Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 4. stavak 3. i članak 49. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 21. stavke  1. i 2., članak 77. stavak 2. točku (a), članak 79. stavak 2. i članke 80., 82., 87., 114., 311., 337. i 352. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, osobito članke 7., 8. i 20.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito njezin članak 8.,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2003/86/EZ od 22. rujna 2003. o pravu na spajanje obitelji(1) („Direktiva o spajanju obitelji”),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem(2) („Direktiva o dugotrajnom boravištu”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2018/1806 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ(4),

–  uzimajući u obzir kriterije iz Kopenhagena i skup pravila Unije (pravna stečevina) koje država kandidatkinja mora usvojiti, provesti i čije poštovanje mora osigurati kako bi mogla pristupiti Uniji, osobito poglavlja 23. i 24.,

–  uzimajući u obzir pisma opomene Komisije od 20. listopada 2020. upućena Cipru i Malti kojima je pokrenula postupke zbog povrede prava u pogledu njihovih programa za stjecanje državljanstva ulaganjem,

–  uzimajući u obzir pismo Komisije Bugarskoj od 20. listopada 2020. u kojem se ističe zabrinutost u pogledu programa za stjecanje državljanstva ulaganjem i traže dodatne pojedinosti,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 23. siječnja 2019. naslovljeno „Investor Citizenship and Residence Schemes in the European Union” („Programi stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem u Europskoj uniji”),

–  uzimajući u obzir izlaganje Komisije od 20. srpnja 2021. o paketu od četiri zakonodavna prijedloga za jačanje pravila EU-a o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o građanstvu Europske unije na prodaju(5), Rezoluciju od 26. ožujka 2019. o financijskom kriminalu, utaji poreza i izbjegavanju plaćanja poreza(6), Rezoluciju od 18. prosinca 2019. o vladavini prava na Malti nakon nedavnih otkrića u slučaju ubojstva Daphne Caruane Galizije(7), Rezoluciju od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnoj politici Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma – akcijski plan Komisije i druga nedavna događanja(8), Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju(9), Rezoluciju od 29. travnja 2021. o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i vladavini prava u Malti(10),

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja od 17. listopada 2018. naslovljenu „Citizenship by Investment (CBI) and Residency by Investment (RBI) schemes in the EU” („Programi stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem u EU-u”),

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja od 22. listopada 2021. naslovljenu „Avenues for EU action on citizenship and residence by investment schemes - European Added Value Assessment” („Djelovanje EU-a u području programa za stjecanje državljanstva i boravišta ulaganjem – procjena europske dodane vrijednosti”) („studija Odjela za europsku dodanu vrijednost u okviru EPRS-a”),

–  uzimajući u obzir studiju iz srpnja 2018. koju je društvo Milieu Ltd provelo za Komisiju pod nazivom „Factual analysis of Member States Investors’ Schemes granting citizenship or residence to third-country nationals investing in the said Member State – Study Overview” („Činjenična analiza programa država članica za dodjelu državljanstva ili boravišta državljanima trećih zemalja koji ulažu u predmetnu državu članicu – pregled studije”),

–  uzimajući u obzir aktivnosti Skupine za praćenje demokracije, vladavine prava i temeljnih prava (DRFMG), osnovane u okviru Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, o ovom pitanju, a posebno razmjenu mišljenja s, među ostalim, Komisijom, akademskom zajednicom, civilnim društvom i novinarima od 19. prosinca 2019., 11. rujna 2020. i 4. prosinca 2020. i posjet te Skupine Malti 19. rujna 2018.,

–  uzimajući u obzir članke 47. i 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0028/2022),

A.  budući da je predsjednica Komisije von der Leyen, prije nego što je njezin mandat potvrdio Parlament, u Političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju za razdoblje 2019. – 2024.(11) obećala da će podržati pravo inicijative Parlamenta i da će odgovoriti zakonodavnim aktom kada Parlament donese rezolucije u kojima se od Komisije traži da podnese zakonodavne prijedloge;

B.  budući da je predsjednica Komisije von der Leyen u svojem govoru o stanju Unije 16. rujna 2020. izjavila: „Bilo da je riječ o nadređenosti europskog prava, slobodi tiska, neovisnosti pravosuđa ili o prodaji zlatnih putovnica. Europske vrijednosti nisu na prodaju.”;

C.  budući da nekoliko država članica provodi programe stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem kojima se državljanima trećih zemalja dodjeljuje državljanstvo ili status osobe s boravištem u zamjenu za prvenstveno financijsku naknadu u obliku „pasivnih” kapitalnih ulaganja; budući da za takve programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem postoje minimalni zahtjevi u pogledu fizičke prisutnosti i da se njima nudi „ubrzano” stjecanje državljanstva ili statusa osobe s boravištem u državi članici u usporedbi s konvencionalnim načinima; budući da se vrijeme obrade zahtjeva znatno razlikuje među državama članicama(12); budući da se jednostavnost stjecanja državljanstva ili boravišta korištenjem takvih programa drastično kosi s preprekama u traženju međunarodne zaštite, zakonitih migracija ili naturalizacije konvencionalnim načinima;

D.  budući da postojanje programa stjecanja državljanstva ulaganjem utječe na sve države članice jer se odlukom jedne države članice o dodjeli državljanstva za ulaganja automatski dodjeljuju prava u odnosu na druge države članice, osobito pravo na slobodno kretanje, aktivno i pasivno biračko pravo na lokalnim i europskim izborima, pravo na konzularnu zaštitu ako nema predstavništva izvan Unije, te pravo na pristup unutarnjem tržištu radi obavljanja gospodarskih aktivnosti; budući da programi stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem u pojedinačnim državama članicama također stvaraju znatne vanjske učinke na druge države članice, kao što su rizici povezani s korupcijom i pranjem novca; budući da ti vanjski učinci opravdavaju reguliranje na razini Unije;

E.  budući da je građanstvo Unije jedinstven i temeljni status koji se dodjeljuje građanima Unije i koji nadopunjuje nacionalno državljanstvo te predstavlja jedno od glavnih postignuća integracije Unije, kojim se građanima diljem Unije dodjeljuju jednaka prava;

F.  budući da je dodjela nacionalnog državljanstva pravo država članica, ta se prerogativa mora izvršavati u dobroj vjeri, u duhu uzajamnog poštovanja, transparentno, u skladu s načelom lojalne suradnje i uz puno poštovanje prava Unije; budući da je Unija donijela mjere za usklađivanje načina zakonite migracije u Uniju i prava povezanih s pravom boravka, kao što je Direktiva o dugotrajnom boravištu;

