Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Program održivog razvoja do 2030. UN-a i ciljeve održivog razvoja UN-a, osobito cilj br. 4 o kvalitetnom obrazovanju, cilj br. 11 o održivim gradovima i zajednicama i cilj br. 13 o djelovanju u području klime,

–  uzimajući u obzir izvješće Međuvladinog panela UN-a o klimatskim promjenama od 4. travnja 2022. naslovljeno „Klimatske promjene 2022.: ublažavanje klimatskih promjena”,

–  uzimajući u obzir sporazum postignut 12. prosinca 2015. u Parizu (Pariški sporazum) na 21. zasjedanju Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. rujna 2021. naslovljenu „Novi europski Bauhaus: atraktivan, održiv, zajedno” (COM(2021)0573),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. svibnja 2018. naslovljenu „Nova europska agenda za kulturu” (COM(2018)0267),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2020. naslovljenu „Val obnove za Europu – ozelenjivanje zgrada, otvaranje radnih mjesta, poboljšanje života” (COM(2020)0662),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. lipnja 2021. naslovljenu „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a – Do 2040. ostvariti jača, povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja” (COM(2021)0345),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. srpnja 2021. naslovljenu „Spremni za 55 %: ostvarivanje klimatskog cilja EU-a za 2030. na putu ka klimatskoj neutralnosti” (COM(2021)0550),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2022. pod naslovom „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju, (COM(2022)0108),

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 30. studenoga 2021. o kulturi, visokokvalitetnoj arhitekturi i izgrađenom okolišu kao ključnim elementima inicijative „novi europski Bauhaus”(1),

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 15. studenoga 2018. o planu rada za kulturu za razdoblje 2019. – 2022.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o položaju umjetnika i kulturnom oporavku u EU-u(3),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2022. o ulozi kulture, obrazovanja, medija i sporta u borbi protiv rasizma(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o kulturnom oporavku Europe(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o maksimalnom iskorištavanju potencijala za energetsku učinkovitost fonda zgrada EU-a(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o strategiji EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o ostvarivanju djelotvornog političkog učinka Europske godine kulturne baštine,(8)

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2021. o europskom prostoru obrazovanja: zajednički holistički pristup(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o kohezijskoj politici i regionalnim strategijama za okoliš u borbi protiv klimatskih promjena(10),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa i o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata(11)(Uredba o Obzoru Europa),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/783 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi Programa za okoliš i djelovanje u području klime (LIFE)(12),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu(13),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/690 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa za unutarnje tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, područje bilja, životinja, hrane i hrane za životinje te europsku statistiku (Program jedinstvenog tržišta)(14),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/694 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o uspostavi programa Digitalna Europa(15),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/817 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Erasmus+: program Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport(16),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/818 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Kreativna Europa (2021. – 2027.)(17),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/888 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o uspostavi programa Europskih snaga solidarnosti(18),

–  uzimajući u obzir Novu povelju iz Leipziga – transformativna snaga gradova za opće dobro, donesenu na neformalnom sastanku ministara nadležnih za urbana pitanja 30. studenoga 2020.,

–  uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica za otvorenu metodu koordinacije od 6. listopada 2021. naslovljeno „Ususret zajedničkoj arhitektonskoj kulturi: ulaganje u visokokvalitetnu životnu okolinu za sve”,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Davosa usvojenu na konferenciji ministara kulture održanoj 22. siječnja 2018. pod nazivom „Ususret visokokvalitetnoj građevinskoj kulturi (Baukultur) za Europu”, kao i kasnije uspostavljen sustav kvalitete za građevinsku kulturu prema Deklaraciji iz Davosa „Osam kriterija za visokokvalitetni Baukultur”,

–   uzimajući u obzir završno izvješće Odbora za bolju i ljepšu gradnju pri vladi Ujedinjene Kraljevine od 30. siječnja 2020. naslovljeno „Živjeti s ljepotom”,

–  uzimajući u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju EU-a o temeljnim pravima, posebno članak 17. o pravu na vlasništvo, članak 18. o pravu na azil, članak 19. o zaštiti u slučaju udaljavanja, protjerivanja ili izručenja, članak 26. o integraciji osoba s invaliditetom, članak 34. o socijalnoj sigurnosti i pomoći, članak 36. o pristupu službama od općega gospodarskog interesa i članak 37. o zaštiti okoliša,

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, posebno poglavlje III. o socijalnoj zaštiti i uključenosti, načelo 19. o stanovanju i pomoći beskućnicima i načelo 20. o dostupnosti osnovnih usluga,

–  uzimajući u obzir rad Zajedničkog istraživačkog centra Komisije na novom europskom Bauhausu,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za regionalni razvoj, Odbora za proračun te Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i mišljenja Odbora za kulturu i obrazovanje (A9-0213/2022),

A.  budući da Europa prolazi kroz razdoblje ekološke, digitalne i socijalne tranzicije, koju ubrzavaju gospodarski i socijalni učinak bolesti COVID-19; budući da se geopolitička situacija u Europi mijenja zbog ruske agresije na Ukrajinu; budući da su populizam, ekstremizam i antieuropsko raspoloženje u porastu;

B.  budući da EU odgovara na izazove uništavanja okoliša, klimatskih promjena i sve veće oskudice prirodnih resursa koji iziskuju dalekosežne i ambiciozne političke mjere za provedbu europskog zelenog plana, koji pokreće težnju za obnovom i inovacijama u okviru našeg planeta; budući da je cilj novog europskog Bauhausa, kao same „srži” europskog zelenog plana, riješiti pitanje prostornih i okolišnih potreba Europe na transdisciplinaran, održiv, uključiv i estetski način;

C.  budući da je prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050. izvrsna prilika i izazov za Uniju, njezine države članice i poduzeća iz svih sektora; budući da novi europski Bauhaus treba nanovo protumačiti izvorni Bauhaus u kontekstu klimatske krize, rata, pandemije i prirodnih katastrofa, koje povećavaju društvene nejednakosti;

D.  budući da kultura i sloboda umjetnosti znatno doprinose dinamičnosti društva, omogućujući nam bolji zajednički život, izgradnju demokratskih, uključivih i slobodnih društava te vraćanje osjećaja zajedničkog identiteta i pripadnosti; budući da bi svatko trebao imati pravo na pristup kulturi i na sudjelovanje u njoj; budući da je kultura također ključna za istraživanje složenih izazova s kojima se društvo suočava, a kulturne dvorane ključna su mjesta za slobodu izražavanja i rasprave;

E.  budući da je kultura strateški sektor EU-a koji potiče jačanje njegova gospodarstva jer znatno doprinosi BDP-u i zapošljavanju te neizravno i drugim sektorima i industrijama; budući da su kulturni i kreativni sektori i industrije jedno od područja koje je pandemija najteže pogodila, da se oporavljaju sporije od ostatka gospodarstva EU-a te da bi ih stoga trebalo dodatno promicati i podupirati; budući da novi europski Bauhaus može omogućiti daljnja ulaganja u sektor i uključiti različite aktere u njihovu provedbu na terenu;

F.  budući da se arhitektura, urbanističko i teritorijalno planiranje, mobilnost, dizajn, umjetnost, sociologija i inženjerstvo dopunjavaju i neophodni su za izgradnju uključivog, održivog i lijepog društva; budući da su ti sektori, koji imaju ključnu ulogu u promicanju istraživanja i inovacija za održivi razvoj, održivu kulturu izgradnje i inovativna, prostorno učinkovita rješenja u skladu s našom zelenom i digitalnom tranzicijom, ugroženi krizom uzrokovanom bolešću COVID-19;

G.  budući da postoji hitna potreba za razvojem održivijih gospodarskih modela u građevinskom i energetskom sektoru, koji omogućuju kružno gospodarstvo i koji će doprinijeti borbi protiv energetskog siromaštva i postizanju klimatskih ciljeva Unije;

H.   budući da su zgrade odgovorne za 40 % potrošnje energije EU-a i za 36 % njegovih emisija stakleničkih plinova iz energije(19);

I.  budući da je cilj strategije za „val obnove” udvostručiti stopu obnove zgrada u Europi, s ciljem obnove više od 35 milijuna zgrada i otvaranja do 160 000 radnih mjesta u građevinskom sektoru;

J.  budući da je pristup stanovanju temeljno pravo; budući da su beskućništvo i nemogućnost pristupa kvalitetnom, pristupačnom stanovanju doveli do krize u dijelovima EU-a;

K.  budući da su gradovi mjesta pluralizma, kreativnosti i solidarnosti; budući da su loše planiranje i projektiranje u javnoj sferi i sve izraženije širenje urbanih područja doveli do pada kvalitete zgrada diljem Europe; budući da novi europski Bauhaus ima potencijal za iskorištavanje ograničenog prostora u gradovima na održiv, estetski i uključiv način, za bolje povezivanje urbanih i ruralnih područja, za osiguravanje sudjelovanja stanovnika u prostornom planiranju i za pomoć u oživljavanju grada kao prostora stvorenog za interakciju i kulturne aktivnosti;

L.  budući da izgradnja bolje budućnosti započinje kvalitetnim obrazovanjem i osposobljavanjem, uključujući obrazovanje u području okoliša, strukovno osposobljavanje i cjeloživotno učenje, među ostalim putem mogućnosti učenja na internetu koje bi trebale biti dostupne svima, kao i usavršavanjem i prekvalifikacijom; budući da je pristup kvalitetnom obrazovanju temeljno pravo; budući da obrazovanje i kultura imaju ključnu ulogu u osobnom razvoju i u demokratskom i građanskom sudjelovanju građana; budući da visokokvalitetno izgrađeno okruženje zahtijeva osposobljavanje kvalificiranih stručnjaka, obrtnika i kulturnih radnika; budući da postizanje strateške autonomije Unije ovisi o njezinoj sposobnosti da pokaže izvrsnost u obrazovanju, istraživanju i inovacijama;

M.  budući da na kulturnu baštinu, koja odražava vrijednosti zajednice, sve više utječu klimatske promjene i uništavanje okoliša te da je ona suočena s drugim izazovima kao što su nedovoljna ulaganja, loše planiranje i loše upravljanje turističkim tokovima; budući da novi europski Bauhaus može doprinijeti njezinu očuvanju, obnovi, prilagodbi i zaštiti u budućnosti; budući da stručnjaci u građevinskom sektoru moraju doprinositi općem dobru poštovanjem kulturne baštine;

N.  budući da projekti novog europskog Bauhausa zahtijevaju i regulatorni okvir potpore koji je u skladu sa sektorskim zakonodavstvom EU-a i praksama održive javne nabave;

O.  budući da su ruski vojni napadi namjerno usmjereni na javnu infrastrukturu, stambene zgrade, kulturnu baštinu i drugu civilnu infrastrukturu u Ukrajini;

Glavni ciljevi

1.  podsjeća da je povijesnim pokretom Bauhaus stvoren obrat paradigme u dizajnu, arhitekturi i umjetnosti te da smo iz njega izvukli važne pouke, kao što je optimizacija odnosa između forme i funkcije, s ciljem demokratizacije kulture, i da je on iznjedrio radikalno promišljanje i inovacije i bio odraz istinskih kulturnih i društvenih promjena u progresivnom umjetničkom i obrazovnom kontekstu nakon Prvog svjetskog rata, pri čemu su ljudi od njega imali realne koristi; konstatira da novi europski Bauhaus na isti način može pozitivno utjecati na naš svakodnevni život postizanjem stvarnih promjena na terenu i doprinosom pravednoj tranziciji;

2.  pozdravlja inicijativu novi europski Bauhaus, kojom se nastoji stvoriti paneuropski kulturni pokret koji će doprinijeti pametnijem, održivijem, uključivijem i ugodnijem životnom okruženju te poticati lokalno i globalno znanje; naglašava da je prije svega potrebno usredotočiti se na poboljšanje kvalitete života ljudi stvaranjem zdravih i cjenovno pristupačnih životnih prostora, preispitivanje statusa quo i preobrazbu prostora, zgrada prostora, zgrada, gradova i naseljenih područja, među ostalim u manje razvijenim, prigradskim, ruralnim, udaljenim ili prekograničnim područjima i regijama, u skladu s Planom EU-a za gradove te na temelju uspješnog rada URBACT-a, uz istodobno poboljšanje suživota i javnog prostora za socijalnu i teritorijalnu koheziju i demokratski život, rješavanje pitanja prostorne segregacije i povijesne isključenosti društvenih skupina te zaštitu okoliša tijekom planiranja i izgradnje zgrada i okolnih prostora;

3.  prepoznaje novi europski Bauhaus kao kreativnu, interdisciplinarnu i transdisciplinarnu inicijativu koja arhitekturu, dizajn, umjetnost i znanost prvi put zajedno postavlja u prvi plan politika EU-a, uz istovremeno nastojanje da se doprinese i drugim programima i inicijativama Unije, uključujući digitalnu i zelenu tranziciju, te europski zeleni plan pretvara u opipljivo, pozitivno i uključivo iskustvo za sve, čime mu se daje kreativna i kulturna dimenzija i pokreće novi val inovacije; naglašava da novi europski Bauhaus također treba zaštititi građane od prirodnih katastrofa i katastrofa povezanih s klimom tako što će u svoje ciljeve uključiti sigurnosnu komponentu; konstatira da će se time potaknuti novi načini izgradnje i uporaba inovativnih, visokokvalitetnih, održivih i otpornih građevinskih materijala, uključujući obnovu nakon katastrofa;

4.  ponovno potvrđuje da novi europski Bauhaus ima potencijal za preoblikovanje načina na koji su osmišljene politike, među ostalim suradnjom sa zajednicama, za poticanje politika i zakonodavnih promjena koje utječu na izgrađeni okoliš i dobrobit radne snage te za definiranje budućeg okruženja ispunjavanjem potrebe za prostorima koji su pristupačni i prilagođeni novim i promjenjivim načinima života, kao što su prostori za netradicionalne konfiguracije kućanstava, višegeneracijsko stanovanje, fleksibilni radni prostori (za više ljudi), urbano okruženje prilagođeno djeci i sigurniji prostori za žene i ranjive osobe; ustraje u tome da novi europski Bauhaus mora pokazati razinu ambicije u skladu s klimatskim obvezama Unije i izraditi smjernice za države članice, uključujući lokalne i regionalne vlasti, za njegovu provedbu;

5.  naglašava da novi europski Bauhaus, kako bi bio uspješan, mora biti pristupačan, transparentan, cjenovno prihvatljiv, socijalno i geografski pravedan i uključiv te mora aktivno uključivati građane EU-a, organizacije lokalne zajednice i lokalno stanovništvo, uz osiguranje socijalne i teritorijalne raznolikosti i podupiranje projekata svih veličina, na način „odozdo prema gore”, od izrade projekta do provedbe i evaluacije, uz poduzimanje aktivnih mjera kako bi se izbjegle sve vrste elitističkog pristupa ili nepovoljan učinak gentrifikacije, te uz povećanje savjetovanja s građanima i njihova sudjelovanja; ističe potrebu za uključivanjem mladih ljudi u inicijativu, posebno mladih arhitekata, umjetnika i radnika u kulturnom i kreativnom sektoru i industriji;

