Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2022/2643(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0223/2022

Podneseni tekstovi :

B9-0223/2022

Rasprave :

PV 03/05/2022 - 15
CRE 03/05/2022 - 15

Glasovanja :

PV 05/05/2022 - 7.12
CRE 05/05/2022 - 7.12

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2022)0207

Usvojeni tekstovi
PDF 164kWORD 51k
Četvrtak, 5. svibnja 2022. - Strasbourg
Utjecaj ruske nezakonite vojne agresije protiv Ukrajine na sektore prometa i turizma EU-a
P9_TA(2022)0207B9-0223/2022

Rezolucija Europskog parlamenta od 5. svibnja 2022. o utjecaju ruske nezakonite vojne agresije protiv Ukrajine na sektore prometa i turizma EU-a (2022/2643(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2022/334 od 28. veljače 2022.(1),

–  uzimajući u obzir akcijski plan naslovljen „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, kako ga je odobrilo Vijeće 21. ožujka 2022. i prihvatilo Europsko vijeće 25. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir neformalni sastanak ministara prometa održan 8. travnja 2022.,

–  uzimajući u obzir Globalni kompakt o izbjeglicama iz 2018.,

–  uzimajući u obzir Izjavu iz Versaillesa koju su 11. ožujka 2022. donijeli čelnici država ili vlada EU-a,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2022. o potrebi za hitnim akcijskim planom EU-a u cilju osiguravanja sigurnosti opskrbe hranom unutar i izvan EU-a s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. travnja 2022. o zaključcima sa sastanka Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022., uključujući najnoviji razvoj događaja u vezi s ratom u Ukrajini te sankcije EU-a protiv Rusije i njihovu provedbu(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. travnja 2022. o zaštiti koju EU pruža djeci i mladima koji bježe od rata protiv Ukrajine(5),

–  uzimajući u obzir Plan od 10 točaka za smanjenje korištenja nafte, koji je donijela Međunarodna agencija za energiju,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za promet i turizam,

A.  budući da je EU donio pet paketa sankcija kao odgovor na nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu rusku ratnu agresiju na Ukrajinu;

B.  budući da se očekuje da će novi val sankcija teže pogoditi Rusiju u sektorima cestovnog i pomorskog prometa;

C.  budući da je Rusija 28. veljače 2022. kao odmazdu najavila zabranu upotrebe ruskog zračnog prostora koja utječe na zrakoplove iz 36 zemalja, uključujući države EU-a;

D.  budući da je Europsko vijeće smanjilo nacrt proračunske linije za vojnu mobilnost u okviru Instrumenta za povezivanje Europe sa 6,5 na 1,69 milijardi EUR u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027.;

E.  budući da je, s obzirom na to da je ukrajinski zračni prostor zatvoren, otprilike 3,3 % zračnog putničkog prometa u Europi zaustavljeno, uz putničke letove između Rusije i Europe, koji su 2021. činili 5,7 % ukupnog europskog prometa;

F.  budući da je 2020. u lukama država članica EU-a zabilježeno oko 8 848 pristajanja oko 535 plovila koja plove pod ruskom zastavom;

G.  budući da se stanje u Crnom i Azovskom moru pogoršalo s obzirom na to da ruska mornarica blokira regiju i da su dijelovi tih mora proglašeni ratnim područjem, čime se prepoznaje sigurnosni rizik za prolazak pomorskog prometa;

H.  budući da je u tom području ruska mornarica izvršila napade na plovila čiji su vlasnici ili kojima upravljaju subjekti iz EU-a;

I.  budući da ukrajinski i ruski pomorci čine 14,5 % svjetske pomorske radne snage i da se flote EU-a u velikoj mjeri oslanjaju na njih;

J.  budući da raste zabrinutost u vezi s općom sigurnošću i operabilnošću željezničkog i pomorskog prometa prema Ukrajini i iz nje;

K.  budući da posljednjih mjeseci bilježimo trend rasta cijena goriva i da se stanje pogoršalo zbog ruske nezakonite ratne agresije na Ukrajinu te budući da gorivo predstavlja jedan od najvećih troškova za prijevoznike i korisnike prijevoza;

