Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji i članke 8., 10. i 19. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 21. i 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2014.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća od 2. srpnja 2008., koji je podnijela Komisija, o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili uvjerenje, invaliditet, dob ili seksualnu orijentaciju (COM(2008)0426 – horizontalna direktiva o suzbijanju diskriminacije),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2012., koji je podnijela Komisija, o povećanju ravnoteže spolova među savjetodavnim članovima uprava trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama (COM(2012)0614 – direktiva o ženama u upravnim odborima),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU(1) („Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života”),

–   uzimajući u obzir posebno izvješće Revizorskog suda 10/2021 naslovljeno „Uključivanje rodno osviještene politike u proračun EU-a: vrijeme je da se riječi pretoče u djela”,

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog ombudsmana od 17. prosinca 2018. o dostojanstvu na radnome mjestu u institucijama i agencijama EU-a,

–   uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) iz 2021. naslovljenu „Rodno osviještena politika u Europskom parlamentu: trenutačno stanje”,

–   uzimajući u obzir studiju iz 2021. koju je naručio Resorni odjel Parlamenta za prava građana i ustavna pitanja na zahtjev Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) naslovljenu „Rodna ravnopravnost: gospodarska vrijednost skrbi iz perspektive primjenjivih sredstava EU-a”,

–  uzimajući u obzir brošuru o ženama u Europskom parlamentu iz 2021.,

–  uzimajući u obzir radionicu održanu 16. ožujka 2021. na zahtjev odbora FEMM naslovljenu „Primjena rodno osviještene politike u paketu EU-a za oporavak”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2003. o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2007. o rodno osviještenoj politici u radu odbora(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. travnja 2009. o rodno osviještenoj politici u radu svojih odbora i izaslanstava(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. svibnja 2009. o rodno osviještenoj politici u vanjskim poslovima EU-a i izgradnji mira/država(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. siječnja 2019. o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2016. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. studenoga 2019. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji i drugim mjerama za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o mjerama za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o Strategiji EU-a za rodnu ravnopravnost(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o potrebi za posebnim sastavom Vijeća za rodnu ravnopravnost(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2020. o analizi europskih izbora(13),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19(14),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9‑0021/2022),

A.  budući da je rodna ravnopravnost jedno od temeljnih načela EU-a; budući da je rodno osviještena politika globalno priznata strategija kojom se jamči integracija rodne perspektive pri osmišljavanju, provedbi i ocjenjivanju svih politika, programa i mjera u cilju promicanja rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije; budući da su rodna pitanja sveprisutna, uključujući u područjima koja nisu bila u središtu pozornosti, kao što su oporezivanje, trgovina i zelena tranzicija; budući da se rodna ravnopravnost mora postići primjenom međusektorskog pristupa kojim se obuhvaćaju sva područja rada unutar Parlamenta;

B.  budući da su, unatoč napretku u području rodne ravnopravnosti u nekim područjima, žene i dalje izložene rodno uvjetovanoj diskriminaciji u javnoj i privatnoj sferi te da još ima mnogo prostora za poboljšanje, među ostalim u pogledu fragmentirane provedbe rodno osviještene politike u svim područjima politika i institucijama na razini EU-a i na nacionalnoj razini;

C.  budući da se rodna diskriminacija često preklapa s drugim vrstama diskriminacije na drugim osnovama, što dovodi do višestrukih i složenih oblika diskriminacije određenih skupina koje istodobno djeluju i međusobno komuniciraju tako da su neodvojive;

D.  budući da rodno osviještene mjere uključuju, među ostalim, kvote, mjere za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, politike protiv uznemiravanja, rodno osjetljive postupke zapošljavanja, procjene utjecaja na rodnu ravnopravnost, rodne pokazatelje, izradu proračuna kojim se uzima u obzir rodna perspektiva i rodno osjetljive evaluacije za donošenje rodno osjetljivog zakonodavstva, upotrebu rodno neutralnog jezika i rodno osjetljivu komunikaciju;

E.  budući da OECD definira rodnu ravnotežu kao „pravednu raspodjelu životnih mogućnosti i resursa između žena i muškaraca i/ili jednaku zastupljenost žena i muškaraca”;

F.  budući da Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) horizontalnu segregaciju definira kao „koncentraciju žena i muškaraca u različitim sektorima i zanimanjima”;

G.  budući da nije postignut dovoljan napredak u rješavanju problema spolnog uznemiravanja i spolnog nasilja nakon četiri godine pokreta #MeToo i da je potrebno napraviti još mnogo toga unutar institucija EU-a i šire; budući da istraživanja pokazuju da je uznemiravanje raširenije nego što se smatra i da se o njemu izrazito malo izvještava;

H.  budući da se rodno osviještena politika mora primjenjivati i u proračunskom postupku; budući da donošenje rodno osjetljivog proračuna ne podrazumijeva samo financiranje specifičnih inicijativa za rodnu ravnopravnost, već je potrebno razumjeti učinak proračunskih i političkih odluka na rodnu ravnopravnost te sukladno tome prilagoditi javne rashode i prihode; budući da bi se proračunska sredstva i pružanje usluga trebali dodjeljivati u skladu s utvrđenim potrebama temeljenim na podacima, uključujući kvalitativne podatke o rodnim učincima;

