Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Gruziji, naročito Rezoluciju od 16. rujna 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije(1),

–  uzimajući u obzir nedavni posjet predstavnice OESS-a za slobodu medija Gruziji 28. i 29. travnja 2022.,

–  uzimajući u obzir sporazum postignut 19. travnja 2021. među gruzijskim političkim snagama, uz posredovanje predsjednika Europskog vijeća,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane, koji je u potpunosti stupio na snagu 1. srpnja 2016.(2),

–  uzimajući u obzir svjetski indeks slobode medija za 2021. i 2022. koji su sastavili Reporteri bez granica,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su se Gruzija i EU u Sporazumu o pridruživanju, koji je na snazi od 1. srpnja 2016., obvezali na razvoj političkog dijaloga u cilju većeg poštovanja demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja, ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija;

B.  budući da je Gruzija 3. ožujka 2022. podnijela zahtjev za članstvo u EU-u, koji je dokaz europskih težnji građana Gruzije te kao takav uživa veliku potporu javnosti i političkog spektra, uključujući oporbu;

C.  budući da su sloboda izražavanja, sloboda medija i sigurnost novinara ključni elementi dinamične demokracije i da je njihova zaštita od strane vlasti važan pokazatelj konsolidacije demokracije; budući da su pluralistički, slobodni i neovisni mediji osnovni temelj demokracije i jedna od osnova borbe protiv dezinformiranja;

D.  budući da je u sporazumu od 19. travnja 2021., koji je posredovao predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, naglašena potreba za rješavanjem pitanja percepcije politizirane pravde, među ostalim donošenjem i provedbom ambiciozne reforme pravosuđa kako bi se povećala neovisnost, transparentnost i odgovornost pravosudnog sustava;

E.  budući da su 5. srpnja 2021. većinom aktivisti krajnje desnice nasilno napali više od 50 novinara, predstavnika medija i mirnih prosvjednika dok su izvještavali s Povorke dostojanstva održane u Tbilisiju, koja je naposljetku prisilno otkazana; budući da je Aleksander Laškarava, snimatelj televizijske postaje Pirveli, preminuo ubrzo nakon tog napada uslijed ozljeda koje je pretrpio;

F.  budući da se medijsko okruženje u Gruziji, nakon nekoliko godina pozitivnih promjena, tijekom posljednjih nekoliko godina naglo pogoršalo i da se u Gruziji dogodio nezapamćeno velik broj nasilnih fizičkih napada na novinare nakon masovnog nasilja do kojeg je došlo tijekom održavanja Povorke ponosa u Tbilisiju 5. srpnja 2021., što je dovelo do izjava o zabrinutosti nekoliko međunarodnih organizacija koje se zalažu za slobodu medija i znatnog pogoršanja položaja Gruzije u Svjetskom indeksu slobode medija (od ocjene 71,36 i 60. rednog mjesta od ukupno 180 država 2021. na 59,9 bodova i 89. rednog mjesta od ukupno 180 država 2022.);

G.  budući da raste broj verbalnih napada na novinare i broj tužbi za klevetu, uključujući one koje su pokrenuli vladini dužnosnici i pojedinci povezani s vladajućom strankom, protiv kritičkih nastrojenih medijskih predstavnika i poduzeća; budući da se, kao što je to primijetila organizacija Transparency International u Gruziji, promjenom sudske prakse teret dokazivanja stavlja na novinare, unatoč nedvosmislenoj odredbi kojom se u gruzijskom zakonu navodi suprotno; budući da se novinari, posebno oni iz medija kritičnih prema vladi, suočavaju s poteškoćama u pristupu informacijama koje bi trebale biti javno dostupne;

H.  budući da je došlo do nedostatka transparentnosti i učinkovitosti u istragama, što je dovelo do rasprostranjenog dojma o nekažnjavanju osoba koje su krive za zločine protiv novinara;

I.  budući da je gradski sud u Tbilisiju 4. travnja 2022. osudio šest osoba na pet godina zatvora zbog napada na dvojcu snimatelja i jednog novinara tijekom nasilnih napada na Povorku ponosa u Tbilisiju 5. srpnja 2021.;

J.  budući da je 16. svibnja 2022. Nika Gvaramia, direktor televizijskog kanala Mtavari, osuđen na tri i pol godine zatvora prema članku 220. Kaznenog zakona zbog upitnih optužbi za pranje novca, podmićivanje i krivotvorenje isprava povezanih s njegovim prošlim aktivnostima u svojstvu direktora televizijskog programa Rustavi 2, što se u Gruziji općenito smatra pokušajem ušutkavanja glasa kritičara trenutačne vlade; budući da je državni pravobranitelj Gruzije već 2019. taj slučaj negativno ocijenio;

K.  budući da selektivne istrage i kazneni progoni usmjereni protiv onih koji se protive trenutačnoj vladi narušavaju povjerenje javnosti ne samo u pravosudne institucije nego i u samu vladu, dok ponavljanje sličnih predmeta protiv vlasnika medijskih kuća povezanih s oporbom ugrožava napore usmjerene na povećanje neovisnosti pravosuđa;

