Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, posebno one od 16. prosinca 2021.(1), 8. srpnja 2021.(2), 8. listopada 2020., 19. prosinca 2019.(3), 14. ožujka 2019.(4) i 31. svibnja 2018.(5),

–  uzimajući u obzir izjave potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 15. kolovoza 2021., 8. studenoga 2021. i 14. ožujka 2022. u ime EU-a,

–  uzimajući u obzir izjave visoke povjerenice UN-a za ljudska prava s 48. i 49. sjednice Vijeća za ljudska prava i njezino godišnje izvješće od 7. ožujka 2022. o stanju ljudskih prava u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir izjave Međuameričke komisije za ljudska prava od 23. lipnja 2021., 20. studenoga 2021. i 11. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz lipnja 2004., ažurirane 2008. godine,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane (Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike),

–  uzimajući u obzir uredbe i odluke Vijeća o mjerama ograničavanja zbog teških kršenja i povreda ljudskih prava u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir Američku konvenciju o ljudskim pravima iz 1969. (Pakt iz San Joséa),

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Standardna minimalna pravila Ujedinjenih naroda za postupanje sa zatvorenicima (Pravila Nelsona Mandele), Pravila Ujedinjenih naroda za postupanje sa zatvorenicama i nezatvorske mjere za počiniteljice kaznenih djela (Pravila iz Bangkoka) te Bečku konvenciju,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju A/HRC/49/L.20 o promicanju i zaštiti ljudskih prava u Nikaragvi koju je 31. ožujka 2022. donijelo Vijeće UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Ustav Republike Nikaragve,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je režim Ortega-Murillo od travnja 2018. uspostavio okvir državne represije u Nikaragvi čija su obilježja sustavno nekažnjavanje kršenja ljudskih prava, pogoršanje stanja institucija i vladavine prava te provedba orkestrirane strategije uz jasnu podršku pravosuđa, čiji je cilj ušutkati sve neistomišljenike;

B.  budući da vlasti Nikaragve od 2018. sustavno i ciljano zatvaraju, uznemiravaju i zastrašuju političke protivnike, oporbu, studentske i seoske vođe, novinare, borce za ljudska prava, predstavnike poslovnih subjekata i umjetnike, koji se opetovano suočavaju s prijetnjama smrću, zastrašivanjem, kampanjama klevete na internetu, uznemiravanjem, nadzorom, napadima, sudskim progonom i proizvoljnim oduzimanjem slobode; budući da, unatoč tim brojnim rizicima, novinari i ostali borci za ljudska prava i dalje imaju ključnu ulogu u praćenju stanja ljudskih prava i sloboda u Nikaragvi;

C.  budući da posljednjih godina režim Ortega-Murillo donosi i primjenjuje sve represivniji regulatorni okvir;

D.  budući da se dosad, prema podacima Posebnog mehanizma praćenja za Nikaragvu (MESENI), najmanje 182 politička protivnika nalaze u zatvoru u nehumanim uvjetima koji nisu u skladu s međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava, kao što su Pravila Nelsona Mandele; budući da su sedam tih političkih zatvorenika bili predsjednički predkandidati za izbore 2021.; budući da su kritičari nikaragvanskog režima u pritvoru podvrgnuti sustavnom zlostavljanju, uključujući nehumano, uvredljivo i ponižavajuće postupanje koje se smatra mučenjem, što je, među ostalim, dovelo do smrti političkog zatvorenika i bivšeg pobunjeničkog vođe Huga Torresa; budući da vlasti Nikaragve također uznemiravaju obitelji i rodbinu političkih zatvorenika koji su izloženi progonu i prijetnjama;

E.  budući da su nedostatak diobe vlasti i potpuna kontrola nikaragvanskog režima nad institucijama doveli do pokoravanja pravosuđa i ureda javnog tužitelja volji režima, zbog čega su uništeni vladavina prava, neovisnost pravosuđa i organizacije civilnog društva, a time i demokracija, kako bi se uspostavila diktatura u Nikaragvi;

F.  budući da nikaragvanski sudovi izriču osuđujuće presude i stroge kazne svim neistomišljenicima tijekom suđenja zatvorenih za javnost u kojima se ne poštuju osnovna jamstva poštenog suđenja;

G.  budući da suci i tužitelji u tim suđenjima dosljedno krše načela pravičnog postupka; budući da je ured javnog tužitelja u javnoj obavijesti prekršio pretpostavku nedužnosti;