G.  budući da provedba programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem dovodi do komodifikacije građanstva Unije; budući da se komodifikacijom prava krše vrijednosti Unije, a posebno jednakost; budući da su načini zakonite migracije u Uniju i prava povezana s boravištem već obuhvaćeni pravom Unije, kao što je Direktiva o dugotrajnom boravištu;

H.  budući da Bugarska, Cipar i Malta trenutačno imaju zakonodavstvo kojim se omogućuje funkcioniranje programa stjecanja državljanstva ulaganjem; budući da je bugarska vlada predložila zakonodavstvo kojim će okončati svoj program stjecanja državljanstva ulaganjem; budući da je 13. listopada 2020. ciparska vlada najavila da će obustaviti svoj program stjecanja državljanstva; budući da je ciparska vlada najavila dovršetak razmatranja svih neriješenih zahtjeva za ciparsko državljanstvo zaprimljenih prije studenoga 2020.; budući da i neke druge države članice u izvanrednim postupcima nagrađuju velike ulagače državljanstvom;

I.  budući da Bugarska, Cipar, Estonija, Grčka, Irska, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal i Španjolska trenutačno provode programe stjecanja boravišta ulaganjem s minimalnim razinama ulaganja u rasponu od 60 000 EUR (Latvija) do 1 250 000 EUR (Nizozemska); budući da je privlačenje ulaganja uobičajena metoda održavanja dobrog funkcioniranja gospodarstava država članica, ali ono ne bi trebalo predstavljati pravne i sigurnosne rizike za građane Unije;

J.  budući da se u studiji Odjela za europsku dodanu vrijednost u okviru EPRS-a procjenjuje da je odobreno 42 180 zahtjeva u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem te da je više od 132 000 osoba, uključujući članove obitelji podnositelja zahtjeva iz trećih zemalja, dobilo boravište ili državljanstvo u državama članicama u okviru programa za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem, pri čemu se ukupna ulaganja procjenjuju na 21,4 milijarde EUR(13);

K.  budući da se zahtjevi u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem često obrađuju uz pomoć komercijalnih posrednika koji bi mogli ostvarivati postotak naknade za prijavu; budući da su u nekim državama članicama komercijalni posrednici imali ulogu u razvoju i promicanju programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem;

L.  budući da je Komisija pokrenula postupke zbog povrede prava protiv Cipra i Malte na temelju činjenice da dodjela građanstva Unije za unaprijed određena plaćanja ili ulaganja bez ikakve povezanosti s predmetnim državama članicama ugrožava bit građanstva Unije;

M.  budući da programi stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem u različitoj mjeri predstavljaju rizike, uključujući rizike od korupcije, pranja novca, sigurnosnih prijetnji, izbjegavanja plaćanja poreza, makroekonomske neravnoteže, pritiska na sektor nekretnina, čime se smanjuje pristup stanovanju, te narušavanja integriteta unutarnjeg tržišta; budući da je teško potkrijepiti razmjere tih rizika zbog nedostatka informacija i transparentnosti te zato što se njima trenutačno ne upravlja u dovoljnoj mjeri, što dovodi do slabih provjera i nedostatka dužne pažnje u odnosu na podnositelje zahtjeva u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem u državama članicama; budući da bi trebalo na odgovarajući način procijeniti sve te rizike te povećati transparentnost u pogledu provedbe i posljedica programa;

N.  budući da istraživanja upućuju na to da su države članice s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem izloženije rizicima povezanima s financijskom tajnom i korupcijom nego druge države članice;

O.  budući da se postojećim pravom Unije ne predviđa sustavno savjetovanje s opsežnim informacijskim sustavima Unije za provjere podobnosti podnositelja zahtjeva u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem; budući da se postojećim pravilima Unije i nacionalnim pravilima ne zahtijeva provođenje postupaka provjere prije dodjele državljanstva ili boravišta u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem; budući da države članice ne provjeravaju uvijek baze podataka, ne primjenjuju temeljite postupke niti dijele rezultate provjera i postupaka;

P.  budući da je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) izdala smjernice o ograničavanju izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja zlouporabom programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem(14);

Q.  budući da je inicijativa Komisije za osnivanje skupine stručnjaka za programe stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem bila usmjerena na dogovor predstavnika država članica o zajedničkom skupu sigurnosnih provjera, ali da ta skupina nije predložila takav zajednički skup sigurnosnih provjera; budući da se ta skupina nije sastala od 2019.;

R.  budući da neke treće zemlje uvrštene u Prilog II. Uredbi (EU) 2018/1806 čiji građani imaju pristup Uniji bez vize provode programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem s niskim zahtjevima u pogledu boravišta ili bez njih te slabim sigurnosnim provjerama, posebno u pogledu zakonodavstva o sprečavanju pranja novca; budući da se takvi programi stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem oglašavaju kao „zlatne putovnice” s izričitom svrhom omogućavanja putovanja u Uniju bez vize; budući da neke države kandidatkinje imaju slične programe uz dodatnu korist koja se očekuje od budućeg članstva u Uniji;

S.  budući da korisnici programa stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem odmah počinju uživati slobodu kretanja(15) unutar schengenskog područja nakon što im je dodijeljen novi status boravišta ili državljanstva;

T.  budući da je pravo trećih zemalja da svojim građanima dopuste promjenu imena rizik jer bi državljani trećih zemalja mogli steći državljanstvo treće zemlje u okviru programa stjecanja državljanstva ulaganjem te potom promijeniti svoje ime i ući u Uniju pod tim novim imenom;

U.  budući da su ciparske vlasti 15. listopada 2021. najavile da će ukinuti državljanstvo 39 stranih ulagača i šest članova njihovih obitelji koji su postali ciparski državljani u okviru programa stjecanja državljanstva ulaganjem; budući da je nešto više od polovice od 6779 putovnica koje je Cipar izdao u okviru tog programa u razdoblju između 2007. i 2020. izdano bez provođenja dostatnih provjera podobnosti podnositelja zahtjeva(16);

V.  budući da je Komisija 2019. zaključila da nedostaju jasni statistički podaci o primljenim, prihvaćenim i odbijenim zahtjevima za dodjelu državljanstva i boravišta ulaganjem ili da su oni nedostatni;