L.  budući da je bivši predsjednik Mihail Saakašvili, čije se zdravlje stalno pogoršava, konačno premješten u civilnu bolnicu nakon mišljenja neovisnih liječnika da se njegovo stanje inače ne bi poboljšalo;

M.  budući da se reformom zakona o elektroničkim komunikacijama gruzijskom Nacionalnom komunikacijskom povjerenstvu (GNCC) daje pravo da imenuje posebne upravitelje telekomunikacijskih poduzeća koje provode odluke GNCC-a;

N.  budući da su pokrenuti sudski postupci protiv vlasnika drugih velikih kritičkih nastrojenih medijskih kuća ili članova njihovih užih obitelji, odnosno Davida Kezeršvilija iz Formule TV i Vahtanga Ceretelija, osnivača neovisne postaje TV Pirveli; budući da je u siječnju 2022. Gradski sud u Tbilisiju osudio osnivače banke TBC i političke stranke Lelo for Georgia, Mamuku Hazaradza i Badrija Džapardizeja, kao i Avtandila Ceretelija, oca Vahtanga Ceretelija, krivima za prijevaru i osudio ih na sedam godina zatvora; budući da je njihova kazna ipak preinačena jer je nastupila zastara u pogledu prijevare;

O.  budući da se Gruzija posljednjih godina suočava s porastom ruskih dezinformacija i propagande protiv EU-a, a posebno od ruske invazije na Ukrajinu, koja je posebno usmjerena na žene, zajednicu LGBTQI+, aktiviste za ljudska prava i etničke manjine;

P.  budući da je potvrđeno da su mnogi novinari nalaze među pripadnicima gruzijskog društva čiji su se razgovori snimali, što je vidljivo iz otkrića o raširenom nezakonitom prisluškivanju iz rujna 2021.;

Q.  budući da istrage slučaja azerbajdžanskog novinara Afgana Muhtarlija, koji je otet u Gruziji u svibnju 2017. i nezakonito prevezen preko granice s Azerbajdžanom radi suđenja u Bakuu, navodno uz tajno dogovaranje gruzijskih sigurnosnih dužnosnika, još nisu dovele do konkretnih rezultata;

1.  izražava zabrinutost zbog znatnog pogoršanja stanja u medijima i sigurnosti novinara u Gruziji posljednjih godina, unatoč čvrstom pravnom okviru Gruzije kojim se jamči sloboda izražavanja i sloboda medija;

2.  osuđuje sve veći broj slučajeva zastrašivanja, prijetnji i nasilja nad novinarima te progona novinara, uključujući sve veći broj kaznenih istraga nad medijskim djelatnicima i vlasnicima medija; poziva gruzijske vlasti da temeljito istraže svaki slučaj nasilja i da kazneno gone one koji su odgovorni za poticanje i izvođenje nasilnih napada na novinare i druge medijske djelatnike, čime bi se otklonio dojam da takva kaznena djela prolaze nekažnjeno; poziva Gruziju da ograniči upotrebu strateških tužbi protiv javnog sudjelovanja usmjerenih na borce za ljudska prava i predstavnike medija, koje služe za ometanje njihova kritičkog i neovisnog rada;

3.  poziva Gruziju da zajamči slobodu medija, što bi trebalo uključivati uredničku neovisnost, transparentno vlasništvo nad medijima te pluralističko, nepristrano i nediskriminirajuće izvješćivanje o političkim stajalištima u programima privatnih, a pogotovo javnih radiotelevizijskih kuća, posebice tijekom izbornih kampanja; poziva Gruziju da zajamči neometan pristup informacijama koje bi trebale biti javno dostupne te da zajamči sigurnost, zaštitu i osnaživanje novinara i drugih medijskih djelatnika;

4.  osuđuje izricanje presude Niki Gvaramiju, direktoru glavnog prooporbenog televizijskog kanala Mtavari 16. svibnja 2022., s kojom je izašlo na vidjelo postojano nepovjerenje u gruzijski pravosudni sustav; podržava poziv Reportera bez granica na preispitivanje osuđujuće presude protiv Nike Gvaramije; još jednom naglašava da je neophodno da vlada što je prije moguće ostvari stvaran napredak u reformi pravosuđa zauzimanjem širokog i uključivog međustranačkog pristupa s ciljem povećanja neovisnosti i nepristranosti sudstva, u skladu s obvezama koje je ta zemlja preuzela kao pridruženi partner EU-a;

5.  poziva sve predstavnike gruzijske vlade da se suzdrže od agresivne retorike i diskriminirajućeg postupanja prema predstavnicima medija u Gruziji te da se u svojim izjavama za javnost zalažu za tolerantan pristup kojim se poštuju ljudska prava;

6.  oštro osuđuje kontinuirano neprovođenje temeljitih istraga ili izostanak kaznenog progona osoba odgovornih za nasilje nad novinarima i mirnim prosvjednicima na Povorci ponosa u Tbilisiju 5. srpnja 2021.; ustraje u tome da se nekažnjavanje počinitelja takvih djela ne može tolerirati ni u kojim slučaju jer je riječ o nepoštovanju gruzijskog nacionalnog zakonodavstva, kao i međunarodnih i europskih obveza, te poziva na učinkovite istrage u pogledu incidenata koji su se dogodili 5. srpnja 2021.; osuđuje kontinuiranu diskriminaciju LGBTQI+ osoba; apelira na gruzijske vlasti da zakonodavstvo o ljudskim pravima i borbi protiv diskriminacije u potpunosti provode u praksi;