H.  budući da su zbog neprekidnog gušenja i represije tisuće stanovnika Nikaragve bile prisiljene pobjeći iz zemlje; budući da se uočavaju slični obrasci represije u okviru kojih su se pojačali napadi na slobodu izražavanja; budući da su prijetnje ureda javnog tužitelja upućene nekolicini novinara i medijskih djelatnika potaknule mnoge od njih da napuste Nikaragvu i potraže zaštitu;

I.  budući da je tijekom 2022. režim Ortega-Murillo zabranio gotovo 400 neprofitnih organizacija tako što im je uskraćen pravni status; budući da je Katolička crkva također žrtva režima Ortega-Murillo, kao i, među ostalim, Jezična akademija Nikaragve, članovi autohtonih zajednica i ostale manjinske skupine;

J.  budući da je režim Ortega-Murillo prekršio međunarodno pravo, posebno Bečku konvenciju, napadom na sjedište i zauzimanjem prostorija Organizacije američkih država, koja je protjerana iz Nikaragve 25. travnja 2022.;

K.  budući da je Vijeće UN-a za ljudska prava, nakon inicijative koju je organiziralo civilno društvo i koja je dobila snažnu potporu, osnovalo Skupinu stručnjaka za ljudska prava radi provođenja temeljitih i neovisnih istraga svih navodnih kršenja i povreda ljudskih prava počinjenih od travnja 2018., uključujući njihovu rodnu dimenziju; budući da su i EU i SAD Nikaragvi nametnuli sankcije;

1.  najoštrije osuđuje sustavnu represiju nad političkim oporbenim strankama te gušenje, među ostalim, aktera civilnog društva, boraca za ljudska prava i medija te drugih medijskih djelatnika, novinara i članova njihovih obitelji, studenata i članova Katoličke crkve i trajnu korupciju dužnosnika nikaragvanskog režima;

2.  oštro osuđuje smrt Huga Torresa u pritvoru;

3.  osuđuje uhićenje svećenika Manuela Salvadora Garcíje od 1. lipnja 2022., koji se i dalje nalazi u istražnom zatvoru, te poziva na njegovo trenutačno puštanje na slobodu;

4.  ponavlja svoj poziv na hitno izručenje Alessija Casimirrija Italiji;

5.  osuđuje zloupotrebu pritvaranja, nedostatak jamstava poštenog suđenja i nezakonite osude političkih zatvorenika u Nikaragvi; potiče vlasti Nikaragve da ponovno uspostave jamstva za potpuno ostvarivanje građanskih i političkih prava svih Nikaragvanaca, da prekinu progon demokratske oporbe, tiska i civilnog društva, da odmah i bezuvjetno puste na slobodu osobe koje se nalaze pritvoru od travnja 2018., da ponište sudske postupke protiv njih i omoguće siguran povratak svih izbjeglica i prognanika u njihove domove;

6.  poziva na ponovnu uspostavu vladavine prava, diobu vlasti, neovisnost i nepristranost pravosuđa te poziva javne vlasti da poštuju kazneni zakon i pretpostavku nedužnosti i da prestanu kriminalizirati oporbu;

7.  osuđuje nezakonite sudske presude kojima se samo potvrđuje represivni pomak nikaragvanskog režima i činjenicu da su suci postali ogranak represije odgovoran za kršenja ljudskih prava;

8.  apelira na Europsku uniju da nikaragvanski režim, posebno njegove suce, pozove na odgovornost za represiju u zemlji i za sudske postupke pokrenute protiv pripadnika oporbe i drugih kritičara; poziva Vijeće da odmah započne postupak kako bi se sljedeći suci uvrstili na popis pojedinaca koji su pod sankcijama EU-a: Nadia Camila Tardencilla, Angel Jeancarlos Fernández González, Ulisa Yaoska Tapia Silva, Rosa Velia Baca Cardoza, Veronica Fiallos Moncada, Luden Martin Quiroz García, Karen Vanesa Chavarría, Felix Ernesto Salmerón Moreno, Nancy Aguirre Gudiel, William Irving Howard López, Erick Ramón Laguna Averruz, Melvin Leopoldo Vargas García, Irma Oralia Laguna Cruz i Rolando Sanarrusia, među ostalim, kao i suci Žalbenog suda u Managui koji su također sudjelovali u oduzimanju postupovnih i materijalnih prava nezakonito osuđenim osobama: Octavio Rothschuh Andino, Ángela Dávila i Argentina Solís;