W.  budući da su programi stjecanja boravišta ulaganjem vrlo specifične prirode; budući da bi sve izmjene prava Unije uvedene za podnositelje zahtjeva u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem trebale biti usmjerene upravo na taj oblik statusa boravišta i da ne bi trebale negativno utjecati na prava podnositelja zahtjeva u pogledu drugih oblika statusa boravišta, kao što su studenti, radnici i članovi obitelji; budući da se više razine sigurnosnih provjera za podnositelje zahtjeva u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem ne bi trebale primjenjivati na one koji podnose zahtjev za boravište u Uniji u okviru programa stjecanja boravišta koji su već obuhvaćeni pravom Unije;

X.  budući da crnogorska vlada nije odlučila prekinuti svoj program stjecanja državljanstva ulaganjem, iako je ukazala na važnost potpunog i učinkovitog postupnog ukidanja tog programa stjecanja državljanstva ulaganjem što je prije moguće; poziva crnogorsku vladu da to učini bez odgode;

1.  smatra da su programi kojima se dodjeljuje državljanstvo na temelju financijskog ulaganja (programi stjecanja državljanstva ulaganjem), poznati i kao „zlatne putovnice”, sporni s etičkog, pravnog i ekonomskog stajališta i predstavljaju nekoliko ozbiljnih sigurnosnih rizika za građane Unije, kao što su rizici koji proizlaze iz pranja novca i korupcije; smatra da nepostojanje zajedničkih standarda i usklađenih pravila o programima kojima se odobrava boravište na temelju financijskog ulaganja (programi stjecanja boravišta ulaganjem) također može predstavljati takve sigurnosne rizike, utjecati na slobodno kretanje osoba unutar schengenskog područja i doprinijeti narušavanju integriteta Unije;

2.  podsjeća na svoje stajalište da programi stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem sami po sebi predstavljaju niz ozbiljnih rizika i da bi ih sve države članice trebale postupno ukinuti(17); ponavlja da od Rezolucije od 16. siječnja 2014. o građanstvu Europske unije na prodaju Komisija i države članice nisu poduzele dostatne mjere za suzbijanje tih programa;

3.  smatra da se programima stjecanja državljanstva ulaganjem dovodi u pitanje bit građanstva Unije, koje je jedno od najvećih postignuća integracije Unije, čime se njezinim građanima dodjeljuje jedinstven i temeljni status, uključujući pravo na glasovanje na europskim i lokalnim izborima;

4.  smatra da građanstvo Unije nije roba koja se može staviti na tržište ili prodati te da u Ugovorima nikada nije bilo zamišljeno kao takvo;

5.  potvrđuje da je reguliranje stjecanja državljanstva prvenstveno u nadležnosti država članica, ali naglašava da se ta nadležnost mora izvršavati u dobroj vjeri, u duhu uzajamnog poštovanja, transparentno, uz dužnu pažnju i propisne provjere, u skladu s načelom lojalne suradnje i uz puno poštovanje prava Unije(18); smatra da, ako države članice ne postupaju potpuno u skladu s tim standardima i načelima, postoji pravna osnova za djelovanje Unije; smatra da bi se nadležnost Unije nedvojbeno mogla temeljiti na članku 21. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u pogledu određenih aspekata nacionalnog prava država članica(19);

6.  smatra da su povlašteni uvjeti i ubrzani postupci koji se primjenjuju na ulagače u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, u usporedbi s uvjetima i postupcima za ostale državljane trećih zemalja koji žele dobiti međunarodnu zaštitu, boravište ili državljanstvo, diskriminirajući, nepravedni i da mogu ugroziti dosljednost pravne stečevine Unije u području azila i migracija;

7.  smatra da programe stjecanja državljanstva ulaganjem treba razlikovati od programa stjecanja boravišta ulaganjem zbog razlike u ozbiljnosti rizika koje oni predstavljaju te stoga iziskuju prilagođen zakonodavni i politički pristup Unije; potvrđuje vezu između programa stjecanja boravišta ulaganjem te državljanstva jer stečeno boravište može olakšati pristup državljanstvu;

8.  napominje da tri države članice imaju programe stjecanja državljanstva, odnosno Bugarska (iako je bugarska vlada podnijela zakonodavni prijedlog za ukidanje programa stjecanja državljanstva ulaganjem), Cipar i Malta, te da 12 država članica ima programe stjecanja boravišta ulaganjem, s različitim iznosima i mogućnostima ulaganja te s različitim standardima provjera i postupaka; žali zbog toga što bi te razlike mogle potaknuti natjecanje u privlačenju podnositelja zahtjeva među državama članicama te dovesti do utrke prema dnu u smislu snižavanja standarda provjere i smanjenja dužne pažnje kako bi se potaknulo korištenje tih programa(20);

9.  smatra da uloga posrednika u razvoju i promicanju programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, kao i u pripremi pojedinačnih zahtjeva, često bez transparentnosti ili odgovornosti, predstavlja sukob interesa koji je podložan zlouporabi te da je stoga potrebna stroga i obvezujuća regulacija takvih posrednika, koja nadilazi puku samoregulaciju i kodekse ponašanja; traži prestanak pružanja usluga posrednika u slučaju programa stjecanja državljanstva;

10.  žali zbog nepostojanja sveobuhvatnih sigurnosnih provjera, postupaka provjere i dužne pažnje u državama članicama koje imaju programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem; napominje da države članice ne provjeravaju uvijek dostupne baze podataka Unije i ne razmjenjuju informacije o ishodu takvih provjera i postupaka, što omogućuje uzastopne zahtjeve u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem diljem Unije; poziva države članice da to čine; smatra da tijela država članica moraju imati uspostavljene odgovarajuće postupke za provjeru podnositelja zahtjeva za stjecanje državljanstva i boravišta ulaganjem jer je dodjela prava boravišta i državljanstva odgovornost države te se tijela država članica ne smiju oslanjati na provjere podobnosti i postupke dubinske analize koje provode posrednici i drugi nedržavni akteri, iako se države članice mogu koristiti relevantnim informacijama neovisnih nedržavnih aktera; izražava zabrinutost zbog nekih država članica u kojima su, prema navodima, zahtjevi za državljanstvo prihvaćeni čak i ako podnositelji zahtjeva nisu ispunili sigurnosne zahtjeve;

