Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2021. o novoj strategiji EU-a za Kinu(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu(2),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN) ES-11/L.1 od 2. ožujka 2022., kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a ES-11/L.2 od 24. ožujka 2022. o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir Strateški kompas EU-a, koji je Europsko vijeće podržalo 24. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir zajedničku deklaraciju Ruske Federacije i Narodne Republike Kine od 4. veljače 2022. o ulasku međunarodnih odnosa u novo doba i globalnom održivom razvoju,

–  uzimajući u obzir Ministarski forum o suradnji u indo-pacifičkoj regiji od 22. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2021. o izazovima i budućnosti multilateralnih sustava za kontrolu oružja za masovno uništavanje i razoružanje(3),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 21. listopada 2021. upućenu potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o političkim odnosima i suradnji EU-a i Tajvana(4),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 21. listopada 2020. upućenu Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za pripremu postupka revizije 10. Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT), kontroli nuklearnog oružja i mogućnostima nuklearnog razoružanja(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2021. o povezivosti i odnosima EU-a i Azije(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. travnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. listopada 2017. o političkim odnosima EU-a s ASEAN-om(8),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 29. travnja 2021. upućenu Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o odnosima EU-a i Indije(9),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 12. prosinca 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o strateškom partnerstvu između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Japana, s druge strane(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o stanju kapaciteta EU-a za kiberobranu(11),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 21. i 22. listopada 2021.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. rujna 2021. o Strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji (JOIN(2021)0024),

–  uzimajući u obzir ažuriranje strategije Francuske za indo-pacifičku regiju iz srpnja 2021. pod naslovom „Indo-pacifička regija: prioritet Francuske”,

–  uzimajući u obzir savjetovanja na visokoj razini između EU-a i SAD-a o Indo-Pacifiku od 3. prosinca 2021.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. pod naslovom „Global Gateway” (JOIN(2021)0030),

–  uzimajući u obzir 13. sastanak na vrhu ASEM-a od 25. i 26. studenog 2021.,

–  uzimajući u obzir Koncept za integriran pristup klimatskim promjenama i sigurnosti od 5. listopada 2021.,

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 16. travnja 2021. o Strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji,

–  uzimajući u obzir sigurnosni pakt AUKUS od 15. rujna 2021.,

–  uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu NATO-a u Bruxellesu od 14. lipnja 2021.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. lipnja 2020. i od 10. svibnja 2021. o sigurnosti i obrani,

–  uzimajući u obzir Partnerstvo za povezanost između EU-a i Indije sklopljeno 8. svibnja 2021.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/2188 od 22. prosinca 2020. o izmjeni Zajedničke akcije 2008/851/ZVSP o vojnoj operaciji Europske unije za doprinos odvraćanju, sprečavanju i suzbijanju djela piratstva i oružane pljačke uz obalu Somalije(12),

–  uzimajući u obzir zajedničku ministarsku izjavu EU-a i ASEAN-a o povezivosti od 1. prosinca 2020.,

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu između EU-a i Kine održan 1. travnja 2022.,

–  uzimajući u obzir posjet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen Indiji održan 24. i 25. travnja 2022.,

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu između EU-a i Japana održan 12. svibnja 2022.,

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje koje su 14. svibnja 2022. objavili ministri vanjskih poslova zemalja skupine G7,

–  uzimajući u obzir strategiju Nizozemske za indo-pacifičku regiju od 13. studenoga 2020. pod naslovom „Indo-pacifička regija: smjernice za jačanje suradnje Nizozemske i EU-a s partnerima u Aziji”,

–  uzimajući u obzir plan za klimatske promjene i obranu od 9. studenoga 2020.,

–  uzimajući u obzir „Političke smjernice za indo-pacifičku regiju” njemačke savezne Vlade iz rujna 2020.;

–  uzimajući u obzir Partnerstvo za održivu povezivost i kvalitetnu infrastrukturu između EU-a i Japana sklopljeno 27. rujna 2019.,

–  uzimajući u obzir doprinose Europske komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku upućene Europskom vijeću od 12. ožujka 2019. pod naslovom „EU i Kina – strateški pregled”,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za borbu protiv dezinformiranja od 05. prosinca 2018.,

–  uzimajući u obzir odluku donesenu na sastanku ministara EU-a i ASEAN-a održanom 21. siječnja 2019. o uspostavi strateškog partnerstva EU-a i ASEAN-a,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji EU-a i Singapura potpisan u Bruxellesu 19. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. rujna 2018. pod naslovom „Povezivanje Europe i Azije – temelji za strategiju EU-a” (JOIN(2018)0031),

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća o pojačanoj sigurnosnoj suradnji EU-a u Aziji i s Azijom od 28. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir akcijski plan ASEAN-a i EU-a za razdoblje 2018.–2022.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu o odnosima i suradnji između Novog Zelanda i Europske unije od 5. listopada 2016.;

–  uzimajući u obzir zajednički prijedlog Odluke Vijeća od 14. travnja 2016.o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Okvirnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Australije, s druge strane (JOIN(2016)0008),

–  uzimajući u obzir Strategiju pomorske sigurnosti Europske unije od 24. lipnja 2014.,

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum od 23. siječnja 2013. između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane,

–  uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu održanog 14. srpnja 2021. koje su izdali čelnici država i vlada koji su sudjelovali na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir presudu Stalnog arbitražnog suda od 12. lipnja 2016. o arbitraži o Južnom kineskom moru (Republika Filipini protiv Narodne Republike Kine),

–  uzimajući u obzir prvi sastanak na vrhu čelnika Četverostranog dijaloga o sigurnosti (QUAD), na kojemu sudjeluju politički čelnici Sjedinjenih Država, Australije, Japana i Indije, koji je održan uživo 24. rujna 2021.;

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravu mora (UNCLOS),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0085/2022),

A.  budući da EU definira indo-pacifičku regiju kao regiju koja se proteže od istočne obale Afrike do pacifičkih otočnih država; budući da je indo-pacifička regija vrlo raznolika regija, u kojoj živi 60 % svjetskog stanovništva i u kojoj je smješteno sedam članica skupine G20, te je ključna komponenta u oblikovanju svjetskog međunarodnog poretka i u njoj su smješteni sve važniji politički, trgovinski i sigurnosni partneri EU-a;

B.  budući da se za otprilike 90 % vanjske trgovine EU-a koristi prijevoz morem; budući da se u indo-pacifičkoj regiji nalaze važni plovni putovi ključni za trgovinu EU-a, kao što su Malački tjesnac, Južnokinesko more i tjesnac Bab al-Mandab;

C.  budući da se EU i indo-pacifičke zemlje suočavaju sa sve sličnijim sigurnosnim izazovima, kao i s netradicionalnim izazovima; budući da se u perspektivi EU-a za regiju odražava političko prepoznavanje potrebe za preuzimanjem veće odgovornosti u rješavanju globalnih sigurnosnih izazova;

D.  budući da su na poziv predsjednika Xija Jinpinga predsjednici Kine i Rusije 4. veljače 2022. potpisali zajedničku smjernicu prije svečanosti otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Pekingu; budući da u toj zajedničkoj deklaraciji između ostaloga stoji da je prijateljstvo između tih dviju država „bezgranično” te budući da se tom deklaracijom Kina po prvi put službeno pridružila zahtjevima Rusije da se zaustavi širenje NATO-a;

E.  budući da su prema izvještajima medija kineski dužnosnici na sastanku na vrhu 4. veljače 2022. tražili od visokih ruskih dužnosnika da ne vrše invaziju na Ukrajinu prije završetka Zimskih olimpijskih igara u Pekingu; budući da bi to značilo da su visoki kineski dužnosnici imali određenu razinu izravnog znanja o ratnim planovima ili namjerama Rusije prije početka agresije 24. veljače 2022.;

F.  budući da je na sastanku na vrhu između EU-a i Kine održanom 1. travnja 2022. Europska unija, podsjećajući na odgovornost Kine kao globalnog aktera da radi na postizanju mira i stabilnosti, pozvala Kinu da podrži napore za hitno okončanje krvoprolića u Ukrajini u skladu s ulogom Kine kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a u svijetu i njezinim posebno bliskim odnosima s Rusijom;

G.  budući da je kao reakcija na rat Rusije protiv Ukrajine, koji je započeo vojnom invazijom od 24. veljače 2022., Opća skupština UN-a 2. ožujka 2022. donijela Rezoluciju ES-11/1 u kojoj osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu, i to uz 141 glas u korist rezolucije, 5 protiv, 35 suzdržanih i 12 zemalja koje nisu glasale; budući da nijedna indo-pacifička zemlja nije glasala protiv rezolucije, a samo su Kina, Indija, Madagaskar, Mozambik, Laos, Južnoafrička Republika, Šri Lanka, Tanzanija i Vijetnam bile suzdržane u vezi s konačnim tekstom;

