Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2021/0202(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A9-0045/2022

Podneseni tekstovi :

A9-0045/2022

Rasprave :

PV 04/04/2022 - 15
CRE 04/04/2022 - 15
PV 13/03/2023 - 15
CRE 13/03/2023 - 15

Glasovanja :

PV 05/04/2022 - 7.6
CRE 05/04/2022 - 7.6
Objašnjenja glasovanja
PV 14/03/2023 - 7.8

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2022)0101
P9_TA(2023)0067

Usvojeni tekstovi
PDF 179kWORD 53k
Utorak, 5. travnja 2022. - Strasbourg
Izmjena rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije ***I
P9_TA(2022)0101A9-0045/2022

Amandmani koje je donio Europski parlament 5. travnja 2022. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2015/1814 u pogledu količine emisijskih jedinica koje treba staviti u rezervu za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije do 2030. (COM(2021)0571 – C9-0325/2021 – 2021/0202(COD))(1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.
(1)  Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)3. Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja.
 (1)  Pariški sporazum, donesen u prosincu 2015. na temelju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), stupio je na snagu u studenome 2016. („Pariški sporazum”)3. Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povećanje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja te nastojati ograničiti porast temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja. Donošenjem Klimatskog pakta iz Glasgowa stranke Pariškog sporazuma potvrdile su da bi se ograničavanjem povećanja globalne prosječne temperature na 1,5 °C iznad razina iz predindustrijskog razdoblja znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te su se obvezale na to da će do kraja 2022. postrožiti svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u ambicijama u skladu sa zaključcima Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC). To bi trebalo napraviti na pravedan način te uz poštovanje načela zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti te mogućnosti pojedinih stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti. Revizija sustava Europske unije za trgovanje emisijama (EU ETS), uključujući njegovu rezervu za stabilnost tržišta, jedinstvena je prilika za doprinos jačanju djelovanja Unije u području klime prije 27. zasjedanja Konferencije stranaka (COP 27) UNFCCC-a u Egiptu.
__________________
 __________________
3 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).
 3 Pariški sporazum (SL L 282, 19.10.2016., str. 4.).
Amandman 2
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1a)  Nakon zaključaka IPCC-a iz njegova izvješća od 7. kolovoza 2021. naslovljenog „Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi” dodatno je porasla hitnost potrebe da se održi cilj Pariškog sporazuma od 1,5 °C. IPCC je zaključio da će globalna temperatura dosegnuti ili premašiti vrijednost od 1,5 °C ranije nego što se prethodno očekivalo, odnosno u sljedećih 20 godina. Također je zaključio da, ako se emisije stakleničkih plinova odmah i ambiciozno ne smanje, globalno zagrijavanje više neće biti moguće zadržati blizu 1,5 °C ili čak 2 °C.
Amandman 3
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.b (nova)
(1b)  Europski parlament u svojoj je Rezoluciji od 28. studenoga 2019. o klimatskoj i okolišnoj krizi1a potaknuo Komisiju da poduzme hitne i ambiciozne mjere kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C i kako bi se spriječio ogroman gubitak biološke raznolikosti, među ostalim uklanjanjem nedosljednosti u aktualnim politikama Unije u pogledu klimatske i okolišne krize te osiguravanjem da svi budući relevantni zakonodavni i proračunski prijedlozi budu potpuno usklađeni s ciljem ograničavanja globalnog zagrijavanja na razinu ispod 1,5 °C i da ne pridonose gubitku biološke raznolikosti.
__________________
1a SL C 232, 16.6.2021., str. 28.
Amandman 4
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.c (nova)
(1c)  Potreba za hitnim djelovanjem još je veća zbog porasta učestalosti i intenziteta ekstremnih vremenskih uvjeta kao izravne posljedice klimatskih promjena. U skladu s podacima UN-ova Ureda za smanjenje rizika od katastrofa, broj zabilježenih katastrofa u svijetu i razmjer globalnih gospodarskih gubitaka u posljednjih 20 godina gotovo se udvostručio, pri čemu je taj porast najvećim dijelom rezultat velikog rasta broja katastrofa povezanih s klimatskim promjenama.
Amandman 5
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 1.d (nova)
(1d)  Unija bi zbog hitnosti situacije trebala ulagati veće napore i nametnuti se kao međunarodni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena u skladu s načelom pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. Pariškog sporazuma.
Amandman 6
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 2.