11.  žali zbog toga što Skupina stručnjaka za programe stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem, sastavljena od predstavnika država članica, nije postigla dogovor o zajedničkom skupu sigurnosnih provjera što joj je naloženo da učini do kraja 2019.; smatra da nepostizanje dogovora o zajedničkom skupu sigurnosnih provjera pokazuje ograničenja međuvladinog pristupa u tom pogledu i naglašava potrebu za djelovanjem Unije;

12.  žali zbog činjenice da zahtjevi u pogledu boravišta koji se moraju ispuniti za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem u okviru takvih programa država članica ne uključuju uvijek neprekidnu i stvarnu fizičku prisutnost te ih je teško nadzirati, čime potencijalno privlače podnositelje zahtjeva u zloj vjeri koji kupuju nacionalno državljanstvo isključivo radi pristupa teritoriju i unutarnjem tržištu Unije bez ikakve povezanosti s predmetnom državom članicom;

13.  poziva države članice da učinkovito osiguraju provedbu zahtjeva fizičkog boravišta za državljane trećih zemalja koji žele dobiti status osobe s dugotrajnim boravištem u skladu s Direktivom o dugotrajnom boravištu, a koji nisu ispunili zahtjev od pet godina neprekidnog i zakonitog boravka, što je uvjet iz te direktive;

14.  pozdravlja postupke zbog povrede prava koje je Komisija u listopadu 2020. pokrenula protiv Cipra i Malte u vezi s njihovim programima stjecanja državljanstva ulaganjem; poziva Komisiju da nastavi s tim postupcima jer bi se njima moglo dodatno razjasniti kako bi se pitanje programa stjecanja državljanstva ulaganjem moglo riješiti, uz ovdje predložene zakonodavne mjere te da, ako je to opravdano, pokrene daljnje postupke zbog povrede prava protiv država članica za programe stjecanja boravišta ulaganjem; poziva Komisiju da pažljivo prati sve programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem diljem Unije, izvješćuje o njima i poduzima mjere u vezi s njima;

15.  smatra da je zakonodavstvo Unije o sprečavanju pranja novca ključan element u suzbijanju rizika koje predstavljaju programi stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem; pozdravlja činjenicu da se paket zakonodavnih prijedloga Komisije od 20. srpnja 2021. o sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma odnosi na programe stjecanja boravišta ulaganjem, posebno time što se njime promiče uključivanje posrednika na popis obveznika; međutim, smatra da će i dalje postojati nedostaci, kao što je činjenica da javni subjekti koji obrađuju zahtjeve za stjecanje državljanstva ili boravišta ulaganjem neće biti uvršteni na popis obveznika;

16.  napominje da je posebno teško pratiti i procjenjivati zahtjeve u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem kada se odnose na zajedničke zahtjeve koji uključuju različite članove obitelji; napominje da se u okviru određenih nacionalnih sustava stjecanja boravišta ulaganjem pravo boravka može dodijeliti na temelju obiteljskih, osobnih ili drugih veza s glavnim podnositeljima zahtjeva; napominje da se prava na spajanje obitelji u skladu s Direktivom o pravu na spajanje obitelji primjenjuju nakon dobivanja boravišnog statusa u državi članici, čime se članovima obitelji omogućuje ulazak u Uniju bez dodatnih posebnih provjera koje se obično zahtijevaju u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem;

17.  napominje da rizik proizlazi iz trećih zemalja koje imaju programe stjecanja državljanstva ulaganjem i čiji građani imaju pravo na putovanje u Uniju(21) bez vize jer državljani trećih zemalja mogu kupiti državljanstvo tih trećih zemalja isključivo kako bi mogli ući u Uniju bez dodatnih provjera; naglašava da se rizici povećavaju za zemlje kandidatkinje za članstvo u Uniji koje imaju programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem(22) jer očekivane koristi od budućeg članstva u Uniji i putovanja bez viza unutar područja Unije mogu imati određenu ulogu;

18.  smatra da bi, s obzirom na posebne rizike koje predstavljaju programi stjecanja državljanstva ili boravišta ulagačima i njima svojstvenu neusklađenost s načelom lojalne suradnje, kao što je potvrđeno u Komisijinim postupcima zbog povrede prava koji su u tijeku protiv dviju država članica, programe stjecanja državljanstva ili boravišta trebalo u potpunosti ukinuti u svim državama članicama te traži da Komisija prije kraja svojeg trenutačnog mandata podnese prijedlog akta u tu svrhu koji bi se mogao temeljiti na članku 21. stavku 2., članku 79. stavku 2., članku 114. ili članku 352. UFEU-a;

19.  smatra da će postupno ukidanje programa stjecanja državljanstva ulaganjem zahtijevati prijelazno razdoblje i vjeruje da je financijski doprinos proračunu Unije, kao konkretan izraz solidarnosti koji proizlazi, među ostalim, iz članka 80. UFEU-a, opravdan za obje vrste programa sve dok se potpuno ne ukinu svi programi stjecanja državljanstva ulaganjem, s obzirom na to da su programi stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem oportunistički i imaju ozbiljne posljedice za Uniju i države članice; stoga traži od Komisije da tijekom 2022., na temelju članka 311. UFEU-a, podnese prijedlog za uspostavu nove kategorije vlastitih sredstava Unije koja bi se sastojala od „mehanizma prilagodbe programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem” kojim bi se uvela pristojba u obliku značajnog postotka ulaganja u državama članicama u okviru programa stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem, a koji je razumno procijenjen na temelju svih negativnih vanjskih učinaka za Uniju u cjelini;

20.  smatra da je doprinos programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem realnom gospodarstvu država članica ograničen u smislu otvaranja radnih mjesta, inovacija i rasta jer se znatan dio ulaganja odnosi na izravna ulaganja u tržište nekretnina ili u fondove; smatra da bi velika ulaganja povezana s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem mogla utjecati na financijsku stabilnost, posebno u malim državama članicama u kojima bi priljev mogao činiti velik udio u BDP-u ili stranim ulaganjima(23); traži od Komisije da tijekom 2022. na temelju članka 79. stavka 2. i članaka 80., 82., 87. i 114. UFEU-a podnese prijedlog akta koji bi sadržavao pravila na razini Unije o ulaganjima u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem kako bi se povećala njihova dodana vrijednost za realno gospodarstvo i osigurale poveznice s prioritetima za gospodarski oporavak Unije;