H.  budući da se u nedavno donesenoj zajedničkoj komunikaciji o strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji, koja se temelji na načelnoj suradnji s dugoročnom perspektivom, odražava duboka i potrebna evolucija načina na koji EU gleda na svoje interese, mogućnosti i izazove u indo-pacifičkoj regiji i svoju ambiciju da igra važniju ulogu u podupiranju svojih vrijednosti i interesa u toj regiji koja ima sve veću geopolitičku i gospodarsku važnost; budući da su u središtu te strategije promicanje otvorene i stabilne regionalne sigurnosne arhitekture, koja je utemeljena na pravilima, te izgradnja snažnih odnosa, održivih trgovinskih veza i sigurnosne suradnje s regionalnim organizacijama i državama iz indo-pacifičke regije; budući da su se na Ministarskom forumu o suradnji u indo-pacifičkoj regiji od 22. veljače 2022. sastali ministri vanjskih poslova država članica EU-a i približno 30 država iz indo-pacifičke regije, te budući da su EU i njegove države članice na sastanku naglasili svoju potporu povećanoj i dugoročnoj suradnji s indo-pacifičkom regijom putem konkretnog djelovanja i povećanjem dijaloga o sigurnosti i obrani te bilateralnih odnosa s partnerima u regiji;

I.  budući da je cilj zajedničke komunikacije pod naslovom „Global Gateway” mobilizirati do 300 milijardi EUR u investicijama, kako bi se poduprle inteligentne, čiste i sigurne veze u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te ojačali zdravstveni i obrazovni sustavi te sustavi istraživanja diljem svijeta;

J.  budući da je posljednjih godina dinamika u toj regiji, a posebno ona koja potječe iz Narodne Republike Kine, dovela do intenzivnih geopolitičkih tenzija i natjecanja koji se odražavaju u povećanoj potrošnji u vojne svrhe, povećavanju vojne prisutnosti i agresivnijoj retorici, čime se ugrožava međunarodni poredak; budući da se stoga u indo-pacifičkoj regiji razvilo novo središte regionalnog i globalnog natjecanja; budući da ne postoji ni sveobuhvatni regionalni sigurnosni poredak niti mehanizam za izgradnju povjerenja kojima bi se ublažili s time povezani izazovi i napetosti; budući da takva dinamika predstavlja ozbiljnu prijetnju za stabilnost i sigurnost regije, s izravnim utjecajem na strateške interese EU-a kao ključnog političkog i gospodarskog partnera država u toj regiji; budući da ideološka borba u regiji između autoritarizma i demokracije može utjecati na ishod istih borbi u cijelom svijetu, uključujući i u blizini Europske unije; budući da je stabilna i mirna indo-pacifička regija, u kojoj vlada poštovanje međunarodnog prava, ključna za zaštitu sigurnosti i interesa EU-a; budući da je rješavanje temeljnih uzroka nestabilnosti, kao što su siromaštvo, socijalna nepravda i povreda ljudskih prava, preduvjet za osiguravanje mira i sigurnosti u indo-pacifičkoj regiji; budući da je EU opredijeljen za sigurnost ljudi, mir i međunarodno pravo te ljudska prava;

K.  budući da je EU predvodnik u stranim ulaganjima i pružanju razvojne pomoći u indo-pacifičkoj regiji; budući da je EU važan trgovinski partner te je već zaključio sporazume o slobodnoj trgovini i pregovara o njima s državama u regiji; budući da se EU već može osloniti na široku mrežu partnerstava i sporazuma s brojnim državama poput Japana, Republike Koreje, Australije, Indije, Novog Zelanda, Vijetnama i Singapura, kao i s regionalnim organizacijama poput Udruženja naroda jugoistočne Azije (ASEAN) i Organizacije afričkih, karipskih i pacifičkih država (OAKPD); budući da je EU u regiji prisutan posredstvom svoje države članice Francuske, posebno posredstvom francuskih prekomorskih departmana La Réunion i Mayotte i Francuskih Južnih i Antarktičkih Područja u Indijskom oceanu i posredstvom Nove Kaledonije u Tihom oceanu, kao i francuskih prekomorskih zajednica Francuske Polinezije i Wallis i Futune; budući da u tim francuskim regijama živi oko 1,6 milijuna;građana EU-a, uključujući više od 7 000 vojnog osoblja; budući da je EU posljedično rezidentni akter u indo-pacifičkoj regiji;

L.  budući da se u Južnokineskom moru nalazi više od polovice flote svjetskih ribarskih plovila te da ono samo po sebi čini oko 12 % svjetskog ribarstva; budući da je EU sklopio nekoliko sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu sa zemljama indo-pacifičke regije (Savezne države Mikronezije, Cookovi Otoci, Salomonovi Otoci, Kiribati, Madagaskar, Mauricijus, Mozambik i Sejšeli) i da je ribarska flota Unije prisutna i u Indijskom i u Tihom oceanu; budući da je EU aktivan član nekoliko regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom u indo-pacifičkoj regiji (Komisija za tunu u Indijskom oceanu, stranke Sporazuma o ribarstvu južnog Indijskog oceana, Komisija za ribarstvo zapadnog i središnjeg Pacifika i regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom južnog Pacifika); budući da je zahtjev EU-a za članstvo u Komisiji za ribarstvo sjevernog Pacifika prihvaćen 25. veljače 2021. te budući da EU održava dijaloge na visokoj razini o pitanjima oceana i ribarstva s Australijom, Indonezijom, Japanom i Novim Zelandom; budući da je EU potpisao sporazum o partnerstvu u području oceana s Kinom; budući da vodi dijaloge i s Korejom, Tajlandom i Tajvanom te zajedno s njima sudjeluje u radnim skupinama na temu nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

M.  budući da je osiguranje stabilnosti i slobode plovidbe u indo-pacifičkim vodama ključno za globalnu i regionalnu održivost i mir te za osiguranje strateških interesa EU-a; budući da je EU uključen u potporu regionalnoj pomorskoj sigurnosti kroz operaciju EUNAVFOR Atalanta u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); budući da su indo-pacifički partneri pozdravili operaciju Atalanta i njezinu usredotočenost na sprečavanje piratstva i oružanih pljački, kao i na praćenje trgovine oružjem i drogom; budući da su se EU i njegove države članice obvezali povećati svoju stalnu pomorsku prisutnost u regiji, između ostalog konceptom koordinirane pomorske prisutnosti;

N.  budući da Francuska ima stalno razmještene vojne kapacitete u azijsko-pacifičkom području; budući da bi moglo biti korisno razmisliti o tome kako bi se te stalne francuske postrojbe, posebno u pogledu francuskih oružanih snaga u Francuskoj Polineziji (FAPF) i oružanih snaga Nove Kaledonije (FANC), mogle iskoristiti u kontekstu mogućih europskih raspoređivanja;

O.  budući da brzo povećavanje vojne prisutnosti Kine, njezino sve odlučnije i ekspanzionističko postupanje u indo-pacifičkoj regiji, njezine vojne aktivnosti u Tajvanskom tjesnacu te Istočnom i Južnom kineskom moru, uključujući djelovanje kineske obalne straže i pomorske milicije kojim se narušava sloboda plovidbe, kao i namjerno i opetovano kršenje identifikacijske zone protuzračne obrane Tajvana, njezino djelovanje s ciljem okončanja nezavisnosti i samostalnosti Hong Konga, povećavanje njezine vojne prisutnosti na kinesko-indijskoj granici te sve agresivnija retorika, manipulativne medijske kampanje i kampanje dezinformiranja dovode do porasta napetosti u indo-pacifičkoj regiji, poziva EU da izradi strategiju utemeljenu na stvarnom stanju na terenu na temelju koje bi mu bilo omogućeno djelovati ako nastane potreba za tim; upozorava na opasnosti ubrzane utrke u naoružanju u regiji;

P.  budući da odlučnost Kine u regiji nije ograničena na vojni sektor, već se ostvaruje i agresivnom komercijalnom praksom temeljenoj na diplomatskoj prisili te ratobornom politikom dužničke diplomacije; budući da gospodarska i financijska ekspanzija Kine u indo-pacifičkoj regiji i Europi uključuje ulaganja u ključnu infrastrukturu; budući da Kina svojim gospodarskim interesima nastoji steći politički utjecaj; budući da je u krizi prouzročenoj pandemijom bolesti COVID-19 postala vidljiva važnost pouzdanih lanaca opskrbe i uravnoteženijih gospodarskih veza s Kinom;

Q.  budući da je 12. srpnja 2016. Stalni arbitražni sud u ključnom predmetu presudio da nema dokaza da je Kina u povijesti imala isključivi nadzor nad teritorijima u Južnom kineskom moru na koje polaže pravo; budući da je Kina zanemarila tu presudu te je među ostalim uspostavila vojne baze na umjetnim otocima;

R.  budući da je Kina pokazala nedostatak transparentnosti i nevoljkost da se uključi u pregovore o njezinu mogućem sudjelovanju u multilateralnim instrumentima za kontrolu nuklearnog oružja, što joj je omogućilo stvaranje zaliha velikog arsenala tehnološki naprednih balističkih projektila srednjeg dometa, kao što je Dong-Feng 26s;

S.  budući da digitalna transformacija ima sve veći učinak na strukturu međunarodnog sustava; budući da su međunarodno postavljanje standarda i prekretnice u tehnološkim inovacijama u pionirskim tehnologijama kao što su umjetna inteligencija, kvantno računalstvo, 5G i 6G od strateškog značaja za EU i njegovu digitalnu budućnost i budući da vlada sve veće globalno natjecanje za tehnološku nadmoć u koje je Kina u velikoj mjeri uključena;

T.  budući da su u zajedničkoj izjavi od 24. svibnja 2022. čelnici Sjedinjenih Američkih Država, Australije, Indije i Japana na nedavnom sastanku na vrhu Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga (QUAD) ponovno istaknuli načela slobodne i otvorene indo-pacifičke regije: sloboda, vladavina prava, demokratske vrijednosti, suverenitet i teritorijalna cjelovitost; budući da su čelnici najavili niz novih inicijativa osmišljenih u cilju produbljivanja suradnje diljem te regije, uključujući indo-pacifičko partnerstvo za informiranost o stanju u pomorstvu;

