Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a od 18. prosinca 1979. o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Opću preporuku br. 30 Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena o ženama u sprečavanju sukoba, u situacijama u sukobima i nakon sukoba od 18. listopada 2013.,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju iz 1995. i Platformu za djelovanje proizašlu iz Četvrte svjetske konferencije o pravima žena te ishode njihovih revizijskih konferencija,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (CRPD) i činjenicu da je u EU-u stupila na snagu 21. siječnja 2011. u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ od 26. studenoga 2009. o sklapanju Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od strane Europske zajednice(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.” (COM(2021)0101),

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. koji je UN donio u rujnu 2015. i njegove ciljeve održivog razvoja, a osobito ciljeve br. 1, 4, 5, 8, 10 i 17,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada (MOR) o jednakosti plaća iz 1951. (br. 100),

–  uzimajući u obzir Konvenciju MOR-a o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (br. 111) iz 1958. godine,

–  uzimajući u obzir Konvenciju MOR-a br. 190 o nasilju i uznemiravanju (br. 190) iz 2019.,

–  uzimajući u obzir preporuku MOR-a o najnižim razinama socijalne zaštite (br. 202) iz 2012.,

–  uzimajući u obzir Četvrtu ženevsku konvenciju o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949.,

–  uzimajući u obzir Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti 1325 (2000.), 1820 (2008.), 1888 (2009.), 1889 (2009.), 1960 (2010.), 2106 (2013.), 2122 (2013.), 2242 (2015.), 2467 (2019.) i 2493 (2019.),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) od 11. svibnja 2011.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima od 16. svibnja 2005. i o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja od 25. listopada 2007.,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konferenciju o stanovništvu i razvoju (ICPD), koja je održana u Kairu 1994., njezin akcijski program te ishode njezinih revizijskih konferencija kao i sastanak na vrhu u Nairobiju 2019. (ICPD+25), kojim je obilježena 25. obljetnica konferencije,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan iz Addis Abebe, donesen na Trećoj međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja održanoj u srpnju 2015.,

–  uzimajući u obzir zajedničku inicijativu EU-a i UN-a pod nazivom „Spotlight” čiji je cilj uklanjanje svih oblika nasilja nad ženama i djevojčicama,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članak 8., članak 153. stavak 1. i članak 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku iz lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnost od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP III): ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskom djelovanju EU-a za razdoblje 2021.–2025.” (JOIN(2020)0017) i popratni zajednički radni dokument službi naslovljen „Ciljevi i pokazatelji za uspostavu okvira provedbe Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost (GAP III) (2021. – 2025.)” (SWD(2020)0284),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. ožujka 2021. o uspostavi Programa djelovanja Unije u području zdravlja (program „EU za zdravlje”) za razdoblje 2021. 2027. i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 282/2014(2),

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće glavnog tajnika UN-a naslovljeno „Utjecaj bolesti COVID-19 na žene” i objavljeno 9. travnja 2020.,

–  uzimajući u obzir izvješće Fonda UN-a za stanovništvo naslovljeno „Učinak pandemije bolesti COVID-19 na planiranje obitelji i suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja, genitalnog sakaćenja žena i dječjih brakova”, objavljeno 27. travnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za brže uklanjanje raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema, pokrenutu u studenome 2020.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost 2019. – 2024. od 5. srpnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Forum generacijske ravnopravnosti, održan u Meksiku od 29. do 31. ožujka 2021. i u Parizu od 30. lipnja do 2. srpnja 2021. te obveze najavljene u cilju ubrzanja napretka u postizanju rodne ravnopravnosti diljem svijeta kao i Globalni plan za ubrzavanje postizanja rodne ravnopravnosti i novog Sporazuma o ženama, miru i sigurnosti i humanitarnom djelovanju koji je pokrenut kao rezultat Foruma,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 31. svibnja 2018. o provedbi zajedničkog radnog dokumenta službi Komisije (SWD(2015)0182) naslovljenog „Rodna jednakost i jačanje položaja žena: vanjskim odnosima EU-a u razdoblju 2016. 2020. do preobrazbe života djevojčica i žena”(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. veljače 2020. o strategiji EU-a za okončanje genitalnog sakaćenja žena diljem svijeta(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. veljače 2020. o prioritetima EU-a za 64. sjednicu Komisije UN-a o statusu žena(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o rodnoj perspektivi tijekom i poslije razdoblja krize uzrokovane bolešću COVID-19(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o premošćivanju digitalnog jaza između spolova: sudjelovanje žena u digitalnom gospodarstvu(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2021. o 25. obljetnici Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju (ICPD25) (sastanak na vrhu u Nairobiju)(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. lipnja 2021. o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena(11),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za vanjske poslove, Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za proračune,

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće Odbora za razvoj i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9‑0025/2022),

A.  budući da je rodna ravnopravnost jedna od vrijednosti Europske unije te temeljno i univerzalno ljudsko pravo;

B.  budući da je rodno uvjetovano nasilje u svim svojim oblicima, a u prvom redu femicid, najekstremniji oblik rodne neravnopravnosti; budući da se rodno uvjetovano nasilje tumači kao ekstremni oblik diskriminacije i kršenje ljudskih prava;

C.  budući da je potrebno poštovati prava žena te poduzeti korake za borbu protiv svih oblika iskorištavanja, nasilja, ugnjetavanja i neravnopravnosti između žena i muškaraca; budući da se, kako bi se spriječilo rodno uvjetovano nasilje, moraju dovesti u pitanje rodne norme zbog kojih se perpetuiraju nejednakosti te da se takva praksa mora primijeniti i pri donošenju i provedbi učinkovitih zakonodavnih mjera i reformi, među ostalim mjerama;

D.  budući da je rodno uvjetovano nasilje i uzrok i posljedica strukturnih nejednakosti kao i nedostatka ravnopravne raspodjele moći; budući da je za borbu protiv nasilja potrebno razumijevanje njegovih uzroka i čimbenika koji mu doprinose; budući da je rodna nejednakost duboko ukorijenjena u društvenim vrijednostima koje se temelje na rodnim stereotipima; budući da je uključivanje muškaraca i dječaka u borbu za rodnu ravnopravnost i cilj i preduvjet za ostvarenje održive i stvarne ravnopravnosti;

E.  budući da se nasilje nad ženama i djevojčicama očituje u vidu različitih oblika nasilja koji se međusobno ne isključuju, među ostalim i u internetskom nasilju; budući da je prema procjenama više od polovine (58 %) od 14 000 žena i djevojčica iz 31 zemlje doživjelo uznemiravanje i zlostavljane na internetu;

F.  budući da se žene s intersekcijskim identitetima i ranjivostima suočavaju s povećanim rizikom od nasilja i zlostavljanja;

G.  budući da su EU i UN pokrenuli inicijativu „Spotlight” s ciljem borbe protiv nasilja, uključujući seksualno nasilje, nad ženama i djevojčicama;

H.  budući da jeseksualno iskorištavanje težak oblik nasilja i iskorištavanja koji ponajviše pogađa žene i djevojčice; budući da EU treba poduprijeti partnerske zemlje kako bi one mogle povećati financijska sredstva za socijalnu potporu i pristup javnim uslugama za žrtve trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja, uz psihološku i socijalnu potporu stručnjaka, te uvesti specijalizirane usluge usmjerene na potpunu socijalnu i ekonomsku uključenost ranjivih žena i djevojčica kako bi ih se oslobodilo od seksualnog iskorištavanja;

I.  budući da pristup zdravstvenim uslugama te uslugama povezanim sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima mora biti univerzalan; budući da su zdravstvena prava, posebno prava na spolno i reproduktivno zdravlje, temeljna prava žena koja bi trebalo ojačati te ih nikako ne bi trebalo slabiti ili ukinuti; budući da je sve učestaliji određeni oblik diskursa koji prijeti očuvanju spolnih i reproduktivnih prava unutar i izvan EU-a;

J.  budući da su žene u svoj svojoj raznolikosti suočene s isprepletenim oblicima strukturne diskriminacije na temelju rase, etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, zdravlja, socioekonomskog položaja, socijalnog statusa, dobi, društvenog sloja, izbjegličkog ili migrantskog statusa te seksualne orijentacije i rodnog identiteta, koji se trebaju tumačiti kao barijera punom ostvarenju temeljnih prava;

K.  budući da je za globalno znanje i upravljanje ključno prikupljati raščlanjene i mjerljive podatke o rodnoj neravnopravnosti i pritom u obzir uzimati intersekcijske čimbenike;

L.  budući da su prava žena i djevojčica ugrožena i da se prostor za djelovanje organizacija civilnog društva, osobito organizacija za prava žena te feminističkih i lokalnih organizacija, smanjuje u brojnim državama EU-a kao i državama izvan Unije; budući da su širom svijeta zabilježeno zabrinjavajuće nazadovanje u pogledu prava žena i pripadnika skupine LGBTQI+, što uključuje ograničavanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te zabranjivanje spolnog odgoja i rodnih studija;

M.  budući da je osnaživanje žena i djevojčica te osiguravanje prikladnih financijskih sredstava za organizacije civilnog društva koje brane prava žena i djevojčica u partnerskim zemljama ključno za formiranje novih društvenih stavova i konsenzusa koji potiču rodnu ravnopravnost; budući da je aktivno sudjelovanje ženskih organizacija na terenu ključno za uspješnu provedbu GAP-a III;

N.  budući da su žene i djevojčice neproporcionalno pogođene sve većim brojem izvanrednih situacija, poput onih uzrokovanih oružanim sukobima, prirodnim katastrofama i klimatskim promjenama;

