plina te povećanje energetske učinkovitosti i ubrzavanje prelaska na čistu energiju; poziva na konačno napuštanje plinovoda Sjeverni tok 2 i stoga pozdravlja odluku njemačke vlade o zaustavljanju postupka njegove certifikacije; poziva Komisiju i države članice da uspostave koordinacijski mehanizam i iskoriste sva moguća skladišta plina kako bi se osigurala neprekinuta opskrba plinom diljem EU-a; poziva države članice, Komisiju i Europsku središnju banku da pažljivo prate utjecaj ruskog napada na financijsku stabilnost i stabilnost cijena, posebno u vezi s energentima, te da razmotre odgovarajuće mjere za ublažavanje svih negativnih gospodarskih i socijalnih posljedica; poziva države članice da prekinu svaku suradnju s Rusijom u nuklearnom području, posebno s korporacijom Rosatom i njezinim podružnicama, što uključuje prekid suradnje s Rusijom u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju te ukidanje ili oduzimanje operativnih dozvola svim podružnicama koncerna Rosatom; ističe da bi sankcije mogle imati poseban učinak na europska kućanstva i da ona ne bi trebala plaćati cijenu ove krize; stoga poziva države članice da pripreme planove i subvencije za kućanstva kako bi se izbjeglo produbljivanje energetske krize;

23.  poziva na to da se postojeći globalni režim sankcija EU-a dopuni instrumentom za borbu protiv korupcije te da se brzo usvoje ciljane sankcije protiv pojedinaca odgovornih za korupciju na visokoj razini u Rusiji i Bjelarusu te oligarha i dužnosnika bliskih vodstvu; poziva države članice i saveznice u kojima postoje programi stjecanja boravišta ulaganjem da preispitaju sve korisnike takvog boravišnog statusa i opozovu dozvole vrlo imućnih ruskih pojedinaca i njihovih obitelji, posebno dozvole sankcioniranih pojedinaca i trgovačkih društava; ponovno poziva Komisiju i države članice da dosljedno provode i izvršavaju postojeća pravila o sprečavanju pranja novca, kao i da osiguraju veću transparentnost, posebno u pogledu financijskih sredstava koja ruska elita deponira ili troši u EU-u; ponavlja svoj poziv da se oligarsima koji su bliski ruskom vodstvu i njihovim obiteljima zamrzne imovina u EU-u te da im se ukinu schengenske vize;

24.  ponavlja da je NATO temelj kolektivne obrane država članica koje su saveznice NATO-a; pozdravlja jedinstvo između EU-a, NATO-a i drugih demokratskih partnera istomišljenika u suočavanju s ruskom agresijom, ali naglašava da je potrebno poboljšati kolektivni odvraćajući pristup, pripravnost i otpornost; potiče konsolidaciju pojačane buduće prisutnosti NATO-a u državama članicama koje su geografski najbliže ruskom agresoru i sukobu; ističe klauzule EU-a o uzajamnoj pomoći i solidarnosti te poziva na pokretanje zajedničkih vojnih vježbi;

25.  naglašava da ovaj napad od EU-a i NATO-a zahtijeva da budu spremni na sve mogućnosti; u tom pogledu pozdravlja aktivaciju obrambenih planova NATO-a i snaga NATO-a za odgovor te njihovo djelomično raspoređivanje, kao i raspoređivanje postrojbi saveznika NATO-a, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu, SAD i Kanadu, kako bi se ojačalo istočno krilo i spriječila svaka daljnja ruska agresija; ponovno poziva države članice EU-a da povećaju izdatke za obranu i osiguraju učinkovitije kapacitete te da u potpunosti iskoriste zajedničke obrambene napore u europskom okviru, posebno stalnu strukturiranu suradnju (PESCO) i Europski fond za obranu, kako bi se ojačao europski stup u okviru NATO-a, što će povećati sigurnost zemalja NATO-a i država članica;

26.  oštro osuđuje prijetnje Ruske Federacije državama članicama koje nisu saveznice NATO-a te ih poziva da razmotre mogućnosti za povećanje svoje sigurnosti; podržava njihovo suvereno pravo da odaberu vlastite sigurnosne politike; pozdravlja blisku suradnju između NATO-a i partnerskih zemalja Finske i Švedske;

27.  poziva na povećanje doprinosa za jačanje obrambenih kapaciteta Ukrajine; snažno podupire povijesnu odluku o dodjeli znatnih dodatnih sredstava kako bi se Ukrajini preko Europskog instrumenta mirovne pomoći i opskrbe vojnom opremom od strane država članica pružilo oružje za obranu; poziva na hitnu i potpunu provedbu te nove odluke te mjera pomoći Ukrajini koje su usvojene 2. prosinca 2021. u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći i obuhvaćaju financiranje vojnih medicinskih jedinica, uključujući poljske bolnice, inženjerske jedinice, jedinice za mobilnost i logistiku te potporu u području kibersigurnosti; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da omoguće brzu i učinkovitu provedbu tih odluka;

28.  poziva države članice da ubrzaju isporuku obrambenog oružja Ukrajini i odgovore na jasno utvrđene potrebe te da djeluju u skladu s člankom 51. Povelje UN-a, kojim se dopušta individualna i kolektivna samoobrana, da ojačaju obavještajnu suradnju s Ukrajinom u pogledu trenutačne agresije i da razmjenjuju satelitske snimke preko satelitskog centra Europske unije i drugih satelitskih sustava;

29.  prima na znanje odluku o premještaju osoblja civilne misije zajedničke sigurnosne i obrambene politike EU-a (savjetodavna misija EU-a) izvan Ukrajine kako bi se zajamčila osobna sigurnost te poziva na to da se posebna pozornost posveti sigurnosti lokalnog osoblja; poziva na hitnu ponovnu ocjenu mandata misije i njezino ažuriranje s pomoću komponente vojne obuke; podržava činjenicu da je na granici između Ukrajine i Republike Moldove / Pridnjestrovlja ojačana misija EU-a za pomoć na granici između Moldove i Ukrajine (EUBAM);

30.  ustraje u tome da je potrebno da EU, NATO i međunarodni partneri istomišljenici pojačaju svoju pomoć Ukrajini u području kibersigurnosti; pozdravlja činjenicu da je započelo raspoređivanje stručnjaka tima za brzi odgovor na kiberincidente (CRRT) koji se financira iz programa stalne strukturirane suradnje i poziva na potpunu primjenu režima EU-a za kibersankcije protiv pojedinaca, subjekata i tijela koji su odgovorni za razne kibernapade usmjerene na Ukrajinu ili su u njih uključeni; poziva na hitno preispitivanje zahtjeva Ukrajine upućenog Centru NATO-a za izvrsnost u području kiberobrane (CCDCOE) i poziva sve članice Centra da podrže taj zahtjev;

31.  osuđuje informacijsko ratovanje ruskih vlasti, državnih medija i saveznika kojim se omalovažavajućim sadržajem i lažnim narativima o EU-u, NATO-u i Ukrajini izazivaju podjele s ciljem stvaranja uvjerljivog temelja za negiranje ruskih zlodjela; stoga poziva sve države članice da odmah zamrznu licencije za emitiranje programa svim ruskim državnim medijskim kanalima, uključujući njihovo ponovno emitiranje; poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da poboljšaju alternativne internetske informacije o aktualnim događanjima na ruskom jeziku u svrhu borbe protiv dezinformacija, da osiguraju da se javne izjave EU-a prevedu na ruski jezik te da se obraćaju publici i platformama ruskog govornog područja; pozdravlja najavu predsjednice Komisije da će u EU-u biti zabranjeno emitiranje medija Russia Today i Sputnik te ponovo poziva Google i YouTube da zabrane korisničke račune koji šire ratnu propagandu;

32.  poziva EU i države članice da ukinu softverske licencije za vojnu i civilnu opremu u Rusiji i Bjelarusu, posebno onu koja se upotrebljava za komunikaciju i satelitsku navigaciju;

33.  ističe da EU mora i dalje jačati svoju otpornost na hibridne napade;

34.  poziva EU i njegove države članice da nastave pružati najveću moguću gospodarsku i financijsku potporu Ukrajini, kao i makrofinancijsku i tehničku pomoć kad god je to potrebno, uključujući u područjima povezanima s obranom i sigurnošću, da aktiviraju sve dostupne proračunske instrumente EU-a i razviju dugoročnu strategiju za potporu naporima Ukrajine u jačanju otpornosti njezinih demokratskih institucija i gospodarstva;

35.  poziva EU i njegove države članice da pripreme plan za pomoć Ukrajini i njezin oporavak u vrijednosti od više milijardi eura kako bi se poduprlo ukrajinsko gospodarstvo i obnova uništene infrastrukture; naglašava da je Ruska Federacija odgovorna za uništenje ukrajinske infrastrukture, uključujući civilne i stambene zgrade, kao i za znatne gospodarske gubitke, te da će biti obvezna nadoknaditi štetu prouzročenu svojim agresivnim djelovanjem;

36.  ponavlja svoju nepokolebljivu potporu suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti svih zemalja Istočnog partnerstva te poziva Komisiju i države članice da im pruže potporu, posebno Moldovi, u pružanju privremenog skloništa izbjeglicama iz Ukrajine i poboljšanju njihove otpornosti u područjima obrane, kibersigurnosti i strateške komunikacije protiv mogućih ruskih napada;

37.  poziva institucije EU-a da u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji i na temelju zasluga Ukrajini nastoje dodijeliti status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u te da u međuvremenu nastave raditi na njezinoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u skladu sa Sporazumom o pridruživanju;

38.  s velikom zabrinutošću primjećuje da Ruska Federacija neprestano pokušava destabilizirati zemlje zapadnog Balkana i da se upliće u njihove demokratske procese; osuđuje one koji su izrazili potporu Ruskoj Federaciji nakon njezine agresije na Ukrajinu i pohvaljuje potporu zemalja zapadnog Balkana koje su euroatlantske saveznice; duboko žali zbog činjenice da Srbija nije suglasna sa sankcijama EU-a protiv Rusije, što šteti njezinu procesu pristupanja EU-u, te ponavlja svoje očekivanje da se zemlje kandidatkinje za pristup EU-u neće uskladiti samo s pravnom stečevinom EU-a, nego i sa njezinom zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom;

39.  pozdravlja odluku Vijeća Europe da Ruskoj Federaciji oduzme pravo zastupanja i odluku Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) o okončanju njezina procesa pristupanja;

40.  izražava poštovanje i potporu ruskim i bjeloruskim građanima koji su posljednjih dana, riskirajući vlastitu sigurnost, izašli na ulice kako bi osudili rat pokrenut u ime Ruske Federacije i uz potporu nelegitimnog diktatora Bjelarusa, osuđuje uhićenje tisuća mirnih prosvjednika i poziva na njihovo trenutačno puštanje na slobodu;

41.  poziva EU i države članice da podrže proturatne pokrete u Rusiji i Bjelarusu u okviru kojih ljudi prosvjeduju protiv Putinove invazije na Ukrajinu;