U.  budući da je 23. svibnja 2022. predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenirati ako Kina pokuša silom zauzeti Tajvan;

V.  budući da su 24. svibnja 2022. četiri kineska bombardera H-6 i dva ruska bombardera Tu-95 izvodila zajedničke letove oko Japana i Republike Koreje, što je obje zemlje prisililo da pošalju vojne zrakoplove kako bi nadzirali te letove; budući da su se zajednički letovi odvijali istog dana kada se predsjednik SAD-a Biden sastao sa svojim partnerima u okviru Kvadrilateralnog sigurnosnog dijaloga (QUAD) u Tokiju;

W.  budući da su 23. svibnja 2022. Sjedinjene Američke Države, Australija, Brunej Darussalam, Indija, Indonezija, Japan, Republika Koreja, Malezija, Novi Zeland, Republika Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam pokrenuli postupak za uspostavu indo-pacifičkog gospodarskog okvira za blagostanje, čiji je cilj doprinijeti suradnji, stabilnosti, blagostanju, razvoju i miru u regiji; budući da indo-pacifički gospodarski okvir za blagostanje nudi alternativu sve većoj komercijalnoj prisutnosti Kine diljem regije;

X.  budući da su Kina i Salomonovi Otoci u travnju 2022. potpisali pakt o sigurnosnoj suradnji, što je privuklo međunarodnu pozornost i dovelo do povećane diplomatske prisutnosti i suradnje s pacifičkim otočnim zemljama; budući da je 30. svibnja 2022. tijekom posjeta kineskog ministra vanjskih poslova Wanga Yija deset pacifičkih otočnih zemalja Kina najavila da će zaustaviti planirani regionalni sporazum s pacifičkim otočnim zemljama pod nazivom „Zajednička vizija razvoja Kine i pacifičkih otočnih zemalja”, čija je svrha bila obuhvatiti slobodnu trgovinu i suradnju u području sigurnosti, uključujući područja kao što su policijsko osposobljavanje, kibersigurnost, pomorsko mapiranje i pristup resursima; budući da je predsjednik Saveznih Država Mikronezije David Panuelo taj prijedlog okarakterizirao kao „najdrastičniji sporazum dosad predložen u regiji Pacifika” i izjavio da „postoji rizik od toga da u najboljem slučaju dovede do novog doba hladnog rata, a u najgorem slučaju do svjetskog rata”; budući da je Kina, unatoč tome što nije uspjela osigurati taj dalekosežan sporazum, potpisala niz manjih bilateralnih sporazuma s pacifičkim zemljama tijekom regionalnih posjeta Wanga Yija;

Y.  budući da klimatska kriza utječe na međunarodni sustav u kojem može pogoršati geopolitičke napetosti; budući da vanjsko djelovanje Unije mora sve više uključivati klimatske promjene i uništavanje okoliša kao multiplikator rizika te sukladno tome prilagoditi svoje strategije, koncepte i postupke, uključujući i u indo-pacifičkoj regiji;

Z.  budući da su 15. prosinca 1995. države članice ASEAN-a potpisale Ugovor o zoni jugoistočne Azije slobodnoj od nuklearnog oružja (SEANWFZ) opredijelivši se na očuvanje regije jugoistočne Azije kao regije bez nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje;

Odgovor EU-a na sigurnosne izazove u indo-pacifičkoj regiji

1.  pozdravlja nedavno donesenu zajedničku komunikaciju o strategiji EU-a za suradnju u indo-pacifičkoj regiji; prepoznaje dodanu vrijednost strategije kao prvog kamena temeljca za ujedinjeni pristup EU-a u toj regiji te pozdravlja uključivi i višedimenzionalni karakter te strategije, kao i uključivanje sigurnosti i obrane među njezinih sedam prioritetnih područja; poziva EU da upotrijebi tu strategiju kao instrument za učinkovito povećavanje svoje prisutnosti i svojeg utjecaja u toj regiji kroz promicanje strateških veza i produbljivanje uključivog dijaloga i suradnje na pitanjima povezanima sa sigurnosti i obranom s državama i organizacijama sličnih stavova u regiji; smatra da bi se većim angažmanom EU-a u toj regiji koji je utemeljen na vrijednostima pridonijelo sigurnosti i blagostanju, kao i pomoglo u prevladavanju napetosti u toj regiji te uspostavi uravnoteženijih odnosa među akterima u regiji; podsjeća na to da je ta strategija dio projekta Tim Europa i da bi se bilateralnim sporazumima trebao poticati pristup EU-a, kao i sposobnost EU-a za zajedničke reakcije na sigurnosne izazove. naglašava da je očuvanje mira, stabilnosti i slobode plovidbe u indo-pacifičkoj regiji i dalje od ključne važnosti za EU i njegove države članice;

2.  naglašava da je indo-pacifička regija vrlo raznolika i da se ne može primijeniti jedinstveni pristup; cijeni holistički pristup i pozitivni plan predstavljen u Strategiji EU-a u regiji i naglašava potrebu za stalnim prilagođavanjem Strategije brzo promjenjivoj ravnoteži snaga, uz čvrstu utemeljenost na europskim vrijednostima, načelima i normama, posebno članku 21. Ugovora o Europskoj uniji koji bi trebao služiti kao normativni okvir za angažman Unije u indo-pacifičkoj regiji; ističe važnost spone između sigurnosti, razvoja i humanitarne pomoći;

3.  ističe da će nezakonita i ničim izazvana ruska ratna agresija na Ukrajinu, započeta 24. veljače 2022., imati dubok i dugotrajan učinak na međunarodne odnose; ističe da EU stoga mora dodatno konsolidirati svoj međunarodni angažman, kako je navedeno u okviru Strateškog kompasa, posebno uključujući ključno strateško područje indo-pacifičke regije; istodobno priznajući bliskiji odnos između Rusije i Kine, kako je među ostalim vidljivo iz njihove zajedničke deklaracije od 4. veljače 2022., izražava snažnu zabrinutost zbog toga što je kinesko vodstvo propustilo jasno osuditi taj nezakoniti rat, kojim se krše sve međunarodne norme i zakoni i koji je već doveo do smrti tisuća vojnika i tisuća nevinih civila; izričito poziva kinesko vodstvo da ispuni svoje odgovornosti stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a i da ne samo osudi ovu očiglednu povredu koju je počinila Ruska Federacija, nego i da upotrijebi svoje bliske kontakte s ruskim predsjednikom kako bi ga pozvalo da odmah prekine tu nasilnu ratnu agresiju, ukloni sve postrojbe s ukrajinskog teritorija, uz puno poštovanje nezavisnosti Ukrajine i volje njezina naroda da živi u miru i slobodi;

4.  pozdravlja ogromnu podršku koju su izrazile zemlje indo-pacifičke regije tijekom glasanja 2. ožujka na Općoj skupštini UN-a 2022. u vezi s Rezolucijom ES-11/L. 1 kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu, kao i 24. ožujka u vezi s Rezolucijom ES-11/L.2 o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu; podsjeća na to da nijedna država iz te regije nije glasala protiv rezolucije; vjeruje da se time šalje vrlo snažna poruka globalne podrške međunarodnom pravu, miru i međunarodnoj suradnji u regiji; bez obzira na navedeno žali zbog toga što su, osim Kine, i Indija, Madagaskar, Mozambik, Laos, Južnoafrička Republika, Šri Lanka, Tanzanija i Vijetnam odlučili izraziti suzdržanost u vezi s konačnim tekstom; potiče te zemlje da ne zatvaraju oči nad stvarnostima u Ukrajini, očitom povredom međunarodnog prava i užasnim patnjama i ubojstvima nevinih civila, te da stoga preispitaju svoje stajalište i pridruže se prevladavajućoj većini međunarodne zajednice u jasnoj osudi ruske ratne agresije, kao i međunarodnim nastojanjima da se postigne mir u Ukrajini i zaštite nevini civili;

5.  naglašava da je potrebno osigurati jedinstvo EU-a kao preduvjet za ostvarenje ambicije EU-a u pogledu strateške suverenosti u uvjetima ruske ratne agresije na Ukrajinu i sve većih višestrukih prijetnji i natjecanja među silama, posebno Sjedinjenim Državama, Rusijom i Kinom; poziva na veće jedinstvo u Vijeću Europske unije povezano s donošenjem mjera za rješavanje kineske antidemokratske politike i agresivnog ponašanja, kojim ugrožava suverenitet svojih susjeda i stabilnost indo-pacifičke regije; podsjeća na to da jedinstveni pristup EU-a mora počivati na pragmatičnoj i principijelnoj vanjskoj i sigurnosnoj politici utemeljenoj na vrijednostima kojom se nastoji surađivati s partnerima, ako je to moguće, i djelovati samostalno, ako je potrebno, kako bi se ostvarili strateška solidarnost i suverenitet Unije uz potporu vjerodostojnih instrumenata vanjske politike i reformu procesa donošenja odluka, posebno prelaskom na odlučivanje kvalificiranom većinom, čime bi se olakšalo brzo reagiranje na ozbiljne sigurnosne izazove i postigli mir, ljudska sigurnost, održivi razvoj i demokracija; ističe da sve veća opredijeljenost SAD-a ka indo-pacifičkoj regiji utječe na na europsku sigurnost i stoga podsjeća na potrebu za sposobnom Europskom obrambenom unijom; naglašava da EU treba ojačati svoju stratešku autonomiju radi suradnje s partnerima u indo-pacifičkoj regiji te uzimajući u obzir rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, kako bi bio učinkovit globalni partner; stoga podupire ambiciju stvaranja kapaciteta za brzo raspoređivanje snaga;

6.  naglašava da je EU odlučan promicati otvorenu, stabilnu i uređenu regionalnu sigurnosnu strukturu koja se temelji na poštivanju demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i međunarodnog prava te uključuje sigurne pomorske prometne pravce, jačanje kapaciteta i pojačanu pomorsku prisutnost u skladu s pravnim okvirom utvrđenim u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS); poziva EU da radi na postizanju plodnih bilateralnih odnosa s partnerima u regiji, uključujući afričke indo-pacifičke države, kao i da blisko surađuje s drugim liberalnim demokracijama i povijesnim saveznicima, kao što su NATO, SAD i Ujedinjena Kraljevina, posebno u kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu te sve odlučnije i agresivnije Kine, s ciljem boljeg odgovora na zajedničke izazove za regionalnu i globalnu sigurnost; naglašava potrebu za promicanjem zajedničkog cilja održivosti i blagostanja i jačanjem multilateralizma pomoću UN-a i drugih međunarodnih organizacija; podsjeća na to da bi se nepoštivanje ili izričito kršenje tih vrijednosti i načela negativno odrazilo na ključne gospodarske i sigurnosne interese EU-a, kao i njegovo sudjelovanje u bilateralnim i regionalnim partnerstvima, te bi moglo dovesti do sankcija;

7.  poziva EU da u potpunosti iskoristi svoj položaj i ugled vjerodostojnog, pouzdanog i autonomnog globalnog aktera u borbi za mir u uvjetima sve većeg geopolitičkog natjecanja među globalnim i regionalnim silama u indo-pacifičkoj regiji; podsjeća na to da dodana vrijednost angažmana EU-a u indo-pacifičkoj regiji proistječe iz njegovog širokog raspona mjera civilne i vojne pomoći, uključujući dobro razvijene nevojne doprinose; podsjeća na to da EU ima ogromnu mrežu diplomatskih sredstava za olakšavanje dijaloga, posredovanje, sprečavanje sukoba, rješavanje sukoba, kontrolu naoružanja, razoružanje, neširenje oružja i nuklearno razoružanje, kao i pravnih rješenja i stručnih znanja na području multilateralizma te za donošenje mjera za jačanje povjerenja i mjera s ciljem borbe protiv korupcije, koja se može podijeliti i s partnerima koji djeluju u duhu dobre vjere; smatra da je potrebno ojačati diplomatsku i konzularnu mrežu država članica u regiji i braniti vrijednosti i interese EU-a i njegovih država članica; poziva EU da bolje poveže svoj doprinos zemljama u regiji i diplomatska nastojanja sa svojim vrijednostima i interesima; poziva EU da pojača nastojanja oko komunikacije o indo-pacifičkoj strategiji i da uključi države partnere u proces njezine provedbe, kako bi se ojačali sigurnosni odnosi i pridonijelo postizanju ciljeva uključenih u strategiju;

8.  potiče EU da ojača svoju obvezu prema indo-pacifičkim partnerima u odnosu na provedbu Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti, te Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 2250, 2419 i 2535 o mladima, miru i sigurnosti, s odgovarajućim proračunskim izdvajanjima za učinkovitu provedbu; naglašava važnost i pozitivnu dodanu vrijednost sudjelovanja žena u očuvanju i izgradnji mira, uključujući pregovore i misije;

Strateška suverenost temeljena na multilateralizmu i uređenom međunarodnom poretku

9.  smatra da ruska ratna agresija na Ukrajinu, čime se očito krši međunarodno pravo, kao i rusko odbijanje posredovanja i provođenja iskrenih pregovora predstavljaju ozbiljnu prijetnju globalnome miru, sigurnosti i stabilnosti te slobodnom i otvorenom prometovanju u pomorskom, zračnom i svemirskom području te području kiberprostora koje je neophodno za održavanje mira, kao i regionalnih i svjetskih trgovinskih putova; potiče mjerodavne službe unutar Europske službe za vanjsko djelovanje na analizu utjecaja koji ruska ratna agresija na Ukrajinu ima na EU-ovu politiku u indo-pacifičkoj regiji, kao i mogućih posljedica regionalnog sukoba na gospodarske i sigurnosne interese EU-a, uz procjenu na koji bi način EU mogao reagirati na sve lošije sigurnosno stanje u indo-pacifičkoj regiji; izražava duboku zabrinutost zbog utjecaja rata u Ukrajini na nacionalna gospodarstva indo-pacifičkih zemalja, posebno u pogledu rasta cijena žitarica, energije i gnojiva; podsjeća na stabilizirajuću ulogu koju bi EU mogao imati u toj regiji;

10.  izražava duboku zabrinutost zbog brzog povećavanja vojne prisutnosti Kine, uključujući i nedavno otkriveno testiranje nadzvučnog projektila, i sve odlučnijeg postupanja Kine s ciljem, među ostalim, ostvarenja teritorijalnih pretenzija u Istočnom i Južnom kineskom moru; naglašava da žarišta sigurnosnih problema i neriješena pitanja kao što su nuklearni program Demokratske Narodne Republike Koreje, nedavne napetosti na granici Kine i Indije, protudemokratski pritisci u Hong Kongu i Makau, neuspjeh Kine da ispuni obveze na temelju nacionalnog i međunarodnog prava koje se odnose na poštovanje ljudskih prava, uključujući prava manjina u Xinjiangu, Tibetu i Unutrašnjoj Mongoliji, i prijetnje koje Kina predstavlja za teritorijalnu cjelovitost Tajvana, koje se odražavaju u vojnim djelovanjima, dodatno opterećuju regionalnu sigurnost i stabilnost; osuđuje kinesku diplomaciju utemeljenu na zastrašivanju i manipulativnim kampanjama dezinformiranja; nadalje, izražava zabrinutost u vezi s povećanom prisutnošću Kine na drugim strateškim područjima, kao što su Indijski ocean, regija južnog Pacifika i Oceanije te Arapsko more.

11.  Podsjeća na to da je podjelama u prošlosti umanjivana sposobnost EU-a da zauzme zajedničko stajalište prema Kini; naglašava da EU-ov pristup Kini mora biti jedinstven, pragmatičan, višedimenzionalan, principijelan i uključivati suradnju na pitanjima od zajedničkog interesa kao što je borba protiv klimatskih promjena, utemeljen na ljudskim pravima i međunarodnom pravu, uz suparništvo s Kinom kada je riječ o pružanju gospodarskih, političkih i strateških alternativa trećim zemljama i suočavanju s Kinom u pitanjima u kojima se naša stajališta znatno razlikuju, primjerice u zaštiti vrijednosti EU-a kao što su poštovanje demokracije i ljudskih prava, te u izjašnjavanju protiv slučajeva nasilne agresije protiv nezavisnih država i osuđivanju počinitelja takvih povreda, uključujući one koji su odgovorni za ubojstva nevinih civila ratnim djelovanjem, kao što međunarodna zajednica može trenutačno svjedočiti u postupanju Rusije prema Ukrajini, te određivanju mogućih sankcija;

12.  pozdravlja novi dijalog između EU-a i SAD-a o Kini, koji je pokrenut u izvrsnom trenutku, kao i uspostavu savjetovanja EU-a i SAD-a o indo-pacifičkoj regiji, te poziva na koordinirani pristup radi produbljenja suradnje u sigurnosnim pitanjima, uključujući putem transatlantskog parlamentarnog dijaloga, u odnosu na jačanje multilateralnih institucija i regionalnih organizacija kojim se promiče demokracija i jača demokratska otpornost u indo-pacifičkoj regiji i izvan nje; pozdravlja namjeru SAD-a da ojača regionalnu stabilnost, otpornost i sigurnost; izričito pozdravlja snažno jedinstvo transatlantske zajednice u reakciji na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i to smatra vrlo snažnim signalom prema cijelom svijetu da smo posvećeni svojim vrijednostima i spremni na njihovu obranu, ako ih se dovodi u pitanje;

13.  prima na znanje nedavno zaključivanje trilateralnog sigurnosnog pakta AUKUS; žali što nije provedeno prethodno savjetovanje u ovom postupku i ponovno izražava svoju solidarnost s Francuskom; čvrsto vjeruje da su snažni odnosi EU-a i Australije, utemeljeni na međusobnom povjerenju i savjetovanju, važni za stabilnost regije i da bi te odnose trebalo nastaviti jačati te da zaključivanje pakta AUKUS ne bi trebalo utjecati na njih; smatra pakt AUKUS kao i QUAD važnim dijelovima regionalne sigurnosne arhitekture i naglašava da je za učinkovitu regionalnu sigurnost potreban otvoren i uključiv dijalog koji obuhvaća relevantne regionalne te zainteresirane izvanregionalne i međunarodne aktere; stoga poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da s relevantnim partnerima ispita mogućnosti za uspostavu trajnog dijaloga s AUKUS-om i zastupljenosti na sastancima članica QUAD-a koji se odnose i na nevojna područja, kao što su klimatske promjene, tehnologija, zdravlje i trgovina, radi usklađivanja naših nastojanja i jačanja sinergija između naših strategija u indo-pacifičkoj regiji; naglašava potrebu za daljnjim razvojem i jačanjem okvira suradnje između EU-a i Ujedinjene Kraljevine, uključujući vanjsku i sigurnosnu politiku; primjećuje kako Ujedinjenja Kraljevina zasad nije izrazila interes za navedeno;

14.  naglašava temeljnu ulogu povezivosti u geopolitičkim odnosima EU-a i njegovih država članica i pozdravlja zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o strategiji „Global Gateway”, predstavljenu u prosincu 2021., s ciljem povećanja održive suradnje s državama sličnih stavova i primjene „meke sile” za promicanje europskih vrijednosti i osiguranje jakih i trajnih partnerstava; vjeruje da ta inicijativa može biti privlačna alternativa kineskoj strategiji povezivosti za partnere EU-a u indo-pacifičkoj regiji i šire; ističe važnost suradnje na povezivosti za EU i indo-pacifičku regiju kako bi se uspješno suočili s novim sigurnosnim izazovima, uključujući kibersigurnost, digitalnu povezivost i ključnu infrastrukturu te smatra da bi to trebalo obuhvaćati i nastojanja da se osigura sigurnost globalne internetske infrastrukture, uključujući podmorske kabele; naglašava važnost jačanja klimatske sigurnosti i održivog razvoja putem ulaganja u povezivost; poziva na brzu provedbu te strategije u indo-pacifičkoj regiji, uključujući provedbom konkretnih i vidljivih projekata;

15.  uviđa da se u Strateškom kompasu EU-a indo-pacifičku regiju navodi kao regiju od ključnog strateškog interesa za EU te istovremeno utvrditi konkretan skup ciljeva koje treba postići u regiji i kapacitete koji su potrebni za njihovo postizanje, na temelju zajedničke procjene prijetnji; naglašava da EU treba dodatno pojačati svoja zajednička nastojanja u razvoju kapaciteta, posebno u pomorskom području, uz usredotočenost na projekte od strateške važnosti, kako bi bio vjerodostojan sigurnosni akter u regiji kao i na međunarodnoj razini; preporučuje daljnju suradnju EU-a i NATO-a kako bi se odgovorilo na sigurnosne izazove povezane s indo-pacifičkom regijom, kako je navedeno u Strateškom kompasu EU-a;

Jačanje partnerstava s regionalnim organizacijama i demokratskim državama

16.  ponavlja da je jačanje postojećih partnerstava s regionalnim akterima i izgradnja novih partnerstava ključna značajka te strategije; naglašava da je jedinstveno djelovanje EU-a i njegovih tradicionalnih saveznika u regiji ključno za postizanje stabilnosti; pozdravlja činjenicu da EU planira pojačati svoje dijaloge s partnerima o sigurnosti i obrani, uključujući borbu protiv terorizma, kibersigurnost, neširenje oružja i razoružanje, izgradnju kapaciteta, hibridne prijetnje, pomorsku sigurnost i borbu protiv uplitanja i dezinformiranja, posebno razmjenom najboljih praksi, poboljšanjem strateške komunikacije i prikupljanjem dokaza kako bi se poboljšale kolektivna odgovornost i sankcije, jačanjem sigurnosti klime i odgovora na krizu te osiguravanjem djelotvornog multilateralnog odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19 i budućim globalnim zdravstvenim krizama, uz dijaloge o svemirskoj i pomorskoj sigurnosti; dodatno pozdravlja činjenicu da EU raspoređuje vojne savjetnike u delegacije EU-a u regiji, što je već učinio u Kini i Indoneziji;

17.  naglašava dugoročnu suradnju EU-a i ASEAN-a na pitanjima sigurnosti i obrane te pozdravlja nedavnu nadogradnju bilateralnih odnosa u strateško partnerstvo; ponovno potvrđuje svoju snažnu opredijeljenost za potporu središnjoj ulozi ASEAN-a i njegovoj uključivoj multilateralnoj strukturi; poziva EU da učvrsti i proširi svoju prisutnost u regiji produbljivanjem suradnje s ASEAN-om i njegovim članicama; poziva ASEAN da se EU uključi u Sastanak ministara obrane ASEAN-a Plus i sastanak na vrhu istočne Azije; ističe temeljnu ulogu parlamentarne diplomacije u jačanju demokracije i promicanju ljudskih prava u regiji te stoga potiče uspostavu parlamentarne skupštine EU-ASEAN te brojnijih i redovitih parlamentarnih razmjena s tom regijom, uključujući povodom sastanka na vrhu za 45. godišnjicu 2022. u Bruxellesu; naglašava da bi EU trebao istražiti mogućnost uključivanja u mjere izgradnje kapaciteta s ASEAN-om u područjima kao što su sprečavanje civilnih sukoba, posredovanje, izgradnja mira i pomirenje, uključujući u suradnji s drugim regionalnim partnerima u pogledu tih mjera;

18.  izričito pozdravlja blisku usklađenost s Australijom, Japanom, Republikom Korejom i Novim Zelandom kao reakciju na rat Rusije s Ukrajinom, kao i blisku usklađenost EU-a i tih četiriju država u odnosu na sankcije Rusiji i Bjelorusiji zbog njihovog nezakonitog i nehumanog postupanja; pozdravlja jačanje dijaloga između NATO-a i njegovih četiriju partnera u indo-pacifičkoj regiji, a to su Australija, Japan, Republika Koreja i Novi Zeland, s ciljem rješavanja međusektorskih sigurnosnih pitanja i globalnih izazova i jačanja zajedničke osviještenosti o sigurnosnoj situaciji u euro-atlantskoj i indo-pacifičkoj regiji, a posebno sastanke veleposlanika Sjevernoatlantskog vijeća NATO-a (NAC) i tih četiriju azijsko-pacifičkih država, opće poznate kao „format NAC+4”; poziva EU da razvije sličan dijalog s četirima azijsko-pacifičkim partnerima; naglašava da bi se prioritetna područja za suradnju s partnerima trebala usredotočiti na jačanje kapaciteta, hibridne prijetnje, neširenje oružja i odgovor na krize, kiberobranu, civilnu spremnost i program UN-a za žene, mir i sigurnost; poziva NATO da iskoristi postupak promišljanja u okviru inicijative NATO 2030 za jačanje suradnje s partnerima radi obrane zajedničkih vrijednosti, učvršćivanja demokracije u regiji, povećanja otpornosti i podupiranja uređenog međunarodnog poretka, uz osiguravanje veće usklađenosti politika prema Kini, uz puno poštovanje autonomije donošenja odluka i djelovanja u Europskoj uniji;

19.  pozdravlja projekt „Pojačana sigurnosna suradnja EU-a u Aziji i s Azijom” i kao potpora njegovoj provedbi potiče redovite razmjene i studijska putovanja vojnih časnika kako bi se olakšalo međusobno razumijevanje i potaknuo zajednički strateški pristup;

20.  ponavlja važnost dobro razvijenog strateškog partnerstva EU-a i Japana i naglašava naše partnerstvo u područjima sigurnosti, obrane i povezivosti; napominje da je Japan jedini indo-pacifički partner koji se konkretno spominje u Strateškom kompasu EU-a; pozdravlja ishod 28. sastanka na vrhu između EU-a i Japana održanog 12. svibnja 2022., na kojem su čelnici ponovno potvrdili svoju predanost jačanju suradnje za slobodnu i otvorenu indo-pacifičku regiju na temelju zajedničkih vrijednosti i komplementarnih strategija za regiju; napominje da Japan tradicionalno prikuplja stručnost i znanje o suradnji sa zemljama u indo-pacifičkoj regiji; stoga poziva EU da pojača suradnju s Japanom kako bi se učinkovito ojačala suradnja u području pomorske sigurnosti u toj regiji, osobito s ASEAN-om; snažno pozdravlja sudjelovanje Japana u međunarodnim nastojanjima u borbi protiv piratstva u Adenskom zaljevu provođenjem zajedničkih vježbi s EUNAVFOR-om u okviru operacije Atalanta; poziva oba partnera na jačanje suradnje u području pomorske sigurnosti i na daljnji razvoj suradnje u okviru ZSOP-a u područjima kao što su obavještajno djelovanje, jačanje kapaciteta i kibersigurnost; pozdravlja snažno zalaganje EU-a i Japana za jačanje savjetovanja u području razoružanja i neširenja oružja te za daljnje promicanje, u kontekstu rata u Ukrajini, jačanja Ugovora o neširenju nuklearnog oružja; poziva EU i Japan da dodatno prošire savjetovanja u području hibridnih prijetnji, uključujući dijaloge o suzbijanju dezinformacija i uplitanja državnih i nedržavnih aktera; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Japana s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očitu povredu međunarodnog prava; pozdravlja brzo pokretanje suradnje i koordinacije između EU-a i Japana kako bi se održala stabilnost globalnih energetskih tržišta te cijeni solidarnost koju je Japan pokazao u osiguravanju cjenovno pristupačne opskrbe EU-a ukapljenim prirodnim plinom;

21.  poziva EU da dodatno unaprijedi svoje strateško partnerstvo s Indijom; stoga pozdravlja obveze koje su EU i Indija preuzeli u području sigurnosti i obrane i njihovo nedavno pokretanje dijaloga o pomorskoj sigurnosti; poziva obje strane na daljnje jačanje operativne suradnje na moru, uključujući zajedničke pomorske vježbe i pristajanja u luci, kao i na mjere za zaštitu i promicanje pomorskih prometnih pravaca, uključujući u sklopu nedavno uspostavljenog Partnerstva za povezanost između EU-a i Indije; nadalje, poziva EU i Indiju da poboljšaju međusobnu koordinaciju i razmjenu kako bi se ojačala svijest o pomorskom dobru u indo-pacifičkoj regiji; pozdravlja posjet predsjednice Komisije Ursule von der Leyen Indiji održan 24. i 25. travnja; ističe da je to bio pozitivan korak prema jačanju budućih partnerstava i produbljivanju bilateralne suradnje u indo-pacifičkoj regiji; napominje da je Indija ključan partner u izgradnji okruženja pomorske sigurnosti; ponavlja da bi stabilizacija središnje i južne Azije trebala biti primarni cilj suradnje EU-a i Indije; izražava žaljenje zbog izostanka jasne osude indijske Vlade u odnosu na nezakoniti rat Rusije protiv Ukrajine i poziva indijsku Vladu da preispita svoje stajalište s obzirom na očigledno kršenje međunarodnog prava koje je počinila Rusija; poziva Indiju da, kao najveća svjetska demokracija, ne bude pasivan promatrač dok Ukrajina, jedna od najvećih europskih demokracija, trpi brutalne napade, te poziva indijsku Vladu da progovori protiv ubojstava nevinih civila te revizionističkog i brutalnog djelovanja Vladimira Putina;

22.  naglašava da se odnos između Europske unije i Australije temelji na dubokim povijesnim korijenima i ljudskim poveznicama te na zajedničkim vrijednostima i načelima, kao što su mir i sigurnost te poštovanje demokracije, ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i vladavine prava, uključujući međunarodno pravo; pozdravlja pozitivna kretanja u suradnji EU-a i Australije u području sigurnosti i obrane u proteklom desetljeću i sudjelovanje Australije u EU-ovim operacijama za upravljanje krizama; poziva oba partnera na daljnje jačanje koordinacije i sinergija radi promicanja sigurnosti i stabilnosti u indo-pacifičkoj regiji, među ostalim u pogledu slobode plovidbe i uključivanja u rasprave u cilju utvrđivanja područja od zajedničkog interesa za buduću suradnju na području sigurnosti i pitanja povezanih s obranom; napominje, međutim, da je na uzajamno povjerenje utjecao nedostatak savjetovanja i informacija o paktu AUKUS; izražava svoju želju za dobrom uzajamnom suradnjom na pitanjima obrane u budućnosti; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Australije s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očiglednu povredu međunarodnog prava;

23.  izražava zabrinutost zbog nedavnog sigurnosnog sporazuma Kine i Salomonovih Otoka, koji bi mogao utjecati na sigurnost indo-pacifičke regije; naglašava da bi moguća prisutnost kineske mornarice na Salomonovim Otocima mogla dovesti do ometanja pristupa pomorskim putovima za Australiju, i u trgovinske i u vojne svrhe; ističe da je sloboda plovidbe u indo-pacifičkim vodama ključna za globalni i regionalni mir jer se njome osiguravaju strateški interesi EU-a i njegovih partnera;

24.  pozdravlja dobru suradnju između EU-a i Republike Koreje, uključujući u području sigurnosti i obrane te upozorava da nuklearne aktivnosti Demokratske Narodne Republike Koreje predstavljaju ozbiljnu prijetnju za međunarodni mir i sigurnost, kao i za globalna nastojanja povezana s razoružavanjem i neširenjem nuklearnog oružja; oštro osuđuje pojačane provokacije Demokratske Narodne Republike Koreje od početka 2022., uključujući ispaljivanje triju balističkih projektila malog dometa s područja Sunan u Pjongjangu 12. svibnja, kao i ispaljivanje triju balističkih projektila 25. svibnja nakon odlaska predsjednika SAD-a Joa Bidena iz Republike Koreje; sa žaljenjem napominje da je to bilo 17. veliko testiranje oružja ove godine; naglašava ključnu ulogu Republike Koreje u potpori nastojanjima usmjerenim na potpuno, provjerljivo i nepovratno ukidanje programa nuklearnih i balističkih projektila Demokratske Narodne Republike Koreje; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da upotrijebe svoju vjerodostojnost i stručno znanje da djelotvorno pridonesu tim naporima, uključujući potporu mirnom i diplomatskom rješenju s Demokratskom Narodnom Republikom Korejom u bliskoj suradnji s našim međunarodnim partnerima; oštro osuđuje testiranje balističkih projektila i nuklearnih pokusa Demokratske Narodne Republike Koreje te druge aktivnosti povezane sa širenjem nuklearnog oružja; potiče Demokratsku Narodnu Republiku Koreju da brzo potpiše i ratificira Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa i da se ponovno uskladi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja kao i sa Sveobuhvatnim sporazumom o zaštitnim mjerama Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te da također provede njegov Dodatni protokol; naglašava da se suradnja između EU-a i Republike Koreje u pitanjima kibersigurnosti pokazala djelotvornim alatom za rješavanje pitanja kibernapada koji potječu iz Demokratske Narodne Republike Koreje i drugih zemalja regije; poziva EU i Republiku Koreju da dodatno pojačaju zajednička nastojanja za borbu protiv kiberkriminaliteta i izgradnju otporne infrastrukture; poziva EU i Republiku Koreju da prodube suradnju u pitanjima svemirske politike i tehnologije; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Republike Koreje s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očiglednu povredu međunarodnog prava;

25.  smatra da je Tajvan ključni partner i demokratski saveznik u indo-pacifičkoj regiji te snažno podupire njegov demokratski put; ističe blisku podršku EU-a Tajvanu i njegovo blisko prijateljstvo s njim te, uključujući u odnosu na rat Rusije s Ukrajinom, snažno pobija svaki pokušaj kineske propagande da povuče sličnosti između rata Rusije u Ukrajini i opće sigurnosne situacije u Tajvanu, budući da se te situacije značajno razlikuju, kako s povijesnog aspekta, tako i kada se analizira uloga Tajvana u regionalnom i svjetskom kontekstu; pozdravlja pozitivnu ulogu Tajvana u poticanju mira i sigurnosti u indo-pacifičkoj regiji, a posebno u Tajvanskom tjesnacu; naglašava potrebu bolje suradnje s partnerima sličnih stavova radi održanja mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu; ponavlja da bi odnos Kine i Tajvana trebalo razviti na konstruktivan način putem dijaloga, bez prisile ili destabilizirajućih taktika s bilo koje od strana; naglašava protivljenje svakom jednostranom djelovanju koje bi moglo ugroziti status quo Tajvanskog tjesnaca i da nijedna promjena odnosa preko tjesnaca ne smije biti provedena protivno volji građana Tajvana; poziva EU na jačanje postojećeg partnerstva s Tajvanom kako bi se promicale zajedničke vrijednosti, kao što su demokracija, ljudska prava, vladavina prava i dobro upravljanje u indo-pacifičkoj regiji, suradnju na temama kao što su sigurni pomorski prometni pravci i otvoren i siguran zračni prostor, te sudjelovanje u zajedničkim nastojanjima oko rješavanja klimatskih promjena; podupire bližu suradnju između relevantnih europskih i tajvanskih agencija, nevladinih organizacija i trustova mozgova te ponovno ističe svoju podršku sudjelovanju Tajvana kao člana promatrača u međunarodnim organizacijama, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Tajvana s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očiglednu povredu međunarodnog prava;

26.  pozdravlja pozitivnu ulogu koju Novi Zeland ima za regionalni mir i sigurnost; pohvaljuje snažnu usredotočenost u Sporazumu o partnerstvu o odnosima i suradnji između EU-a i Novog Zelanda na suzbijanje širenja oružja za masovno uništenje i borbu protiv nezakonite trgovine malim i lakim oružjima, uključujući u bavljenju oslabljelom gospodarskom otpornosti, koja predstavlja ključan faktor sigurnosnog rizika; pohvaljuje doprinos Novog Zelanda misijama EU-a kao što je EUNAVFOR-ova operacija Atalanta; pozdravlja odluku koju je nedavno donio Zajednički odbor o istraživanju daljnjih mogućnosti proširenja suradnje u indo-pacifičkoj regiji, posebno u područjima pomorske sigurnosti, te o jačanju razmjene u odnosu na borbu protiv terorizma, nasilnog ekstremizma i terorističkog sadržaja na internetu, kao i stranog uplitanja i dezinformiranja; raduje se suradnji na podupiranju međunarodnog prava u regiji; snažno pozdravlja blisku suradnju i usklađenost Novog Zelanda s EU-om i SAD-om kada je riječ o reakciji na rat Rusije s Ukrajinom i izricanju sankcija kao odgovoru na tu očiglednu povredu međunarodnog prava;

27.  poziva EU da pojača suradnju s pacifičkim državama u okviru Foruma pacifičkih otoka i novog sporazuma između EU-a i OAKPD-a; predlaže da bi u strategiju EU-a za indo-pacifičku regiju trebalo uključiti novu Zajedničku parlamentarnu skupštinu EU-OAKPD i posebno Regionalnu parlamentarnu skupštinu EU-Pacifik;

28.  naglašava važan doprinos indo-pacifičkih partnera misijama i operacijama EU-a u okviru ZSOP-a putem okvirnih sporazuma o sudjelovanju s Australijom, Novim Zelandom, Republikom Korejom i Vijetnamom, kao i mogućnost povećanja tog doprinosa, te poziva na zaključivanje dodatnih okvirnih sporazuma o sudjelovanju s partnerskim državama; podržava napore indo-pacifičkih partnera da razviju vlastite sposobnosti za očuvanje mira;

29.  poziva EU da pozove partnere sličnih stavova iz indo-pacifičke regije na sudjelovanje u odabranim projektima stalne strukturirane suradnje, pod uvjetom da je sudjelovanje trećih zemalja iznimno i da se o njemu odlučuje na pojedinačnoj osnovi, na temelju dogovorenih političkih, materijalnih i pravnih uvjeta. naglašava da bi takva suradnja mogla biti u strateškom interesu EU-a, među ostalim kada je u pitanju osiguravanje tehničkog stručnog znanja ili dodatnih kapaciteta, te da bi se tako mogla poboljšati interoperabilnost i koherentnost, osobito u slučaju strateških partnera kao što su demokratske države u indo-pacifičkoj regiji;

30.  pozdravlja priopćenje ministara vanjskih poslova zemalja skupine G7 od 14. svibnja 2022. u kojem se ističe važnost održavanja slobodne i otvorene indo-pacifičke regije koja je uključiva i koja poštuje vrijednosti temeljnih sloboda, vladavine prava, demokratskih načela, teritorijalne cjelovitosti te mirno i uključivo rješavanje sporova; snažno podupire trajno opredjeljenje zemalja skupine G7 da rade na ostvarenju tog cilja zaštitom i promicanjem međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, poboljšanjem regionalne povezanosti i jačanjem nacionalne otpornosti;

Sloboda zajedničkih globalnih dobara: temeljna osnova za odnose EU-a i indo-pacifičke regije

Dimenzija pomorske sigurnosti

31.  naglašava da su među ključnim izazovima u indo-pacifičkoj regiji pomorska sigurnost i sloboda plovidbe, koja se mora zajamčiti u skladu s međunarodnim pravom, posebno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora; poziva na više vanjskog djelovanja EU-a, posebno diplomatskih nastojanja, kako bi se poboljšala vladavina prava na moru, te pojačanje pomorske suradnje s državama u indo-pacifičkoj regiji; poziva sve države koje to još nisu učinile da brzo ratificiraju UNCLOS; pozdravila bi i uspostavljanje sustavnih i koordiniranih okvira, uključujući zajedničke vježbe, pristajanja u luci i nastojanja u borbi protiv piratstva, kojima bi se unaprijedila pomorska diplomacija i kojima bi se pridonijelo pomorskoj sigurnosti u regiji;

32.  poziva EU i države članice da koordinirano i samostalno jačaju vlastite pomorske kapacitete u regiji, među ostalim razmatranjem načina za osiguravanje trajne i vjerodostojne europske pomorske prisutnosti u Indijskom oceanu; naglašava da je potrebno povećati kapacitet EU-a da djelotvorno osigurava pomorsku sigurnost te naglašava potrebu za raspravom i odlučivanjem o odabiru najrelevantnijih i hitnih izazova koji se realno mogu riješiti uz pomoć EU-a u bliskoj suradnji s partnerima u regiji, uključujući zaštitu njegovih brodova i posada; ističe činjenicu da je Francuska jedina država članica koja ima stalnu vojnu prisutnost u Indijskom oceanu; pozdravlja činjenicu da su Nizozemska i Njemačka uputile fregate u tu regiju; naglašava da bi se u budućnosti mogao provoditi veći broj takvih pomorskih misija, uključujući misije na razini EU-a, koje su ugrađene u koordiniran i sveobuhvatan pristup regionalnoj sigurnosti, te da će to biti potrebno; pozdravlja zajedničke pomorske vježbe koje je EUNAVFOR dosad proveo u okviru operacije Atalanta s Japanom, Republikom Korejom, Indijom, Vijetnamom, Omanom i Džibutijem te potiče poboljšanje takvih zajedničkih vježbi; naglašava da EUNAVFOR Atalanta ima važnu ulogu u pomorskoj diplomaciji; pozdravlja njegov snažan doprinos regionalnoj sigurnosti u Indijskom oceanu, posebice uspješnoj zaštiti plovila Svjetskog programa za hranu te suzbijanju piratstva i pohvaljuje sinergije koje su ostvarene s misijom EU-a za izgradnju regionalne pomorske sposobnosti u Somaliji (EUCAP Somalija) i misijom vojnog osposobljavanja u Somaliji (EUTM Somalija). pohvaljuje i suradnju s Novim Zelandom i američkom mornaricom te zajednički rad s NATO-ovom operacijom Ocean Shield i s operacijom AGENOR, vojnom komponentom inicijative informiranosti o stanju u pomorstvu u Hormuškom tjesnacu (EMASOH) kojom upravlja Europa; poziva pomorske države članice da jačaju svoje vojno-pomorske sposobnosti s ciljem poboljšanja prisutnosti i vidljivosti EU-a u svjetskom pomorskom sektoru te poziva EU da proširi zemljopisno područje primjene operacije EUNAVFOR Atalanta dublje u Indijski ocean; poziva države članice koje su već povećale svoju pomorsku prisutnost u indo-pacifičkoj regiji da koordiniraju svoj pristup unutar forumâ EU-a; u tom pogledu pozdravlja nedavnu odluku koju je donijelo Vijeće za vanjske poslove za početak provedbe koncepta koordinirane pomorske prisutnosti u sjeverozapadnom dijelu Indijskog oceana uspostavljanjem pomorskog interesnog područja kojim je obuhvaćeno pomorsko područje od Hormuškog tjesnaca do južne obratnice te od sjevera Crvenog mora ka središtu Indijskog Oceana, nadograđujući sredstva pojedinačnih država članica; poziva na snažne sinergije s operacijom EUNAVFOR Atalanta; pozdravlja brzo pokretanje misije vojnog osposobljavanja u Mozambiku;

33.  podsjeća na to da je za djelotvornu pomorsku sigurnost potrebna šira vizija pomorske stabilnosti, uzimajući u obzir probleme s korupcijom i vladavinom prava na kopnu, temeljne uzroke nezakonitog ribolova, nezakonite trgovine drogom, oružjem i ljudima te piratstva i utjecaj komercijalnih i industrijskih pomorskih aktivnosti na okoliš, uključujući ekstrakciju fosilnih goriva; poziva EU na rješavanje tih problema zajedno s tradicionalnijim mjerama pomorske sigurnosti;

34.  pozdravlja zajedničke pomorske aktivnosti i poziva EU i indo-pacifičke partnere na daljnju nadogradnju postojećih okvira za pomorsku suradnju; poziva EU da zajedno sa svojim partnerima procijeni potrebu za uspostavljanjem sustava praćenja kršenja međunarodnog pomorskog prava u indo-pacifičkoj regiji; naglašava dodanu vrijednost sudjelovanja EU-a u regionalnim forumima za suradnju kao što su Dijalog na visokoj razini o suradnji u pomorskoj sigurnosti između EU-a i ASEAN-a, Azijsko-europski sastanak i Regionalni forum ASEAN-a;

35.  poziva EU da svoju pomorsku prisutnost dopuni pojačanim programima jačanja pomorskih kapaciteta za partnere sličnih stavova, među ostalim nastavkom provedbe projekata CRIMARIO I i II u okviru programa ključnih pomorskih putova EU-a i širenjem suradnje na mjerama usmjerenima na jačanje informiranosti o pomorskim dobrima i razmjene informacija; poziva EU da procijeni mogućnost proširenja geografskog područja primjene projekta CRIMARIO na južni Pacifik;

36.  ukazuje na činjenicu da je upravljanje ribarstvom važan aspekt morskog okoliša; potiče EU da nastavi promicati upravljanje oceanima u regiji i održivo upravljanje morskim resursima provođenjem sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i sudjelovanjem u regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom; poziva EU da ojača suradnju s međunarodnim partnerima sličnih stavova u borbi protiv prelova, prekapacitiranosti flote i nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova u indo-pacifičkoj regiji te da sustavno uključi upravljanje ribarstvom na dnevni red dijaloga o pomorskoj sigurnosti sa svojim indo-pacifičkim partnerima; potiče EU da nastavi promicati bolje životne i radne uvjete ribara u indo-pacifičkoj regiji u skladu s konvencijama Međunarodne organizacije rada (ILO) i njezinim drugim propisima; poziva Komisiju da posveti posebnu pozornost aspektima sigurnosti i obrane pri sljedećem ažuriranju svoje komunikacije o međunarodnom upravljanju oceanima koje je predviđeno za 2022.;

Tehnološka, zračna i svemirska dimenzija te dimenzija kiberprostora

37.  naglašava važnost informacijske sigurnosti i kibersigurnosti kao elemenata ključne infrastrukture za globalno gospodarstvo i za zaštitu demokracija od dezinformiranja i zlonamjernih napada; pozdravlja nastojanja EU-a oko daljnjeg jačanja suradnje u području kiberkriminala i izgradnje kapaciteta za kiberotpornost za partnere u regiji; poziva EU i njegove partnere u indo-pacifičkoj regiji na jačanje suradnje u borbi protiv hibridnih prijetnji, uključujući kampanje dezinformiranja; naglašava potrebu EU-a za koordinacijom s partnerima sličnih stavova u indo-pacifičkoj regiji u vezi s kolektivnom odgovornosti i mehanizmima s ciljem dijeljenja dokaza i obavještajnih podataka koji bi služili kao osnova za izricanje kibernetičkih sankcija; poziva EU i NATO da međusobno usklade svoje strategije koje imaju svrhu osiguravanja odgovarajućih reakcija na kibernapade koji dolaze iz te regije; poziva Vijeće i Komisiju da problem dezinformiranja rješavaju na sličan način kao i problem dezinformiranja koje potječe iz istočnog krila EU-a; predlaže uspostavu neovisnog centra EU-a za stratešku komunikaciju za indo-pacifičku regiju s posebnim osobljem i resursima kao dijelom delegacije EU-a u toj regiji;

38.  pozdravlja suradnju koja je pokrenuta između EU-a i niza indo-pacifičkih partnera u području kibersigurnosti i obrane; poziva EU da ubrza uspostavu mreže EU-a za kiberdiplomaciju, čiji je cilj promicanje standarda u području kibersigurnosti i pravnih okvira u regiji; poziva EU i zemlje sličnih stavova u indo-pacifičkoj regiji na promicanje slobodnog i otvorenog kiberprostora koji se temelji na propisima te na jačanje međunarodnih propisa o kiberprostoru, među ostalim putem Budimpeštanske konvencije, kao i na promicanje inicijativa u okviru UN-a;

39.  potiče EU da razvije regionalna i globalna partnerstva s regionalnim demokratskim proizvođačima ključnih tehnologija s ambicijom postizanja globalnog saveza tehnoloških demokracija za uspostavu poštenih, otvorenih normi i standarda utemeljenih na vrijednostima na temelju pravila i etičke upotrebe tehnologija u čijem je središtu čovjek, pri čemu se poštuje privatnost pojedinačnih korisnika, posebno u pogledu umjetne inteligencije i upravljanja internetom; poziva na blisku suradnju i koordinaciju između EU-a i zemalja u indo-pacifičkoj regiji kada je riječ o reagiranju na moguća opterećenja globalnih lanaca opskrbe kao rezultat međunarodnih sankcija nametnutih ruskim tvrtkama i sektorima gospodarstva, te ublažavanju tih opterećenja; poziva na jačanje suradnje s demokratskim indo-pacifičkim partnerima u razvoju globalnih normi za vojnu upotrebu umjetne inteligencije i globalne zabrane potpuno autonomnih oružanih sustava; poziva na usklađen, europski strateški pristup regiji kako bi se osigurala opskrba ključnom tehnologijom i materijalima i ojačala sposobnost demokratskih partnera da ih proizvode; poziva na stroge zahtjeve, političke i tehničke, za kupnju takvih tehnologija od nedemokratskih država u regiji, kao što je Kina;

40.  poziva na jednak i neometan pristup zračnom prostoru, temeljen na punom poštovanju međunarodnog prava; podržava opredijeljenost za otvoreno i slobodno kretanje u okviru inicijativa kao što je sveobuhvatni sporazum o zračnom prometu između EU-a i ASEAN-a;

41.  naglašava sve veću važnost svemirske dimenzije za međunarodnu suradnju i sigurnost; izražava zabrinutost zbog povećanog razvoja i širenja svemirskog oružja, zbog čega se povećava opasnost od utrke u naoružanju; naglašava potrebu za jačanjem suradnje i dijaloga na regionalnoj i globalnoj razini povezanih sa svemirskim pitanjima, uključujući i putem Ureda UN-a za svemirska pitanja, kao sredstva za smirivanje napetosti i sprečavanje naoružavanja u svemiru; poziva EU da nadogradi uspješnu suradnju na području svemirske politike i tehnologije s Republikom Korejom i Japanom te pokrene suradnju na području svemirskih vještina i tehnologije s drugim regionalnim partnerima;

Netradicionalni izazovi u području sigurnosti

42.  naglašava da je borba protiv nasilnog ekstremizma i propagande od zajedničkog interesa za EU i indo-pacifičke države, kao i za međunarodnu zajednicu; poziva EU da uspostavi projekt sprečavanja i suzbijanja nasilnog ekstremizma, uključujući aktivnosti usmjerene na jačanje otpornosti na nasilni ekstremizam, kao što je jedinstvena platforma za borbu protiv ekstremizma u indo-pacifičkoj regiji; poziva EU i indo-pacifičke partnere sa sličnim stavovima na jačanje suradnje među protuterorističkim obavještajnim službama, uključujući intenziviranjem akademske razmjene; naglašava da je potrebno dalje promicati suradnju između Europola i Aseanapola te između Europola i nacionalnih tijela za izvršenje zakona kako bi se olakšala razmjena dobrih praksi i stručnih znanja u ključnim područjima od interesa kao što su suzbijanje terorizma, borba protiv transnacionalnog kriminala, trgovina ljudima i nezakonitim oružjem te krijumčarenje migranata; podsjeća na to da trgovina ljudima i dalje predstavlja izazov u cijeloj indo-pacifičkoj regiji; poziva EU na potporu regionalnim partnerima u provedbi Protokola UN-a o trgovini ljudima i regionalnih inicijativa kao što je Konvencija ASEAN-a protiv trgovine ljudima, osobito ženama i djecom;

43.  poziva na bližu suradnju s indo-pacifičkim zemljama u rješavanju sigurnosnih izazova koji proizlaze iz Afganistana nakon talibanskog preuzimanja vlasti, uključujući terorizam te trgovinu drogom i ljudima, uz istovremena nastojanja oko rješavanja humanitarne krize i prijetnji za sigurnost ljudi;

44.  naglašava da su rizik od širenja nuklearnog oružja te brzo povećavanje i primjena novih tehnološki naprednih nuklearnih kapaciteta i tehnologije projektila u indo-pacifičkoj regiji i dalje veliki regionalni i globalni sigurnosni problemi; izražava duboku zabrinutost zbog trenutačnog slabljenja arhitekture razoružanja i kontrole naoružanja; poziva EU i zemlje partnere sa sličnim stavovima na povećanje suradnje u području nuklearne sigurnosti i neširenja nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja te potporu provedbi i univerzalizaciji Ugovora o trgovini oružjem u indo-pacifičkoj regiji; poziva EU na koordinaciju s partnerima sličnih stavova radi poduzimanja intenzivnih diplomatskih napora s Kinom, uzimajući u obzir kontinuiranu modernizaciju njezina nuklearnog arsenala, uključujući nadzvučne i nuklearno sposobne projektile, s ciljem postizanja univerzalnog novog režima kontrole naoružanja te djelotvorne strukture za razoružanje i neširenje oružja, posebno u odnosu na mogućnost eventualnih nasljednika Sporazuma o nuklearnim bojnim glavama srednjeg dometa i Novog sporazuma o smanjenju strateškog naoružanja, koji ističe 2026., radi zaštite interesa EU-a i međunarodne sigurnosti; poziva na održavanje i poštovanje postojećih međunarodnih sporazuma i instrumenata za razoružanje i neširenje oružja; poziva države koje nisu stranke Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, a koje posjeduju nuklearno oružje, da se suzdrže od širenja bilo kakve nuklearne tehnologije povezane s vojskom te da postanu stranke Ugovora; pohvaljuje inicijativu EU-a za centre izvrsnosti za ublažavanje rizika od kemijske, biološke, radiološke i nuklearne obrane (KBRN), financiranu u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju, te poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje da nastavi s jačanjem osposobljavanja i izgradnje kapaciteta naših indo-pacifičkih partnera; podržava Ugovor o zoni jugoistočne Azije slobodnoj od nuklearnog oružja (SEANWFZ) kao regiji bez nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje, a posebno cilj unapređenja nuklearnog razoružanja;

45.  podsjeća na to da je indo-pacifička regija u velikoj mjeri izložena klimatskim promjenama, što uzrokuje ozbiljne sigurnosne rizike u regiji; poziva partnere EU-a u indo-pacifičkoj regiji da pojačaju mjere za borbu protiv klimatskih promjena u skladu s ciljevima iz Pariškog sporazuma i poziva EU da tim partnerima pruži potporu u postizanju smanjenja emisija i provedbi mjera za ublažavanje klimatskih promjena i povećavanju njihovih kapaciteta za procjenu, predviđanje sigurnosnih rizika povezanih s klimom te upravljanje tim rizicima; poziva EU da sigurnosnim rizicima povezanima s klimom da važno mjesto u suradnji na zajedničkoj strategiji EU-a i indo-pacifičke regije te da u potpunosti provede Plan EU-a za obranu i klimu u okviru svog angažmana u regiji;

46.  pozdravlja plan EU-a da ojača svoju suradnju s indo-pacifičkom regijom povezanu s kapacitetima humanitarne pomoći i pomoći u slučaju katastrofa i velikih nesreća; poziva EU i njegove indo-pacifičke partnere da sprečavanje katastrofa i otpornost na njih odrede kao prioritet te da ubrzaju provedbu Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015.–2030.;

o
o   o

47.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

(1) SL C 117, 11.3.2022., str. 40. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0052. (3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0504. (4) SL C 184, 5.5.2022., str. 170. (5) SL C 404, 6.10.2021., str. 240. (6) SL C 456, 10.11.2021., str. 117. (7) SL C 390, 18.11.2019., str. 172. (8) SL C 346, 27.9.2018., str. 44. (9) SL C 506, 15.12.2021., str. 109. (10) SL C 388, 13.11.2020., str. 341. (11) SL C 132, 24.3.2022., str. 102. (12) SL L 435, 23.12.2020., str. 74.