(2)  Suočavanje s izazovima povezanima s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su Komunikacije o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.4
 (2)  Suočavanje s izazovima povezanima s klimom i okolišem te postizanje ciljeva Pariškog sporazuma stoga su u središtu Komunikacije o europskom zelenom planu, koju je Komisija donijela 11. prosinca 2019.4
__________________
 __________________
4 COM(2019)0640.
 4 COM(2019)0640.
Amandman 7
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 3.
(3)  U europskom zelenom planu objedinjuje se sveobuhvatan skup mjera i inicijativa koje se međusobno podupiru radi postizanja klimatske neutralnosti u EU-u do 2050. i utvrđuje nova strategija rasta, čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem je prekinuta veza gospodarskog rasta s korištenjem resursa. Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Istovremeno, ta tranzicija različito utječe na žene i muškarce te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla. Stoga se mora osigurati da tranzicija bude pravedna i uključiva i da nitko ne bude zapostavljen.
 (3)  Europski zeleni plan polazna je točka za postizanje cilja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilja ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Njime se utvrđuje nova strategija rasta čiji je cilj preobraziti Uniju u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, a da se pritom nikoga ne zapostavi u pravednoj tranziciji kojom se rješava i energetsko siromaštvo. Usto se nastoji zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika povezanih s okolišem i utjecaja okoliša na njih. Ta tranzicija različito utječe na radnike iz različitih sektora i na različite rodne kategorije te ima poseban utjecaj na neke skupine u nepovoljnom položaju i ranjive skupine, kao što su starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe manjinskog rasnog ili etničkog podrijetla te osobe i kućanstva s niskim i nižim srednjim dohotkom. Osim toga stvara i poteškoće za neke regije, osobito regije sa strukturnim nedostacima i periferne regije te otoke. Stoga je potrebno osigurati pravednu i uključivu tranziciju.
_______________
1a Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) (SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
Amandman 8
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 4.
(4)  Potreba i vrijednost europskog zelenog plana samo su se povećale nakon vrlo teških posljedica pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, što je pokazalo da naše društvo i gospodarstvo moraju poboljšati svoju otpornost na vanjske šokove i rano djelovati kako bi ih se spriječilo ili ublažilo. Europski građani i dalje ističu da se to posebno odnosi na klimatske promjene5.
 (4)  Potreba i vrijednost dobro provedenog europskog zelenog plana samo su se povećale nakon vrlo teških posljedica pandemije bolesti COVID-19 na zdravlje, životne i radne uvjete te dobrobit građana Unije, što je pokazalo da naše društvo i gospodarstvo moraju poboljšati svoju otpornost na vanjske šokove i rano djelovati kako bi ih se spriječilo ili ublažilo na način koji je pravedan i kojim se nikoga ne zapostavlja, uključujući osobe kojima prijeti energetsko siromaštvo. Europski građani i dalje ističu da se to posebno odnosi na klimatske promjene5.
__________________
 __________________
5 Posebno izvješće Eurobarometra br. 513 o klimatskim promjenama, 2021. (https://ec.europa.eu/clima/citizens/support_hr).
 5 Posebno izvješće Eurobarometra br. 513 o klimatskim promjenama, 2021. (https://ec.europa.eu/clima/citizens/support_hr).
Amandman 9
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  Međuvladina znanstveno-politička platforma o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) u svojem je izvješću od 29. listopada 2020. naslovljenom „Bioraznolikost i pandemije” istaknula da su temeljni uzroci pandemija iste globalne promjene u okolišu koje potiču gubitak bioraznolikosti i klimatske promjene. Klimatske promjene stoga bi trebalo ublažiti kako bi se održalo i unaprijedilo zdravlje naše biološke raznolikosti, a time i zaštitilo zdravlje ljudi.
Amandman 10
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 6.
(6)  Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća7 Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu do 2050. Tom se uredbom propisuje i obveza da Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.
 (6)  Uredbom (EU) 2021/1119 Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga. Tom se uredbom propisuje i obveza da Unija do 2030. smanji neto emisije stakleničkih plinova na domaćem tržištu (emisije nakon što se odbije uklanjanje) za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. To bi trebalo provesti kao pravednu tranziciju u kojoj nitko nije zapostavljen.
