Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 136.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 Ugovorima o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovorima o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i ciljeve održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije(9) („Uredba o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost(10) (Uredba o RRF-u),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2020. naslovljenu „Europa na djelu: „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju” (COM(2020)0456),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. lipnja 2021. naslovljenu „Koordinacija ekonomskih politika u 2021.: prevladavanje pandemije bolesti COVID-19, potpora oporavku i modernizacija gospodarstva” (COM(2021)0500),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

–  uzimajući u obzir Socijalnu obvezu iz Porta koju su 7. svibnja 2021. potpisali Vijeće, Komisija, Parlament i socijalni partneri,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. studenoga 2021. naslovljenu „Godišnji pregled održivog rasta 2022.” (COM(2021)0740),

–  uzimajući u obzir Komisijino izvješće od 24. studenoga 2021. naslovljeno „Izvješće o mehanizmu upozoravanja za 2022.” (COM(2020)0741) i Komisijinu Preporuku od 24. studenoga 2021. za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja (COM(2020)0742),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog odbora za sistemske rizike od 16. veljače 2021. naslovljeno „Utjecaj mjera potpore za zaštitu realnog gospodarstva od pandemije bolesti COVID-19 na financijsku stabilnost”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 27. svibnja 2020. „Utvrđivanje potreba za oporavak Europe”,

–  uzimajući u obzir jesensku gospodarsku prognozu Komisije od 11. studenoga 2021.,

–  uzimajući u obzir procjenu Europskog fiskalnog odbora od 16. lipnja 2021. o fiskalnoj politici prikladnoj za europodručje u 2022.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. lipnja 2021. naslovljenu „Nadzor Europskog parlamenta nad aktualnom procjenom nacionalnih planova za oporavak i otpornost koju provode Komisija i Vijeće”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. studenoga 2020. o Planu ulaganja za održivu Europu – Kako financirati zeleni plan,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Europskog fiskalnog odbora od 10. studenoga 2021.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 8. srpnja 2021. o reviziji makroekonomskog zakonodavnog okvira za snažniji učinak na europsko realno gospodarstvo, poboljšanu transparentnost donošenja odluka i demokratsku odgovornost(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu(12),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za proračune i Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0034/2022),

A.  budući da europski semestar ima važnu ulogu u koordinaciji gospodarskih i proračunskih politika u državama članicama i time štiti makroekonomsku stabilnost ekonomske i monetarne unije; budući da se tim procesom ne bi trebali zanemariti ciljevi europskog stupa socijalnih prava i europskog zelenog plana, kao ni druga pitanja povezana s financijskim sektorom i oporezivanjem; budući da integracija tih pitanja ne bi smjela umanjivati uglavnom ekonomsku i fiskalnu prirodu europskog semestra;

B.  budući da se prema zimskoj ekonomskoj prognozi Komisije očekuje da će stopa rasta BDP-a u 2022. iznositi 4,0 % BDP-a i za europodručje i za svih 27 država članica EU-a, ali se očekuje da će 2023. pasti na 2,7 % za europodručje odnosno 2,8 % za 27 država članica EU-a;

C.  budući da zimska ekonomska prognoza Komisije pokazuje znatne razlike u brzini oporavka među državama članicama u 2021., uz razlike u rastu BDP-a u rasponu od 2,8 % do 13,7 %;

D.  budući da je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 dovela do povećanja socijalnih, teritorijalnih, međugeneracijskih, gospodarskih i rodno uvjetovanih nejednakosti;

E.  budući da je prema zimskoj ekonomskoj prognozi Komisije prosječna stopa nezaposlenosti u europodručju tijekom 2021. pala na 7,0 %, a u svih 27 država članica EU-a na 6,4 %;

F.  budući da je zbog dosad nezabilježene gospodarske recesije 2020. i mjera poduzetih kao odgovor na pandemiju udio državnog duga u BDP-u 2021. porastao na 100 % u europodručju i 92,1 % u 27 država članica EU-a;

G.  budući da su za povećanje produktivnosti i globalne konkurentnosti EU-a potrebne strukturne, socijalno uravnotežene i održive reforme kojima se potiče rast te odgovarajuća razina ulaganja;

H.  budući da gospodarski oporavak nakon pandemije zahtijeva brzu i učinkovitu provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost; budući da bi se svi planovi za oporavak i otpornost trebali odnositi na svaki od šest stupova te na opće i posebne ciljeve Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost te poštovati njezina horizontalna načela;