O.  budući da su pandemija bolesti COVID-19 te mjere ograničenja kretanja koje su posljedično uvedene u velikoj mjeri utjecale na žene i djevojčice i produbile već postojeće rodne neravnopravnosti, pri čemu su osobito utjecale na pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, naročito spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, te na ravnotežu između poslovnog i privatnog života; budući da to dovodi do povećanja rodno uvjetovanog nasilja te društvenih i gospodarskih nejednakosti;

P.  budući da je pandemija nerazmjerno utjecala na žene; budući da su oko 70 % socijalnih i zdravstvenih radnika koji su se na prvoj crti borili protiv pandemije bolesti COVID-19 činile žene, bez obzira na to je li bilo riječ o medicinskim sestrama, liječnicama ili čistačicama; budući da su žene koje rade od kuće, nezaposlene žene ili žene zaposlene na nepuno radno vrijeme izložene još većem pritisku jer su nastavile obavljati većinu kućanskih poslova i obiteljske skrbi; budući da dostupni podaci upućuju na to da je tijekom ograničenja kretanja radi suzbijanja bolesti COVID-19 porastao broj žena žrtava nasilja i uznemiravanja;

Q.  budući da u područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) nema dovoljno studentica;

R.  budući da je ravnopravna zastupljenost, sudjelovanje i utjecaj žena i muškaraca u političkom životu preduvjet za postojanje istinski demokratskog društva; budući da konstruktivan angažman žena i djevojčica u sprečavanju i rješavanju sukoba te obnovi povećava održivost mira;

S.  budući da će borba protiv nejednakosti biti od presudne važnosti za oporavak koji će uslijediti nakon pandemije bolesti COVID-19; budući da bi sudjelovanje, zastupljenost i vodstvo djevojčica i žena trebali biti prioritet u procesu oblikovanja, provedbe i evaluacije mjera za borbu protiv nejednakosti;

T.  budući da poštovanje ljudskog dostojanstva i rodna ravnopravnost i dalje predstavljaju izazove na koje valja odgovoriti; budući da se nijedna zemlja na svijetu neće približiti postizanju cilja rodne ravnopravnosti prije 2030.;

U.  budući da bi GAP III trebao biti okvir za aktivni doprinos vanjskog djelovanja EU-a u borbi protiv rodne neravnopravnosti; budući da bi Akcijski plan GAP-a za ravnopravnost spolova III (GAP III) trebao biti potpuno proveden kao ključan instrument za sprečavanje diskriminacije i marginalizacije žena i djevojčica te za osiguravanje njihova dostojanstva, te da bi u suradnji s lokalnim partnerima i organizacijama civilnog društva u sklopu tog plana trebalo zagovarati uključivanje rodnih pitanja u sve programe međunarodne suradnje kao i integraciju ravnopravnosti spolova u nacionalne planove i strategije;

V.  budući da bi pristup suradnji EU-a i država članica u pogledu rodnih pitanja u partnerskim zemljama trebale odlikovati veća razina strategije, koordinacije i sustavnosti; budući da su misije i delegacije EU-a one koje prve moraju osigurati provedbu GAP-a III; budući da je stručnost članova njihova osoblja od presudne važnosti za osiguravanje njegove uspješne provedbe; budući da bi Komisija delegacijama trebala zajamčiti tehničku pomoć u pokretanju provedbenih planova na razini pojedinačnih zemalja;

1.  pozdravlja novi Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III za razdoblje 2021. 2025. i činjenicu da se u njemu poziva na rodno ravnopravan svijet; pozdravlja i nastavak te nadogradnju rada, stečenih iskustava i postignuća ostvarenih u okviru GAP-a II; pozdravlja unapređenja, obveze i sveobuhvatne ciljeve akcijskog plana GAP III, a posebno činjenicu da je njegov status radnog dokumenta podignut na onaj zajedničke komunikacije, kako je zatražio Parlament u svojoj Rezoluciji od 23. listopada 2020. o rodnoj ravnopravnosti u vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a;

2.  pozdravlja uključivu prirodu postupka savjetovanja provedenog u svrhu prikupljanja informacija za izradu nacrta GAP-a III i razmatranje preporuka Parlamenta, država članica, kontaktnih točaka EU-a za rodna pitanja, a osobito organizacija civilnog društva za prava žena;

3.  izražava žaljenje zbog činjenice da Vijeće nije postiglo jednoglasnu odluku o zaključcima zbog prigovora četiriju država članica na riječ „rod”, čime se ometa službeno prihvaćanje Akcijskog plana, te naglašava da je to jasan znak nazadovanja u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena; ponavlja svoj poziv na uspostavljanje nove skupine Vijeća koja bi povezala ministre EU-a i državne tajnike nadležne za rodnu ravnopravnost kako bi se olakšalo uključivanje rodne osviještenosti u sve politike EU-a, uključujući vanjsku i sigurnosnu politiku; poziva na ulaganje napora u zajedničko stajalište EU-a i snažno djelovanje kako bi se jedinstveno osudilo nazadovanje u pogledu rodne ravnopravnosti;

4.  ističe da EU ima važnu ulogu u postizanju rodno ravnopravnog svijeta i da u tu svrhu partnerske zemlje treba podupirati u rješavanju problema rodne diskriminacije; poziva EU da bude primjer i poziva šest država članica koje još nisu ratificirale i provele Istanbulsku konvenciju da to učine u najkraćem mogućem roku; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da promiče ratifikaciju Istanbulske konvencije u okviru političkih dijaloga s partnerskim zemljama Vijeća Europe;

5.  oštro osuđuje povlačenje Turske iz Istanbulske konvencije; smatra da je protivljenje Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji još jedan korak koji u pitanje dovodi status Turske kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u;

Djelotvorniji angažman Unije i učinkovita provedba

6.  poziva na potpunu provedbu i prioritizaciju GAP-a III u svim vanjskim djelovanjima EU-a na temelju primjene rodno transformativnog i intersekcijskog pristupa, uključujući i u pogledu geografskog opsega i područja djelovanja tog akcijskog plana, kao i na integraciju dimenzije roda u sva područja vanjskog djelovanja, bez obzira na to je li riječ o poslovanju, razvojnoj politici, humanitarnoj pomoći ili sigurnosti; ponovo ističe da mjere za provedbu GAP-a III moraju biti vođene potrebom da se uklone glavni uzroci rodnih neravnopravnosti te da moraju omogućiti smisleno sudjelovanje i uključivanje muškaraca, žena i skupina u nepovoljnom položaju; navodi da su ograničeno financiranje i manjak osoblja jedne od temeljnih prepreka u provedbi ciljeva EU-a u pogledu rodne ravnopravnosti i rodno osviještene politike; ponavlja da se pri svakom nastojanju da se ispune ciljevi utvrđeni GAP-om III mora uzeti u obzir raznolikost žena; podsjeća na to da bi GAP-om III trebalo osigurati usklađenost politika radi razvoja te da u tu svrhu valja primijeniti sustavne procjene utjecaja na rodnu ravnopravnost kako bi se izbjegao negativan utjecaj politika EU-a na prava žena i djevojčica i na rodnu ravnopravnost; poziva Komisiju da zajamči potrebne praktične i političke alate radi osiguravanja neometanog prijenosa principa Akcijskog plana za rodnu ravnopravnost u djelovanje i praksu; poziva EU da bude ambiciozan u promicanju ciljeva koji će dovesti do poštovanja ljudskih prava i istinske rodne ravnopravnosti među vanjskim partnerima s kojima EU želi surađivati;

7.  poziva na uspostavu opsežnog i sveobuhvatnog programa osposobljavanja koji bi popratio provedbu GAP-a III, konkretno, u području rodno osviještene politike, rodno osjetljive izrade proračuna, ocjene rodnog učinka kao i rodno uvjetovanog nasilja; naglašava potrebu za ulaganjem u znanje, resurse i interno stručno znanje o rodnoj ravnopravnosti u delegacijama EU-a kako bi one GAP III mogle provesti na odgovarajući način; poziva na maksimalno prilagođavanje programâ osposobljavanja lokalnim i nacionalnim kontekstima u kojima se GAP III provodi; poziva na to da se zainteresiranim lokalnim partnerima omogući besplatan i lak pristup tečajevima osposobljavanja te povezanim alatima;

8.  ističe potrebu za redovitom, vanjskom i neovisnom ocjenom rezultata GAP-a III na svakoj razini i u svakoj fazi u pogledu postavljenih i mjerljivih ciljeva kao i za tim da se doprinos civilnog društva, nevladinih organizacija i drugih relevantnih dionika na terenu uzima u obzir na transparentan i uključiv način; traži sustavnu provedbu detaljnih rodnih analiza i upotrebu rodno osjetljivih pokazatelja i statističkih podataka razvrstanih po spolu; ustraje u tome da bi se u ocjeni GAP-a III trebala evaluirati provedba svih politika EU-a relevantnih za vanjsko djelovanje EU-a; poziva na to da se u GAP III uključe jasni alati za praćenje ukupnih izdataka za rodnu ravnopravnost i da se ocijeni kvalitativni učinak tih inicijativa na promicanje rodne ravnopravnosti; očekuje da se u relevantni radni dokument hitno dodaju specifične i mjerljive osnovne i ciljne vrijednosti, pokazatelji i djelovanja koji nedostaju kao i odgovarajući planovi provedbe te rokovi za sve ciljeve; ističe važnost programiranja instrumenta Globalna Europa, koji nudi jedinstvenu priliku za operacionalizaciju ciljeva GAP-a III;