I.  budući da je Revizorski sud istaknuo da u proračunskom ciklusu EU-a rodna ravnopravnost nije na odgovarajući način uzeta u obzir; budući da je Revizorski sud preporučio Komisiji da procijeni i izvijesti o tome obuhvaćaju li planovi država članica za oporavak i otpornost aspekt rodne ravnopravnosti;

J.  budući da se sve institucije EU-a vode Ugovorima i strategijom EU-a za rodnu ravnopravnost za razdoblje 2020. – 2025.; budući da bi Parlament trebao biti predvodnik za druga parlamentarna tijela u promicanju rodne ravnopravnosti, učiti iz najboljih praksi drugih parlamentarnih tijela u pogledu rodno osviještene politike njihovih struktura i postupaka te uzeti u obzir dobre primjere uvođenja rodne perspektive u javnom i privatnom sektoru te civilnom društvu; budući da rodno osviještena politika još uvijek nije u potpunosti integrirana u prakse i pravila Parlamenta(15); budući da su na saslušanjima koja je organizirala većina parlamentarnih odbora od početka tekućeg saziva do studenoga 2020. žene činile manje od 50 % nazočnih; budući da je, među ostalim, za Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj, Odbor za ribarstvo, Odbor za predstavke te Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja taj udio bio manji od 25 %;

K.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 uvelike utjecala na ravnotežu između poslovnog i privatnog života u Parlamentu te da je, zbog digitalnih alata, često dovela do duljeg radnog vremena i za zastupnike i za osoblje; budući da rad od kuće nije zamjena za skrb o djeci; budući da Parlament, kao poslodavac i institucija koja služi kao uzor za društvo u cjelini, može profitirati od motivirane radne snage i zdravog okruženja te da bi zaposlenici trebali imati mogućnost uskladiti poslovni i privatni život tijekom cijele karijere;

Opće napomene

1.  ponovno potvrđuje svoju snažnu predanost rodnoj ravnopravnosti i podržava rodno osviještenu politiku kao jedan od svojih službenih političkih pristupa za postizanje te ravnopravnosti; žali zbog fragmentirane provedbe rodno osviještene politike u svim područjima politika i institucijama na razini EU-a; naglašava da je rodna ravnopravnost zajednička odgovornost koja zahtijeva djelovanje svih institucija EU-a, država članica i agencija, u partnerstvu s civilnim društvom, organizacijama žena, socijalnim partnerima i privatnim sektorom;

2.  ističe da žene čine polovicu stanovništva i da su stoga izložene višestrukim oblicima diskriminacije; naglašava da mjere za postizanje rodne ravnopravnosti trebaju uključivati pristup koji obuhvaća različite oblasti kako nitko ne bi bio zapostavljen i kako bi se uklonili svi oblici diskriminacije, uključujući i višestruke oblike diskriminacije; naglašava potrebu za uspostavom participativnih procesa koji uključuju sve relevantne aktere i objedinjuju pristupe odozgo prema dolje i odozdo prema gore;

3.  pozdravlja sve veću uključenost žena u politiku, ali naglašava da smo daleko od postizanja rodnog pariteta i da su žene s javnim profilom, kao što su političarke i aktivistice, često meta uznemiravanja s namjerom da ih se odvrati od sudjelovanja u javnom životu i sferama donošenja odluka; naglašava da se feminističko zakonodavstvo ili politike kojima se nastoji postići rodna ravnopravnost u svim područjima ne mogu osmisliti bez zastupljenosti žena u postupku donošenja odluka; podsjeća na važnost rodno osjetljivog radnog okruženja kako bi se poboljšala zastupljenost žena na svim razinama Parlamenta, uključujući u klubovima zastupnika i uredima zastupnika u EP-u;

4.  primjećuje da, osim kvantitativnih i kvalitativnih podataka o broju žena na različitim položajima, ne postoji dovoljno podataka o rodno osviještenoj politici u institucijama EU-a; stoga poziva na sastavljanje sveobuhvatnih rodnih statistika i obvezuje se na stvaranje kvalitativnih pokazatelja o rodnoj ravnopravnosti kako bi se prikupili dodatni podaci razvrstani po spolu radi daljnjeg povećanja rodne ravnopravnosti;

5.  pozdravlja priručnik EIGE-a pod nazivom „Rodno osviješteni parlamenti” koji je usmjeren na pet ključnih područja kojima se treba posvetiti: jednake mogućnosti za izbor u parlament, jednake mogućnosti utjecaja na radne postupke Parlamenta, odgovarajući prostor u parlamentarnom programu za interese i pitanja žena, izrada rodno osjetljivog zakonodavstva i usklađenost sa simboličnom funkcijom parlamenta;

6.  pozdravlja činjenicu da su svi odbori Parlamenta donijeli akcijske planove za rodnu ravnopravnost; međutim, primjećuje da se ti planovi u nedovoljnoj mjeri prate i provode; stoga poziva odbore da prate svoje akcijske planove za rodnu ravnopravnost kako bi se mjerio napredak i zajamčila njihova provedba; naglašava da je Mreža Parlamenta za rodno osviještenu politiku odgovorna za uključivanje rodno uključivog pristupa u radno okruženje i rad odbora i izaslanstava;