L.  budući da će trenutačna situacija imati dodatne teške posljedice na turistička odredišta u mnogim zemljama EU-a nakon dvije godine pandemije koja je već imala razarajući učinak na taj sektor;

1.  ponovno ističe svoju najoštriju osudu ratne agresije Ruske Federacije protiv Ukrajine, kao i sudjelovanja Bjelarusa u tom ratu, te zahtijeva od Rusije da odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini i bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine;

2.  pozdravlja dosad nezabilježene i sve strože sankcije EU-a protiv Rusije kao odgovor na rusku agresiju protiv Ukrajine i poziva EU da nastavi razmatrati i donositi dodatne učinkovite sankcije u prometnom sektoru kako bi se ometalo financiranje Putinova ratnog stroja; ističe da je ovo prvi put da su sankcije EU-a protiv Rusije izričito usmjerene na prometni sektor;

3.  podsjeća da je promet strateško sredstvo EU-a za pružanje solidarnosti i potpore Ukrajini i njezinu napaćenom narodu u pogledu logistike, humanitarne pomoći te evakuacije i mobilnosti izbjeglica;

4.  oštro osuđuje namjerne napade ruskih snaga na prometnu infrastrukturu u Ukrajini, čime se ukrajinskim vlastima otežava evakuacija civila i prijevoz osnovnih proizvoda i potrepština ljudima kojima je to potrebno; apelira na EU da Ukrajini pruži financijsku pomoć kako bi joj se pomoglo da obnovi svoju prometnu infrastrukturu;

5.  pozdravlja mjere koje je Komisija donijela kako bi pomogla državama članicama, prijevoznicima i radnicima u tom sektoru da nastave obavljati prijevoz te kako bi se podržao prijevoz izbjeglica iz Ukrajine i humanitarne pomoći; uviđa hrabrost radnika u sektoru prometa u Ukrajini koji riskiraju svoje živote tako što i dalje rade na prijevozu ljudi i robe;

6.  pozdravlja operativne smjernice koje je Komisija donijela kako bi osigurala tranzit Ukrajinaca bez valjanih dokumenata u prijevoznim sredstvima prijevoznika iz EU-a:

7.  pohvaljuje europske prijevoznike zbog toga što su ukrajinskim građanima ponudili besplatan prijevoz vlakom, autobusom, brodom i zrakoplovom te brojne inicijative udruga i pojedinaca diljem EU-a kojima se osigurava besplatan prijevoz robe i ljudi prema ukrajinskoj granici i od nje; naglašava da si mnogi Ukrajinci koji su voljni vratiti se u svoju zemlju ili koji pokušavaju doći do smještaja u drugoj državi članici ne mogu priuštiti cijenu karte; poziva željezničke prijevoznike da i dalje omogućuju Ukrajincima slobodan pristup vlakovima bez prethodne rezervacije, kao i nerezerviranim sjedalima;

8.  ističe da aktualni sukob te odmazda Rusije zbog sankcija EU-a utječu i na prometni sektor EU-a, koji je ozbiljno poremećen u pogledu svih vrsta prijevoza;

9.  ističe činjenicu da su povećanje cijena goriva i poremećaji u logističkim i opskrbnim lancima među glavnim posljedicama koje utječu na sve vrste prijevoza i stvaraju veliku nesigurnost na tržištima;

10.  smatra da bi trebalo podupirati prijevoznička poduzeća sa sjedištem u EU-u i u vlasništvu EU-a koja su povezana s ruskim tržištem kada svoje prijevozne djelatnosti preusmjeravaju izvan Rusije;

11.  poziva Komisiju da hitno provede gospodarsku i socijalnu procjenu posljedica rata na sve vrste prijevoza na tržištu EU-a te da, prema potrebi, brzo predstavi mjere potpore, uključujući daljnje zakonodavne i/ili financijske mjere, kako bi se ublažili negativni učinci i osigurali dobro funkcioniranje, ravnopravni uvjeti i pošteno tržišno natjecanje za europske prometne sektore;