9.  poziva misije i delegacije EU-a, države članice, partnerske zemlje te lokalne i regionalne vlasti da blisko surađuju na provedbi GAP-a III koristeći sve diplomatske i programske alate koji su im na raspolaganju i upotrebljavajući u tu svrhu odgovarajuće smjernice koje razvijaju i dijele delegacije; podsjeća da točke za kontakt o pitanjima rodne ravnopravnosti imaju središnje mjesto i poziva na jačanje njihove uloge i vidljivosti; pozdravlja uvođenje provedbenih planova na razini pojedinačnih zemalja i ustraje u tome da se svi oni objave i prevedu kako bi se osigurala dostupnost za lokalno civilno društvo i lokalne organizacije;

10.  poziva Komisiju da ojača sinergiju s UN-om, partnerskim zemljama i međunarodnim dionicima kako bi zajednički napredovali i ispunili međunarodne ciljeve povezane s rodnom ravnopravnosti u Programu 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja, Pekinškoj deklaraciji i njenoj platformi za djelovanje te u programu djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju i konferencijama posvećenima njegovu preispitivanju;

11.  poziva na uspostavu bliskih veza s lokalnim organizacijama civilnog društva, posebno onima koje se bore za prava žena i djevojčica, uključujući pripadnice ranjivih zajednica, te s ministarstvima kao i regionalnim i lokalnim vlastima u partnerskim zemljama kako bi se povećala učinkovitost provedbe GAP-a III i njegovih provedbenih planova na razini pojedinačnih zemalja te odgovornost zemalja za njihovu provedbu; nadalje, poziva na politiku na godišnjoj osnovi i na politički dijalog s Europskim parlamentom u vezi s provedbom GAP-a III koji bi obuhvaćao dionike, a posebno lokalne vlasti, civilno društvo i organizacije žena; ponovo ističe poziv misijama i delegacijama EU-a na pokretanje konstruktivnog dijaloga s organizacijama civilnog društva te na razmjenu informacija o načinu na koji se njihov doprinos iskoristio i preveo u rodne politike;

12.  pozdravlja usmjerenost GAP-a III na mlade kao pokretače promjene; poziva EU da se pobrine za to da žene i djevojčice kao i organizacije za prava žena i lokalne organizacije, pogotovo organizacije pod vodstvom djevojčica i mladih te one koje pružaju humanitarnu pomoć na prvoj liniji i kojima upravljaju žene, smisleno sudjeluju i imaju vodeću ulogu u provedbi GAP-a III u svojim zemljama, što će postići u vidu financiranja i osposobljavanja; ponovo ističe važnost te dodanu vrijednost stručnog znanja i dugoročnog angažmana s lokalnim aktivistima, lokalnim organizacijama i/ili drugim stručnjacima kao i relevantnim dionicima u području rodnih pitanja kako bi se projekti u tom području prilagodili lokalnom socioekonomskom i kulturnom kontekstu;

13.  poziva na jaču i sustavnu suradnju među dionicima uključenima u provedbu GAP-a III, među ostalim, i među glavnim upravama Komisije; snažno potiče države članice i delegacije EU-a da lokalne i regionalne vlasti smatraju ključnim akterima u razvojnoj politici s obzirom na to da su na demokratskoj razini koja je najbliža građanima i na najboljem položaju za promicanje rodne ravnopravnosti i održivog razvoja; naglašava potrebu za bliskom suradnjom s ruralnim zajednicama i vođama zajednica kako bi svugdje povećali doseg programa za rodnu ravnopravnost;

14.  poziva na uključivanje posebnog cilja za financiranje organizacija za ženska prava i organizacija civilnog društva; poziva na višegodišnje, fleksibilno, izravno, primjereno i dostatno financiranje lokalnih organizacija civilnog društva i mreža u svoj njihovoj raznolikosti, posebno onih koje se bore za prava žena, djevojčica i drugih ranjivih zajednica, te organizacija za ljudska prava koje rade na poboljšanju pravnog okvira zemalja; poziva Komisiju da predloži pojednostavljene mehanizme i prakse financiranja kako bi se manjim lokalnim organizacijama omogućio pristup financijskim sredstvima EU-a za rodnu ravnopravnost; osuđuje sve oblike represije feminističkih aktivista, među ostalim i boraca za ljudska prava žena, te poziva sve vlade da štite i podržavaju civilno društvo i da surađuju s njim;

15.  naglašava da su borci za ljudska prava žena u iznimno ranjivom položaju, osobito u područjima sukoba te sukobima i stanjima nakon sukoba; pozdravlja poziv na promicanje sigurnog okruženja za borce za ljudska prava žena i suradnju s njima te poziva Komisiju da ih zaštiti odgovarajućim mjerama i mehanizmima kao i da dodjeli namjenska sredstava delegacijama EU-a;

16.  poziva delegacije EU-a da kada je riječ o aktivistima koji se bore za prava žena strogo provode Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava, posebno u kontekstu njihove obveze izvještavanja o vladinim tijelima koja su odgovorna za kršenje ljudskih prava, te da po potrebi aktivistima pruže zakonita pravna sredstava; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da svake godine izvješćuje Parlament o provedbi Smjernica EU-a o borcima za ljudska prava;

17.  ističe da je za učinkovitu provedbu GAP-a III potrebno osigurati dostatno financiranje u procesu programiranja EU-a; potiče na bolju koordinaciju GAP-a III s drugim inicijativama, kao što je „Spotlight”, čiji bi se proračun trebao povećati i čiju učinkovitost treba unaprijediti u skladu s nedavnom srednjoročnom procjenom, oslanjajući se pritom na lekcije iz novog konteksta koji je stvorila pandemija bolesti COVID-19; pozdravlja inicijativu „Spotlight” i njezin cilj da se uklone svi oblici nasilja nad ženama i djevojčicama; poziva na obnavljanje sredstava dodijeljenih toj inicijativi po završetku trenutačnog programa 2022. te na produljenje programa tijekom cijelog višegodišnjeg razdoblja financiranja i diljem podregija;

18.  ističe da je cilj br. 5 održivog razvoja postizanje rodne ravnopravnosti i poboljšanje položaja svih žena i djevojčica te da se taj cilj treba horizontalno integrirati u različita područja u nadležnosti Unije; izražava žaljenje zbog toga što je cilj br. 5 održivog razvoja među tri cilja s najmanje financijske potpore; sa zadovoljstvom primjećuje da se u GAP-u III rodna ravnopravnost smatra međusektorskim prioritetom vanjskog djelovanja EU-a u njegovu radu na politikama i programima; ponovo ističe potrebu za primjerenom integracijom rodno osviještene politike u sve sektore djelovanja EU-a te da bi, u skladu s GAP-om III, prioriteti Globalne Europe u partnerskim zemljama kao i inicijative Tim Europa trebali biti rodno transformativni, naročito kada je riječ o humanitarnoj pomoći;

19.  pozdravlja činjenicu da će se u 85 % svih novih vanjskih djelovanja rodna pitanja morati odrediti kao važan ili glavni cilj; pozdravlja namjeru Europske komisije da 5 % novih programa vanjskog djelovanja ima za glavni cilj postizanje rodne ravnopravnosti; isto tako pozdravlja uključivanje barem jednog djelovanja po državi članici koje za glavni cilj ima rodnu ravnopravnost; podsjeća da je cilj od 5 % već arhiviran 2019. i poziva da se u GAP III uključe snažnije ambicije, povećana podrška i konkretno namjensko financiranje za rodno usmjerene inicijative; poziva na to da se 20 % službene razvojne pomoći u svakoj zemlji izdvaja za programe u kojima je rodna ravnopravnost jedan od glavnih ciljeva; poziva na to da se odredi konkretna ciljna vrijednost od 85 % sredstava službene razvojne pomoći EU-a koja se izdvaja za programe u kojima je rodna ravnopravnost glavni ili važan cilj; poziva EU i države članice, jer to ujedno od njih i očekuje, da se obvežu na to da se službena razvojna pomoć ne troši na projekte koji bi mogli poništiti postignuća u području rodne ravnopravnosti ili im naštetiti; ističe da bi postavljene ciljeve trebalo kvantificirati i namjenskim financiranjem, a ne samo postotkom programa;

20.  apelira na Komisiju i ESVD da predvode svojim primjerom i da se usredotoče na vlastite unutarnje strukture; naglašava važnost rodno osjetljivog vodstva u postizanju rodne ravnopravnosti i pravilne provedbe GAP-a III; pozdravlja predanost jamčenju rodno uravnoteženog upravljanja u sjedištu ESVD-a i vanjskim službama Komisije, delegacijama EU-a te misijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); međutim, izražava žaljenje zbog toga što je ESVD daleko od ostvarivanja cilja od 50 % žena na rukovodećim položajima i poziva trenutačnog potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da prema planu u punom opsegu primjeni načelo rodne ravnopravnosti na svim hijerarhijskim razinama; pozdravlja obvezu uvođenja osposobljavanja o rodnoj ravnopravnosti i GAP-u III za sve rukovoditelje u glavnom stožeru i delegacijama EU te poziva na uvođenje navedene mjere kao obavezne te na njezino proširivanje na cjelokupno osoblje vanjskog djelovanja Unije;

21.  primjećuje da bi ESVD trebao preuzeti vodeću ulogu u nastojanjima da rodna pitanja postanu ključna sastavnica vanjskog djelovanja te da bi trebao poticati i politički podupirati delegacije EU-a da učine isto na razini partnerskih zemalja; ističe da u mandatnim pismima i opisima radnih mjesta voditelja delegacija treba postojati posebno upućivanje na rodnu ravnopravnost, u okviru provedbe GAP-a III, te da je važno da delegacije EU-a i države članice sustavno surađuju i međusobno se savjetuju kako bi se osigurala potpuna integracija GAP-a i njegova rodno transformativnog i intersekcijskog pristupa utemeljenog na ljudskim pravima u planiranje višegodišnjih okvirnih programa; pozdravlja obvezu iz GAP-a III da se osigura da sve delegacije EU-a i glavni stožeri vanjskih službi imaju savjetnike za rodna pitanja/kontaktne osobe/točke za rodna pitanja, ali ističe da bi to trebala biti radna mjesta s punim radnim vremenom i dostatnim sredstvima za obavljanje zadataka; ponovo poziva na imenovanje savjetnika za rodna pitanja u vojne misije ZSOP-a;