7.  pozdravlja novu odredbu Poslovnika Parlamenta donesenu 2019., kojom se utvrđuje obveza donošenja akcijskog plana za rodnu ravnopravnost u cilju uključivanja rodne perspektive u sve aktivnosti Parlamenta na svim razinama i u svim fazama; pozdravlja donošenje akcijskog plana za rodnu ravnopravnost u srpnju 2020. i plana za njegovu provedbu u travnju 2021.; zahtijeva pripremu izvješća o redovitom praćenju napretka u provedbi akcijskog plana za rodnu ravnopravnost; žali zbog toga što akcijski plan i plan za rodnu ravnopravnost nisu javno dostupni i što su većina uključenih mjera formulirane kao načela bez jasnih ciljeva i obveza, što upućuje na nedostatak političkog angažmana u njihovoj provedbi;

8.  poziva na još snažniju strukturiranu suradnju među svim institucijama EU-a u primjeni rodno osviještene politike kako bi se lakše postigla rodna ravnopravnost; smatra da bi Parlament i klubovi zastupnika trebali udružiti snage radi poboljšanja rodne ravnopravnosti i borbe protiv antifeminističkih i antirodnih pokreta, koji su također uvijek antidemokratski, kako u Europi, tako i diljem svijeta;

Mogućnosti izbora u Parlament

9.  prima na znanje da se postotak žena u Europskom parlamentu od kraja posljednjeg mandata blago smanjio s oko 39,6 % na 39,1 %; pozdravlja vodeću ulogu Parlamenta u tom području, uključujući napredak Parlamenta u pogledu političke zastupljenosti žena, koja je viša od prosjeka od 30,4 % u nacionalnim parlamentima država članica i znatno je viša od svjetskog prosjeka od 25,2 % u nacionalnim parlamentima; pozdravlja činjenicu da su neke države članice i političke stranke uvele pravila kako bi se osigurala rodna ravnoteža na njihovim izbornim listama te ustraje u tome da je u predstojećoj reviziji izbornog zakona EU-a(16) potrebno osigurati rodnu ravnotežu putem zaključanih lista ili drugih jednakovrijednih metoda kako bi kandidatkinje i kandidati imali jednake mogućnosti da budu izabrani;

10.   potiče države članice da pri izradi revizija svojih izbornih zakona uzmu u obzir potrebu za rodno uključivim parlamentima; dodatno potiče nacionalne političke stranke da uvedu kvote pri odlučivanju o izbornim kandidatima, čak i ako to zakonom nije predviđeno; poziva u tu svrhu na razmjenu mehanizama potpore i najboljih praksi s političkim strankama; naglašava da, kako bi se zajamčila zastupljenost kandidatkinja, unutarnja stranačka organizacija i postupci moraju biti rodno osjetljivi tako da uključuju mjere kao što su izričito rješavanje pitanja rodne ravnopravnosti u stranačkim pravilima, utvrđivanje rodnih kvota za funkcije na kojima se donose odluke i uspostava funkcionalnih foruma za lobiranje, zagovaranje i raspravu, uključujući ženske ogranke i odbore;

11.  žali zbog toga što postupci zapošljavanja u Parlamentu nisu u dovoljnoj mjeri rodno osjetljivi i traži da službe Parlamenta i klubovi zastupnika unaprijede te postupke kako bi se izbjegla diskriminacija i povećala prisutnost žena u područjima u kojima su nedovoljno zastupljene, kako u administraciji, tako i u klubovima zastupnika; traži donošenje konkretnih mjera za ublažavanje tog nedostatka;

Mogućnosti utjecanja na radne postupke Parlamenta

12.  pozdravlja potpuno rodno uravnoteženo Predsjedništvo Parlamenta s osam potpredsjednica od njih ukupno 14 i dvije kvestorice od njih ukupno pet; napominje, međutim, da samo tri od sedam klubova zastupnika Parlamenta imaju žene kao predsjednice ili supredsjednice, 8 od 25 predsjednika odbora su trenutačno žene, a 15 od 43 predsjednika izaslanstava su žene; poziva na poboljšanje rodne ravnoteže u vodstvu odbora, izaslanstava i klubova zastupnika; pozdravlja izmjenu članka 213. stavka 1. Poslovnika kojom se zahtijeva da predsjedništvo svakog odbora bude rodno uravnoteženo; međutim, žali zbog toga što će ta izmjena stupiti na snagu tek na početku prve sjednice nakon sljedećih izbora za Parlament koji će se održati 2024.;

13.  poziva na to da se rodna ravnoteža osigura na svim razinama rada na plenarnim sjednicama te u odborima i izaslanstvima, među ostalim i pri imenovanju koordinatora, izvjestitelja i izvjestitelja u sjeni te pri raspodjeli vremena za izlaganje;