12.  naglašava da kriza ne bi smjela dovesti ni do kakvog privremenog ili trajnog narušavanja prava radnika u prometnom sektoru;

Zračni promet

13.  izražava zabrinutost zbog ozbiljnog utjecaja sukoba na sektor zrakoplovstva kad je riječ o operativnim troškovima, zbog čega su i putnički i teretni promet skuplji; naglašava da je kombinacija sankcija i zabrana zračnog prometa prisilila zrakoplovne kompanije da obustave ili preusmjere svoje letove; nadalje ističe da maksimalna potrebna produljenja rute kako bi zrakoplovi izbjegli ruski i bjeloruski zračni prostor variraju od tri do četiri sata u svakom smjeru, što dovodi do problema u opskrbi gorivom (dodatna zaustavljanja za sobom povlače dodatne troškove) i duljeg radnog vremena posade od onog predviđenog propisima EU-a;

14.  ističe da su Ukrajina i Rusija među vodećim proizvođačima titanija, ključnog metala koji se upotrebljava u proizvodnji zrakoplova, te da bi aktualni sukob uskoro mogao utjecati na opskrbu;

15.  poziva Komisiju da ocijeni i, prema potrebi, predstavi strategiju potpore zračnim prijevoznicima iz EU-a i njihovoj radnoj snazi, koje je najprije teško pogodila pandemija bolesti COVID-19, a sada i zabrana prelijetanja preko zračnog teritorija Rusije i Bjelarusa, visoke cijene goriva i pad potražnje; međutim, naglašava da je potrebno zajamčiti jednake uvjete i pošteno tržišno natjecanje među zračnim prijevoznicima, posebno pri pružanju financijske potpore;

16.  žali zbog činjenice da je Rusija odobrila zakon kojim se zahtijeva ponovna registracija zrakoplova iznajmljenih od stranih poduzeća u ruski registar zrakoplova, čime očito krši pravila međunarodnog civilnog zrakoplovstva (Čikaška konvencija); insistira na tome da se takva krađa ne može tolerirati i zahtijeva da se predmetni zrakoplovi odmah vrate njihovim zakonitim vlasnicima; pozdravlja odluku Komisije da na sigurnosni popis zračnih prijevoznika uvrsti ruske prijevoznike koji upravljaju zrakoplovima obuhvaćenima tom ponovnom registracijom s obzirom na to da ruske vlasti nemaju kapacitet za nadzor sigurnosti u pogledu plovidbenosti za stotine ponovno registriranih zrakoplova; naglašava da će isključivo ruske vlasti biti odgovorne za ugrožavanje života vlastitih građana pri stavljanju tih ukradenih zrakoplova u promet na ruskom zračnom teritoriju, a da pritom ne mogu ispuniti potrebne sigurnosne zahtjeve;

17.  zahtijeva nastavak djelovanja EU-a kako bi spriječilo da se plaćenici iz skupine Wagner i strani borci iz Sirije itd. lako uključuju na bojište u Ukrajini i čine zločine protiv civilnog stanovništva; stoga traži od Visokog predstavnika da posebno zahtijeva da vlade Turske, Gruzije, Azerbajdžana i Iraka, kao i vlade srednjoazijskih republika, zatvore svoj zračni prostor za sve ruske, iranske ili sirijske vojne ili čarter zrakoplove ili sve redovne zračne prijevoznike koji prevoze takve plaćenike; zahtijeva da EU na crnu listu stavi sve zračne prijevoznike za koje se sumnja da sudjeluju u takvom prijevozu;

Pomorski promet

18.  pozdravlja treći stup petog paketa sankcija Komisije protiv Rusije u vezi sa zabranom pristupa lukama EU-a plovilima koja plove pod ruskom zastavom i plovilima kojima upravljaju ruski subjekti; smatra da bi Europska agencija za pomorsku sigurnost u tom pogledu mogla imati važnu ulogu u pružanju jasnog popisa ruskih plovila kojima će biti zabranjeno pristajati u lukama EU-a, uzimajući u obzir plovila koja su zamijenila zastavu ili koja su ponovno registrirana nakon 24. veljače 2022.;