7.  poziva gruzijske vlasti da provedu učinkovite istrage u pogledu skandala sa prisluškivanjem i da uspostave odgovarajuće mehanizme za demokratski nadzor nad praćenjem i prikupljanjem podataka koje provode državne institucije;

8.  naglašava potrebu da se i zakonodavstvom i u praksi zajamči sigurno i ugodno radno okruženje za novinare, medijske djelatnike i medijske kuće, uključujući novinare koji su pobjegli iz Rusije, Bjelarusa i drugih autoritarnih režima; stoga potiče Gruziju da iskoristi međunarodnu suradnju kako bi poboljšala medijsko okruženje i relevantno zakonodavstvo u skladu s najboljom međunarodnom praksom;

9.  pohvaljuje Nino Lomjariju, gruzijsku državnu pravobraniteljicu, za njezino djelovanje u području zaštite slobode medija, unatoč redovitim napadima iz vlade;

10.  prepoznaje raznoliko i pluralističko medijsko okruženje u Gruziji, ali žali zbog iznimno napetog odnosa između vladajuće stranke i kritičkih medijskih kuća, kao i između oporbenih stranaka i provladinih medija; duboko žali zbog polarizacije medija, koja je odraz sve veće i štetne polarizacije političkog okruženja;

11.  ponovno poziva gruzijske vlasti da ne ometaju slobodu medija i da ne vode politički motivirane sudske postupke protiv vlasnika ili predstavnika medija;

12.  poziva gruzijske vlasti da iz humanitarnih razloga puste bivšeg predsjednika Mihaila Sakašvilija iz zatvora kako bi mu se omogućilo da se primjereno liječi u inozemstvu;

13.  izražava zabrinutost zbog stalnog širenja ruskih dezinformacija i manipulacije informacijama u Gruziji u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu te potiče gruzijsku vladu da osmisli obrazovne programe u području medijske pismenosti za svoje građane, da podrži civilno društvo u stvaranju mehanizama za provjeru činjenica i da poduzme aktivne korake za sprečavanje kampanja dezinformiranja koje inozemni ili domaći akteri provode protiv zemlje, ranjivih skupina ili osoba, kao što su pripadnici etničkih manjina ili stanovnici područja zahvaćenih sukobima, te političkih stranaka;

14.  potiče sve gruzijske političke aktere da ne koriste ruske pokušaje dezinformiranja kako bi nanijeli štetu svojim političkim protivnicima jer to samo doprinosi daljnjem širenju dezinformacija i ugrožava socijalnu koheziju i demokraciju;

15.  potiče Gruziju da na najbolji mogući način iskoristi sve instrumente i inicijative namijenjene jačanju otpornosti u okviru Istočnog partnerstva te poziva Komisiju i države članice EU-a da pruže političku, tehničku i financijsku potporu neovisnim medijima i civilnom društvu u Gruziji;

16.  izražava zabrinutost zbog destruktivne uloge jednog jedinog oligarha Bidzine Ivanišvilija u gruzijskoj politici i gospodarstvu te zbog razine kontrole koju ima nad vladom i njezinim odlukama, uključujući one o politički motiviranom progonu novinara i političkih protivnika; duboko je zabrinut zbog razotkrivenih osobnih i poslovnih veza Ivanišvilija s Kremljom, koje određuju stajalište sadašnje vlade Gruzije prema sankcijama protiv Rusije; poziva Vijeće i demokratske partnere da razmotre uvođenje osobnih sankcija nad Ivanišvilijem zbog njegove uloge u pogoršanju političkog procesa u Gruziji;

17.  pozdravlja sudjelovanje Gruzije u programu Kreativna Europa za razdoblje 2021. – 2027.; poziva Komisiju i države članice da podrže mjere za praćenje i procjenu rizika u području medijskog pluralizma i slobode medija, obranu ugroženih novinara te olakšavanje preoblikovanja i konkurentnosti sektora informativnih medija u Gruziji;

18.  poziva gruzijske vlasti da odlučno poštuju najviše standarde demokracije, vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, poštenog suđenja i temeljnih sloboda, uključujući u području slobode medija, i time nedvosmisleno pokažu svoju političku odlučnost da ostvare ambiciozne europske težnje gruzijskog naroda, o čemu svjedoči zahtjev te zemlje za članstvom u EU-u podnesen 3. ožujka 2022.; izražava uvjerenje da gruzijski narod zaslužuje da mu se te legitimne težnje i ostvare te stoga poziva institucije EU-a da rade na tome da se Gruziji dodijeli status zemlje kandidatkinje, u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji, na temelju zasluga i pod uvjetom da gruzijske vlasti ispune sve kriterije;

19.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Gruzije.

(1) SL C 385, 22.9.2021., str. 40. (2) SL L 261, 30.8.2014., str. 4.