14.  traži da se uvedu mjere za rješavanje problema horizontalne segregacije kako bi se postigla rodna ravnoteža u različitim odborima i okončala rodna koncentracija portfelja, pri čemu se manje vrednuju područja s većim udjelom žena;

15.  poziva klubove zastupnika i njihova tajništva da donesu interna pravila i druge relevantne mjere, kao što su kodeksi ponašanja i alati za rodno osviještenu politiku, osposobljavanje i praćenje kako bi se zajamčila rodna ravnopravnost u njihovu unutarnjem funkcioniranju, posebno u pogledu imenovanja i raspodjele uloga i odgovornosti; poziva na to da se klubovima zastupnika stave na raspolaganje smjernice o najboljim praksama i savjeti, uključujući osposobljavanje osoblja i zastupnika o rodno osviještenoj politici, kako bi oni bolje razumjeli i proveli koncept rodno osviještene politike u svojem unutarnjem funkcioniranju;

16.  poziva relevantne glavne uprave da se pobrinu za to da odabir autora studija bude rodno uravnotežen;

17.  napominje da, unatoč svom ostvarenom napretku i uloženom trudu, još uvijek nije postignuta rodna ravnopravnost na svim razinama uprave Parlamenta; pozdravlja činjenicu da je na razini direktora postignut paritet, ali žali zbog toga što žene predstavljaju samo 23,1 % glavnih direktora i 39,3 % načelnika odjela; u tom pogledu pohvaljuje cilj uprave Parlamenta da žene do 2024. budu na 50 % položaja srednjeg i višeg rukovodstva i 40 % rukovodećih položaja u upravi; poziva na to da se ženama da prednost pri zapošljavanju ako su one nedovoljno zastupljene, a relevantne zasluge kandidata su jednake; naglašava potrebu za uspostavom i jačanjem stručnog znanja o rodnim pitanjima na upravljačkoj razini; poziva na provedbu programa mentorstva;

18.  traži prikupljanje podataka o vertikalnoj i horizontalnoj zastupljenosti osoblja klubova zastupnika i anonimiziranih podataka o razlikama u plaćama parlamentarnih asistenata, osoblja klubova zastupnika i administrativnog osoblja kako bi se zajamčila transparentnost plaća;

19.  zahtijeva da se redovito prikupljaju podaci razvrstani po spolu o udjelu parlamentarnog osoblja koje radi na nepuno radno vrijeme; poziva na poduzimanje mjera na temelju postojećih podataka(17) kako bi se uklonila velika neravnoteža i ocijenilo kako Parlament može pružiti dodatnu potporu ako se osoblje želi vratiti na rad na puno radno vrijeme;

20.  naglašava da uznemiravanje na radnom mjestu predstavlja ozbiljan napad na psihičko i fizičko zdravlje osobe, zbog čega se ona osjeća nesigurno na radnom mjestu ili u nekim slučajevima ne može obavljati svoj posao; konstatira da je mnogo veća vjerojatnost da će žene biti izložene spolnom uznemiravanju nego muškarci; smatra da, unatoč svim dosadašnjim naporima da se ostvari politika nulte stope uznemiravanja, i dalje postoje slučajevi spolnog uznemiravanja u Parlamentu te da bi trebalo povećati napore za sprečavanje spolnog uznemiravanja; stoga ponovno poziva na provedbu sljedećih mjera kako bi se poboljšale politike protiv uznemiravanja:

21.  obvezuje se da će zastupnicima, osoblju klubova zastupnika, akreditiranim parlamentarnim asistentima i administrativnom osoblju zajamčiti dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, primjerice određivanjem radnog vremena pogodnog za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te suradnjom s Komisijom i Vijećem kako bi se pronašlo zajedničko rješenje za sastanke u kojima sudjeluju tri institucije; traži reviziju mjera za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života kako bi se poboljšao i ojačao trenutačni okvir, uzimajući pritom u obzir, među ostalim, učinke rada na daljinu nakon pandemije bolesti COVID-19 i uravnoteženje fleksibilnih radnih struktura s potrebama snažnog Parlamenta koji dobro funkcionira;

22.  poziva na povećanje neprenosivog rodiljnog i očinskog dopusta za osoblje Parlamenta nakon rođenja djeteta na ukupno šest mjeseci za svakog roditelja tijekom prve godine; naglašava da bi šest mjeseci roditeljskog dopusta trebalo moći iskoristiti tijekom prve tri godine djetetova života; žali zbog toga što osoblje institucija EU-a pri korištenju roditeljskog dopusta prima samo fiksnu naknadu, a ne 100 % svoje plaće, što uvelike odvraća od korištenja tog dopusta; traži da roditeljski dopust bude u potpunosti plaćen; pozdravlja naknade koje su dostupne obiteljima zaposlenika Parlamenta;

23.  posebno zahtijeva da se zastupnicima u Parlamentu izmjenom Statuta zastupnika u Europskom parlamentu prizna rodiljni, očinski i roditeljski dopust; osim toga, traži provedbu rješenja kojima se zastupnicima jamči mogućnost da nastave raditi na rodiljnom, očinskom ili roditeljskom dopustu, kao što su zadržavanje mogućnosti glasovanja na daljinu tijekom dopusta ili ispitivanje mogućnosti privremene zamjene, čime bi se osiguralo da birači ne budu bez zastupnika dok je njihov zastupnik na dopustu i da zastupnici neće biti pod pritiskom da se odmah vrate na posao; naglašava da bi odluka o korištenju privremene zamjene bila izbor relevantnog zastupnika;