19.  međutim, traži da se poduzme i više od tih mjera kako bi se spriječilo njihovo zaobilaženje i da se svim brodovima, bez obzira na to tko je njihov vlasnik ili tko upravlja njima, uskrati pristajanje u lukama EU-a ako duž svoje rute pristaju i u ruskim lukama, osim ako je to potrebno zbog opravdanih humanitarnih razloga; pozdravlja dobrovoljnu odluku nekoliko najvećih svjetskih brodarskih poduzeća sa sjedištem u Europi da do daljnjega zaustave sva zaključenja prijevoza tereta u Rusiju i iz nje;

20.  zahtijeva da se svim brodovima koji žele pristati u luci EU-a zabrani opskrba pogonskim gorivom u ruskim lukama ili s ruskih brodova za opskrbu gorivom na moru;

21.  smatra da bi Europska agencija za pomorsku sigurnost u tom pogledu trebala pružiti smjernice o ujednačenoj primjeni takvih sankcija kako bi se održali jednaki uvjeti za luke EU-a;

22.  traži od vlada i nadležnih javnih tijela, i na nacionalnoj razini i na razini EU-a, da preuzmu svoje odgovornosti i planiraju dovoljno osoblja i resursa kako bi se zajamčila neometana primjena mjera te izbjegla daljnja kašnjenja u već narušenom lancu opskrbe;

23.  konstatira da je u predmetnim regijama trenutačno blokiran velik broj brodova; ponavlja pozive Komisije i država članica da hitno zajamče sigurnost i zaštitu u međunarodnom pomorskom prometu na tom području te da se posebno zajamči sigurnost pomoraca; poziva na hitnu opskrbu brodova ključnim zalihama koje su potrebne njihovim pomorcima te na uvođenje plavog sigurnog pomorskog koridora kako bi se omogućila sigurna evakuacija pomoraca i brodova iz visokorizičnih i zahvaćenih područja u Crnom i Azovskome moru;

24.  žali zbog toga što u posljednje vrijeme brojne plutajuće morske mine ugrožavaju živote pomoraca i putnika, kao i međunarodne trgovinske tokove u Crnom moru, te traži međunarodnu potporu naporima razminiranja obalnih zemalja;

25.  izražava zabrinutost zbog utjecaja na međunarodni pomorski promet, logistiku, lance opskrbe i cijene goriva, posebno u pogledu cijena prijevoza tereta, u pomorskom sektoru;

Željeznički promet

26.  žali zbog toga što zasad ne postoji izravna zabrana željezničkog prijevoza u suradnji s Ruskim željeznicama; napominje, međutim, da su Ruske željeznice dodane na popis pravnih subjekata i tijela koji podliježu financijskim ograničenjima;

27.  ističe da vlakovi i dalje mogu prometovati kroz Rusiju, posebno teretni vlakovi koji prometuju između Europe i Kine; napominje, međutim, da sukob ima dramatičan utjecaj na protok željezničkog prijevoza tereta između Azije i Europe, što stvara nesigurnost za poduzeća koja se bave željezničkim prijevozom i prijevozom tereta;

28.  naglašava da teretni vlakovi nailaze na fizičke prepreke, pri čemu su tisuće vagona zapele u kolonama na granici Ukrajine i država članica EU-a; poziva Komisiju da podrži Ukrajinu u njezinim nastojanjima da disperzira prometne tokove te da uspostavi nove veze i ubrzane trgovinske rute, što je posebno hitno kad je riječ o prijevozu kvarljive robe kao što je pšenica; u tom pogledu pozdravlja inicijativu „Getreidebrücke”, u okviru koje ukrajinski željeznički prijevoznici i željeznički prijevoznici iz EU-a surađuju kako bi osigurali ulazak poljoprivrednih proizvoda i strojeva u Ukrajinu i izlazak iz nje; isto tako, pozdravlja napore Rumunjske da obnovi nekorištene željezničke pruge koje povezuju Rumunjsku s Ukrajinom i koje bi mogle dodatno smanjiti pritisak na prometne putove u Ukrajinu i iz nje; smatra da bi EU trebao poticati i olakšavati takve inicijative;

