Europski parlament,

–  uzimajući u obzir govor o stanju Unije koji je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen održala 15. rujna 2021.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2022. o dužnoj pažnji za održivo poslovanje i izmjeni Direktive (EU) 2019/1937 (COM(2022)0071),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 23. veljače 2022. o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu za globalnu pravednu tranziciju i održiv oporavak (COM(2022)0066),

–  uzimajući u obzir Smjernice Komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje od 12. srpnja 2021. o dužnoj pažnji za poduzeća iz EU-a radi uklanjanja opasnosti od prisilnog rada u njihovu poslovanju i lancima opskrbe,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o prisilnom radu i položaju Ujgura u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiangu(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. prosinca 2021. o prisilnom radu u tvornici Linglong i prosvjedima za zaštitu okoliša u Srbiji(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2021. s preporukama Komisiji o korporativnoj dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti(3),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada o prisilnom ili obveznom radu iz 1930 i njezin Protokol iz 2014.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju MOR-a o najgorim oblicima dječjeg rada iz 1999.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o novom trgovinskom instrumentu za zabranu proizvoda nastalih prisilnim radom (O-000018/2022 – B9-0015/2022),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za međunarodnu trgovinu,

A.  budući da je prisilan rad u Konvenciji Međunarodne organizacije rada br. 29 iz 1930. definiran tako da znači „svaki rad ili uslugu koji se od neke osobe zahtijeva pod prijetnjom bilo kakve kazne i za koje se ta osoba nije ponudila dobrovoljno”; budući da MOR upotrebljava 11 pokazatelja za utvrđivanje postojanja prisilnog rada; budući da su ti pokazatelji sljedeći: zloupotreba ranjivosti, obmana, ograničavanje kretanja, izolacija, fizičko i seksualno nasilje, zastrašivanje i prijetnje, zadržavanje identifikacijskih isprava, uskraćivanje plaća, dužničko ropstvo, zloupotreba radnih i životnih uvjeta te pretjeran prekovremeni rad; budući da je ponekad potrebno postojanje više od jednog od navedenih pokazatelja kako bi se utvrdila prisutnost prisilnog rada;

B.  budući da se prema procjenama MOR-a 25 milijuna ljudi diljem svijeta trenutačno nalazi u stanju prisilnog rada te da je od toga 20,8 milijuna ljudi u privatno nametnutom prisilnom radu, a 4,1 milijun u prisilnom radu koji je nametnula država; budući da žene i djevojčice čine 61 % osoba koje rade na prisilnom radu; budući da su radnici migranti posebno izloženi prisilnom radu; budući da je pandemija bolesti COVID-19 pogoršala situaciju;

C.  budući da posljednje globalne procjene MOR-a pokazuju da je početkom 2020. 160 milijuna djece u svijetu bilo uključeno u dječji rad, što čini gotovo 10 % sve djece diljem svijeta; budući da je 79 milijuna djece, gotovo polovica sve djece u dječjem radu, žrtvom najgorih oblika dječjeg rada, opasnog rada koji izravno ugrožava njihovo zdravlje, sigurnost i moralni razvoj;

D.  budući da su istraživanja pokazala da prisilni rad koči održivi razvoj i negativno utječe na međugeneracijsko siromaštvo, neravnopravnost i upravljanje te potiče korupciju i nezakonite financijske tokove;

E.  budući da je gospodarstvo EU-a preko globalnih lanaca opskrbe povezano s milijunima radnika diljem svijeta; budući da potrošači u EU-u žele biti sigurni da se roba koju kupuju proizvodi na održiv i pravedan način kojim se osigurava dostojanstven rad onima koji ih proizvode;

F.  budući da je prisilni rad vanjski čimbenik bez cijene koji guši inovacije i produktivnost te daje nepoštenu konkurentsku prednost poduzećima i vladama koje ga podupiru;

G.  budući da je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojem govoru o stanju Unije 2021. potvrdila da će Komisija predložiti zabranu proizvoda na tržištu EU-a koji su nastali prisilnim radom;

H.  budući da Komisija u svojem Prijedlogu direktive o dužnoj pažnji za održivo poslovanje utvrđuje obveze dužne pažnje za velika trgovačka društva iznad određenog praga i za određena druga trgovačka društva u posebno osjetljivim sektorima kako bi se utvrdili, spriječili, ublažili i uzeli u obzir stvarni i potencijalni negativni učinci na ljudska prava, uključujući prava radnika, i na okoliš duž globalnih lanaca opskrbe;