24.  poziva službe Parlamenta da ispitaju utjecaj menopauze na radni život zaposlenica Parlamenta; naglašava da bi se to trebalo temeljiti na dokazima i uključivati smjernice o upravljanju zdravljem i životnim stilom u pogledu simptoma srednje životne dobi i simptoma menopauze uz primjenu nacionalnih i međunarodnih smjernica; poziva na to da se menopauza uzme u obzir u politikama koje se bave upravljanjem bolovanjima i nazočnošću;

Istaknutost rodne perspektive u parlamentarnim aktivnostima

25.  pozdravlja rad odbora FEMM, Skupine na visokoj razini za rodnu ravnopravnost i raznolikost te Mreže za rodno osviještenu politiku kao vodećih tijela koja osiguravaju provedbu rodno osviještene politike u Parlamentu; međutim, poziva na bližu i strukturiraniju suradnju i koordinaciju među tim tijelima, posebno u izvanrednim okolnostima kao što su kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i njezine posljedice, putem redovitih sastanaka radi razmjene informacija i izdavanja zajedničkih tematskih izvješća;

26.  pozdravlja novu inicijativu Konferencije predsjednika izaslanstava da se sva izaslanstva pozovu da imenuju članove koji će biti zaduženi za rodno osviještenu politiku i pohvaljuje suradnju između Mreže za rodno osviještenu politiku i zastupnika odgovornih za rodna pitanja i raznolikost u izaslanstvima;

27.  poziva na uključivanje Mreže za rodno osviještenu politiku u Poslovnik kako bi se u obzir uzela njezina uloga promicanja rodno osviještene politike u aktivnostima parlamentarnih odbora i izaslanstava; traži da se uspostave potrebni resursi za izvršavanje njezinih funkcija i izradu relevantnih preporuka; poziva na to da se stalna točka rasprave uvrsti u dnevni red sjednica odbora;

28.  pozdravlja osposobljavanje Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) za zastupnike o procjenama utjecaja na rodnu ravnopravnost i izradi proračuna s obzirom na rodnu ravnopravnost, koje je bilo prilagođeno Parlamentu; potiče bližu suradnju s EIGE-om kako bi se organizirala redovita obuka u području rodno osviještene politike za zastupnike, osoblje klubova zastupnika, parlamentarne asistente, parlamentarne službe i osoblje tajništava odbora; podsjeća na važnost pružanja programa prilagođenih konkretnim potrebama i znanju na političkoj i administrativnoj razini;

29.  ističe da odbor FEMM, kao punopravni odbor zadužen za prava žena i rodnu ravnopravnost, radi na mnogim horizontalnim pitanjima koja često dotiču rad drugih odbora; napominje da se uključivanje prijedloga odbora FEMM u obliku mišljenja ili amandmana razlikuje među drugim odborima; pozdravlja predanost plana da se preko relevantnih službi i tijela prikupljaju jasni pokazatelji za mjerenje toga je li doprinos odbora FEMM uključen u rad drugih odbora i konačno stajalište Parlamenta; poziva na sustavno, transparentno i odgovorno praćenje integracije prijedloga odbora FEMM, što je ključno kako bi se osigurala pravilna provedba načela rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike;

30.  naglašava važnost amandmana koje odbor FEMM iznosi u svojim mišljenjima kako bi se zajamčila rodno osviještena politika; traži, u kontekstu izvješća o vlastitoj inicijativi, poboljšanje suradnje među odborima u utvrđivanju rasporeda kako bi se osiguralo dovoljno vremena između dostupnosti nacrta izvješća vodećeg odbora i glasovanja u odboru da bi odbor FEMM mogao iznijeti svoje stajalište u obliku amandmana na nacrt izvješća; naglašava da su zastupnici u Mreži za rodno osviještenu politiku odgovorni za uključivanje mjera za rodno osviještenu politiku u svoje odbore; žali zbog toga što je taj rad do sada obavljao sporadično i smatra da bi ga trebalo provoditi na strukturiranijoj osnovi;

31.  poziva na to da sva službena putovanja odbora i izaslanstava budu rodno uravnotežena i da se ispita dimenzija rodne ravnopravnosti; osim toga, poziva da se u programe službenih putovanja uključe sastanci s organizacijama koje promiču rodnu ravnopravnost;

32.  pozdravlja činjenicu da je u planu provedbe akcijskog plana za rodnu ravnopravnost preuzeta obveza da svim saslušanjima, radionicama i konferencijama koje organiziraju odbori i druga tijela prisustvuju rodno uravnotežena povjerenstva i stručnjaci kompetentni za ispitivanje dimenzije rodne ravnopravnosti i prava žena u određenom području interesa; traži da se utvrde jasni ciljevi za provedbu te odredbe;