29.  poziva Komisiju da podrži Ukrajinu i njezine napore za jačanje željezničkih veza između Ukrajine i EU-a;

30.  pozdravlja herojstvo ukrajinskih željezničkih radnika koji, unatoč stalnoj prijetnji svojim životima, predano rade na evakuaciji ukrajinskog stanovništva iz ratnih zona, neprekinutom dostavljanju pošte, mirovina, lijekova te humanitarnih i prehrambenih proizvoda, prijevozu vlasništva nacionalnih poduzeća, institucija i organizacija u sigurne regije Ukrajine te osiguravanju nastavka međunarodne trgovine i aktivnih diplomatskih kontakata na najvišoj razini;

31.  smatra da su ruski napad na Ukrajinu i posljedične potrebe za prijevozom unutar EU-a naglasili potrebu za povećanjem kapaciteta željezničkog sustava EU-a kako bi mogao prihvatiti više putnika i tereta; stoga poziva države članice da ubrzaju standardizaciju, usklađivanje i interoperabilnost željezničkih sustava u svim državama članicama te poziva Komisiju da nastavi pratiti provedbu i preostale nedostatke;

32.  poziva Komisiju da odmah započne pregovore s Ukrajinom o liberalizaciji međunarodnog željezničkog prijevoza tereta i prijevoza tereta unutarnjim plovnim putovima kako bi se osigurali prometni pravci i zajamčili neprekinuti lanci opskrbe poljoprivrednim proizvodima i drugim proizvodima za Europu i ostatak svijeta;

33.  ističe heroizam nekolicine bjeloruskih željezničkih radnika koji su sabotirali razmještanje ruskih snaga koje napadaju Ukrajinu i poziva sve građane u Rusiji i Bjelarusu da slijede njihov primjer civilnog otpora toj okrutnoj ratnoj agresiji;

Cestovni promet

34.  pozdravlja mjere koje je Komisija poduzela kako bi osigurala povratak europskih vozača kamiona iz zone sukoba te cestovni prijevoz robe u Ukrajinu i Moldovu;

35.  pozdravlja nedavne sankcije kojima se poduzećima za cestovni prijevoz s poslovnim nastanom u Rusiji i Bjelarusu zabranjuje cestovni prijevoz robe na teritoriju Europske unije jer će se njima znatno ograničiti mogućnosti ruske industrije da nabavi ključnu robu;

36.  ističe da bi se prijevoz robe u Ukrajinu i u pogranične države članice s velikim priljevom izbjeglica mogao suočiti s regulatornim preprekama; pozdravlja korake koje je Komisija poduzela kako bi pojasnila i potaknula države članice da primijene određene mjere kojima se olakšava cestovni prijevoz koji se obavlja u iznimnim okolnostima nastalima zbog ruske agresije na Ukrajinu, kao što su izdavanje privremenih kartica vozača ukrajinskim vozačima koji prometuju u EU-u i koji se ne mogu vratiti u Ukrajinu kako bi obnovili svoje istekle kartice, usvajanje privremenih izuzeća od pravila o vremenu vožnje i odmora uz istodobno osiguravanje dobrobiti i sigurnosti vozača, izuzimanje od plaćanja cestarina za prijevoz koji se smatra uslugom u hitnoj situaciji i izuzeća od izdavanja odobrenja za prijevoz svih proizvoda potrebnih za medicinsku skrb; ističe činjenicu da su ukrajinski vozači kamiona u Europi pod velikim pritiskom zbog rata u njihovoj zemlji; poziva Komisiju da provede strategiju za pomoć vozačima kamiona iz Ukrajine da se ponovno spoje sa svojim obiteljima raseljenim u Europskoj uniji te da se pobrine za to da države članice pruže pomoć vozačima kojima je ona potrebna;

37.  poziva Komisiju da nastavi istraživati načine za podržavanje prijevoza putnika ili bilo koje vrste robe prema Ukrajini i njezinim susjednim zemljama u EU-u i iz njih kao humanitarne pomoći te da osigura potrebnu pomoć u pogledu cestarina, pristojbi za korištenje infrastrukture, pristupa vikendima, oporezivanja itd.;

38.  podržava trenutačno sklapanje sporazuma o cestovnom prijevozu robe između Europske unije i Ukrajine te poziva Komisiju i države članice da odmah počnu primjenjivati taj sporazum na privremenoj osnovi;

39.  podržava prijedlog Komisije da sklopi sporazume o prijevozu s Ukrajinom i Moldovom djelomičnom liberalizacijom cestovnog prijevoza za njihove prijevoznike, čime će se omogućiti preusmjeravanje važne izvozne robe s morskih ruta koje su trenutačno nedostupne zbog ruske vojne agresije, te da poveća upotrebu morskih luka EU-a za izvoz i uvoz robe u Ukrajinu i iz nje; u tom pogledu snažno podupire brzu obnovu prethodno napuštenih željezničkih i plovnih veza, posebno između Ukrajine i Rumunjske;

40.  naglašava ključnu važnost otvaranja zelenih prometnih koridora prema Ukrajini i iz nje kako bi se Ukrajini osigurali svi potrebni resursi za povećanje poljoprivredne proizvodnje (npr. pesticidi, gnojiva i sjeme) te kako bi se omogućila daljnja razmjena poljoprivrednih proizvoda s Ukrajinom;

Mreža TEN-T i vojna mobilnost

41.  pozdravlja Komunikaciju Komisije o proširenju transeuropske prometne mreže (TEN-T) na susjedne treće zemlje i poziva na to da se trenutačna revizija mreže TEN-T iskoristi kako bi se usredotočilo na znatno povećanje ulaganja u infrastrukturu prometnih veza sa zapadnim Balkanom, Moldovom, Gruzijom i Ukrajinom; nadalje, traži od Komisije, Vijeća i Parlamenta da zajedno razmotre tekuću reviziju mreže TEN-T kao priliku za preispitivanje novih zemljovida mreže TEN-T, kako je predloženo u prosincu 2021., te da predlože dopunu za Ukrajinu, Moldovu i Gruziju, posebno s ciljem prilagodbe potpuno novoj situaciji u pogledu prometnih potreba koja je nastala kao posljedica nezakonite ratne agresije Rusije na Ukrajinu; također traži od Komisije da predloži Prometnu zajednicu EU-a i „istočne Europe” ili „Istočnog partnerstva”, uključujući Okvir ulaganja za istočnu Europu, koji bi se djelomično mogao modelirati po uzoru na Prometnu zajednicu sa zapadnim Balkanom;

42.  naglašava potrebu za postavljanjem mnogo ambicioznijih ciljeva u pogledu projekta EU-a za vojnu mobilnost i u tom pogledu pozdravlja angažman država članica EU-a u ubrzanju tekućih napora za poboljšanje vojne mobilnosti diljem EU-a;

43.  ponovno izražava snažno žaljenje zbog odluke Europskog vijeća da drastično smanji konačnu omotnicu za novouspostavljenu proračunsku liniju za vojnu mobilnost u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF II) za razdoblje 2021. – 2027. pri usvajanju iznosa u višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. te žali zbog toga što ta pogreška sada ugrožava našu zajedničku europsku sigurnost; poziva Komisiju da pronađe i predstavi rješenja za znatno povećanje proračunske linije za vojnu mobilnost u okviru instrumenta CEF II te u tom pogledu predlaže mobilizaciju neiskorištenih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost; naglašava da je važno zajamčiti da se aspekti vojne mobilnosti temeljito procjenjuju i rješavaju i u pogledu infrastrukture i u pogledu financiranja kako bi se osigurala optimalna prekogranična suradnja i mobilnost unutar Unije; u tom pogledu poziva Komisiju da predloži ciljanu potporu za velike infrastrukturne projekte kojima se bolje povezuju sve države članice i da poveća povezanost prometne infrastrukture sa zapadnim Balkanom, Moldovom, Gruzijom i Ukrajinom; posebno traži jačanje sve glavne infrastrukture s dvojnom namjenom koja vodi do istočne granice Unije;

44.  poziva Komisiju da u državama članicama EU-a osigura potrebna financijska sredstva za razvoj infrastrukture s dvojnom namjenom koja ima stratešku ulogu u zadovoljavanju sadašnjih i budućih potreba; naglašava potrebu za poboljšanjem kapaciteta EU-a za procjenu i kontrolu vlasništva i ulaganja u području strateške infrastrukture kao ključnog aspekta za jamčenje sigurnosti EU-a i naših građana;

45.  poziva Komisiju da dodatno razradi inicijativu Global Gateway kako bi se potaknula zajednička infrastrukturna ulaganja, posebno u zemljama koje s nama dijele univerzalne vrijednosti; umjesto da to područje prepusti autokracijama, Europa mora ponuditi i gospodarski privlačnu i vrijednosnu alternativu za ulaganja u infrastrukturu u siromašnijim trećim zemljama; u tom bi nastojanju Europa trebala udružiti snage s drugim velikim demokracijama kao što su SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Australija, Japan ili Južna Koreja;

Rast cijena energenata u prometnom sektoru

46.  naglašava da bi kombinacija viših cijena energije i prijevoza utjecala na sve građane, a posebno na kućanstva s niskim prihodima, uz povećani rizik od siromaštva u pogledu prijevoza; nadalje, ističe činjenicu da viši troškovi goriva za zračni, cestovni i pomorski promet izravno utječu na konačne cijene robe i usluga te da povećanje cijena goriva utječe na oporavak turizma od pandemije;

47.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju” i podržava potrebu za time da Europa brzo postane energetski neovisna o ruskim izvorima energije, što istodobno može postati prilika za ubrzanje energetske tranzicije; međutim, žali zbog toga što Komisija još nije riješila pitanje povećanja cijena goriva za prijevoznike; poziva Komisiju da detaljno analizira gospodarski učinak cijena goriva na promet i mobilnost u EU-u te da donese dodatne mjere kako bi se odgovorilo na rastuće cijene u prometu u skladu s europskim zelenim planom;

48.  pozdravlja izvanredne mjere koje je donijelo nekoliko država članica s ciljem ublažavanja povećanja cijena goriva, kao što je privremeno smanjenje poreza, te poziva Komisiju da osmisli usklađene i zajedničke kriterije na razini EU-a te da nacionalnim tijelima olakša usvajanje tih mjera;

49.  poziva Komisiju, a posebno nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, da provedu mjere u skladu s Planom od 10 točaka za smanjenje korištenja nafte, koji je donijela Međunarodna agencija za energiju, uključujući proširenu upotrebu mogućnosti rada od kuće, nedjelje bez automobila u gradovima, daljnje promicanje javnog prijevoza, mikromobilnost, pješačenje i vožnju biciklom, povećanu zajedničku uporabu automobila, promicanje učinkovite vožnje za teretne kamione i isporuku robe, korištenje brzih i noćnih vlakova umjesto zrakoplova, gdje je to moguće, izbjegavanje poslovnog zračnog prijevoza ako postoje alternativne mogućnosti te jačanje uvođenja električnih i učinkovitijih vozila;

50.  naglašava hitnu potrebu za znatnim povećanjem domaće proizvodnje, opskrbe i skladištenja obnovljivih goriva/energije u Uniji te za daljnjim povećanjem diversifikacije opskrbe energijom u Europskoj uniji, uključujući i kratkoročni uvoz alternativnih goriva, među ostalim putem lučkih terminala EU-a za UPP kao prijelazno gorivo, uz istodobno izbjegavanje učinaka ovisnosti i neupotrebljive imovine te u skladu s klimatskim ciljevima EU-a; nadalje ističe potrebu za jačanjem energetske povezanosti među državama članicama, posebno između Pirenejskog poluotoka i ostatka Europe;