9.  poziva države članice i Vijeće sigurnosti UN-a da u skladu s člancima 13. i 14. Rimskog statuta pokrenu službenu istragu pred Međunarodnim kaznenim sudom protiv Nikaragve i Daniela Ortege zbog zločina protiv čovječnosti u skladu s člankom 7. Rimskog statuta;

10.  izražava potporu građanima Nikaragve koji mirno prosvjeduju protiv režima Ortega-Murillo; duboko žali zbog toga što od gušenja prosvjeda 2018. nisu poduzete nikakve sudske mjere kako bi se žrtvama teških kršenja ljudskih prava osigurala pravda i odšteta;

11.  potiče Nikaragvu da stavi izvan snage zakonodavstvo doneseno od 2018. kojim se neopravdano ograničava građanski i demokratski prostor, posebno Posebni zakon o kiberkriminalitetu (Zakon 1042), Zakon 1040 o reguliranju stranih agenata i Zakon 1055 o obrani prava naroda na neovisnost, suverenost i samoodređenje za mir, kao i reformu Zakona o kaznenom postupku; podsjeća da Nikaragva, u svjetlu Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike, mora poštovati i konsolidirati načela vladavine prava, demokracije i ljudskih prava; ponavlja svoj zahtjev da bi se, u svjetlu trenutačnih okolnosti, trebala aktivirati demokratska klauzula Sporazuma o pridruživanju;

12.  naglašava da se međunarodnim tijelima za ljudska prava, među ostalim Uredu visokog povjerenika za ljudska prava i Međuameričkoj komisiji za ljudska prava, mora dopustiti povratak u Nikaragvu. žali zbog nedostatka suradnje nikaragvanskih vlasti s regionalnim i međunarodnim mehanizmima za ljudska prava; poziva EU da podrži mandat triju neovisnih članova Skupine stručnjaka za ljudska prava za Nikaragvu koju je nedavno osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava te da s njima blisko surađuje u cilju promicanja odgovornosti za kršenja i povrede ljudskih prava u Nikaragvi;

13.  osuđuje činjenicu da je gotovo 400 nevladinih organizacija u Nikaragvi bilo prisiljeno prestati s radom, uključujući nikaragvansku jezičnu akademiju; poziva nikaragvanske vlasti da prestanu neopravdano zatvarati nevladine organizacije, da vrate pravnu osobnost svim proizvoljno zatvorenim organizacijama, političkim strankama, sveučilištima i medijskim kućama te da vrate svu nezakonito zaplijenjenu imovinu, dokumente i opremu;

14.  izražava duboku zabrinutost zbog represije slobodnih i neovisnih medija u zemlji koja je više od 100 novinara prisilila na egzil;

15.  poziva EU i njegove države članice da pomno prate stanje na terenu putem svojih lokalnih predstavnika i veleposlanstava u Nikaragvi; poziva delegaciju EU-a i države članice s diplomatskim predstavništvima u toj zemlji da u potpunosti provedu smjernice EU-a o borcima za ljudska prava, da pruže svu odgovarajuću podršku borcima za ljudska prava koji se nalaze u pritvoru, uključujući posjete zatvoru i praćenje suđenjâ, da javno osude zlostavljanja boraca za ljudska prava i neovisnih medija te da podrže njihov rad; poziva delegaciju EU-a i države članice da iskoriste sve dostupne instrumente kako bi povećale svoju potporu radu boraca za ljudska prava te da, ako je potrebno, olakšaju izdavanje hitnih viza i osiguraju privremeno sklonište u državama članicama EU-a iz humanitarnih razloga;

16.  duboko žali zbog toga što su predstavnici Nikaragve glasovali protiv isključenja Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava zbog zlodjela koja su ruske snage počinile tijekom rata u Ukrajini te što se Nikaragva suzdržala od donošenja Rezolucije Opće skupštine UN-a ES-11/1 od 2. ožujka 2022. u kojoj se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu i zahtijeva potpuno povlačenje ruskih snaga;

17.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjoameričkom parlamentu, Limskoj skupini te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0513. (2) SL C 99, 1.3.2022., str. 204. (3) SL C 255, 29.6.2021., str. 65. (4) SL C 23, 21.1.2021., str. 126. (5) SL C 76, 9.3.2020., str. 164.