21.  traži od Komisije da prije kraja trenutačnog mandata podnese prijedlog akta, prema potrebi dopunjen drugim zakonodavnim mjerama, koji bi se mogao temeljiti na članku 79. stavku 2. i člancima 80., 82., 87. i 114. UFEU-a, a kojim bi se sveobuhvatno regulirali različiti aspekti programa stjecanja boravišta ulaganjem u cilju usklađivanja standarda i postupaka te jačanja borbe protiv organiziranog kriminala, pranja novca, korupcije i utaje poreza, uključujući, među ostalim, sljedeće elemente:

22.  traži od Komisije da osigura i podrži visoke regulatorne standarde za programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem u slučaju da se na programe stjecanja boravišta ulaganjem primijeni sveobuhvatna regulacija prije potpunog ukidanja programa stjecanja državljanstva ulaganjem;

23.  pozdravlja obvezu koju su najavile države članice da će poduzeti mjere za ograničavanje prodaje državljanstva Rusima povezanima s ruskom vladom; poziva sve države članice da odmah prestanu provoditi svoje programe stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem za sve ruske podnositelje zahtjeva; potiče države članice da preispitaju sve odobrene zahtjeve ruskih državljana tijekom posljednjih nekoliko godina te da iskoriste sve mogućnosti u skladu s nacionalnim pravom i pravom Unije kako bi se osiguralo da nijedan pojedinac iz Rusije s financijskim, poslovnim ili drugim vezama s Putinovim režimom ne zadrži svoje državljanstvo i pravo na boravak ili da se ti pojedinci privremeno blokiraju u ostvarivanju tih prava; poziva Komisiju da provjeri takva preispitivanja koje su provele države članice i da hitno predstavi zakonodavni prijedlog za potpunu zabranu programa stjecanja državljanstva i boravka ulagačima za ruske državljane koji podliježu ciljanim mjerama;

24.  traži od Komisije da u svoj prijedlog uključi ciljane revizije postojećih pravnih akata Unije kojima bi se države članice mogle odvratiti od uspostave štetnih programa stjecanja boravišta ulaganjem jačanjem pravnih akata u području sprečavanja pranja novca te relevantnih odredaba Direktive o dugotrajnom boravištu;

25.  traži od Komisije da izvrši najveći mogući pritisak kako bi se osiguralo da treće zemlje koje imaju programe stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem i čiji građani u skladu s Prilogom II. Uredbi (EU) 2018/1806 imaju pravo putovati bez viza ukinu programe stjecanja državljanstva ulaganjem i reformiraju programe stjecanja boravišta ulaganjem kako bi ih uskladile s pravom i standardima Unije te od Komisije traži da 2022. na temelju članka 77. stavka 2. točke (a) UFEU-a podnese prijedlog akta kojim bi se u tom pogledu izmijenila Uredba (EU) 2018/1806; napominje da se u skladu s revidiranom metodologijom proširenja Unije pitanja povezana s programima stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem smatraju složenima i da se rješavaju u raznim pregovaračkim skupinama i poglavljima; naglašava važnost postupnog i pažljivog usklađivanja takvih programa zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja s pravom Unije; predlaže da se prestanak programâ stjecanja državljanstva ulaganjem i regulacija programa stjecanja boravišta ulaganjem uključe u kriterije za pristupanje;

26.  podsjeća predsjednicu Komisije na njezino obećanje u pogledu prava Parlamenta na inicijativu i na obećanje da će povodom zakonodavnih izvješća Parlamenta o vlastitoj inicijativi podnijeti zakonodavni akt u skladu s načelima prava Unije, što je navedeno u Političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju za razdoblje 2019. – 2024.; stoga očekuje od Komisije da postupi u skladu s tom rezolucijom i iznese konkretne zakonodavne prijedloge;

27.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju i priložene preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL L 251, 3.10.2003., str. 12. (2) SL L 16, 23.1.2004., str. 44. (3) SL L 303, 28.11.2018., str. 39. (4) SL L 141, 5.6.2015., str. 73. (5) SL C 482, 23.12.2016., str. 117. (6) SL C 108, 26.3.2021., str. 8. (7) SL C 255, 29.6.2021., str. 22. (8) SL C 371, 15.9.2021., str. 92. (9) SL C 445, 29.10.2021., str. 140. (10) SL C 506, 15.12.2021., str. 64. (11) „Ambicioznija Unija – Moj plan za Europu – Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024.”, kandidatkinja za predsjednicu Europske komisije Ursula von der Leyen, https://ec.europa.eu/info/sites/default/files/political-guidelines-next-commission_hr.pdf (12) Studija Odbora za europsku dodanu vrijednost u okviru EPRS-a, tablica 9., str. 28. – 29. (13) Studija Odbora za europsku dodanu vrijednost u okviru EPRS-a. (14) Preventing abuse of residence by investment schemes to circumvent the CRS, OECD, 19. veljače 2018. (Sprečavanje zlouporabe programa stjecanja boravišta ulaganjem u cilju izbjegavanja primjene zajedničkih standarda izvješćivanja), i Corruption Risks Associated with Citizen- and Resident-by-Investment Schemes (Korupcijski rizici povezani s programima stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem), OECD, 2019. (15) budući da Bugarska, Hrvatska, Cipar, Irska i Rumunjska nisu zemlje schengenskog prostora, državljanin treće zemlje s dozvolom boravka koju je izdala bilo koja od tih država članica ne uživa automatski slobodu kretanja unutar schengenskog prostora. (16) https://agenceurope.eu/en/bulletin/article/12814/25 (17) Rezolucije Europskog parlamenta od 18. prosinca 2019. o vladavini prava na Malti nakon nedavnih otkrića u slučaju ubojstva Daphne Caruane Galizije, od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnoj politici Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma – akcijski plan Komisije i druga nedavna događanja, od 17. prosinca 2020. o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju i od 29. travnja 2021. o ubojstvu Daphne Caruane Galizije i vladavini prava u Malti. (18) Vidjeti obrazloženje koje je Komisija iznijela u postupcima zbog povrede prava protiv Malte i Cipra u pogledu njihovih programa za dodjelu državljanstva ulagačima (https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/ip_20_1925) i sudsku praksu Suda Europske unije: presuda Suda od 7. srpnja 1992., Mario Vicente Micheletti i drugi/Delegación del Gobierno en Cantabria, C-369/90, ECLI:EU:C:1992:295; presuda Suda od 11. studenoga 1999., État belge/Fatna Mesbah, C-179/98, ECLI:EU:C:1999:549; presuda Suda od 20. veljače 2001., The Queen/Secretary of State for the Home Department, ex parte: Manjit Kaur, C-192/99, ECLI:EU:C:2001:106; presuda Suda od 2. ožujka 2010., Janko Rottman/Freistaat Bayern, C-135/08, ECLI:EU:C:2010:104; i presuda Suda od 12. ožujka 2019., M.G. Tjebbes i drugi/Minister van Buitenlandse Zaken, C-221/17, ECLI:EU:C:2019:189. (19) Studija Odbora za europsku dodanu vrijednost u okviru EPRS-a, str. 43. – 44. (20) Studija Odbora za europsku dodanu vrijednost u okviru EPRS-a, str. 57.; Preventing abuse of residence by investment schemes to circumvent the CRS (Sprečavanje zlouporabe programa stjecanja boravišta ulaganjem u cilju izbjegavanja primjene zajedničkih standarda izvješćivanja), OECD, 19. veljače 2018. (21) Antigva i Barbuda, Dominika, Grenada, Sveti Kristofor i Nevis te Sveta Lucija. (22) Srbija, Albanija, Turska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. (23) Studija Odbora za europsku dodanu vrijednost u okviru EPRS-a, str. 36. – 39.