I.  budući da su tijekom postupka europskog semestra utvrđena problematična područja povezana s vladavinom prava;

J.  budući da su aspekti povezani s mogućom budućnošću fiskalnog okvira EU-a obrađeni u posebnom izvješću o vlastitoj inicijativi Europskog parlamenta;

K.  budući da su aspekti zapošljavanja i socijalne politike godišnjeg pregleda održivog rasta obrađeni u dvostrukom izvješću Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Parlamenta naslovljenom „Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: aspekti zapošljavanja i socijalne politike u godišnjem pregledu održivog rasta za 2022.”;

L.  budući da će aspekti povezani s primjenom Mehanizma za oporavak i otpornost biti obrađeni u posebnom izvješću o vlastitoj inicijativi Europskog parlamenta;

Gospodarski izgledi za EU

1.  konstatira da se europsko gospodarstvo od strašnih posljedica globalne pandemije uzrokovane bolešću COVID-19 oporavlja brže od očekivanog; ističe ključnu važnost koju pravodobne i inovativne političke intervencije imaju i koje će i dalje imati u ublažavanju posljedica pandemije za europsko gospodarstvo;

2.  naglašava da će sukob u Ukrajini i stroge sankcije protiv Ruske Federacije neizbježno imati negativne učinke na gospodarstvo EU-a; poziva Komisiju da utvrdi i omogući sredstva i načine rješavanja ekonomskih i socijalnih posljedica sankcija;

3.  zabrinut je zbog pojave novih varijanti, lokaliziranih ograničenja kretanja zbog pandemije, povećanih cijena energije, inflacijskog pritiska, poremećaja na strani ponude i novog nedostatka radne snage; napominje da bi ti rizici mogli stvoriti znatnu neizvjesnost i ugroziti izglede za gospodarski rast u nadolazećim mjesecima i odgoditi prijelaz na održivije, digitalno, konkurentno gospodarstvo otporno na promjene u budućnosti;

4.  napominje da se očekuje da će sve države članice do kraja 2022. dosegnuti razinu proizvodnje koju su imale prije pandemije; zabrinut je zbog činjenice da se brzina oporavka razlikuje među državama članicama i regijama, uz znatne razlike i nejednakosti među državama članicama u 2021.; napominje, međutim, da se očekuje da će oporavak biti ujednačeniji 2022. i 2023.; ističe činjenicu da su predviđene stope rasta za EU 2022. i 2023. niže od predviđenog globalnog gospodarskog rasta BDP-a;

5.  uviđa da je kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 bila posebno teška za poduzeća, uglavnom mala i srednja poduzeća (MSP-ove), u turizmu, ugostiteljstvu i kulturi; naglašava da su države članice koje su više ovisile o tim uslugama pretrpjele najteže ekonomske posljedice;

6.  prepoznaje ideju europske solidarnosti na kojoj se temelji uspostava Mehanizma za oporavak i otpornost; ističe da će transparentno i uspješno uvođenje Mehanizma za oporavak i otpornost pomoći da gospodarstva i društva EU-a postanu bogatija, održivija, uključivija, konkurentnija, otpornija i bolje pripremljena za zelenu i digitalnu tranziciju te će doprinijeti poticanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije;

Odgovorne i održive fiskalne politike

7.  napominje da će se opća klauzula o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu nastaviti primjenjivati i u 2022., a njezina deaktivacija očekuje se od 2023. pod uvjetom da prestane temeljno opravdanje njezine aktivacije;

8.  smatra da je nužna revizija okvira gospodarskog upravljanja EU-a; slaže se s Europskim fiskalnim odborom da je važno utvrditi jasan put prema revidiranom fiskalnom okviru, po mogućnosti prije deaktivacije opće klauzule o odstupanju;

9.  prima na znanje namjeru Komisije da pruži smjernice o fiskalnim politikama za razdoblje koje prethodi deaktivaciji opće klauzule o odstupanju, odražavajući specifičnu gospodarsku situaciju svake države članice i rasprave o okviru gospodarskog upravljanja; u tom pogledu podsjeća na svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2021. o reviziji makroekonomskog zakonodavnog okvira;