33.  pohvaljuje Tjedan rodne ravnopravnosti, koji se prvi put održao 2020. u Parlamentu, na kojem su svi parlamentarni odbori i izaslanstva bili pozvani da u svojim područjima nadležnosti održe događanja o rodnoj ravnopravnosti; pozdravlja nastavak te uspješne inicijative i činjenicu da je na tom događanju 2021. sudjelovalo 16 odbora i šest izaslanstava, a organizirano je 21 događanje; poziva sva tijela Parlamenta, uključujući odbore i izaslanstva koja to još nisu učinila, da se redovito pridružuju toj inicijativi, kojom se podiže razina osviještenosti i jača suradnja, te da joj doprinesu;

34.  traži od Mreže za rodno osviještenu politiku, Skupine na visokoj razini za rodnu ravnopravnost i raznolikost, odbora FEMM i Odbora za proračune i proračunski nadzor da razviju i donesu posebne smjernice za provedbu rodno osviještene politike i rodno osviještenu izradu proračuna;

35.  pozdravlja studiju EPRS-a o rodno osviještenoj politici u Parlamentu; napominje, međutim, da EPRS treba redovito ponavljati tu studiju na temelju kvantitativnih i kvalitativnih rodnih statistika i podataka razvrstanih po spolu, koje bi službe Parlamenta trebale sustavno prikupljati i stavljati na raspolaganje u okviru svojeg akcijskog plana za rodnu ravnopravnost;

36.  pozdravlja prijevod rodno neutralnih jezičnih smjernica na sve službene jezike EU-a; žali zbog nedovoljne provedbe tih smjernica i zahtijeva dodatne mjere za podizanje razine osviještenosti i posebno osposobljavanje pravnika lingvista Parlamenta; zahtijeva redovitu reviziju smjernica i njihovih prijevoda kako bi se zajamčilo da one odražavaju promjene na svakom jeziku i da ostanu točne;

37.  obvezuje se da će osigurati dodjelu dovoljno sredstava i ljudskih resursa za rodno osviještenu politiku i poboljšati suradnju i koordinaciju među različitim tijelima koja se bave rodnom ravnopravnošću i raznolikošću u Parlamentu;

Izrada zakonodavstva s rodnom perspektivom

38.  naglašava važnost procjena utjecaja na rodnu ravnopravnost za izradu zakonodavnih prijedloga i rodno osviještenih evaluacija zakonodavnih inicijativa; žali zbog toga što se rodno uvjetovani učinci rijetko uzimaju u obzir u Komisijinim procjenama učinka i što se u smjernicama Komisije za procjenu učinka za višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. preporučuje da se rodna ravnopravnost uzima u obzir pri donošenju politika samo kada je takvo postupanje „razmjerno”; traži od Komisije da promijeni svoj pristup, provede i objavi procjenu učinka na rodnu ravnopravnost za svaki zakonodavni prijedlog te da u svoje prijedloge izričito uključi ciljeve i pokazatelje uspješnosti povezane s rodom; obvezuje se na provedbu procjene učinka na rodnu ravnopravnost za svako zakonodavno izvješće o vlastitoj inicijativi s ciljem uključivanja rodne perspektive; obvezuje se na istraživanje novih metoda i alata za poboljšanje rodno osviještene politike u zakonodavnom postupku;

39.  žali zbog toga što se, općenito gledajući, rodno osviještena politika još uvijek ne primjenjuje u cijelom proračunu EU-a i što se doprinos proračuna postizanju rodne ravnopravnosti ne prati na odgovarajući način; poziva na sustavnu provedbu rodno osviještene politike u proračunu EU-a; naglašava da rodna perspektiva mora biti integrirana u sve razine proračunskog postupka kako bi se prihodi i rashodi upotrebljavali u cilju postizanja ciljeva rodne ravnopravnosti; pozdravlja mjere predviđene u akcijskom planu Parlamenta za rodnu ravnopravnost o izradi proračuna kojim se uzima u obzir rodna perspektiva i zahtijeva njihovu provedbu što je prije moguće;

40.  pohvaljuje pregovarače Parlamenta za uključivanje rodno osviještene politike kao horizontalnog načela u VFO za razdoblje 2021. – 2027.; posebno pozdravlja obvezu Komisije da najkasnije do kraja 2022. uvede metodologiju za mjerenje relevantnih rashoda programa koji se financiraju u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027.; poziva Komisiju da poboljša odgovornost i proračunsku transparentnost, primijeni novu metodologiju na sve programe financiranja EU-a i provede rodno osviještenu izradu proračuna u reviziji trenutačnog VFO-a na sredini razdoblja; potiče Komisiju da u tom pogledu djeluje u skladu s preporukama Revizorskog suda;

41.  pozdravlja činjenicu da su opći cilj ublažavanja socijalnih i gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19, posebno na žene, te zahtjev o uključivanju objašnjenja o tome kako bi se mjerama u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost doprinijelo rodnoj ravnopravnosti uključeni u Uredbu o Mehanizmu za oporavak i otpornost(18); međutim, žali zbog toga što zahtjev odbora FEMM da se u nacionalne planove uvrsti posebno poglavlje o rodnoj ravnopravnosti nije ispunjen; ističe da se rodno osjetljivo izvješćivanje i rodno osviještene mjere ne mogu zamijeniti samo socijalnim praćenjem i socijalnim ulaganjima; smatra da rodna ravnopravnost zaslužuje vlastitu metodologiju za njezino uključivanje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost te podsjeća da je EIGE razvio odgovarajuću metodologiju;