22.  poziva Komisiju i ESVD da prikupe relevantne podatke o ljudskim resursima raščlanjene po spolu kako bi se procijenili broj nominacija, kandidati koji su ušli u uži izbor, postupci odabira, produljenja ugovora i trajanje mandata kao i drugi kriteriji te pratio napredak i provodili sustavni razgovori sa ženama i pripadnicima skupina u nepovoljnom položaju o razlozima njihova napuštanja radnog mjesta;

23.  izražava žaljenje zbog toga što je važno pitanje raznolikosti svrstano u portfelj savjetnika ESVD-a za rodna pitanja i raznolikost te poziva ESVD da prida potrebnu važnost rodnoj ravnopravnosti i Programu za žene, mir i sigurnost kao i raznolikosti i uključenosti te da uspostavi po jednu ulogu za svako od navedenih područja i osnaži te uloge, njihove mandate, resurse i ovlasti; poziva na imenovanje posebnog savjetnika za rodna pitanja u svakoj upravi ESVD-a koji će biti izravno podređen savjetniku ESVD-a za rodna pitanja i raznolikost kao i na poticanje osoblja na blisku suradnju s Europskim institutom za ravnopravnost spolova;

24.  naglašava da je rodna ravnopravnost ljudsko pravo, ključno za održivi razvoj i pametna gospodarstva, i da od nje koristi imaju i žene i muškarci u svoj njihovoj raznolikosti, uključujući i zajednicu LGBTQI+; konstatira da drugi oblici nejednakosti produbljuju rodnu neravnopravnost; ističe da nejednakosti imaju dalekosežne socioekonomske posljedice na cjelokupna društva i da bi tu činjenicu u obzir trebali uzeti akteri koji se opiru promjenama; naglašava da će obveze EU-a biti učinkovitije ako se djelovanje EU-a provodi u skladu s intersekcijskim pristupom rodnoj ravnopravnosti; ponavlja poziv da se u svim mjerama EU-a vodi računa o intersekcijskim identitetima te da se prizna da žene i djevojčice u svoj svojoj raznolikosti nisu jednako pogođene rodnom neravnopravnošću;

25.  pozdravlja uključivanje intersekcionalnosti kao temeljnog načela GAP-a III, ali izražava žaljenje zbog nedostatka ciljeva, pokazatelja i posebnih mjera potrebnih za njegovo provođenje; ističe obvezu Komisije i ESVD-a da štite skupine u nepovoljnom položaju i da omoguće pripadnicima skupine LGBTQI+ da ostvare svoja prava diljem svijeta;

26.  pozdravlja to što se u GAP-u III upućuje na potencijal postupka pristupanja EU-u za promicanje rodne ravnopravnosti u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama; naglašava potrebu za snažnim političkim dijalogom i tehničkom pomoći kako bi se rodna ravnopravnost uključila u politike proširenja i susjedstva; poziva Komisiju i ESVD da dodatno iskoriste pristupne pregovore kao sredstvo na temelju kojeg će proširenje odvijati u korist žena;

27.  pozdravlja činjenicu da se GAP-om III pokušava riješiti pitanje iznimne ranjivosti žena i djevojčica migrantica; poziva da se posebna pozornost posveti položaju žena i djevojčica u pokretu, na migracijskim rutama ili u kampovima, a osobito poziva na to da im se zajamči pristup vodi, sanitarnim uslugama i higijeni, spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima te zdravstvenoj skrbi za majke;

Sedam područja djelovanja

Uklanjanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja

28.  pozdravlja činjenicu da je prvo područje djelovanja GAP-a III usmjereno na uklanjanje svih oblika rodno uvjetovanog nasilja; poziva na intenzivniju primjenu snažnijeg, koordiniranog i holističkog djelovanja u borbi protiv femicida i svih vrsta rodno uvjetovanog nasilja nad ženama i djevojčicama na internetu i izvan njega, posebno u sukobima i kriznim situacijama, zbog kojih žene i djevojčice dopijevaju u ranjiviji položaj, i s posebnim naglaskom na žene i djevojčice za koje je veća vjerojatnost da će postati žrtvama nasilja, kao što su žene i djevojčice s invaliditetom; ističe da u cilju kriminalizacije svih oblika rodno uvjetovanog nasilja treba surađivati s partnerskim zemljama;

29.  poziva na hitno djelovanje u pogledu uklanjanja glavnih uzroka nasilja nad ženama i djevojčicama uz primjenu rodno transformativnog i intersekcijskog pristupa, osobito uzimajući u obzir da je tijekom pandemije došlo do velikog porasta femicida i drugih oblika rodno uvjetovanog nasilja; pozdravlja usmjerenost Komisije na promicanje prevencije koju ostvaruje na temelju osporavanja štetnih rodnih normi; u tom pogledu ističe da je suradnja s partnerskim zemljama i organizacijama civilnog društva ključna u borbi protiv rodnih stereotipa u svakom aspektu društvenog života; poziva delegacije EU-a i države članice da upotrijebe sva moguća diplomatska sredstva kako bi promicale donošenje zakonodavstva kojim se predviđa strukturna rodna ravnopravnost u svakom aspektu;

30.  podsjeća da bi obvezna obuka za cjelokupno osoblje ESVD-a, Komisije, delegacija EU-a i misija i operacija ZSOP-a trebala obuhvaćati sveobuhvatne programe za identifikaciju žrtava seksualnog i/ili rodno uvjetovanog nasilja povezanog sa sukobima kao i programe njihova sprečavanja, uz obuku za cjelokupno osoblje EU-a, uključujući vojno i policijsko osoblje; snažno potiče EU da iskoristi sav mogući utjecaj da se pobrine za prijavljivanje, identifikaciju, kazneni progon i kažnjavanje počinitelja masovnih silovanja u ratu, u skladu s međunarodnim kaznenim pravom; podsjeća na to da se Rimskim statutom osigurava trajni pravni okvir za opsežno tretiranje seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja kao zločina protiv čovječnosti te stoga poziva EU da aktivno podrži neovisnu i ključnu aktivnost Međunarodnog kaznenog suda na političkom i financijskom planu; pozdravlja uključivanje seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja među kriterije za nametanje sankcija u okviru globalnog režima sankcija EU-a na području ljudskih prava te potiče države članice da se time učinkovito koriste;

31.  ističe da prisilni i dječji brakovi predstavljaju kršenje ljudskih prava koje djevojčice čini naročito podložnima nasilju i zlostavljanju; podsjeća da je sakaćenje ženskih spolnih organa, koje broji 200 milijuna žrtava diljem svijeta i 500 000 žrtava samo u EU-u, međunarodno priznato kao kršenje ljudskih prava te da je svake godine najmanje tri milijuna djevojčica u riziku od genitalnog sakaćenja; ističe da su genitalno sakaćenje žena i prisilni brakovi napad na ljudsko dostojanstvo žena; poziva na integraciju mjera za povećanje razine osviještenosti o genitalnom sakaćenju žena i prisilnim brakovima te za njihovo sprečavanje, posebno u kontekstu sukoba i kriznih situacija; poziva Komisiju da osigura usklađeni dugoročan pristup okončanju prakse genitalnog sakaćenja žena unutar i izvan EU-a na temelju poboljšane sinergije između unutarnjih i vanjskih programa EU-a; ponavlja svoj poziv da se mjere za sprečavanje genitalnog sakaćenja žena uključe u sva područja politike u njezinu vanjskom djelovanju;

32.  podsjeća da žene i djevojčice predstavljaju većinu žrtava trgovanja ljudima i seksualnog iskorištavanja; poziva na snažnije vodstvo i nadzor Komisije i država članica kao i na intenzivniju međunarodnu suradnju kako bi se okončale navedene štetne prakse koje dovode do spomenutih oblika ropstva; podsjeća da se ranjivost žena u pogledu trgovanja ljudima i seksualnog iskorištavanja povećava u vremenima gospodarske krize, oružanih sukoba te u kriznim situacijama; poziva na daljnju integraciju borbe protiv trgovine ženama i djevojčicama u ciljeve GAP-a III i na veće sinergije sa Strategijom EU-a za borbu protiv trgovine ljudima (2021. – 2025.);

Osiguranje pristupa žena zdravstvu te spolnim i reproduktivnim pravima

33.  ponovno ističe da su spolno i reproduktivno zdravlje i prava ljudska prava kao i temeljni elementi ljudskog dostojanstva i osnaživanja žena; izražava zabrinutost zbog nazadovanja u pogledu rodne ravnopravnosti i prava žena, sve učestalije ženomrzačke konzervativne retorike te porasta organiziranih vjerskih i drugih skupina, koji ugrožavaju poštovanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava unutar i izvan Europske unije; naglašava da se povratom na ranije zakonodavne odredbe o pobačaju ugrožava zaštita zdravlja, prava i dostojanstva žena te se društveno i ekonomski najranjivije žene dovode u veću opasnost; primjećuje da bi EU na globalnoj razini trebao predvoditi svojim primjerom u pogledu promicanja spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava bez prisile, nasilja, diskriminacije i zlostavljanja; stoga poziva sve države članice da osiguraju univerzalan pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima na svojim teritorijima;

34.  izražava žaljenje zbog toga što je u brojnim svjetskim regijama pristup uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja, uključujući sigurnom i zakonitom pobačaju, u velikoj mjeri ograničen i često kriminaliziran; osim toga, ističe da su najčešće žrtve toga siromašne žene, žene koje žive na ruralnim područjima i žene iz manjinskih skupina; ističe da naglasak treba staviti na sve dobne skupine, među ostalim na djevojčice i djevojke, te da im treba pružiti relevantne informacije, obrazovanje i pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima, uključujući prenatalnu skrb, siguran i zakonit pobačaj te kontracepciju; ističe da je važno i dalje osporavati diskriminirajuće norme koje ženama, djevojčicama i LGBTQI+ osobama otežavaju ostvarivanje njihova spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava kao i stereotipe koji dovode do diskriminacije marginaliziranih žena tijekom poroda;

35.  naglašava važnost povećanja dostupnosti kontracepcijskih sredstava u partnerskim zemljama, posebno za djevojke adolescentske dobi; potvrđuje da sve žene i djevojčice adolescentske dobi imaju pravo same donositi slobodne i utemeljenje odluke u pogledu svojeg spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava; podsjeća da je kvaliteta zdravstvene skrbi za majke važan pokazatelj razvoja zemlje; smatra da bi EU trebao pomoći partnerskim zemljama da ispoštuju pravo na zdravlje u kontekstu trudnoće i poroda uspostavom primjerenih zdravstvenih usluga za majke, čime bi se učinkovito smanjila smrtnost novorođenčadi kao i smrtni slučajevi povezani s komplikacijama tijekom poroda;

36.  poziva na to da se GAP-om III u okviru humanitarne pomoći EU-a i država članica, i u vidu osposobljavanja humanitarnih aktera i financiranja, glavni prioritet daje rodnoj ravnopravnosti te spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima kao i preuzimanju odgovornosti te pristupu pravosuđu i pravnim sredstvima u slučajevima rodno uvjetovanog nasilja i kršenja spolnih i reproduktivnih prava;

37.  poziva na to da se u GAP-u III spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima prida veća važnost s obzirom na to da je pandemija ostavila teške posljedice na živote žena i djevojčica u zemljama partnerima te im se u programiranju Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa dodijeli i istodobno koordinira adekvatno, fleksibilno, kontinuirano i ciljano financiranje; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da spolno i reproduktivno zdravlje i prava smatraju prioritetom u postupku izrade programa vanjskog djelovanja EU-a, među ostalim i u zajedničkoj izradi programa; ističe ključnu ulogu nevladinih organizacija kao pružatelja usluga i zagovornika spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava;

38.  podsjeća na važnost spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava za tijelo i autonomiju žena i djevojčica te insistira na tome da se s njima postupa kao s pitanjima iz domene javnog zdravlja dostupnima svima, bez diskriminacije; poziva na osiguravanje univerzalnog pristupa sveobuhvatnom spolnom odgoju prilagođenom dobi, učinkovitoj kontracepciji, prevenciji HIV-a i spolno prenosivih infekcija te sigurnom i zakonitom pobačaju; poziva na to da se programima sveobuhvatnog spolnog odgoja rješavaju pitanja međuljudskih odnosa, seksualne orijentacije, rodne ravnopravnosti, rodnih normi, sprečavanja rodno uvjetovanog nasilja i pristanka te da se pružaju informacije o pubertetu, menstrualnom ciklusu, trudnoći i porodu, kontracepciji i sprečavanju spolno prenosivih bolesti;

39.  ističe da je u djelovanjima povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem i pravima potrebno u obzir uzeti dob, na primjer, osiguravanjem pristupačnih informacija i usluga prilagođenih mladima; ističe da bi EU trebao poticati partnerske zemlje na uključivanje tih pitanja u svoje nacionalne planove javnog zdravlja; poziva EU i države članice da se obvežu na ostvarivanje ciljeva GAP-a III u pogledu spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava te da pripreme provedbene planove na razini zemalja u kojima se prednost daje spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima;

40.  ustraje u tome da je nužno poticati pristup obrazovanju na svim razinama i u svim okolnostima kako bi se smanjio broj ranih brakova i adolescentskih trudnoća kao i ekonomska ovisnost; poziva na ulaganje većih napora u smanjivanje izostajanja kako bi se djevojkama koje postanu majke omogućilo da se vrate u školu, dovrše svoje obrazovanje te uključe na tržište rada;

41.  poziva na mjere za borbu protiv izostanka djevojčica iz škole za vrijeme menstruacije poboljšanjem sanitarnih uvjeta, higijenskih usluga i struktura za menstrualnu higijenu u školskim prostorima te rješavanjem problema menstrualnog siromaštva i borbom protiv stigmatizacije u tom području, između ostalog, i radom sa ženama, djevojčicama, muškarcima i dječacima; poziva na veću sinergiju između programa usmjerenih na zdravlje, spolno i reproduktivno zdravlje i prava te na vodu, sanitarne i higijenske usluge u školama i individualnu potporu djevojčicama;

42.  podsjeća na intersekcijske nejednakosti i razlike koje postoje među ženama i muškarcima u pogledu pristupa zdravstvenoj skrbi i njezine kvalitete, s obzirom na to da se u sklopu zdravstvene skrbi i usluga ne vodi dovoljno računa o rodnoj dimenziji; poziva na osiguravanje univerzalnog pristupa informacijama te prevenciji, dijagnostici, skrbi i liječenju ženskih bolesti, kao što su endometrioza i rak vrata maternice, te spolno prenosivih bolesti kao što je HIV; poziva Europsku uniju da podrži provedbu Globalne strategije SZO-a za bržu eliminaciju raka vrata maternice;

43.  poziva zemlje partnere da adekvatno financiraju i ojačaju svoje javnozdravstvene sustave te da provode istraživanja o zdravlju žena diljem svijeta kako bi unaprijedili znanje o pitanjima roda i spola u područjima prevencije bolesti, dijagnoze, liječenja i istraživanja; nadalje, poziva na podizanje razine osviještenosti među građanima o zdravstvenim pitanjima povezanima s rodom;

44.  ističe da države članice trebaju usvojiti politiku javnog zdravlja kojom se poseban naglasak stavlja na promicanje zdravlja i na prevenciju bolesti jamčenjem besplatne, univerzalne i visokokvalitetne zdravstvene skrbi te osiguranjem dostupnosti potrebnih sredstava za suočavanje s glavnim problemima u području javnog zdravlja;

Promicanje ekonomske i socijalne ravnopravnosti i prava te osiguravanje autonomije žena i djevojčica

45.  ponavlja da su kriza te gospodarske i društvene posljedice pandemije bolesti COVID-19 nerazmjerno utjecale na pristup žena tržištu rada; podsjeća na to da je važno i potrebno da EU podupre razvoj intersekcijske rodne dimenzije i njezino uključivanje u sve planove oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19 u partnerskim zemljama te u inicijative Tima Europa; naglašava potrebu za rodno osjetljivim odgovorom na bolest COVID-19 pri provedbi GAP-a III kako bi se uzele u obzir jedinstvene okolnosti žena i djevojčica i potaklo stvaranje prilika nakon krize; poziva Komisiju da uključi rodnu dimenziju i rodno transformativna djelovanja u sve mjere povezane s pandemijom bolesti COVID-19 u zemljama partnerima, između ostalog i u planove i mjere za oporavak, te da podupre projekte, posebno financijske, kako bi se njima obuhvatila dimenzija rodne ravnopravnosti; ističe da bi novi oblici financiranja kao što su rodne obveznice (engl. gender bonds) mogli oživjeti nacionalna gospodarstva i istovremeno omogućiti osnaživanje žena;

46.  smatra da je rad ključan u borbi protiv nejednakosti; podržava kolektivno pregovaranje kao sredstvo ne samo poboljšanja radnih uvjeta nego i odgovaranja na problem neravnopravnosti muškaraca i žena;

47.  pozdravlja namjeru Komisije da zatraži usklađenost s relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada (MOR) i UN-a o rodnoj ravnopravnosti u nadolazećoj reviziji Uredbe o općem sustavu povlastica; poziva Komisiju da rodnu ravnopravnost na učinkovit način uključi u sva poglavlja o trgovini i održivom razvoju i da zajamči da trgovina i ulaganja ne produbljuju rodnu neravnopravnost; ističe da bi u svim procjenama utjecaja povezanima s trgovinom trebalo voditi računa o stajalištima organizacija civilnog društva;

48.  ustraje u tome da financijska potpora za žene treba ići ukorak s obrazovanjem, pristupom informacijama, jačanjem njihovih vještina i osvješćivanjem o njihovim temeljnim pravima;

49.  poziva Komisiju i države članice da surađuju s partnerskim zemljama kako bi spriječile uznemiravanje žena u radnom okruženju i pronašle rješenje za taj problem te da potaknu ratifikaciju Konvencije MOR-a protiv nasilja i uznemiravanja (br. 190);

50.  poziva da se u okviru GAP-a III promiču gospodarske aktivnosti žena i njihov pristup potrebnim ekonomskim i društvenim alatima, resursima i socijalnoj zaštiti, posebno u kontekstu kriznih situacija; ističe da je sudjelovanje žena u globalnom gospodarstvu važno za održivi razvoj te za održiv i uključiv gospodarski rast, koji su suštinski povezani s globalnim ciljem iskorjenjivanja siromaštva, kako je naveden u ciljevima održivog razvoja; poziva Komisiju i države članice da podupiru i promiču rodno osjetljive mehanizme socijalne zaštite, uključujući prijenose gotovinskih sredstava, kako bi se povećao kapacitet partnerskih zemalja za reakciju na krizne situacije i vanjske utjecaje;

51.  poziva EU i partnerske zemlje da donesu mjere kako bi se pomoglo povećati izglede žena za zapošljavanje i kako bi im se osigurala pristojna radna mjesta, pristup financiranju i poslovnim prilikama, među ostalim, podupiranjem lokalnih organizacija kojima upravljaju žene i poticanjem njihova sudjelovanja u sindikatima; ističe važnost poboljšanja pristupa, npr. mikrokreditima, kako bi se olakšali i potaknuli malo poduzetništvo i kreativnost žena;

52.  ističe da treba razmotriti komplementarnost drugih mjera za osiguranje učinkovitosti, kao što su zaštita od rodno uvjetovanog nasilja i pristup dostojanstvenom radu i cjenovno pristupačnoj skrbi za djecu i starce; poziva EU i njegove države članice da osnaže i zaštite majke i očeve diljem svijeta te da surađuju s partnerskim zemljama kako bi se zajamčio odgovarajući rodiljni, očinski i roditeljski dopust kao i na to da uz ulaganja u usluge skrbi o djeci i obrazovanje donesu u praktične mjere kako bi se zajamčila ta zaštita;

53.  naglašava da bi EU trebao podupirati stvaranje obvezujućeg instrumenta za poslovanje i ljudska prava u okviru UN-a kako bi se u potpunosti zajamčilo ostvarivanje ljudskih prava i prava žena;

54.  poziva Komisiju i države članice da surađuju s partnerskim zemljama u financiranju i promicanju mjera kojima se nastoji riješiti problem nerazmjernog tereta neplaćenog rada koji snose žene te da podupiru mjere kojima se ženama koje rade u neformalnom gospodarstvu olakšava prijelaz u formalno gospodarstvo; ističe da bi žene i muškarci trebali ravnomjerno među sobom dijeliti obveze neplaćene skrbi i kućanske obveze; poziva na to da poduzmu konkretni koraci prema prepoznavanju, smanjenju i preraspodjeli neplaćene skrbi i rada u kućanstvu;

55.  poziva na aktivno promicanje uloge žena i njihovog sudjelovanja u gospodarstvu i društvu te na priznavanje njihovih građanskih i zakonskih prava, među ostalim pravo vlasništva, pravo pristupa bankovnom kreditu i pravo sudjelovanja u različitim sektorima gospodarstva i političkom životu, u prvom redu u vidu promicanja rodno osjetljivih makroekonomskih politika; izražava žaljenje zbog činjenice da se u mnogim okolnostima ne poštuje pravo na jednaku plaću za jednak rad jednake vrijednosti, ni unutar ni izvan EU-a, čak i ako je utvrđen u zakonu, te ističe da treba odgovoriti na temeljni uzrok te diskriminacije;

56.  ističe da je ključno da privatni sektor sudjeluje u postizanju ciljeva navedenih u GAP-u III te da se smatra odgovornim ako pri obavljanju poduzetničkih aktivnosti dođe do kršenja prava žena; poziva Komisiju da u svoj budući zakonodavni prijedlog o korporativnoj dužnoj pažnji uključi i rodnu perspektivu;

57.  ističe da je ekonomsko i socijalno osnaživanje žena ključno za održiv i uključiv razvoj i rast; poziva na globalno djelovanje da se djevojčicama i ženama osigura pristup visokokvalitetnom obrazovanju i kvalitetnom osposobljavanju u području vještina kao i da se osiguraju učinkoviti alati kojima bi im se olakšao pristup tržištu rada, naročito u kriznim situacijama ili u slučaju raseljavanja; toplo preporučuje da partnerske zemlje uz potporu iz proračuna EU-a povećaju ulaganja u kvalitetno i uključivo obrazovanje; ističe da se potpora iz proračuna EU-a, čija je učinkovitost u području obrazovanja već dokazana, i dalje upotrebljava kao preferirani način financiranja kako bi se osigurao pristup uključivom i kvalitetnom obrazovanju za sve u zemljama u razvoju; pozdravlja namjeru povećanja ukupnog iznosa sredstava za obrazovanje, pri čemu bi 10 % proračuna za humanitarnu pomoć bilo namijenjeno financiranju obrazovanja u kriznim situacijama;

58.  naglašava potrebu za podupiranjem izdašnih ulaganja u zdravstvene i obrazovne usluge, cjenovno pristupačno stanovanje te siguran, cjenovno pristupačan i dostupan javni prijevoz u ruralnim i urbanim područjima kako bi se zadovoljile potrebe građana i doprinijelo neovisnosti, ravnopravnosti i emancipaciji žena; podsjeća da se posebna pažnja tim pitanjima mora posvetiti u nestabilnim zemljama i zemljama koje su izašle iz sukoba i u kojima će EU provoditi i razvojne projekte kako bi se riješili problemi nedostatnih prava žena na stanovanje, zemljište i vlasništvo;

59.  izražava zabrinutost zbog povećanja digitalnog jaza između spolova u mnogim zemljama, koji onemogućuje jednak pristup informacijama i digitalnim uslugama; naglašava važnost promicanja digitalne pismenosti, ali i pristupa digitalnim alatima i njihove cjenovne pristupačnosti kao i njihovu važnost u pristupu tržištu rada; poziva na povećano i ciljano financiranje i stipendije kako bi se ženama i djevojčicama omogućio pristup visokom obrazovanju i strukovnom osposobljavanju, osobito u cilju promicanja digitalnog i tehnološkog obrazovanja djevojčica i sudjelovanja žena u području STEM-a, te kako bi se poduprli projekti koje vode žene; pozdravlja namjeru da se u okviru GAP-a III smanji digitalni jaz između žena i muškaraca i tako omogući istinski uključiva digitalna tranzicija;

60.  podsjeća na to da se žene, a posebno one koje se suočavaju s intersekcijskom diskriminacijom, mogu susresti s poteškoćama u pristupu digitalnim uslugama i povezanoj infrastrukturi; poziva na to da se ženama i djevojčicama, pogotovo onima koje žive u ruralnim i udaljenim područjima, omogući bolji, univerzalan, siguran i zaštićen pristup digitalnim alatima i osposobljavanju u području njihove upotrebe;

61.  ističe potrebu za potporom pružanju javnih i privatnih usluga u okviru rodno osjetljivih digitalnih kanala, tehnologija i usluga (npr. e-uprava, digitalne financijske usluge) kojima će se poboljšati uključenost i sudjelovanje žena i djevojčica u društvu; poziva države članice da se uhvate u koštac s problemom digitalne isključenosti svih ranjivih skupina u društvu te da im omoguće pristup obrazovanju u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, uzimajući pritom u obzir različite čimbenike koji određuju pristup žena obrazovanju kao i uspostavljajući besplatne digitalne pristupne točke;

62.  traži da EU pruži potporu partnerskim zemljama za modernizaciju i digitalizaciju javne uprave kako bi se osiguralo da te zemlje imaju pouzdane podatke o stanovništvu u kojima je zabilježeno svako rođenje;

63.  uviđa da izvanredne situacije, kao što su oružani sukobi i gospodarske krize te raseljavanje, dovode u pitanje obrazovanje i osposobljavanje žena i djevojčica; ponavlja da je pristup žena sredstvima za život i mogućnostima rada ozbiljno ugrožen tijekom izvanrednih situacija te stoga naglašava važnost dodjele potrebnih sredstava u takvim slučajevima, posebno lokalnim organizacijama koje vode žene i postojećim strukturama, kako bi se poboljšale strukture kojima se u dugoročnom razdoblju jamči ispravan razvoj njihova obrazovanja, vještina i pristupa radnim mjestima;

64.  konstatira da nesigurnost opskrbe hranom asimetrično pogađa žene kao i da one posjeduju nerazmjerno manje zemljišta, stoke i druge imovine; poziva Komisiju i države članice da s ciljem osnaživanja žena u poljoprivredi podupru cilj postizanja rodne ravnopravnosti u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru, financijske prilike te pristup osposobljavanju; napominje važnost podupiranja partnerskih zemalja u provedbi zakonskih, političkih i institucionalnih reformi kako bi se ženama omogućila jednaka prava na gospodarske resurse, a posebno pristup i kontrola nad zemljištem i drugim oblicima vlasništva;

65.  poziva EU da promiče gospodarske i trgovinske politike u skladu s ciljevima održivog razvoja i ciljevima GAP-a III; podsjeća na svoje prethodno stajalište o trgovini i rodnoj ravnopravnosti izneseno u Rezoluciji od 13. ožujka 2018. o rodnoj ravnopravnosti u trgovinskim sporazumima EU-a(12); poziva EU da i dalje podržava i uvodi trgovinske politike kojima se smanjuju socioekonomske razlike te osigurava visoka razina zaštite i poštovanja temeljnih sloboda i ljudskih prava, među ostalim rodne ravnopravnosti;

66.  pozdravlja činjenicu da se u GAP-u III poziva na promicanje rodne ravnopravnosti u sklopu provedbe trgovinske politike EU-a; poziva Komisiju, Vijeće i ESVD da promiču i podupiru uključivanje posebnog poglavlja o rodu u sve trgovinske i investicijske sporazume EU-a, uključujući pritom i obveze promicanja rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena; poziva Komisiju da u ex ante i ex post procjene učinka uključi utjecaj trgovinske politike i sporazuma EU-a s obzirom na rod;

67.  ističe svoje prethodno stajalište kojim poziva na uključivanje posebnog poglavlja o trgovini i rodnoj ravnopravnosti te osnaživanju žena u nadolazećoj modernizaciji Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea; sa zanimanjem prati napredak u pogledu poglavlja o trgovini i rodnoj ravnopravnosti u pregovorima;

68.  podsjeća na svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o ljudskim pravima i društvenim i okolišnim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(13);

69.  konstatira da trgovinska politika nije rodno neutralna te da je bolje prikupljanje podataka iskazanih po rodu, zajedno s jasnim pokazateljima, potrebno kako bi se primjereno ocijenili različiti učinci trgovinske politike na žene i muškarce; ponovno poziva EU i države članice da slijede primjer paketa mjera koji je razvila Konferencija UN-a o trgovini i razvoju te da u ex ante procjene učinka i ex post evaluacije uključe rodni učinak trgovinske politike i trgovinskih sporazuma EU-a u pojedinim zemljama i sektorima; poziva Komisiju da surađuje s međunarodnim partnerima, kao što je Svjetska trgovinska organizacija (WTO), te lokalnim vlastima i organizacijama na prikupljanju podataka, analiziranju učinka trgovine na žene i iskorištavanju podataka za izradu konkretnih prijedloga za poboljšanje uloge žena u međunarodnom trgovinskom sustavu i promicanje uključivog gospodarskog rasta; naglašava da se pojačanom suradnjom među međunarodnim organizacijama kao što su WTO, Međunarodni trgovinski centar i UN te stvaranjem mreža koje uključuju akademsku zajednicu, organizacije civilnog društva i parlamente mogu postići bolja razmjena najboljih praksi i metoda za prikupljanje podataka te uključivanje rodne perspektive u području trgovine; ustraje na tome da rodna pitanja ne bi trebala biti ograničena na poglavlje o trgovini i održivom razvoju;

70.  poziva Komisiju da se aktivno uključi u nedavno osnovanu neformalnu radnu skupinu WTO-a za trgovinu i rodna pitanja kako bi se na 12. ministarskoj konferenciji donijela odlučna ministarska deklaracija koja bi mogla poslužiti kao plan provedbe Deklaracije iz Buenos Airesa iz 2017.; naglašava da je neformalna radna skupina za trgovinu i rodna pitanja prvi korak prema trajnijoj platformi u WTO-u u svrhu rasprave o pitanjima povezanima s trgovinom i rodnom ravnopravnošću; poziva Komisiju da nastavi proaktivno surađivati s drugim članicama WTO-a kako bi se pridonijelo radu neformalne radne skupine i da razmotri mogućnost osnivanja stalne radne skupine;

71.  podsjeća na svoj zahtjev Komisiji da sastav unutarnjih savjetodavnih skupina bude rodno uravnotežen, da se njihova nadzorna uloga dodatno proširi te da se u okviru svakog sporazuma o slobodnoj trgovini uspostavi odbor za trgovinu i rodnu ravnopravnost čija bi zadaća bila utvrđivanje nedostataka;

72.  poziva Komisiju da pažljivo ocijeni učinak trgovinskih sporazuma na sektore s visokim postotkom radnica, kao što su odjevna industrija i poljoprivredna proizvodnja malih razmjera; podsjeća da je gospodarska kriza uzrokovana bolešću COVID-19 snažno utjecala na te sektore te povećala rizik od porasta nejednakosti, diskriminacije i iskorištavanja radnica;

73.  poziva Komisiju da osigura da je na raspolaganju dovoljno sredstava za promicanje temeljnih vrijednosti rodne ravnopravnosti u svojoj trgovinskoj i investicijskoj politici i da objavi dodijeljena sredstva te da se pobrine za to da tajništva institucija EU-a nadležnih za trgovinsku politiku i pregovore raspolažu dovoljnim znanjem i tehničkim kapacitetima za uključivanje rodne perspektive u cjelokupni postupak trgovinskih pregovora i oblikovanja politika uspostavom kontaktnih točaka za rodna pitanja;

74.  poziva na uključivanje izvršivih odredbi u sva poglavlja o trgovini i održivom razvoju na temelju poštovanja temeljnih radnih standarda Međunarodne organizacije rada i relevantnih konvencija, osobito Konvencije br. 189 o radnicima u kućanstvu, Konvencije br. 156 o radnicima s obiteljskim obvezama, Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979., Konvencije br. 111 o diskriminaciji u pogledu zaposlenja i zanimanja, Konvencije br. 100 o jednakosti plaća radnika i radnica za rad jednake vrijednosti te Konvencije br. 190 protiv nasilja i uznemiravanja; isto tako poziva da se te konvencije uvrste na popis konvencija u preispitivanju posebnog dogovora o poticajima za održivi razvoj i dobro upravljanje (GSP+);

75.  pozdravlja međunarodni sporazum s radionice Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO) (ISO/IWA 34) o globalnim definicijama povezanima sa ženskim poduzetništvom, čiji je cilj olakšati oblikovanje politika, prikupljanje podataka te pristup izgradnji kapaciteta, financiranju i tržištima za ekonomsko osnaživanje žena;

76.  pozdravlja sve što je Europska investicijska banka (EIB) dosad postigla kad je riječ o rodnoj ravnopravnosti u njezinim politikama kreditiranja te je poziva da uloži još više truda te da u svojem mandatu za vanjsko kreditiranje posebno i što je više moguće uzme u obzir političke ciljeve GAP-a III;

77.  ističe da bi EIB i druge relevantne europske razvojne financijske institucije trebale bi biti u potpunosti usklađene s GAP-om III; poziva EIB da uzme u obzir ciljeve GAP-a III pri pružanju potpore poduzetnicima u partnerskim zemljama provođenjem ex ante procjena učinka koje bi se trebale provoditi za svaki projekt koji EIB financira; poziva i na stalno praćenjem operacija na terenu;

Poticanje sudjelovanja i vodstva žena, djevojčica i mladih žena

78.  ističe važnost vodstva i sudjelovanja žena i djevojčica na svim razinama donošenja odluka te da je ravnopravno sudjelovanje žena u javnom i političkom životu od presudne važnosti za dobro upravljanje i oblikovanje politika; naglašava da je važno da žene pri pregovorima budu zastupljene na obje strane i na svim razinama vanjskog djelovanja; ponavlja da cijele zajednice imaju koristi od boljih i trajnijih rješenja kada su žene i djevojčice ravnopravno uključene u vodeće položaje; primjećuje da su žene nedovoljno zastupljene na svim razinama političkog i javnog života te da je napredak u tom smislu spor;

79.  poziva na financiranje programa koji potiču osposobljavanje, građanski angažman i sudjelovanje žena, uključujući promicanje participativnih pristupa na razini zajednice i posebnih obrazovnih aktivnosti za djevojčice i mlade žene, s obzirom na to da njih diskriminacija najviše pogađa; poziva na uključivanje žena u sve razine donošenja odluka, vlasti, vodstva i položaja, što će se postići provedbom reforme javne uprave, programâ i aktivnosti kao što su umrežavanje, razmjene, mentorstvo i sponzorstvo, te se zalaže za to da se lokalne organizacije za prava žena i organizacije kojima su na čelu žene i koje pružaju humanitarnu pomoć na prvoj liniji uključe u strukture za humanitarnu koordinaciju i odlučivanje;

Uključivanje žena u mirovne i sigurnosne procese

80.  naglašava važnost uloge žena i civilnog društva u promicanju dijaloga, stvaranju koalicija, mirovnom posredovanju i pružanju različitih perspektiva o tome što znače mir i sigurnost, posebno kada je riječ o sprečavanju i rješavanju sukoba te obnovi nakon sukoba; poziva EU da promiče veće sudjelovanje žena u održavanju mira i daljnjoj izgradnji mira te da podupre i prepozna žene, mlade žene, djevojčice i borkinje za ljudska prava kao ključne pokretače promjena kao i da im zajamči podršku i zaštitu; ističe da su poštovanje i puno ostvarenje ljudskih prava žena temelji demokratskog i uključivog društva;

81.  pozdravlja integraciju Akcijskog plana EU-a za žene, mir i sigurnost u GAP III te poziva na njegovu učinkovitu provedbu; ističe važnu ulogu već uspostavljenih i uspješnih lokalnih inicijativa za izgradnju mira kojima su na čelu žene i borkinje za ljudska prava te poziva EU da podupre, unaprijedi i sustavno uključi te inicijative u savjetovanja za izgradnju mira, koordinaciju i proces donošenja odluka;

82.  poziva ESVD da provede sustavnu analizu sukoba s integriranom rodnom perspektivom koja se temelji na rodnoj analizi i rodno uključivoj analizi sukoba, posebno u pogledu misija i operacija u okviru ZSOP-a i aktivnosti u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći; naglašava potrebu za dostatnim sredstvima za izgradnju i jačanje stručnog znanja i kapaciteta EU-a za provođenje analiza rizika i sukoba s integriranom rodnom perspektivom, što bi trebalo uključivati obraćanje posebne pozornosti na rodnu ravnopravnost te osiguravanje smislenog sudjelovanja žena i skupina u nepovoljnom položaju;

83.  ističe važnost povezivanja koncepta ljudske sigurnosti i rodnog pristupa; poziva EU da primijeni koncept ljudske sigurnosti iz Rezolucije Opće skupštine UN-a 66/290 i iz svojeg Programa za žene, mir i sigurnost; ustraje u tome da sigurnost mora biti usredotočena na ljudske živote i njihovu zaštitu od prijetnji kao što su nasilje, nedostatak obrazovanja, zdravstvene skrbi, hrane ili ekonomske neovisnosti; poziva Komisiju, ESVD i države članice da razviju i promiču program UN-a za razoružanje; ustraje u postojanju feminističke vanjske politike o razoružanju i neširenju oružja;