51.  smatra da bi se trebale promicati sinergije i komplementarnosti mreža TEN-T i TEN-E te istodobno u potpunosti osigurati postojeće i buduće mogućnosti financiranja i razine financiranja za razvoj mreže TEN-T;

Turizam

52.  naglašava da je aktualna kriminalna agresija Rusije na Ukrajinu ostavila golem trag na turističkoj industriji, posebno u pograničnim područjima; turisti odbijaju putovati u određene države članice EU-a, kao što su Poljska, Rumunjska, Slovačka, Bugarska ili baltičke države, zbog blizine granice s Ukrajinom i zbog straha od rata; unatoč vlastitim problemima, turistički sektori navedenih zemalja pomažu izbjeglicama iz Ukrajine; stoga poziva na donošenje zajedničke europske turističke politike, a posebno akcijskog plana s učinkovitom financijskom potporom za pomoć tom sektoru i odredištima koja su najviše pogođena kako bi prevladali najnovije krize prouzročene bolešću COVID-19 i ruskom kriminalnom agresijom protiv Ukrajine;

53.  ponavlja svoju snažnu potporu uspostavi europskog mehanizma za upravljanje krizama za turistički sektor EU-a kako bi se primjereno i brzo odgovorilo na krize velikih razmjera, kao što su pandemije, ratovi, humanitarne krize i posljedice klimatskih promjena; naglašava da je važno uključiti rješenja za financiranje kratkoročnih financijskih manjkova koji proizlaze iz takvih kriza te osigurati srednjoročne i dugoročne okvire i strategije;

54.  ističe da će porast troškova energije i prehrambenih proizvoda, koji je dodatno pogoršan zbog rata, višestruko povećati troškove za turistička poduzeća i cijeli lanac vrijednosti, a posebno za mala i srednja poduzeća koja se već bore za opstanak nakon dvije godine pandemije; stoga poziva države članice da poreznim politikama, a posebno poreznim olakšicama, osiguraju potrebnu pomoć, a Komisiju da iskoristi sredstva EU-a kako bi se poboljšala likvidnost malih i srednjih poduzeća; u tom pogledu naglašava da će oporavak sektora biti dodatno odgođen i poziva Komisiju i države članice da zadrže postojeću javnu potporu, među ostalim odgađanjem otplate nastalih obveza;

55.  ističe da je zbog pandemije bolesti COVID-19 i trenutačne ratne krize u Ukrajini na vidjelo izašla hitna potreba za osnivanjem „Agencije EU-a za turizam”; smatra da je koordinacija nužna za oporavak turističke industrije EU-a kao kratkoročno rješenje te da bi trebalo brzo uspostaviti poseban odjel za turizam u okviru jedne od postojećih agencija koji bi trebao biti zadužen za stvaranje novog „turističkog brenda EU-a” kojim bi se Europa promicala kao sigurno, održivo i pametno odredište za sve; poziva na zajedničku kampanju EU-a za promicanje Europe kao odredišta s ciljem privlačenja turista na odredišta koja najviše ovise o ruskim i ukrajinskim turistima;

56.  poziva države članice da pruže potporu hotelima i uslugama kratkoročnog najma u EU-u koji primaju ukrajinske izbjeglice;

57.  pozdravlja činjenicu da turistička poduzeća već zapošljavaju ukrajinske izbjeglice i traži od Komisije da podupre te mjere uspostavom privremenog financijskog programa EU-a za rješavanje problema nedostatka radne snage u turizmu, što je važan problem u turističkom sektoru nakon pandemije;

o
o   o

58.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 57, 28.2.2022., str. 1.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0052.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0099.
(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0121.
(5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0120.

Posljednje ažuriranje: 26. kolovoza 2022.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti