(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća o uvođenju eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. (COM(2022)0282),

–  uzimajući u obzir članak 140. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije o konvergenciji iz 2022. i Izvješće Europske središnje banke o konvergenciji iz lipnja 2022.,

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2006. o širenju europodručja(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. lipnja 2007. o boljem načinu savjetovanja s Parlamentom u postupcima povezanim sa širenjem europodručja(2),

–  uzimajući u obzir članak 106. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0187/2022),

A.  budući da se člankom 140. UFEU-a utvrđuje postizanje visokog stupnja održive konvergencije pri čemu se uzima u obzir kako svaka država članica ispunjava sljedeće kriterije: postizanje visokog stupnja stabilnosti cijena; održivost stanja javnih financija te da država članica nije predmet postupka u slučaju prekomjernog deficita kako je opisano u Protokolu br. 12 priloženom Ugovorima; pridržavanje uobičajenih granica fluktuacije predviđenih mehanizmom deviznog tečaja; trajnost konvergencije koju je ostvarila država članica te njezina sudjelovanja u mehanizmu deviznog tečaja Europskog monetarnog sustava koje se odražava u razinama dugoročnih kamatnih stopa (kriteriji iz Maastrichta);

B.  budući da je Hrvatska ispunila kriterije iz Maastrichta u skladu s člankom 140. UFEU-a i Protokolom br. 13 o konvergencijskim kriterijima priloženom Ugovorima, a Komisija i Europska središnja banka (ESB) ocijenile su da je hrvatsko zakonodavstvo potpuno usklađeno sa zahtjevima UFEU-a i Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke;

C.  budući da se UFEU-om poziva na to da se pri ocjenjivanju uzmu u obzir drugi čimbenici relevantni za gospodarsku integraciju i konvergenciju, uključujući razvoj platne bilance i integraciju tržišta proizvoda i rada te financijskih tržišta; budući da Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura i na temelju tih dodatnih kriterija;

D.  budući da, na temelju uobičajene prakse i kao što je to učinjeno nekoliko puta u prošlosti, Komisija u svrhu procjene kriterija stabilnosti cijena iz najuspješnijih zemalja isključuje one čije se stope inflacije ne mogu smatrati smislenim referentnim mjerilom za druge države članice te je stoga iz procjene isključila dvije države članice koje ostvaruju najbolje rezultate;

E.  budući da su trenutačne okolnosti, kao što su povećanje cijena energije i ruska nezakonita i ničim izazvana invazija na Ukrajinu, utjecale na nekoliko pokazatelja korištenih u izvješćima o konvergenciji, što iziskuje adekvatno promišljanje o njihovoj primjeni; budući da pridržavanje tih kriterija doprinosi integraciji u ekonomsku i monetarnu uniju te dugoročnoj stabilnosti ekonomske i monetarne unije;

F.  budući da je stupanjem na snagu okvira bliske suradnje 1. listopada 2020. ESB preuzeo odgovornost za izravan nadzor nad osam značajnih institucija i nadzor nad 15 manje značajnih institucija u Hrvatskoj;

G.  budući da se Hrvatska obvezala provesti niz mjera nakon njezina ulaska u Europski tečajni mehanizam (ERM II) u srpnju 2020. u sljedeća četiri područja: sprečavanje pranja novca, poslovno okruženje, upravljanje javnim sektorom i okvir za nesolventnost;

H.  budući da je izvjestitelj posjetio Hrvatsku kako bi ocijenio njezinu pripremljenost za ulazak u europodručje;

1.  prihvaća Prijedlog Komisije;

2.  podržava uvođenje eura u Hrvatskoj 1. siječnja 2023.;

3.  konstatira da Hrvatska ispunjava sve kriterije za uvođenje eura kao rezultat ambicioznih, odlučnih, vjerodostojnih i održivih napora hrvatske vlade i hrvatskog naroda;

4.  konstatira da su pozitivne ocjene Komisije i ESB-a donesene u kontekstu šoka uzrokovanog bolešću COVID-19 koji je trajao dulje od predviđenog te gospodarskog oporavka 2021. koji je uslijedio; konstatira, međutim, da je ničim izazvana i nezakonita invazija Rusije na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače 2022., imala ograničen učinak na povijesne podatke upotrijebljene za pripremu izvješća o konvergenciji; stoga je uvjeren da je Hrvatska potpuno spremna uvesti euro od 1. siječnja 2023.;

5.  naglašava da, usprkos teškoj društveno-gospodarskoj situaciji uzrokovanoj zdravstvenom krizom i najnovijim povećanjem cijena energije, uvođenje eura u Hrvatskoj i ispunjavanje potrebnih kriterija predstavljaju snažan politički signal održivosti i privlačnosti jedinstvene valute Unije; stoga pozdravlja kontinuirane napore koje je hrvatska vlada poduzela u tom pogledu; smatra da će uvođenje eura u Hrvatskoj doprinijeti otpornosti i jedinstvu Unije i poboljšati pozitivnu predodžbu o njoj u regiji, posebno s obzirom na to da je ovo prvi značajan proces integracije u EU-u nakon Brexita;

6.  ističe da će se uvođenjem eura ojačati hrvatsko gospodarstvo i proizvesti korist za njezine građane i poduzeća jer će gospodarstvo te zemlje postati otpornije, privlačit će više stranih ulaganja, povećat će se povjerenje međunarodnih ulagača i smanjiti valutne razmjene, što će imati opipljiv utjecaj na ključni turistički sektor te zemlje;

7.  pozdravlja rad hrvatske vlade na jačanju hrvatskih institucionalnih kapaciteta, na ulaganju napora u unapređenje poslovnog okruženja te djelotvornoj i učinkovitoj provedbi strukturnih reformi koje doprinose održivom i uključivom gospodarskom rastu; posebno pozdravlja napore za jačanje institucionalne neovisnosti Hrvatske narodne banke; poziva hrvatske vlasti da nastave jačati institucionalni okvir kako bi se osigurala regulatorna kvaliteta;

8.  poziva na brzu i učinkovitu provedbu reformi i ulaganja u okviru hrvatskog plana za oporavak i otpornost, kojima će se potaknuti rast i ojačati njezina gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija;

9.  ističe da konvergencija u nadzoru banaka doprinosi zaštiti financijske stabilnosti jamčenjem primjene jedinstvenih nadzornih standarda; nadalje ističe da je pristupanjem Hrvatske jedinstvenom nadzornom mehanizmu preko bliske suradnje s ESB-om osigurano neometano pristupanje bankovnoj uniji;

10.  poziva hrvatske vlasti da nastave s dobrom informativnom i komunikacijskom kampanjom o uvođenju eura;

11.  poziva hrvatske vlasti da zadrže trenutačan smjer praktičnih priprema kako bi se osigurao bezbolan proces zamjene valute;

12.  napominje da je prema Izvješću Komisije o konvergenciji iz 2022. razina cijena u Hrvatskoj već postigla višu razinu konvergencije cijena s europodručjem nego što je to bio slučaj s drugim državama članicama kada su se pridružile europodručju; stoga očekuje kontinuirane napore hrvatske vlade kako bi se osiguralo da se daljnja konvergencija cijena postigne na održiv način i da uvođenje eura ne dovede do umjetnog povećanja cijena;

13.  poziva Vladu Republike Hrvatske da nastavi s radom na ispunjenju obveze koju je preuzela u pogledu provedbe novog akcijskog plana za sprečavanje pranja novca do 2023.;

14.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

15.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

16.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj središnjoj banci, Euroskupini i vladama država članica.

(1) SL C 298 E, 8.12.2006., str. 249. (2) SL C 146 E, 12.6.2008., str. 251.