42.  poziva Komisiju da pomno prati provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost, posebno u pogledu postojećih odredbi povezanih s rodnom ravnopravnošću, te da u tablicu pokazatelja za oporavak i otpornost uključi relevantne pokazatelje za praćenje učinka nacionalnih planova na rodnu ravnopravnost i iznosa dodijeljenih i potrošenih sredstava za potporu tom cilju; ističe potrebu za uključivanjem rodne ravnopravnosti u strukturu gospodarskog upravljanja EU-a i u europski semestar;

43.  žali zbog toga što u nekoliko programa financiranja EU-a sa znatnim potencijalom za doprinos rodnoj ravnopravnosti, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi, zajednička poljoprivredna politika i Erasmus, rodna ravnopravnost nije djelotvorno uzeta u obzir;

44.  naglašava da je socijalni dijalog ključan instrument za sve strane uključene u postupke donošenja odluka te je stoga presudan za poboljšanje rodne ravnopravnosti u svim institucijama EU-a;

45.  poziva Komisiju da poboljša institucionalni okvir za podupiranje rodno osviještene politike i da svoju predanost rodno osviještenoj politici pretoči u konkretne mjere; traži od Komisije da donese provedbeni plan za rodno osviještenu politiku u svim područjima politike;

46.  žali zbog toga što Komisija nema cjelovitu strategiju za osposobljavanje o rodno osviještenoj politici te svojim zaposlenicima nudi samo jedan, neobavezni uvodni tečaj; potiče Komisiju da razvije strategiju osposobljavanja o rodno osviještenoj politici, da osigura da osposobljavanje bude dostupno svom osoblju i da u potpunosti iskoristi alate i stručno znanje EIGE-a o rodno osviještenoj politici;

47.  poziva Komisiju da prikupljene podatke sustavno raščlanjuje s obzirom na spol i da uzme u obzir rodnu dimenziju pri ocjenjivanju programa EU-a i izvješćivanju o njima; poziva Komisiju da u predstojeće zakonodavne prijedloge uključi zahtjev za sustavnim prikupljanjem podataka razvrstanih po spolu i relevantnih pokazatelja rodne ravnopravnosti za sve programe te da uključi rodno osjetljive zahtjeve za praćenje i evaluaciju; ističe važnost rodno osjetljivog praćenja i evaluacije kako bi se uspješnije ostvarili ciljevi rodno osviještene politike;

48.  žali zbog nedovoljne predanosti Vijeća kada je riječ o donošenju zakonodavstva uz rodnu perspektivu i ponavlja svoje zahtjeve da se deblokira EU-ova ratifikacija Istanbulske konvencije, horizontalne direktive za borbu protiv diskriminacije, kojom će se osigurati da se u okviru borbe protiv rodne diskriminacije uzme u obzir međusektorska dimenzija, te direktive o ženama u upravnim odborima;

49.  potiče države članice da potpuno prenesu i provode Direktivu o ravnoteži između poslovnog i privatnog života te poziva Komisiju da to učinkovito nadzire;

50.  ponavlja svoj poziv Vijeću i Europskom vijeću da uspostave sastav Vijeća za rodnu ravnopravnost, s obzirom na to da su EU-u potrebni platforma za međuvladinu razmjenu iskustava o rodnoj ravnopravnosti i formalni forum za ministre i državne tajnike odgovorne za rodnu ravnopravnost, kako bi se u svim politikama i zakonodavstvu EU-a ojačala rodno osviještena politika, razvio dijalog i suradnja među državama članicama, razmijenile najbolje prakse i zakonodavstvo, deblokirali pregovori o glavnim predmetima povezanima s rodnom ravnopravnošću, pružili zajednički odgovori na probleme diljem EU-a i osiguralo da se o pitanjima rodne ravnopravnosti raspravlja na najvišoj političkoj razini;

51.  poziva na bolju i učinkovitiju provedbu rodno osviještene politike na Konferenciji o budućnosti Europe kroz povećanu koordinaciju među relevantnim parlamentarnim tijelima kako bi se povećala rodna dimenzija doprinosa radnih skupina te rasprava i prijedloga na plenarnoj sjednici Konferencije;

52.  osim toga, poziva na mjere kojima se osigurava rodno osviještena politika i na konkretne ciljane mjere za postizanje rodne ravnopravnosti, kao što su zakonodavstvo, preporuke i politike povezane s rodno uvjetovanim nasiljem, transparentnošću plaća i skrbi;

Rodna ravnopravnost i raznolikost u simboličkoj funkciji Parlamenta

53.  naglašava da bi Parlament, kako bi djelovao na rodno osjetljiv način, trebao biti svjestan i obratiti pozornost na simbolična značenja koja se prenose unutar institucije i koja ona prenosi svojom komunikacijskom strategijom i uređenjem fizičkih prostora; traži da se pojačaju njegovi napori u tim područjima;