6.  ističe važnost osiguravanja pristupačnosti za osobe s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću, osobe s posebnim potrebama i skupine u nepovoljnom položaju tako što će javne usluge te kulturni, društveni i gospodarski život biti dostupni svima; u tom pogledu ističe važnost dobrog dizajna; ustraje u tome da sredstva moraju biti usmjerena i na isključene, marginalizirane i ugrožene zajednice;

7.  smatra da taj inovativni kulturni pokret ima potencijal da Europu postavi na mjesto svjetskog predvodnika u području održive arhitekture, teritorijalnog i prostornog planiranja, dizajna, kulture, održive mobilnosti i logistike, tehnologije, kružnoga gospodarstva, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije promicanjem načinâ boljeg zajedničkog življenja, rada i sudjelovanja u rekreacijskim aktivnostima, koji se mogu primjenjivati i izvan EU-a; smatra da se socijalne i tehnološke inovacije moraju podupirati na odgovarajući način, uključujući javnim i privatnim ulaganjima u istraživanje i razvoj;

8.  poziva Komisiju da dodatno proširi doseg novog europskog Bauhausa uključivanjem pridruženih i partnerskih zemalja izvan EU-a koje bi mogle sudjelovati u inicijativi, među ostalim trajnim dijalogom o novom europskom Bauhausu; potvrđuje da novi europski Bauhaus ima potencijal doprinijeti poslijeratnoj obnovi gradova, društava i gospodarstva, posebno u kontekstu aktualnog rata u Ukrajini i uz sudjelovanje ukrajinskih kulturnih i kreativnih sektora i industrija i njihovih stručnjaka;

Financiranje i upravljanje

9.  naglašava da tijekom prvih godina njegova postojanja novi europski Bauhaus nije uspio doprijeti do svih država članica EU-a i zainteresiranih strana u tim državama; potiče Komisiju i države članice da podižu svijest o toj inicijativi i da poboljšaju koordinaciju između svih razina upravljanja, koje bi trebale imati pravovremen i ravnopravan pristup informacijama, mogućnostima i financiranju; potiče Komisiju da održava redovite sastanke s državama članicama i partnerskim zemljama te da uspostavi kontaktne točke u državama članicama kako bi se olakšala provedba novog europskog Bauhausa i pristup financiranju; ističe važnost odgovarajućih sredstava na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se pružila potpora provedbi novog europskog Bauhausa na terenu kao i prilagođeni modeli i postupci financiranja te kako bi se administrativno opterećenje svelo na najmanju moguću mjeru;

10.  potiče države članice da u svojim nacionalnim politikama provedu novi europski Bauhaus; naglašava da novi europski Bauhaus može pomoći u uklanjanju velikih razlika među državama članicama u pogledu njihove sposobnosti da ostvare ciljeve novog europskog Bauhausa, čime se doprinosi jednakim uvjetima za sve; potiče sva javna tijela, uključujući institucije Unije, da u upravljanje vlastitim izgrađenim okruženjem i postupke javne nabave uključe načela novog europskog Bauhausa;

11.  poziva Komisiju da odgovarajućim prostornim planiranjem i na temelju sveobuhvatnog okvira upravljanja stvori integrirani, nediskriminatoran, transparentan, odgovoran i prostorno strukturiran model upravljanja za novi europski Bauhaus, uključujući sudjelovanje javnosti i preuzimanje odgovornosti;

12.  traži od Komisije da pravodobno pruži informacije o tome kako sudjelovati u novom europskom Bauhausu, među ostalim putem tehničke pomoći zainteresiranim dionicima i najboljim praksama, te da pojasni opće kriterije za odabir i evaluaciju projekata i inicijativa novog europskog Bauhausa i za dodjelu sredstava, a posebno:

13.  poziva Komisiju da načela novog europskog Bauhausa učini sastavnim dijelom cjelokupnog relevantnog budućeg zakonodavstva te da istodobno istakne potrebu za sinkronizacijom između novog europskog Bauhausa i postojećeg zakonodavstva, programa i inicijativa Unije te da zajamči da postojeći regulatorni okvir, kao što su Direktiva o energetskoj učinkovitosti zgrada i Direktiva o energetskoj učinkovitosti, podupire ciljeve novog europskog Bauhausa i njegovu provedbu;

14.  osim toga, poziva na to da se razviju posebni kriteriji za relevantne sektore, osobito građevinarstvo i arhitekturu, energiju, mobilnost, dizajn, tehnologiju, turizam, obrazovanje i vještine, obrtništvo, kulturu i umjetnost te kulturno nasljeđe, u bliskoj suradnji s dionicima iz tih sektora, uzimajući u obzir certifikacije i standarde pojedinih sektora, te za aktivnosti kojima se promiču sinergije među sektorima; podsjeća da je ključno uzeti u obzir geografsku ravnotežu kako bi se novi europski Bauhaus mogao jednako proširiti diljem EU-a i izvan njega; nadalje, naglašava da projekti ne moraju biti prekogranični kako bi im se dodijelila oznaka novog europskog Bauhausa;

15.  izražava žaljenje zbog nejasnoće u pogledu financiranja novog europskog Bauhausa od 2023. nadalje; poziva na izmjenu Uredbe o Obzoru Europa tijekom revizije aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja kako bi se sastavila misija novog europskog Bauhausa koja se financira s 500 milijuna EUR; ističe da bi taj program trebali podupirati i drugi relevantni programi kako bi se proizveo dodatni učinak te da postojeći programi Unije mogu doprinijeti postizanju ciljeva novog europskog Bauhausa; poziva Komisiju da zajamči da novi europski Bauhaus nadopunjuje druge politike EU-a, uključujući kohezijsku politiku, te da potporu novom europskom Bauhausu uključi u partnerske sporazume i programe, uz potporu strukturnih i kohezijskih politika EU-a;

16.  poziva Komisiju da što prije podnese prijedlog kojim bi novi europski Bauhaus postao novi zasebni program EU-a do sljedećeg VFO-a, čime bi se konkretne ideje i ciljevi popratili odgovarajućim financiranjem; prima na znanje napore koje je Komisija uložila u pokretanje prvih poziva na podnošenje projekata uzimanjem sredstava iz postojećih programa, ali smatra da njihov učinak nije razmjeran razini ambicija projekta; uporno tvrdi da će za to biti potrebna nova sredstva uz namjensku i stabilnu proračunsku liniju; naglašava da se tim novim programom ne smije smanjiti financiranje drugih nedovoljno financiranih programa, posebno programa Kreativna Europa, Erasmus+ i europske snage solidarnosti, bez obzira na veze i sinergije koje bi mogao stvoriti s njima, niti preusmjeriti naglasak s njihovih dogovorenih političkih prioriteta; ističe da se sredstva novog europskog Bauhausa u velikoj mjeri trebaju namijeniti istraživanju i inovacijama;

17.  poziva Komisiju da razvije jasan plan za privlačenje javnih i etičkih privatnih ulaganja, uključujući skupno financiranje, s posebnim naglaskom na promicanje ženskog vodstva u poduzetničkom kapitalu i novoosnovanim poduzećima; potiče države članice da, ovisno o svojem fiskalnom opsegu, dodijele odgovarajuća sredstva u skladu s načelima novog europskog Bauhausa u okviru svojih planova za oporavak i otpornost te europskih strukturnih i investicijskih fondova za projekte u skladu s načelima i ciljevima novog europskog Bauhausa, kako bi se potaknuo održivi razvoj i obuhvatila partnerstva koja uključuju javne i privatne subjekte; napominje da će se time ostvariti opipljivi rezultati na terenu; naglašava da bi novi europski Bauhaus također trebao doprinijeti stvaranju prostora i zgrada kojima se potiče poduzetništvo;

18.  izražava potrebu da se kreativno razmišljanje zadrži u svim fazama, a ne samo u fazama zajedničkog osmišljavanja, provedbe i širenja; poziva Komisiju da uspostavi transparentan mehanizam praćenja i evaluacije koji se temelji na dokazima i koji uključuje sve relevantne dionike te koji bi trebao kontinuirano preispitivati sve aktivnosti novog europskog Bauhausa na razini EU-a i nacionalnoj razini, uključujući njihov društveni i klimatski učinak, njihov utjecaj na razvoj regija i njihovo stvarno stvaranje vrijednosti tijekom vremena, te da o tome redovito izvješćuje Parlament i Vijeće; očekuje primitak prvog izvješća o praćenju tijekom 2022.;

Razvoj i područja interesa

19.  smatra da bi pokret novi europski Bauhaus trebao promicati održivije, socijalno uključivije i inovativnije načine života na temelju sveobuhvatnih novih modela planiranja, izgradnje i naseljavanja našeg izgrađenog okruženja, uz smisleno sudjelovanje stanovnika u postupku donošenja odluka, u skladu s novim potrebama i novim obrascima potrošnje i mobilnosti, te da bi on trebao pomoći osigurati dostojanstveno, kvalitetno i cjenovno pristupačno stanovanje svima, osobito ranjivim skupinama, uključujući borbu protiv stambene isključenosti i beskućništva;

20.  smatra da je novi europski Bauhaus prilika da se predvidi dobro osmišljena zelena obnova javnih prostora radi postizanja ciljeva dekarbonizacije, naknadnog opremanja i prenamjene zastarjelih zgrada, pretvaranja starih industrijskih područja u nove zelene urbane i javne prostore te izgradnje relevantne infrastrukture kako bi se potakli fizička aktivnost, znanje i kulturna razmjena;

21.   poziva da se u okviru novog europskog Bauhausa promiče koncept gradova u kojima bi sve ključne usluge i sadržaji bili dostupni građanima na 15 minuta hoda te da se pruže inovativna rješenja za razvoj održivih urbanih područja, uključujući rješenja za održivu mobilnost; ističe da novi europski Bauhaus treba prezentirati cjenovno pristupačne, socijalno uključive i energetski učinkovite zgrade te doprinijeti promjeni načina prijevoza prema javnom i kolektivnom prijevozu i prijevoznim sredstvima koja manje onečišćuju;

22.  naglašava važnost preobrazbe, nadogradnje i naknadne prilagodbe postojećeg fonda zgrada, uključujući loše planirane i izgrađene zgrade koje su izgradili totalitarni režimi, primjene prirodnih materijala kao što je drvo te smanjenja otpada i povećanja trajnosti, mogućnosti ponovne uporabe i kružnosti u izgrađenom okolišu; ustraje u tome da bi to trebalo uključivati davanje prednosti obnovi i prilagodljivoj ponovnoj uporabi u odnosu na rušenje i novu izgradnju, prema potrebi, uklanjanje prepreka povezanih s rukovanjem otpadom i njegovim prijevozom, kao i podizanje svijesti ljudi o ugrađenom i uskladištenom ugljiku u materijalima kako bi mogli donijeti informirane odluke;

23.  naglašava da bi novi europski Bauhaus također trebao podupirati inicijative za izgradnju i obnovu cjenovno pristupačnog, visokokvalitetnog i energetski učinkovitog socijalnog stanovanja;

24.  poziva države članice da sastave inovativne programe obrazovanja u skladu s načelima i ciljevima novog europskog Bauhausa radi kulturnog obrazovanja i razvoja prostornih, kreativnih, orijentacijskih i crtačkih vještina i uključivanja ključnih načela novog europskog Bauhausa i zelenih i digitalnih vještina u informalno, neformalno i visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje, uključujući usavršavanja i prekvalifikacije relevantnih stručnjaka, što će pomoći i u ostvarenju Novog programa vještina; naglašava važnost podizanja razine osviještenosti putem obrazovanja o poštovanju okoliša i kulturne baštine, uz savjetovanje s koalicijom „Obrazovanje za klimu”; poziva EU da promiče takva nastojanja; poziva Komisiju da mogućnosti mobilnosti učini sastavnim dijelom novog europskog Bauhausa, posebno kad je riječ o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju te studentima iz povezanih disciplina i kvalificiranim stručnjacima u kulturnim i kreativnim sektorima i industrijama;

25.  potiče države članice i Komisiju da uključe sve aspekte trokuta znanja – inovacije, istraživanje i obrazovanje – promicanjem partnerstava između visokoškolskih ustanova, među ostalim preko europskih sveučilišnih saveza, znanstvenih organizacija, uključujući arhitektonske i kulturne znanstvene centre, i industrije, kao i relevantna mikro poduzeća, MSP-ove, socijalna poduzeća i novoosnovana poduzeća, u bliskoj suradnji s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju i Zajedničkim istraživačkim centrom; smatra da bi zajednica znanja i inovacija u području kulturnih i kreativnih sektora Europskog instituta za inovacije i tehnologiju i industrija trebala svoje znanje staviti na raspolaganje za ostvarenje ciljeva novog europskog Bauhausa, posebno u državama članicama i regijama u kojima je inovacijski kapacitet umjeren;

26.  ističe da bi se novim europskim Bauhausom mogla poduprijeti energetska sigurnost i učinkovitost poticanjem ulaganja i promicanjem materijala i rješenja s niskom razinom energije, bez emisija i s niskim emisijama ugljika, među ostalim s pomoću kooperativnih modela i modela u vlasništvu zajednice za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i projektima koji se koriste otpadnom toplinom i integriranim energetskim sustavima;

27.  ukazuje na goruće pitanje povećanja cijena energije i posljedičnog povećanja energetskog siromaštva među kućanstvima u EU-u; naglašava kako je važno da projekti novog europskog Bauhausa imaju ključnu ulogu u borbi protiv energetskog siromaštva i zaštiti ugroženih domaćinstava putem inovativnih rješenja za sektor graditeljstva, građevinski sektor, industrijski sektor i sektor materijala, s obzirom na to da je to preduvjet za postizanje pravedne i poštene energetske tranzicije;

28.  naglašava da bi novi europski Bauhaus mogao olakšati digitalnu tranziciju poboljšanjem povezivosti kako bi se ublažio digitalni jaz, postigla učinkovitija, uključivija, pristupačnija i ekološki održiva rješenja te poboljšala upotreba lokalnih resursa i vještina;

29.  uviđa da novi europski Bauhaus može poslužiti kao katalizator za uvođenje transformativnih promjena u kreativnim, građevinskim i poslovnim ekosustavima te za novo razumijevanje i kvalitetu planiranja, dizajna i izgradnje, među ostalim primjenom digitalnih tehnologija tijekom cijelog životnog ciklusa zgrade, izgradnjom kapaciteta za stvaranje inovativnih modela i digitalnih tehnologija za urbanističko planiranje, uz ostalo poticanjem prekogranične suradnje u razmjeni podataka i obuhvaćanjem načela kružnosti i učinkovitosti resursa u prelasku na ugljičnu neutralnost;

30.  poziva da se novim europskim Bauhausom potakne uporaba održivih i trajnih tehnologija i materijala, promičući pametna energetska i ekološka rješenja te inovacije u području materijala, postupaka, automatizacije i tehnika na obnovljiv i troškovno učinkovit način, uz mogućnost recikliranja, a kojim se smanjuju emisije stakleničkih plinova, kao što su montažni elementi od održivih materijala, fotonaponska infrastruktura ili infrastruktura za punjenje, biomaterijali i materijali dobiveni iz geoizvora te lokalno ispitane građevinske tehnike; u tom kontekstu naglašava važnost olakšanja opskrbe potrebne za proizvodnju takvih građevinskih materijala, uključujući sirovine, uz istodobno jamčenje jednakih uvjeta tržišnog natjecanja izbjegavanjem narušavanja tržišta;

31.  uviđa da je kulturni aspekt novog europskog Bauhausa ključan za njegovu socijalnu i demokratsku dimenziju; istovremeno poziva Komisiju da definira i razvije metodologiju dizajna novog europskog Bauhausa utemeljenu na dokazima kako bi se osiguralo da se procesi preobrazbe prostora, zgrada, gradova i teritorija temelje na znanstvenim istraživanjima kako bi se postigli najbolji mogući ishodi;

32.  pozdravlja inovativan, integriran pristup koji novi europski Bauhaus zagovara učinkovitom upotrebom prostora, očuvanjem, obnovom, vrednovanjem, promicanjem i ponovnom uporabom povijesne, kulturne i prirodne baštine; poziva Komisiju i države članice da iskoriste novi europski Bauhaus kao priliku za bolju zaštitu europske bogate kulturne baštine od utjecaja uništavanja okoliša, turizma kojim se loše upravlja i drugih izazova; naglašava da zahvaljujući pametnoj obnovi, uključujući poboljšanja energetske učinkovitosti, preobrazbu i prilagodljivu ponovnu uporabu, lokaliteti kulture i baštine mogu imati nove i proširene namjene; prepoznaje digitalizaciju kao sredstvo vrednovanja kulturne baštine;

Provedba

33.  poziva Komisiju i države članice da novi europski Bauhaus povežu s Valom obnove te da iskoriste inovativna rješenja koja taj projekt nudi u sveobuhvatnoj, cjelovitoj, kvalitetnoj i cjenovno učinkovitoj obnovi našeg fonda zgrada; naglašava da bi se ona trebala temeljiti na preciznoj analizi životnog ciklusa zgrade i da bi se pritom trebalo voditi računa o kontekstu specifičnom za lokaciju, uključujući lokalne estetske i arhitektonske značajke, koje nadilaze energetsku učinkovitost i uključuju poboljšanje kvalitete unutarnjeg okruženja, obnovljivu energiju, trajnost, dostupnost, sigurnost i uklanjanje štetnih tvari; potiče Komisiju i države članice da poduzmu mjere za brzo povećanje stope obnove, među ostalim izbjegavanjem dodatnih prepreka koje ometaju obnovu;

34.  smatra da bi se ekološki i socijalni učinci svih projekata novog europskog Bauhausa trebali procjenjivati tijekom njihova životnog ciklusa;

35.  poziva Komisiju da dodatno integrira novouspostavljeni okvir za održive zgrade Level(s) kako bi se poboljšala održivost unutar sektora; ističe potrebu za optimizacijom okvira kako bi ga se učinilo pristupačnijim stručnjacima u građevinskom sektoru; zahtijeva da se taj okvir kontinuirano ažurira kako bi uključivao nove nalaze i zaključke iz projekata novog europskog Bauhausa;

36.  podržava stvaranje oznake novog europskog Bauhausa, u suradnji s relevantnim dionicima, na temelju jasnih kriterija koji se primjenjuju na sveobuhvatan, cjelovit i uključiv način, kojom se procjenjuje vrijednost projekta povezana s održivošću, gospodarska, ekološka i socijalna vrijednost i promiču sinergije s postojećim oznakama i alatima kako bi se prepoznali projekti i proizvodi za postizanje ključnih ciljeva novog europskog Bauhausa i kako bi im se olakšao pristup financiranju; poziva Komisiju da osigura da se programima financiranja EU-a stvaraju poticaji za podnošenje prijave za tu oznaku, uključujući za projekte u organizaciji građana i zajednica; poziva na to da se istraži uvođenje te oznake na tržište; naglašava da bi se projekti novog europskog Bauhausa u građevinskom sektoru trebali temeljiti na pomnoj analizi životnog ciklusa zgrada i analizi troškova životnog ciklusa;

37.  poziva Komisiju i države članice da potiču izravno uključivanje lokalnih i regionalnih vlasti u osmišljavanje i provedbu projekata, među ostalim izradom detaljnih smjernica za primjenu i izgradnjom njihovih kapaciteta za provedbu novog europskog Bauhausa; potiče regionalne i lokalne vlasti da istraže na koji način lokalne kulturne institucije mogu imati koristi od provedbe načela novog europskog Bauhausa, posebno za smanjenje njihova klimatskog otiska;

38.  u tom pogledu ističe da pripremno djelovanje koje se odnosi na „Platformu za upravljanje znanjem novog europskog Bauhausa” u proračunu za 2022. može pomoći u pojednostavljenju smjernica i razmjeni informacija o mogućnostima financiranja za potencijalne podnositelje zahtjeva te da se od 2023. nadalje može dodatno proširiti;

39.  naglašava važnost veće fleksibilnosti lokalnih i regionalnih vlasti u eksperimentiranju s projektima novog europskog Bauhausa i ističe potencijal regulatornog izoliranog okruženja za poticanje inovacija u okviru kružnoga gospodarstva i novog europskog Bauhausa;

40.  smatra da bi novi europski Bauhaus trebao biti dio šireg kulturnog plana za Europu; ističe da bi novi europski Bauhaus trebao prihvatiti i promicati neiskorišteni potencijal kulturnih i kreativnih sektora i industrija, uključujući kulturne stvaratelje, kao pokretača održivoga gospodarskog rasta i izvora inovativnih, visokokvalitetnih usluga i proizvoda, jamčenjem uključenosti kulturnih i kreativnih sektora i industrija, uz potporu ciljanih smjernica i otvaranjem novih prilika za suradnju, uzajamno učenje, izgradnju kapaciteta i kulturnu razmjenu, te uz istodobno jamčenje poštenih radnih uvjeta i pravedne naknade za sve uključene; naglašava da bi trebalo promicati ekološku održivost kulturnih događanja povezanih s novim europskim Bauhausom;

41.  poziva Komisiju da dopusti Parlamentu da se aktivnije uključi u relevantna tijela novog europskog Bauhausa, kao što je okrugli stol na visokoj razini;

42.  poziva da budući laboratorij novog europskog Bauhausa doprinese istraživanju i inovacijama unutar ključnih područja novog europskog Bauhausa; ističe potrebu za time da budući laboratorij za novi europski Bauhaus izdaje inovativne preporuke, da surađuje s drugim institucijama, nacionalnim, regionalnim i lokalnim vladama i dionicima, uključujući civilno društvo i skupine aktivne u zajednici, te da uspostavi jasna i transparentna pravila za rad i izvješćivanje u skladu s tom inicijativom; potiče Komisiju da ubrza uvođenje laboratorija i osigura mu odgovarajuća sredstva;

43.  pozdravlja uspostavu festivala novog europskog Bauhausa i godišnje nagrade novog europskog Bauhausa, koji bi trebali odražavati bogatu kulturnu raznolikost Unije i nastojati ostvariti sinergije s drugim relevantnim europskim nagradama i događanjima; ističe važnost organiziranja događanja u okviru novog europskog Bauhausa diljem Europe kako bi se doprlo do većeg broja ljudi i podigla razina osviještenosti o inicijativi, među ostalim posebnim događanjima, festivalima i uspostavom Europske godine novog europskog Bauhausa;

44.  poziva Komisiju da planira odredišta godišnjeg festivala novog europskog Bauhausa uzimajući u obzir europske gradove koje je UNESCO odabrao kao „Svjetske prijestolnice arhitekture”; predlaže da se festival novog europskog Bauhausa održi u gradovima EU-a koji su odabrani kao Svjetske prijestolnice arhitekture kako bi se poboljšalo promicanje europske arhitekture i inovacija;

45.  poziva Komisiju da otvori i redovito ažurira digitalnu, javnu i lako dostupnu bazu podataka projekata i aktivnosti novog europskog Bauhausa kako bi rezultati te inicijative bili vidljiviji, kako bi se novi europski Bauhaus dodatno razvijao na temelju najboljih praksi, uključujući u okviru kulturnog sektora, te kako bi se poboljšali razmjena znanja, istraživanje i razvoj;

46.  poziva na to da se povećaju napori novog europskog Bauhausa u pogledu komunikacije, informiranja i vidljivosti, uz poštovanje višejezičnosti, kako bi se povećalo znanje, potpora i sudjelovanje građana u inicijativi, posebno participativnim aktivnostima informiranja javnosti, među ostalim putem društvenih medija i digitalnih publikacija, kao što su kampanje za podizanje razine osviještenosti, platforma za pružanje informacija, najbolje prakse projekata novog europskog Bauhausa iz svih država članica i obrazovni sadržaji, uključujući modul o novom europskom Bauhausu, stvaranje alata i prostora kojima se olakšava uzajamno učenje, razmjena ideja i znanja te ankete za procjenu učinka projekata novog europskog Bauhausa;

o
o   o

47.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 501 I, 13.12.2021., str. 13. (2) SL C 460, 21.12.2018., str. 12. (3) SL C 184, 5.5.2022., str. 88. (4) Usvojeni tekstovi: P9_TA(2022)0057. (5) SL C 385, 22.9.2021., str. 152. (6) SL C 385, 22.9.2021., str. 68. (7) SL C 445, 29.10.2021., str. 156. (8) SL C 456, 10.11.2021., str. 24. (9) SL C 205, 20.5.2022., str. 17. (10) SL C 494, 8.12.2021., str. 26. (11) SL L 170, 12.5.2021., str. 1. (12) SL L 172, 17.5.2021., str. 53. (13) SL L 231, 30.6.2021., str. 60. (14) SL L 153, 3.5.2021., str. 1. (15) SL L 166, 11.5.2021., str. 1. (16) SL L 189, 28.5.2021., str. 1. (17) SL L 189, 28.5.2021., str. 34. (18) SL L 202, 8.6.2021., str. 32. (19) Europska komisija „U fokusu: energetska učinkovitost zgrada”, 17. veljače 2020.