PRIJEDLOZI SVEOBUHVATNOG ZAKONODAVNOG PAKETA

Prijedlog 1.: postupno ukidanje programa stjecanja državljanstva ulaganjem na razini Unije do 2025.

-  Na razini Unije trebalo bi uspostaviti sustav obavješćivanja s mjerljivim ciljnim vrijednostima, koji bi se primjenjivao isključivo na postojeće programe te stoga ne bi bilo moguće tim sustavom legitimizirati nove programe, a za maksimalan broj državljanstava koja se stječu u okviru programa stjecanja državljanstva ulaganjem u državama članicama, pri čemu bi se taj broj postupno smanjivao svake godine te bi 2025. dosegnuo nulu, što bi dovelo do potpunog ukidanja programa stjecanja državljanstva ulaganjem. Takvim postupnim ukidanjem omogućit će se državama članicama koje imaju programe stjecanja državljanstva ulaganjem da pronađu alternativne načine za privlačenje ulaganja i održavanje javnih financija. Takvo postupno ukidanje u skladu je s prethodnim stajalištem Parlamenta izraženim u nekoliko rezolucija te je nužno s obzirom na golem izazov koji programi stjecanja državljanstva ulaganjem predstavljaju za načelo lojalne suradnje u skladu s Ugovorima (članak 4. stavak 3. UEU-a).

-  Ovaj prijedlog mogao bi se temeljiti na članku 21. stavku 2. i članku 79. stavku 2. te, s obzirom na to da programi stjecanja državljanstva ulaganjem utječu i na unutarnje tržište, na članku 114. UFEU-a.

Prijedlog 2.: sveobuhvatna uredba koja obuhvaća sve programe stjecanja boravišta ulaganjem u Uniji

-  Kako bi se uzele u obzir posebnosti i raširenost programa stjecanja boravišta ulaganjem u državama članicama, potreban je poseban pravni okvir Unije u obliku uredbe. Takvom uredbom osigurat će se usklađenost na razini Unije, ograničiti rizici koje nose programi stjecanja boravišta ulaganjem i te će programe pratiti Unija, čime će se povećati transparentnost i poboljšati upravljanje. Uredbom se također žele odvratiti države članice od uspostave štetnih programa stjecanja boravišta ulaganjem.

-  Uredba bi trebala sadržavati standarde i postupke za veći stupanj dužne pažnje na razini Unije te stroge provjere podobnosti za podnositelje zahtjeva i izvora njihova bogatstva. Konkretno, nadležna tijela država članica trebala bi sustavno unakrsno provjeravati sve podnositelje zahtjeva u relevantnim nacionalnim bazama podataka, bazama podataka Unije i međunarodnim bazama podataka poštujući pritom standarde temeljnih prava. Trebala bi se provoditi neovisna provjera dostavljenih dokumenata, potpuna provjera podobnosti na temelju svih policijskih evidencija i uključenosti u prijašnje i trenutačne građanske i kaznene sporove, osobni razgovori s podnositeljima zahtjeva i temeljita provjera načina na koji je podnositelj zahtjeva stekao bogatstvo te razmjera njegova bogatstva u odnosu na prijavljeni dohodak. Postupak bi trebao pružiti dovoljno vremena za odgovarajući postupak temeljite provjere te bi trebao predvidjeti mogućnost retroaktivnog poništavanja pozitivnih odluka u slučajevima dokazanog netočnog prikazivanja ili prijevare.

-  Praksu podnošenja zajedničkih zahtjeva u okviru koje glavni podnositelj zahtjeva i članovi obitelji mogu biti dio istog zahtjeva, trebalo bi zabraniti: trebalo bi dopustiti samo pojedinačne zahtjeve koji podliježu pojedinačnim i strogim provjerama, uzimajući u obzir veze među podnositeljima zahtjeva. Stroge provjere trebale bi se primjenjivati i kada članovi obitelji uspješnih podnositelja zahtjeva mogu ostvariti prava na boravak na temelju pravila o spajanju obitelji ili drugih sličnih odredbi.

-  Važan element uredbe trebalo bi biti reguliranje posrednika, koje bi prema potrebi trebalo dopuniti drugim zakonodavnim mjerama. Trebalo bi obuhvatiti sljedeće:

(a)  postupak izdavanja dozvola na razini Unije za posrednike koji sadržava temeljit postupak s primjenom dužne pažnje i revizijom posredničkog trgovačkog društva, njegovih vlasnika i s njim povezanih društava. Dozvola bi se trebala obnavljati svake druge godine i biti uključena u javni registar Unije za posrednike. Ako su posrednici uključeni u zahtjeve, državama članicama trebalo bi dopustiti obradu takvih zahtjeva samo ako su ih pripremili posrednici s dozvolom Unije. Zahtjeve za izdavanje dozvola trebalo bi podnositi Komisiji, kojoj bi pri provedbi provjera i postupaka potporu pružila relevantna tijela, uredi i agencije Unije;

(b)  posebna pravila za aktivnosti posrednika. Ta pravila trebala bi obuhvaćati detaljna pravila o provjerama podobnosti, dužnoj pažnji i sigurnosnim provjerama koje posrednici moraju provoditi nad podnositeljima zahtjeva;