54.  zahtijeva usvajanje konkretnih ciljeva kojima će se osigurati rodna ravnoteža pri imenovanju i ponovnom imenovanju zgrada, dvorana i fizičkih prostora u Parlamentu;

55.  pozdravlja obvezu sadržanu u planu da se provede analiza prostora namijenjenih za skrb o djeci u prostorima Parlamenta, uključujući prostore za dojenje, te traži da se preuzme obveza da će ih se prema potrebi preurediti nakon što se izradi dogovorena prethodna analiza njihova trenutačnog stanja;

56.  traži da se provede analiza rasporeda i uređenja sanitarnih čvorova u Parlamentu kako bi se procijenila potreba za njihovom prilagodbom zahtjevima svih rodova, među ostalim mjerama kao što su uvođenje rodno neutralnih WC-a i povećanje broja WC-a sa zasebnim kantama za otpatke i umivaonicima kako bi se olakšala uporaba menstrualnih čašica i drugih higijenskih proizvoda;

57.  traži reviziju komunikacijske strategije Parlamenta, među ostalim mjerama kao što su uspostava protokola za žalovanje nad žrtvama femicida i revizija internetske stranice Parlamenta kako bi se u njezinom glavnom izborniku uveo poseban odjeljak o rodnoj ravnopravnosti, relevantne informacije o ključnim predmetima, kao što je postupak EU-a za ratifikaciju Istanbulske konvencije, te ažuriranje informacija o povijesti i sastavu Parlamenta kako bi se u obzir uzeo rod;

Zaključne primjedbe

58.  ponovno poziva na provođenje revizije(19) kako bi se utvrdila trenutačna situacija u pogledu rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike te kako bi se iznijele preporuke kako za političku, tako i za administrativnu stranu aktivnosti Parlamenta; predlaže da se revizijom obuhvate sva područja i pokazatelji razvijeni u okviru alata za „rodno osjetljive parlamente” EIGE-a te da se njome utvrde pravila kojima se olakšava ili blokira rodna ravnopravnost u svakom aspektu koji se analizira, u cilju usmjeravanja na ta pravila u Akcijskom planu Parlamenta za ravnopravnost spolova; poziva na to da se u tu reviziju uključi procjena utjecaja na rodnu ravnopravnost u pogledu provedbe fiksnog zahtjeva za rodnu ravnotežu u svim parlamentarnim strukturama, uključujući odbore, izaslanstva i službena putovanja;

59.  ističe da su neka područja obuhvaćena akcijskim planom i planom za rodnu ravnopravnost neodvojivo povezana s političkom organizacijom klubova te je stoga potrebna politička rasprava u kojoj sudjeluju svi klubovi; poziva na osnivanje privremene radne skupine u okviru Konferencije predsjednika koja bi se sastojala od predstavnika svakog kluba zastupnika i kojom bi predsjedali stalni izvjestitelji Parlamenta za rodno osviještenu politiku radi usmjeravanja rada u tom području, provedbe ove rezolucije i koordinacije sa Skupinom na visokoj razini za jednakost spolova i raznolikost, Predsjedništvom Parlamenta, odborom FEMM i mrežom za rodno osviještenu politiku, kada je to potrebno; potiče klubove zastupnika da uspostave tu radnu skupinu do sredine 2022.;

o
o   o

60.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 188, 12.7.2019., str. 79. (2) SL C 61 E, 10.3.2004., str. 384. (3) SL C 244 E, 18.10.2007., str. 225. (4) SL C 184 E, 8.7.2010., str. 18. (5) SL C 212 E, 5.8.2010., str. 32. (6) SL C 411, 27.11.2020., str. 13. (7) SL C 224, 27.6.2018., str. 96. (8) SL C 232, 16.6.2021., str. 48. (9) SL C 346, 27.9.2018., str. 192. (10) SL C 433, 23.12.2019., str. 31. (11) SL C 456, 10.11.2021., str. 208. (12) SL C 445, 29.10.2021., str. 150. (13) SL C 425, 20.10.2021., str. 98. (14) SL C 456, 10.11.2021., str. 191. (15) Ahrens, P., „Glavom kroz zid? Institucionalizacija rodno osviještene politike u Europskom parlamentu” (Working against the tide? Institutionalizing Gender Mainstreaming in the European Parliament), Razmatranje rodne perspektive u Europskom parlamentu: strukture, politike i praksa, ur. P. Ahrens i A. L. Rolandsen, Rowman & Littlefield International, 2019., str. 85. - 101. (16) U skladu s člankom 223. UFEU-a i izbornim zakonom EU-a kako je utvrđen Izbornim aktom iz 1976. o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim općim izborima iz 1976., kako je izmijenjen 2002. (SL L 278, 8.10.1976., str. 5.). (17) Kako su prikupljeni u brošuri o ženama u Europskom parlamentu iz 2021. (18) SL L 57, 18.2.2021., str. 17. (19) SL C 323, 11.8.2021., str. 33.