I.  budući da se u Komunikaciji Komisije od 23. veljače 2022. o dostojanstvenom radu u cijelom svijetu za globalnu pravednu tranziciju i održiv oporavak (COM(2022)0066) utvrđuju planovi Komisije za pripremu nove zakonodavne inicijative kojom će se zabraniti stavljanje na tržište EU-a proizvoda nastalih prisilnim radom, uključujući prisilni dječji rad; budući da će se tom novom inicijativom obuhvatiti domaći i uvezeni proizvodi, a zabrana će se kombinirati s čvrstim provedbenim okvirom koji se temelji na riziku;

J.  budući da je prisilni rad složen fenomen i da zabrana proizvoda prisilnog rada neće biti dovoljna za iskorjenjivanje prisilnog rada i rješavanje tog pitanja u njegovu korijenu; budući da bi se EU za rješavanje tog globalnog pitanja trebao usredotočiti i na dijalog sa zemljama koje nisu članice EU-a, tehničku pomoć, izgradnju kapaciteta i podizanje razine osviještenosti; budući da bi EU ujedno trebao aktivno raditi na multilateralnoj razini radi pronalaska kolektivnih rješenja kako bi se iskorijenio prisilni rad;

K.  budući da brojna trgovačka društva iz EU-a slijede nekoliko dobrovoljnih skupova smjernica o odgovornom poslovnom ponašanju koji se preklapaju, ali da je njihovo prihvaćanje i dalje potrebno poboljšati; budući da je, kako bi riješio taj problem, EU već uspostavio obvezna pravila o postupanju s dužnom pažnjom u određenim sektorima kao što su drvo i nabava takozvanih minerala iz područja zahvaćenih sukobima;

L.  budući da će učinkovitost isključivanja proizvoda nastalih prisilnim radom ovisiti o nekoliko čimbenika kao što su postotak globalne sektorske potražnje koja sudjeluje u bojkotu, troškovi i održivost preusmjeravanja trgovine, preraspodjele trgovine ili preobrazbe proizvoda za izvozna poduzeća, tržišna snaga dobavljača i način na koji vlada domaćin odgovara na vanjski pritisak;

M.  budući da je potrebno kombinirati nekoliko alata za rješavanje različitih problema povezanih s prisilnim radom;

N.  budući da, kako bi bilo usklađeno s WTO-om, svako isključenje proizvoda mora biti strukturirano tako da se izbjegne kršenje obveza slobodne trgovine kako se roba ne bi diskriminirala po zemljopisnom podrijetlu; budući da članak XX. Općeg sporazuma o carinama i trgovini pruža pravnu osnovu za opravdanje odluka o isključenju proizvoda; budući da se svako takvo isključenje mora temeljiti na dokazima i provoditi nakon savjetovanja s pogođenim stranama;

O.  budući da je uvođenje zabrane proizvoda nastalih prisilnim radom politički prioritet i Parlamenta i EU-a u cjelini;

1.  traži uspostavu novog trgovinskog instrumenta kompatibilnog s WTO-om kako bi se dopunila pravila o dužnoj pažnji za održivo poslovanje, i tako zabranio uvoz i izvoz proizvoda nastalih ili prevezenih prisilnim radom i koji bi se trebao dopuniti mjerama za trgovinu unutar EU-a; naglašava da svaki budući okvir EU-a mora biti razmjeran, nediskriminirajući i učinkovit, poštujući predanost otvorenom trgovinskom sustavu utemeljenom na pravilima; ističe da bi se novi prijedlog mogao temeljiti na najboljim praksama zemalja sa sličnim zakonodavstvom, kao što su SAD i Kanada;

2.  naglašava da bi se utvrđivanje primjene prisilnog rada trebalo temeljiti na pokazateljima prisilnog rada MOR-a, uključujući njegov „Hard to see, harder to count – Survey guidelines to estimate forced labour of adults and children” (Smjernice za procjenu prisilnog rada odraslih i djece);

3.  smatra da bi novi instrument trebao omogućiti zabranu proizvoda nastalih prisilnim radom s određenog mjesta proizvodnje, određenog uvoznika ili trgovačkog društva, onih iz određene regije u slučaju prisilnog rada pod pokroviteljstvom države i onih s određenog prijevoznog plovila ili flote;

4.  smatra da bi u okviru tog novog instrumenta EU-a javna tijela, na vlastitu inicijativu ili na temelju informacija koje su primila, trebala zadržati robu na granici EU-a ako smatraju da postoji dovoljno dokaza da je ta roba proizvedena ili prevezena uz prisilni rad; napominje da bi uvoznik čija je roba zadržana tada trebao dobiti priliku da opovrgne tu optužbu dokazivanjem da roba nije proizvedena ili prevezena uz prisilni rad, što zatim može dovesti do oslobađanja robe; ističe da se dokazi o nepostojanju prisilnog rada moraju temeljiti na standardima MOR-a;

5.  napominje da bi se proizvodi trebali zaplijeniti slijedom nalaza javnih tijela na temelju dostatnih dokaza da je prisilni rad upotrijebljen za proizvodnju ili prijevoz robe ili ako roba dolazi iz određene regije u kojoj prevladava prisilni rad koji je nametnula država; naglašava da bi zaplijenjeni teret bio otpušten ako trgovačko društvo može dokazati da nije primijenjen prisilni rad ili da je došlo do sanacije štete te da više nisu prisutni pokazatelji prisilnog rada;

6.  uviđa da brojna trgovačka društva iz EU-a već ulažu napore kako bi osigurala da se prakse kojima se krše ljudska prava i radnička prava ne događaju u njihovim lancima opskrbe; poziva Komisiju da trgovačkim društvima, posebno MSP-ovima, ponudi tehničku i drugu odgovarajuću potporu kako bi se uskladila s novim pravilima kako bi se izbjegla nepotrebna opterećenja za MSP-ove; nadalje poziva Komisiju da ocijeni provedbu instrumenta i njegov učinak na poduzeća iz EU-a;

7.  smatra da Komisija, posebno glavni službenik za nadzor provedbe trgovinskih pravila, kao i nacionalna tijela, moraju biti ovlašteni za pokretanje istraga; napominje da bi javna tijela trebala moći djelovati na temelju informacija koje pružaju dionici, nevladine organizacije ili pogođeni radnici te putem formaliziranog i sigurnog postupka za podnošenje pritužbi, primjerice putem jedinstvene ulazne točke;

8.  poziva Komisiju da zajamči da se novim instrumentom EU-a od odgovornih trgovačkih društava traži da pogođenim radnicima osiguraju sanaciju štete prije ukidanja ograničenja uvoza; poziva na to da se praćenje sanacije štete i korektivnih mjera poduzme u suradnji s relevantnim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva i sindikate;

9.  smatra da bi trebalo uspostaviti koordinacijski sustav na razini EU-a kako bi se pružila potpora carinskim tijelima država članica i zajamčila transparentnost svih postupaka koji se pokrenu;

10.  naglašava da javna tijela od trgovačkih društava mogu zatražiti da objave relevantne informacije o društvima kćerima, dobavljačima, poddobavljačima, izvođačima i poslovnim partnerima u lancu opskrbe, uz poštovanje poslovne povjerljivosti; u tu svrhu poziva Komisiju da izradi smjernice za pomoć trgovačkim društvima u uspostavi postupka mapiranja lanca opskrbe kako bi se utvrdilo što čini relevantne informacije; ističe da bi javna baza podataka koja sadrži informacije o pojedinačnim dobavljačima, rizicima koje predstavljaju ili, naprotiv, dokazima o dostojanstvenom radu, mogla smanjiti administrativno opterećenje trgovačkih društava;

11.  traži stvaranje i održavanje javnog popisa sankcioniranih subjekata, regija i proizvoda;

12.  naglašava važnost suradnje s partnerima sličnih stavova kako bi se prisilni rad zaustavio na globalnoj razini i osiguralo da se robom nastalom prisilnim radom ne trguje; napominje da su potrebni zajednički napori kako bi se osiguralo da se zabrana ne zaobiđe i da se roba za koju se sumnja da je proizvedena prisilnim radom ne može preusmjeriti;

13.  smatra da bi EU, kako bi ostvario globalne promjene, trebao blisko surađivati sa svojim partnerima putem zajedničkog djelovanja i istraga; traži da delegacije EU-a preuzmu aktivnu ulogu u angažiranosti sa zemljama izvan EU-a i dionicima u pogledu pitanja povezanih s novim zakonodavstvom;

14.  napominje da bi novi trgovinski instrument za zabranu proizvoda nastalih prisilnim radom trebao biti usklađen i komplementaran drugim inicijativama za dužnu pažnju te odredbama o ljudskim pravima i održivosti koje su na snazi; napominje da bi to trebalo uzeti u obzir pri reviziji akcijskog plana u 15 točaka o poglavljima o trgovini i održivom razvoju te u sljedećim poglavljima o trgovini i održivom razvoju u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini;

15.  traži primjenu javnih i privatnih ulaganja za razvoj dodatnih kapaciteta za proizvodnju bez prisilnog rada u zahvaćenim lancima opskrbe;

16.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću i državama članicama.

(1) SL C 445, 29.10.2021., str. 114. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0511. (3) SL C 474, 24.11.2021., str. 11.