84.  naglašava da su žene nerazmjerno pogođene seksualnim nasiljem povezanim sa sukobima i drugim kršenjima ljudskih prava koja ne budu kažnjena, uključujući veći rizik od trgovine ljudima; ističe potrebu primjerene i cjelovite skrbi za žene i djevojčice žrtve seksualnog nasilja u zonama i zemljama u sukobu kao i učinkovite i brze odštete; primjećuje da taj sustav već dobro funkcionira ondje gdje se provodi te da omogućuje i ponovnu integraciju žrtava u društvo; podsjeća na važnost borbe protiv stigmatizacije žrtava; poziva na kontinuiranu potporu mjera kojima se ženama u područjima zahvaćenim sukobima i u kriznim situacijama osiguravaju paketi s ključnim potrepštinama za spolno i reproduktivno zdravlje i prava, u vidu financiranja organizacija na prvoj liniji obrane i organizacija kojima upravljaju žene;

85.  podsjeća na to da oružani sukobi neproporcionalno utječu na žene i djevojčice; izražava žaljenje zbog uporabe seksualnog nasilja kao ratnog oružja i ustraje u tome da je potreban hitan odgovor na takvo nasilje kao i borba protiv nekažnjavanja, odnosno privođenje počinitelja pravdi; isto tako ističe da su žene često prve žrtve raseljavanja stanovništva u zonama sukoba, a često i gubitka ekonomske neovisnosti te nedostatka pristupa obrazovanju i pouzdanim uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja; ustraje u tome da je potrebno osigurati pristup obrazovanju i zapošljavanju za stanovništvo koje je raseljeno zbog sukoba i prirodnih katastrofa; poziva Komisiju i države članice da surađuju s partnerskim zemljama i njihovim oružanim snagama kako bi se osigurala propisna provedba Četvrte ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata s posebnim naglaskom na sprječavanje i kažnjavanje seksualnog nasilja;

86.  izražava žaljenje zbog činjenice da se u GAP-u III u nedovoljnoj mjeri razmatra kulturna baština u svim zemljama kao i uloga žena u njezinoj zaštiti i razvoju; poziva Komisiju i ESVD da razviju programe usmjerene na zaštitu i prepoznavanje kulturne baštine i tradicija koje su razvile žene, a koje često ostaju neprimijećene, posebno tijekom cijelog ciklusa sukoba;

Osiguravanje rodno osjetljivog humanitarnog djelovanja

87.  izražava žaljenje zbog toga što se komunikacijom Komisije o humanitarnom djelovanju EU-a: novi izazovi, ista načela (COM(2021)0110) u dovoljnoj mjeri ne obuhvaća pitanje rodne perspektive u humanitarnom okruženju; poziva Komisiju da iznese konkretnije prijedloge o posebnim rashodima, programima, praćenju i ocjeni aktivnosti povezanih s rodom u humanitarnom okruženju te da razradi mjere za daljnji razvoj prilagođenog i učinkovitog rodno osjetljivog humanitarnog djelovanja EU-a, s obzirom na priliku koju predstavlja trostruko povezivanje humanitarne pomoći, razvoja i mira u zaštiti prava žena i djevojčica te promicanju rodne ravnopravnosti u svim kontekstima;

Izgradnja zelenog i digitalnog društva

88.  pozdravlja uključivanje prioritetnog područja o klimatskim promjenama u GAP III, s obzirom na to da klimatske promjene nisu rodno neutralne i da produbljuju problem rodne neravnopravnosti, naročito kada je riječ o siromašnima, mladima i autohtonom stanovništvu, posebno u ranjivim okruženjima; cijeni odlučnost Unije da u pogledu rodne dimenzije djeluje u okviru zelene tranzicije uslijed intesekcijskog i nerazmjernog utjecaja klimatskih promjena na žene i djevojčice, pogotovo u zemljama u razvoju; ističe potrebu za uključivanjem, uvažavanjem i osnaživanjem žena i djevojčica pri izradi i provedbi učinkovitih pristupa za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu na njih u partnerskim zemljama, osiguravajući na taj način učinkovito i rodno transformativno djelovanje EU-a u području klime; poziva EU da bude primjer drugima tako što će bez odgode uključiti rodnu perspektivu i ciljeve rodne ravnopravnosti u europski zeleni plan i s njim povezane inicijative;

89.  ponavlja da je rodna ravnopravnost preduvjet za održiv razvoj te za postizanje pravedne i poštene tranzicije pri kojoj nitko nije izostavljen; ponavlja stoga svoj zahtjev da se ubrzo nakon europskog zelenog plana uvede „diplomacija za ostvarenje zelenog plana” koja bi podrazumijevala rodnu i intersekcijsku perspektivu i kojom bi se žene i djevojčice, uključujući žene pripadnice autohtonih naroda, uključile u donošenje strateških odluka o prilagodbi klimatskim promjenama;

90.  ističe da su u brojnim regijama žene i njihove organizacije predvodnice u pronalaženju rješenja i osiguravanju stručnog znanja u području poljoprivrede, klime, energije i očuvanja bioraznolikosti te da usto djeluju na prvoj crti borbe protiv klimatskih promjena; poziva da ih se podupre primjerenim i fleksibilnim financiranjima, odredbama iz zakonodavnih okvira te pristupom zemljištu i resursima kao i suradnjom s privatnim i financijskim sektorom; ponovno ističe ulogu rodno osjetljive prilagodbe, uključujući klimatski pametnu poljoprivredu, smanjenje rizika od katastrofa, kružno gospodarstvo i održivo upravljanje prirodnim izvorima;

91.  poziva na poticanje pristupa i osposobljavanja žena i djevojčica kada je riječ o digitalnim alatima kao i na promicanje prisutnosti žena u zanimanjima u području STEM-a;

92.  ističe da su društvene mreže izvor rodno uvjetovane diskriminacije i uznemiravanja; ističe da vlade trebaju uložiti veće napore kako bi u većoj mjeri regulirale te mreže kao i digitalne platforme s ciljem borbe protiv rodno uvjetovanog nasilja na internetu i kiberzlostavljanja; uviđa da je to velika prepreka pristupu žena i djevojčica digitalnim prostorima i sudjelovanju u njima te da znatno otežava njihovo političko sudjelovanje, pogotovo za žene i djevojke s intersekcijskim identitetima, koje prijavljuju veće stope uznemiravanja na internetu; poziva na uspostavu ciljanih mehanizama zaštite za žene na internetu i na veće sudjelovanje žena u osmišljavanju, proizvodnji i razvoju primjena umjetne inteligencije s ciljem borbe protiv perpetuiranja stereotipa i predrasuda; poziva na provedbu odgovarajućih odredbi kaznenog prava kako bi se suzbili zlostavljanje na internetu, prijeteće poruke, seksualno uznemiravanje i dijeljenje privatnih slika bez pristanka;

93.  konstatira da e-trgovina ima potencijal povezivanja većeg broja poduzetnica s međunarodnim tržištima; ipak, poziva Komisiju da pruži potporu ženama u usvajanju novih tehnologija kao što je lanac blokova, kojima se na temelju njihove suradničke prirode, anonimnosti i učinkovitosti određenim ženama može pomoći u prevladavanju određenih diskriminirajućih pravnih i kulturnih prepreka u trgovini, poboljšanju njihova pristupa financiranju kao i u njihovu uključivanju u globalne lance vrijednosti;

Stvaranje istinske generacije ravnopravnosti

94.  ponavlja vodeću ulogu koju Unija mora imati na multilateralnoj razini u podržavanju feminističke diplomacije kako bi se proveli međunarodni sporazumi koji obuhvaćaju prava žena i djevojčica te njihovo osnaživanje; poziva EU, njegove države članice, Komisiju i ESVD da se obvežu na postizanje napretka prema feminističkoj vanjskoj, sigurnosnoj i razvojnoj politici koja bi uključivala rodno transformativnu perspektivu te da rodnu ravnopravnost postavi kao ključni element svog vanjskog djelovanja i prioriteta;

95.  pozdravlja 33 milijarde eura koje su vlade diljem svijeta, privatni sektor i civilno društvo obećali na Forumu generacijske ravnopravnosti u Parizu; poziva na uspostavu međunarodnog i učinkovitog sustava odgovornosti te poziva Komisiju na godišnje praćenje i konkretnu provedbu donesenih obveza;

96.  podsjeća na obvezu Komisije da iz vanjskog proračuna izdvoji 4 milijarde eura za žene i djevojčice te poveća financiranje za organizacije žena; poziva na to da se te obveze pojasne, primjereno prate i prenesu u praksu te da se utvrde jasne polazne i ciljne vrijednosti;

97.  podsjeća na to da su međugeneracijski dijalog te uključivanje i sudjelovanje muškaraca i dječaka u promicanju rodne ravnopravnosti ključni za društvene promjene i postizanje istinske generacije ravnopravnosti;

98.  pozdravlja to što se u GAP-u III prepoznaje važnost aktivnog uključivanja muškaraca i dječaka u promicanje promjena u društvenim stajalištima i, samim time, širih strukturnih promjena; naglašava važnost stvaranja praktičnih načina za uključivanje muškaraca i dječaka kao pokretača promjena postavljanjem dodatnih pokazatelja i ciljeva vezanih uz njihovo uključivanje i osiguravanja pozitivnih rezultata GAP-a III i za muškarce i dječake;

o
o   o

99.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) SL L 23, 27.1.2010., str. 35. (2) SL L 107, 26.3.2021., str. 1. (3) SL L 209, 14.6.2021., str. 1. (4) SL C 76, 9.3.2020., str. 168. (5) SL C 294, 23.7.2021., str. 8. (6) SL C 294, 23.7.2021., str. 58. (7) SL C 404, 6.10.2021., str. 202. (8) SL C 456, 10.11.2021., str. 191. (9) SL C 456, 10.11.2021., str. 232. (10) SL C 81, 18.2.2022., str. 63. (11) SL C 81, 18.2.2022., str. 43. (12) SL C 162, 10.5.2019., str. 9. (13) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 31.