(c)  zabranu na razini Unije marketinških praksi za programe stjecanja boravišta ulaganjem u kojima se upotrebljava zastava Unije ili bilo koji drugi simboli povezani s Unijom na bilo kojem materijalu, internetskoj stranici ili dokumentima ili u kojima se programi stjecanja boravišta ulaganjem povezuju s bilo kakvim pogodnostima povezanima s Ugovorima ili pravnom stečevinom;

(d)  jasna pravila o transparentnosti posrednika i njihovu vlasništvu;

(e)  antikorupcijske mjere i najbolje prakse u pogledu primjene dužne pažnje koje treba donijeti u okviru organizacije posrednika, uključujući odgovarajuće plaće osoblja, pravilo dviju osoba (da svaki korak provjeravaju najmanje dvije osobe) i odredbe u pogledu davanja drugog mišljenja pri pripremi zahtjeva i provedbi provjera zahtjeva te rotaciju članova osoblja iz zemalja podrijetla podnositelja zahtjeva u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem;

(f)  zabranu kombiniranja savjetovanja s vladama o uspostavi i vođenju programa stjecanja boravišta ulaganjem sa svojim sudjelovanjem u pripremi zahtjeva. Takva kombinacija dovodi do sukoba interesa i stvara pogrešne poticaje. Nadalje, posrednicima se ne bi smjelo dopustiti da sami provode programe stjecanja boravišta ulaganjem za tijela država članica, već bi im se trebalo dopustiti da djeluju samo kao posrednici u pojedinačnim zahtjevima i samo ako im se pojedinačni podnositelji zahtjeva obrate. Aktivnosti posrednika u području općih javnih poslova trebale bi biti organizacijski odvojene od njihovih drugih aktivnosti i biti u skladu sa svim pravnim zahtjevima i kodeksima ponašanja na razini Unije i na nacionalnoj razini u pogledu transparentnosti;

(g)  okvir za praćenje, istrage i sankcije kako bi se osiguralo da posrednici postupaju u skladu s uredbom. Relevantna tijela za izvršenje zakonodavstva država članica trebala bi imati mogućnost provoditi tajne istrage, među ostalim i tako što bi se predstavljali kao potencijalni podnositelji zahtjeva. Sankcije bi trebale uključivati odvraćajuće novčane kazne i trebale bi, ako se povrede utvrde dvaput, dovesti do ukidanja dozvole za rad koju je izdala Unija.

-  Trebalo bi uvesti obvezu država članica da izvješćuju Komisiju o svojim programima stjecanja boravišta ulaganjem. Države članice trebale bi Komisiji podnositi detaljna godišnja izvješća o općim institucionalnim i upravljačkim elementima svojih programa, kao i o uspostavljenim mehanizmima praćenja. Trebale bi je izvješćivati i o pojedinačnim zahtjevima, među ostalim o odbijenim i odobrenim zahtjevima te razlozima za odobrenje ili odbijanje, primjerice zbog nepoštovanja odredbi o sprečavanju pranja novca. Statistički podaci trebali bi uključivati raščlambu podnositelja zahtjeva prema zemlji podrijetla i informacije o članovima obitelji i uzdržavanim članovima obitelji koji su stekli prava preko podnositelja zahtjeva u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem. Komisija bi trebala objaviti ta godišnja izvješća, prema potrebi redigirana u skladu s propisima o zaštiti podataka i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, te bi uz ta godišnja izvješća trebala objaviti svoju ocjenu tih izvješća.

-  Na razini Unije trebalo bi uspostaviti sustav prethodnog obavješćivanja svih drugih država članica i Komisije te savjetovanja s njima prije odobravanja boravišta u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem. Ako države članice ne ulože prigovor u roku od 20 dana, to bi trebalo značiti da nema prigovora na odobravanje boravišta(1). To bi svim državama članicama omogućilo otkrivanje dvostrukih ili naknadnih zahtjeva i provođenje provjera u nacionalnim bazama podataka. Tijekom tih 20 dana, Komisija bi u suradnji s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije (među ostalim preko njihovih časnika za vezu u trećim zemljama) trebala provoditi završne provjere zahtjeva na razini Unije u relevantnim bazama podataka Unije i međunarodnim bazama podataka te dodatne sigurnosne provjere i provjere podobnosti. Na temelju toga Komisija bi trebala izdati mišljenje državi članici. Države članice trebale bi ostati nadležne za donošenje odluke o tome hoće li u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem dodijeliti to pravo ili ne. Komisija bi trebala pružiti sve relevantne informacije kako bi pomogla istaknuti gdje su isti pojedinci podnijeli nekoliko neuspješnih zahtjeva.

-  Od država članica trebalo bi zahtijevati da učinkovito provjeravaju fizički boravak, među ostalim korištenjem mogućnosti utvrđivanja minimalnih zahtjeva za fizičku prisutnost, na svojem državnom području i da o njemu vode evidenciju u koju Komisija i agencije Unije imaju uvid. To bi trebalo obuhvaćati osobne sastanke s podnositeljima zahtjeva najmanje svake dvije godine i terenske posjete na adresi dotičnih pojedinaca.

-  Kako bi se suzbilo izbjegavanje plaćanja poreza, trebalo bi uvesti posebne mjere Unije za sprečavanje i suzbijanje izbjegavanja zajedničkog standarda izvješćivanja preko programa stjecanja boravišta ulaganjem, posebno poboljšanu razmjenu informacija među poreznim tijelima i financijsko-obavještajnim jedinicama(2).

-  Trebalo bi uvesti pravila o vrstama ulaganja koja se zahtijevaju u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem. Produktivna ulaganja u realno gospodarstvo trebala bi činiti znatnu većinu potrebnih ulaganja, u skladu s prioritetnim područjima zelene i digitalne ekonomske aktivnosti. Ulaganja u nekretnine, investicijske ili uzajamne fondove ili državne obveznice te izravne uplate u proračun države članice trebala bi biti ograničena na manji dio uloženog iznosa. Nadalje, sva plaćanja izravno u proračun države članice trebala bi biti ograničena kako ne bi došlo do proračunske ovisnosti o tom izvoru, a Komisija bi trebala zatražiti od država članica da procijene takva plaćanja u kontekstu europskog semestra.

-  Uredba bi se mogla temeljiti na članku 79. stavku 2. i člancima 80., 82. i 87. te, s obzirom na to da programi stjecanja boravišta ulaganjem utječu na unutarnje tržište, na članku 114. UFEU-a.

-  U slučaju da uredba ili bilo koji drugi zakonodavni akt koji se odnosi na programe stjecanja boravišta ulaganjem stupi na snagu prije potpunog ukidanja programa stjecanja državljanstva ulaganjem, sva bi se pravila primjenjiva na programe stjecanja boravišta ulaganjem trebala primjenjivati na programe stjecanja državljanstva ulaganjem kako bi se izbjeglo da se na te programe primjenjuju manje stroge kontrole nego na programe stjecanja boravišta ulaganjem.

Prijedlog 3.: nova kategorija vlastitih sredstava Unije, koja se sastoji od „mehanizma prilagodbe programa stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem”

-  Budući da se sve države članice i institucije Unije suočavaju s rizicima i troškovima programa stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem koji postoje u nekim državama članicama, opravdana je uspostava zajedničkog mehanizma koji se temelji na odgovarajućim podacima i informacijama s ciljem neutralizacije negativnih posljedica tih programa. Osim toga, vrijednost prodaje državljanstva ili viza država članica sama je po sebi povezana s pravima i slobodama Unije koje iz nje proizlaze. Uspostavom mehanizma prilagodbe programa stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem negativne posljedice koje snose sve države članice kompenziraju se pravičnim doprinosom u proračun Unije. To je pitanje solidarnosti između država članica koje provode programe stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem i ostalih država članica i institucija Unije. Kako bi taj mehanizam bio učinkovit, pristojba koja se plaća Uniji trebala bi biti utvrđena u obliku značajnog postotka ulaganja u državama članicama u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem, koji je razumno procijenjen na temelju svih negativnih vanjskih učinaka utvrđenih u programima.

-  Mehanizam bi se mogao uspostaviti u skladu s člankom 311. UFEU-a, u kojem se navodi da „Unija sebi osigurava sredstva potrebna za postizanje svojih ciljeva i provođenje svojih politika”, uključujući mogućnost da „[uspostavi] nove kategorije vlastitih sredstava ili [ukine] postojeće kategorije”. Daljnje provedbene mjere mogle bi se donijeti u obliku uredbe. Slično je učinjeno i za vlastita sredstva koja se temelje na plastičnom otpadu i koja su na snazi od 1. siječnja 2021. Ta mogućnost obuhvaća prilično dugotrajan proces formalnog donošenja odluke o vlastitim sredstvima, povezan s odgovarajućim nacionalnim ustavnim zahtjevima za njezino odobravanje. To bi se moglo kombinirati s pravnom osnovom članka 80. UFEU-a u kojem se navodi „načelo solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, uključujući i njegove financijske implikacije”, među ostalim u području imigracije.

Prijedlog 4.: ciljana revizija pravnih akata u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma

-  Komisija je učinila dobrodošao korak uključivanjem programa stjecanja boravišta ulaganjem u svoj paket zakonodavnih prijedloga od 20. srpnja 2021. za revidiranje pravnih akata u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma, posebno kad je riječ o posrednicima. Potrebno je uključiti i sljedeća tri elementa:

(a)  javna tijela koja sudjeluju u obradi zahtjeva u okviru programa stjecanja državljanstva ili boravišta ulaganjem treba uvrstiti na popis obveznika u skladu s pravnim aktima u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma, posebno člankom 3. točkom 3. Prijedloga uredbe o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma (2021/0239(COD));

(b)  bolja razmjena informacija o podnositeljima zahtjeva u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem među tijelima država članica na temelju pravnih akata u području sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma, posebno među financijsko-obavještajnim jedinicama;

(c)  pojačane mjere dubinske provjere koje je preporučio OECD kako bi se ublažili rizici koje predstavljaju programi dodjele boravišta ulaganjem, a koje treba predvidjeti za sve obveznike uključene u postupak u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem.

Prijedlog 5.: ciljana revizija Direktive o dugotrajnom boravištu

-  Komisija bi, kad iznese očekivane prijedloge revizija Direktive o dugotrajnom boravištu, trebala ograničiti mogućnost da državljani trećih zemalja koji su dobili boravišnu dozvolu u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem iskoriste povoljniji tretman u skladu s tom direktivom. To bi se moglo postići izmjenom članka 13. Direktive o dugotrajnom boravištu kako bi se suzilo njezino područje primjene izričitim isključivanjem korisnika programa stjecanja boravišta ulaganjem.

-  Komisija bi trebala poduzeti potrebne korake kako bi osigurala da se zakonit i neprekinut boravak od pet godina, kako je utvrđeno člankom 4. stavkom 1. Direktive o dugotrajnom boravištu, ne zaobilazi programima stjecanja boravišta ulaganjem, među ostalim osiguravanjem da države članice uvedu strože kontrole i obveze izvješćivanja za podnositelje zahtjeva u okviru programa stjecanja boravišta ulaganjem.

Prijedlog 6.: osiguravanje da treće zemlje ne primjenjuju štetne programe stjecanja državljanstva i boravišta ulaganjem

-  Programe trećih zemalja za stjecanje državljanstva ulaganjem trebalo bi uvrstiti u Uredbu (EU) 2018/1806 kao poseban element koji treba uzeti u obzir pri odlučivanju o uključivanju određene treće zemlje u priloge toj uredbi, tj. kao čimbenik za odlučivanje o trećim zemljama čiji su državljani izuzeti iz obveze posjedovanja vize. Taj bi element trebao biti uvršten u mehanizam suspenzije viza utvrđen u članku 8. te uredbe i u planirano praćenje.

-  Uredbi (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)(3) trebalo bi dodati novi članak o suradnji s trećim zemljama pri postupnom ukidanju njihovih programa stjecanja državljanstva ulaganjem i usklađivanju njihovih programa stjecanja boravišta ulaganjem s novom uredbom predloženom u navedenom prijedlogu 2.

-  Za zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje potpuno postupno ukidanje programa stjecanja državljanstva ulaganjem i stroga regulacija programa stjecanja boravišta ulaganjem trebali bi biti istaknut i ključan dio pristupnih kriterija.

(1) Slično sustavu utvrđenom u članku 22. Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.). (2) Vidjeti „Preventing abuse of residence by investment schemes to circumvent the CRS” (Sprečavanje zlouporabe programa stjecanja boravišta ulaganjem u cilju izbjegavanja primjene zajedničkih standarda izvješćivanja), OECD, 19. veljače 2018.; Direktiva Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.12.2014., str. 1.). (3) SL L 243, 15.9.2009., str. 1.