42.  poziva druge međunarodne organizacije, posebno u području kulture i sporta, da također razmisle o obustavi sudjelovanja Rusije; u tom pogledu pozdravlja odluku Europske unije za radiodifuziju da spriječi sudjelovanje Rusije u natjecanju za pjesmu Eurovizije i odluku UEFA-e da Rusiji oduzme finale Lige prvaka, kao i odluke brojnih nacionalnih reprezentacija da ne igraju protiv Rusije u kvalifikacijskim utakmicama za svjetsko prvenstvo i drugim utakmicama; poziva druge sportske saveze da obustave sudjelovanje Rusije u svojim događanjima, te pozdravlja odluku FIFA-u da suspendira sudjelovanje Rusije na Svjetskom prvenstvu;

43.  poziva EU i države članice da smanje broj ruskih diplomatskih i konzularnih predstavništava u EU-u i državama članicama, a posebno i smjesta ako njihovo djelovanje uključuje vojsku;

44.  poziva Komisiju i države članice da podupru i zaštite borce za ljudska prava i civilno društvo u Rusiji i Bjelarusu, koji će se suočiti s ozbiljnom represijom, uključujući izdavanjem hitnih viza za izlazak iz Rusije i Bjelarusa ako to bude potrebno;

45.  naglašava da će EU i njegove države članice osigurati da počinitelji ratnih zločina i kršitelji ljudskih prava, uključujući one koji su im pomagali propagandom, odgovaraju za svoja djela; stoga poziva EU i njegove države članice da surađuju s međunarodnim tijelima u prikupljanju dokaza te da podrže i promiču nadležnost Međunarodnog kaznenog suda i istragu svih ratnih zločina počinjenih na državnom području Ukrajine od 20. veljače 2014. kako bi se Vladimir Putin i Aljaksandr Lukašenka priveli pravdi;

46.  pozdravlja sazivanje posebne sjednice Opće skupštine Ujedinjenih naroda kako bi se naglasilo da međunarodna zajednica snažno osuđuje djela počinjena u ime Ruske Federacije protiv Ukrajine, i predloženu rezoluciju kojom se poziva na sankcije protiv Ruske Federacije kao agresora; žali zbog ruskog veta na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o okončanju vojne ofenzive Ruske Federacije protiv Ukrajine;

47.  poziva na pokretanje istrage Vijeća sigurnosti UN-a u skladu s poglavljem VI. Povelje UN-a (članci 34. – 35.); poziva Kinu kao stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a da u potpunosti poštuje suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju kako bi se okončala trenutačna agresija koja ugrožava međunarodnu stabilnost;

48.  osuđuje Rusku Federaciju zbog provođenja vojnih operacija u neposrednoj blizini kritične infrastrukture, kao što su nuklearne elektrane, brane i tvornice kemikalija; ozbiljno je zabrinut zbog stanja u nuklearnoj elektrani u Čornobilju nakon što su je ruske snage zauzele, što je dovelo do kršenja svih mogućih propisa o sigurnosti nuklearnih elektrana, te se ona koristi kao odskočna daska za ofenzivu na Kijev, uključujući topničko granatiranje; poziva međunarodnu zajednicu da pomno prati situaciju te poziva na hitan sastanak Vijeća guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju o posljedicama koju ruska agresija ima na nuklearnu sigurnost;

49.  s velikom zabrinutošću primjećuje okupaciju i kontrolu nad nuklearnom elektranom u Čornobilju od strane ruskih vojnih snaga; traži od Međunarodne agencije za atomsku energiju da osnuje posebnu radnu skupinu za praćenje djelovanja Ruske Federacije u pogledu sigurnosti nuklearnih lokacija, postrojenja i goriva;

50.  poziva institucije EU-a da procijene utjecaj rata na okoliš u regiji;

51.  iznimno je zabrinut zbog saveza stranaka krajnje desnice zastupljenih u Europskom parlamentu i ruske vladajuće stranke te zbog njihova utjecaja na naše demokracije, kao i zbog stranog i prikrivenog financiranja stranaka, pojedinaca i pokreta čiji je cilj društvena rascjepkanost i destabilizacija EU-a;

52.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te predsjedniku, vladi i parlamentu Bjelarusa.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0515. (2) Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).