10.  uvjeren je da je koordinacija nacionalnih fiskalnih politika i dalje ključna za podupiranje oporavka; napominje da se predviđa da će opći smjer fiskalne politike, uzimajući u obzir nacionalne proračune i Mehanizam za oporavak i otpornost, u 2022. i dalje biti poticajan za oporavak i da će osigurati postupan prijelaz u fiskalnoj politici; slaže se s Komisijom da bi države članice s niskim ili srednjim razinama duga trebale težiti ili zadržati poticajni smjer fiskalne politike, a države članice s visokim razinama duga iskoristiti Mehanizam za oporavak i otpornost za financiranje dodatnih ulaganja za potporu oporavku, istodobno provodeći razboritu fiskalnu politiku kojom se neće, međutim, spriječiti javna ulaganja koja su potrebna za financiranje sektora od strateške važnosti za oporavak i otpornost europskih gospodarstava i društava; slaže se s Komisijom da bi sve države članice trebale očuvati ili općenito očuvati svoja nacionalna ulaganja;

11.  naglašava da su i državni prihodi i državna potrošnja ključni za jamčenje održivosti javnih financija; poziva države članice da poduzmu mjere za borbu protiv poreznih prijevara, izbjegavanja plaćanja poreza, utaje poreza i pranja novca te da provode održive i socijalno uravnotežene reforme kojima se potiče rast;

Uravnotežene, uključive i održive strukturne reforme i ulaganja kojima se potiče rast

12.  smatra da je ključno koordinirati napore u području nacionalnih reformi i ulaganja te razmjenu najboljih praksi kako bi se povećala konvergencija i otpornost naših gospodarstava, promicao održiv i uključiv rast te poboljšali institucionalni okviri za povećanje nacionalne predanosti i odgovornosti;

13.  naglašava da Mehanizam za oporavak i otpornost predstavlja nezabilježenu i jedinstvenu priliku za sve države članice da riješe sve strukturne izazove i potrebe za ulaganjima, uključujući pravednu, zelenu i digitalnu tranziciju; ustraje u tome da se svim planovima za oporavak i otpornost obuhvate svi zahtjevi Uredbe o Mehanizmu za oporavak i otpornost, posebno šest stupova; ističe međudjelovanje europskog semestra i Mehanizma za oporavak i otpornost; poziva države članice da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste tu priliku i da preobraze svoja gospodarstva i učine ih održivima, konkurentnijima i otpornijima na buduće šokove; ističe ulogu Europskog parlamenta u provedbi Mehanizma za oporavak i otpornost, kako je utvrđeno u Uredbi o Mehanizmu za oporavak i otpornost;

14.  podsjeća na to da bi Mehanizam za oporavak i otpornost i svaki od nacionalnih planova za oporavak i otpornost trebali u potpunosti poštovati Uredbu o uvjetovanosti u pogledu vladavine prava te da se mjerama navedenim u tim planovima ne bi smjele kršiti vrijednosti EU-a iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji; ustraje u tome da, kako bi zajamčila ostvarenje tog cilja, Komisija treba osigurati da niti jedan projekt ili mjera ne budu neusklađeni s tim vrijednostima tijekom faza ocjenjivanja i provedbe te od Komisije traži da poduzme potrebne mjere za reviziju;

15.  ističe da je pandemija bolesti COVID-19 znatno utjecala na žene; naglašava važnost povećanja sudjelovanja žena u gospodarstvu, uključujući uključivo sudjelovanje u digitalnom gospodarstvu i digitalnoj transformaciji, te važnost osiguravanja uključivijeg rasta kao dijela rješenja za oporavak nakon pandemije, što će pomoći u povećanju broja radnih mjesta, gospodarskog blagostanja i konkurentnosti diljem EU-a;

16.  napominje da se mnoge države članice suočavaju i sa neoptimalnom razinom privatnog i javnog ulaganja i sa starim i novim strukturnim izazovima koji ometaju njihov potencijal rasta; stoga ističe da su rješavanje strukturnih izazova i povećanje privatnog i javnog ulaganja ključni za održiv oporavak i kontinuirani rast; smatra da je provedba reformi za rješavanje starih i novih strukturnih slabosti ključna ne samo za poboljšanje sposobnosti suočavanja s postojećim izazovima, već i za postizanje dvostruke tranzicije na održiv, pravedan i uključiv način te za smanjenje socijalnih nejednakosti; ističe nedostatak odgovornosti na nacionalnoj razini kao jedan od glavnih nedostataka u provedbi reformi usmjerenih na rješavanje strukturnih nedostataka;

17.  zabrinut je zbog toga što je Komisija utvrdila makroekonomske slabosti povezane s neravnotežama i prekomjernim neravnotežama u 12 država članica; zabrinut je zbog toga što su priroda i izvor neravnoteža u državama članicama uglavnom isti kao i prije pandemije te da bi pandemija također mogla pogoršati neravnoteže i gospodarske razlike; poziva države članice da iskoriste dosad nezabilježenu priliku koju pruža Mehanizam za oporavak i otpornost kako bi se znatno smanjile postojeće makroekonomske neravnoteže, posebno uključivanjem ambicioznih reformskih mjera u nacionalne planove svih država članica; naglašava da je dobro izvršenje ključno kako bi se u potpunosti iskoristila ta mogućnost;

18.  napominje da visoke razine javnog duga mogu postati element makroekonomske nestabilnosti, posebno ako monetarna politika Europske središnje banke postane manje akomodativna; naglašava važnost odgovarajućeg regulatornog okvira i političkih strategija kojima se može kombinirati smanjenje udjela duga u BDP-u s odgovarajućom razinom privatnih i javnih ulaganja kojom se može osigurati održiv gospodarski rast, visoka konkurentnost i socijalna kohezija;

19.  prepoznaje važnost postupka u slučaju makroekonomske neravnoteže za otkrivanje, sprečavanje i rješavanje problema makroekonomskih neravnoteža u EU-u; ističe da će biti potrebno stalno praćenje i oprez i da bi države članice na nove neravnoteže trebale odgovoriti reformama za jačanje gospodarske i socijalne otpornosti i promicanje digitalne transformacije te zelene i pravedne tranzicije; naglašava da u tom pogledu Komisija ima važnu ulogu u pozivanju vlada na odgovornost;

20.  podsjeća da je ciklus europskog semestra dobro uhodan okvir na temelju kojeg države članice EU-a koordiniraju svoje fiskalne, ekonomske, socijalne politike i politike zapošljavanja; naglašava da bez koordiniranih napora za provedbu digitalne i ekološke tranzicije te za rješavanje određenih pitanja povezanih s financijskim sektorom europska gospodarstva mogu pretrpjeti dugotrajnu štetu, čime se ugrožavaju svi pokušaji promicanja održivih i vjerodostojnih fiskalnih politika; stoga poziva Komisiju da na odgovarajući način razmotri sve te elemente u budućim postupcima europskog semestra, a da pritom ne dovede u pitanje trenutačni pristup koji se temelji na fiskalnim i proračunskim politikama;

Demokratičniji europski semestar

21.  ističe važnost započinjanja opsežne rasprave i odgovarajuće uključenosti nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta u postupak europskog semestra; ponavlja svoj poziv na jačanje demokratske uloge Parlamenta u okviru gospodarskog upravljanja i poziva Vijeće i Komisiju da uzmu u obzir njegove rezolucije;

22.  poziva Komisiju da i Parlament i Vijeće, u njihovu svojstvu suzakonodavaca, jednako dobro informira o svim aspektima koji se odnose na primjenu okvira gospodarskog upravljanja EU-a, među ostalim i o pripremnim fazama;

23.  napominje da bi se Komisija, Vijeće i predsjednik Euroskupine trebali redovito pojavljivati pred nadležnim odborom Parlamenta kako bi pružili informacije i razmijenili mišljenja o najnovijim gospodarskim i političkim događajima;

24.  poziva na predanu koordinaciju sa socijalnim partnerima i drugim relevantnim dionicima na nacionalnoj i europskoj razini u cilju jačanja demokratske odgovornosti i transparentnosti;

o
o   o

25.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 41. (2) SL L 306, 23.11.2011., str. 33. (3) SL L 306, 23.11.2011., str. 1. (4) SL L 306, 23.11.2011., str. 8. (5) SL L 306, 23.11.2011., str. 12. (6) SL L 306, 23.11.2011., str. 25. (7) SL L 140, 27.5.2013., str. 1. (8) SL L 140, 27.5.2013., str. 11. (9) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 1. (10) SL L 57, 18.2.2021., str. 17. (11) SL C 99, 1.2.2022., str. 191. (12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0052.