__________________
7 Uredba (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2021. o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti i o izmjeni uredaba (EZ) br. 401/2009 i (EU) 2018/1999 („Europski zakon o klimi”) ( SL L 243, 9.7.2021., str. 1.).
Amandman 11
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 7.
(7)  Svi bi gospodarski sektori trebali doprinijeti postizanju tih smanjenja emisija. Stoga bi ambicioznost sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 trebalo prilagoditi kako bi bila u skladu s obvezom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030.
 (7)  Svi bi gospodarski sektori trebali doprinijeti postizanju tih smanjenja emisija. Stoga bi ambicioznost sustava EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS), uspostavljenog Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća8 trebalo prilagoditi kako bi bila u skladu s obvezom smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030., s ciljem postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i s ciljem ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119.
__________________
 __________________
8 Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
 8 Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ (SL L 275, 25.10.2003., str. 32.).
Amandman 12
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.
(8)  Radi rješavanja pitanja strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu, Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća9 uspostavljena je 2018. rezerva za stabilnost tržišta („rezerva”) koja je u funkciji od 2019.
 (8)  Radi rješavanja pitanja strukturne neravnoteže između ponude i potražnje emisijskih jedinica na tržištu, što je oslabilo sustav EU ETS zbog nižih cijena ugljika te spriječilo da EU ETS pruži snažne poticaje za smanjenje emisija, Odlukom (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća9 uspostavljena je 2018. rezerva za stabilnost tržišta („rezerva”) koja je u funkciji od 2019. Stvaranje rezerve doprinijelo je smanjenju viška emisijskih jedinica u optjecaju 2019. za 29 % u odnosu na rekordnu razinu iz 2013. Međutim, prema izvješću o tržištu ugljika za 2021. ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju ponovno se povećao 2020. na 1 579 milijardi u usporedbi s 1 385 milijardi 2019. Taj nagli porast ukupnog viška emisijskih jedinica bio je povezan s manjom potražnjom zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Komisija procjenjuje da će za apsorpciju tog viška iz 2020. biti potrebne do četiri godine zbog čega će se dodatno odgoditi hitna potreba da se apsorbira povijesni višak i da se sustav EU ETS učini svrsishodnim. Stoga, ne dovodeći u pitanje daljnje revizije rezerve u okviru opće revizije Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 koja se provodi 2022., Komisija bi trebala kontinuirano pratiti funkcioniranje rezerve i osigurati da rezerva ostane primjerena svrsi u slučaju budućih nepredvidivih vanjskih šokova.
__________________
 __________________
9 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.).
 9 Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.).
Amandman 13
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)  Otporna rezerva usmjerena prema budućnosti ključna je za osiguranje integriteta sustava EU ETS i djelotvornog upravljanja njime kako bi on kao instrument politike doprinio cilju postizanja klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. i cilju ostvarivanja negativnih emisija nakon toga, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1119. Sustav EU ETS, a time i njegova rezerva, isto bi tako trebali biti usklađeni s ostvarivanjem cilja ograničavanja rasta temperature na 1,5 °C iznad razina u predindustrijskom razdoblju, prepoznajući da bi se time znatno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena i pritom odražavajući načelo pravednosti i zajedničkih, ali diferenciranih odgovornosti i mogućnosti stranaka s obzirom na različite nacionalne okolnosti u skladu s člankom 2. Pariškog sporazuma.
Amandman 14
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 10.
(10)  Ako je broj emisijskih jedinica u optjecaju iznad utvrđenog gornjeg praga, količina emisijskih jedinica koja odgovara određenom postotku tih emisijskih jedinica oduzima se od količina emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi i stavlja u rezervu. U međuvremenu, ako ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju padne ispod utvrđenog donjeg praga, odgovarajući broj emisijskih jedinica oslobađa se iz rezerve državama članicama i dodaje količini emisijskih jedinica koje će se prodavati na dražbi.
 (10)  Ako je trenutačno broj emisijskih jedinica u optjecaju iznad utvrđenog gornjeg praga, količina emisijskih jedinica koja odgovara određenom postotku tih emisijskih jedinica oduzima se od količina emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbi i stavlja u rezervu. U međuvremenu, ako ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju padne ispod utvrđenog donjeg praga, odgovarajući broj emisijskih jedinica oslobađa se iz rezerve državama članicama i dodaje količini emisijskih jedinica koje će se prodavati na dražbi.
Amandman 15
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 11.
(11)  Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća10 izmijenjena je Odluka (EU) 2015/1814 udvostručavanjem postotne stope koja se upotrebljava za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine stavljaju u rezervu s 12 % na 24 % do 31. prosinca 2023.
 (11)  Direktivom (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća10 izmijenjena je Odluka (EU) 2015/1814 udvostručavanjem postotne stope koja se upotrebljava za utvrđivanje broja emisijskih jedinica koje se svake godine stavljaju u rezervu s 12 % na 24 % do 31. prosinca 2023. kao način za brzu apsorpciju povijesnog viška kako bi se poslao jači cjenovni signal za smanjenje emisija stakleničkih plinova na troškovno učinkovit način. Ta je odluka donesena u kontekstu bivšeg klimatskog cilja Unije da se emisije stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu smanje za najmanje 40 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990.
__________________
 __________________
10 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.).
 10 Direktiva (EU) 2018/410 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2018. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi poboljšanja troškovno učinkovitih smanjenja emisija i ulaganja za niske emisije ugljika te Odluke (EU) 2015/1814 (SL L 76, 19.3.2018., str. 3.).
Amandman 16
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 14.
(14)  Analiza provedena u kontekstu preispitivanja rezerve i očekivana kretanja relevantna za tržište ugljika pokazuju da stopa od 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine nakon 2023. stavljaju u rezervu nije dovoljna za sprečavanje znatnog povećanja viška emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama. Stoga bi postotak nakon 2023. trebao i dalje iznositi 24 %, a minimalni broj emisijskih jedinica koje se stavljaju u rezervu trebao bi ostati 200 milijuna.
 (14)  Analiza provedena u kontekstu preispitivanja rezerve i očekivana kretanja relevantna za tržište ugljika pokazuju da stopa od 12 % ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine nakon 2023. stavljaju u rezervu nije dovoljna za sprečavanje znatnog povećanja viška emisijskih jedinica u sustavu EU-a za trgovanje emisijama. Ako se stopa ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine stavljaju u rezervu nakon 2023. ponovno vrati na 12 %, znatan i štetan višak emisijskih jedinica u sustavu EU ETS mogao bi narušiti stabilnost tržišta i ispravno funkcioniranje tog sustava te posljedično ugroziti postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova potrebno za ispunjavanje pravno obvezujućih klimatskih ciljeva, kako je navedeno u procjeni učinka koju je Komisija provela za ovu Odluku.
Amandman 17
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.
(15)  Ako se stopa ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju koje se svake godine stavljaju u rezervu nakon 2023. ponovno vrati na 12 %, potencijalno štetan višak emisijskih jedinica u sustav EU-a za trgovanje emisijama mogao bi narušiti stabilnost tržišta. Osim toga, kako bi se osigurala predvidljivost tržišta, stopu od 24 % nakon 2023. trebalo bi utvrditi odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030.
 (15)   Stoga je važno osigurati da se nakon 2023. stopa ne vrati na razinu nižu od 24 % i da minimalni broj emisijskih jedinica koje se stavljaju u rezervu ne padne ispod 200 milijuna. To bi trebalo napraviti odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030. kako bi se osiguralo njezino pravodobno stupanje na snagu i tako omogućila predvidljivost tržišta uklanjanjem opasnosti od ponovnog spuštanja te stope ispod 24 %. Zadržavanje stope od 24 % u ovoj Odluci ne bi smjelo dovesti u pitanje daljnje revizije rezerve, uključujući, ako je to potrebno, reviziju stope emisijskih jedinica koje će se staviti u rezervu, kao dio opće revizije Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 koja se provodi 2022.
Amandman 18
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15a)  Kako bi se osigurala predvidljivost tržišta, stopu od 24 % nakon 2023. trebalo bi utvrditi odvojeno od općeg preispitivanja Direktive 2003/87/EZ i Odluke (EU) 2015/1814 radi jačanja sustava EU-a za trgovanje emisijama u skladu s povećanim klimatskim ambicijama Unije za 2030.
Amandman 19
Prijedlog odluke
Uvodna izjava 15.b (nova)
(15b)  S obzirom na to da cilj ove Odluke, to jest nastavak sadašnjih parametara za rezervu za stabilnost tržišta kako je utvrđeno Direktivom (EU) 2018/410, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A9-0045/2022).

Posljednje ažuriranje: 26. kolovoza 2022.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti