Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), Ugovor o funkcioniranju Europske unije i Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja“),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(1) (Direktiva o rasnoj jednakosti),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(2) (Direktiva o jednakosti pri zapošljavanju),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(4) (Direktiva o pravima žrtava),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/692 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti(5),

–  uzimajući u obzir osnivanje Skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje govora mržnje i zločina iz mržnje u lipnju 2016. godine,

–  uzimajući u obzir smjernice za poboljšanje prikupljanja i upotrebe podataka o ravnopravnosti koje je 2018. sastavila Podskupina za podatke o ravnopravnosti u okviru Komisijine Skupine na visokoj razini za nediskriminaciju, ravnopravnost i raznolikost i koje su objavljene 2021.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Akcijski plan EU-a za antirasizam za razdoblje 2020. – 2025.” (COM(2020)0565),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. listopada 2020. naslovljenu „Unija jednakosti: strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma” (COM(2020)0620),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. studenoga 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” (COM(2020)0698),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2021. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030.” (COM(2021)0101) i Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, koju su ratificirali EU i sve njegove države članice,

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava, uključujući njegovo treće načelo o jednakim mogućnostima, i komunikaciju Komisije od 4. ožujka 2021. naslovljenu „Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava” (COM(2021)0102),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. ožujka 2020. naslovljenu „Unija ravnopravnosti: Strategija za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025.” (COM(2020)0152),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 12. ožujka 2021. o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma(6),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 19. ožujka 2021. o primjeni Direktive Vijeća 2000/43/EZ o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo („Direktive o rasnoj jednakosti”) i Direktive Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja („Direktive o jednakosti pri zapošljavanju”) (COM(2021)0139),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 19. ožujka 2021. naslovljen „Tijela za ravnopravnost i provedba Preporuke Komisije o standardima za tijela za ravnopravnost” (SWD(2021)0063),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 5. listopada 2021. naslovljenu „Strategija EU-a za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života (2021. – 2030.)” (COM(2021)0615),

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 4. ožujka 2022. o suzbijanju rasizma i antisemitizma,

–  uzimajući u obzir zajednička vodeća načela Komisije za nacionalne akcijske planove protiv rasizma i rasne diskriminacije iz ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, a posebno njezin Protokol br. 12 kojim se zabranjuje diskriminacija,

–  uzimajući u obzir opće preporuke o politikama koje je donijela Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI), posebno (revidiranu) Opću preporuku o politikama br. 5 o sprečavanju i suzbijanju rasizma i diskriminacije protiv muslimana te (revidiranu) Opću preporuku o politikama br. 9 o sprečavanju i suzbijanju antisemitizma, njezino mišljenje o konceptu „rasizacije” doneseno u prosincu 2021. i njezin plan od 27. rujna 2019. za postizanje stvarne ravnopravnosti,

–  uzimajući u obzir izvješće Upravnog odbora Vijeća Europe za borbu protiv diskriminacije, raznolikost i uključivanje (CDADI) naslovljeno „COVID-19: analiza dimenzija borbe protiv diskriminacije, promicanja različitosti i uključivosti u državama članicama Vijeća Europe”(7),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2389 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 24. lipnja 2021. o suzbijanju afrofobije, odnosno rasizma prema osobama crne boje kože, u Europi,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2413 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 26. studenoga 2021. o diskriminaciji Roma i Putnika u području stanovanja,

–  uzimajući u obzir Program UN-a za održivi razvoj do 2030.,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i opće preporuke Odbora UN-a za ukidanje rasne diskriminacije,

–  uzimajući u obzir izvješća i ankete Agencije EU-a za temeljna prava (FRA),

–  uzimajući u obzir izvješće naslovljeno „Raznolikost u Glavnom tajništvu Europskog parlamenta – trenutačno stanje i plan za 2022. – 2024.” koje je 22. studenoga 2021. usvojila Skupina Europskog parlamenta na visokoj razini za rodnu jednakost i raznolikost,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. ožujka 2019. o temeljnim pravima osoba afričkog podrijetla u Europi(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. rujna 2020. o provedbi nacionalnih strategija integracije Roma: borba protiv negativnih stavova prema osobama romskog podrijetla u Europi(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. lipnja 2020. o prosvjedima protiv rasizma nakon smrti Georgea Floyda(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o potrebi za posebnim sastavom Vijeća za rodnu ravnopravnost(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2022. o smanjenju prostora za djelovanje civilnog društva u Europi(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2022. o ulozi kulture, obrazovanja, medija i sporta u borbi protiv rasizma(13),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0254/2022),

A.  budući da se Unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, kako je utvrđeno člankom 2. UEU-a; budući da je pravo na jednako postupanje i nediskriminaciju temeljno pravo sadržano u Povelji te da se ono mora u potpunosti poštovati; budući da se pravom EU-a zabranjuju diskriminacija i uznemiravanje na temelju rasnog ili etničkog podrijetla;

B.  budući da je pojam „rase” društveni konstrukt; budući da prema mišljenju ECRI-ja uporaba pojma „rasizacija” može pomoći u razumijevanju procesa na kojima se temelje rasizam i rasna diskriminacija(14); budući da se rasiziranim skupinama pripisuju određena obilježja i osobine koje se prikazuju kao da su urođene svim članovima pojedine skupine, na temelju karakteristika kao što su boja kože, etničko ili nacionalno podrijetlo ili vjera, ili pak pretpostavljena pripadnost određenoj skupini;

C.  budući da je Akcijski plan EU-a za antirasizam 2020. – 2025. prvi politički instrument EU-a u kojem je priznata strukturna dimenzija rasizma, koji vuče povijesne korijene iz doba kolonijalizma, ropstva, prošlih progona i genocida; budući da su ti korijeni u nekim državama članicama čvršći i imaju veći utjecaj nego u drugima; budući da na strukturni rasizam mogu utjecati i drugi čimbenici; budući da je taj akcijski plan prvi i važan korak u borbi protiv rasizma i rasne diskriminacije u EU-u, ali da ne sadrži dostatne mehanizme za praćenje, ambiciozna mjerila i jasne ciljeve;

D.  budući da se u Akcijskom planu EU-a za antirasizam strukturni rasizam navodi kao diskriminirajuće ponašanje koje može biti utkano u socijalne, financijske i političke institucije, što utječe na različite razine moći i donošenje politika; budući da se strukturna diskriminacija može smatrati preprekom zbog koje skupine ili pojedinci ne mogu ostvariti ista prava i mogućnosti koji su dostupni većini stanovništva;

E.  budući da su prijavljeni slučajevi kriminalizacije i institucionalnog nasilja nad rasiziranim skupinama i civilnim društvom; budući da bi se taj problem trebao rješavati u borbi protiv strukturnog rasizma, u svim akcijskim planovima za borbu protiv rasizma te u sigurnosnim i migracijskim politikama(15);

F.  budući da su, kako navodi FRA, rasna diskriminacija i uznemiravanje i dalje uobičajena pojava u EU-u(16); budući da se u izvješćima FRA-e navode visoke razine diskriminacije i rasizma, na osnovi etničkog ili imigrantskog podrijetla, prema rasiziranim skupinama kao što su romsko stanovništvo(17) i osobe sjevernoafričkog ili supsaharskog afričkog podrijetla(18), kao i prema muslimanima(19) i židovima(20); budući da su rasistički, ksenofobni i homofobni/transfobni pokreti i ekstremističke ideologije, posebno zagovaranje stavova ekstremne desnice, u porastu i da i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju demokratskim društvima u EU-u i sigurnosti rasiziranih skupina;

G.  budući da Vijeće od 2008. blokira donošenje direktive o suzbijanju diskriminacije;

H.  budući da se strukturni i institucionalizirani rasizam odražava i u socioekonomskoj nejednakosti i siromaštvu te da su ti čimbenici međusobno povezani i da se međusobno ojačavaju; budući da diskriminacija i rasizam ugrožavaju ljudsko dostojanstvo, životne prilike, blagostanje, dobrobit, a često i sigurnost; budući da se rasne i etničke manjine u EU-u suočavaju sa segregacijom u određenim područjima svakodnevnog života, uključujući stanovanje, zdravstvenu skrb, zapošljavanje, obrazovanje i pravosudne sustave; budući da mnogi pripadnici rasnih i etničkih manjina u EU-u nemaju odgovarajući pristup osnovnim potrepštinama kao što su pitka voda, sanitarni uvjeti i električna energija, što može biti dodatno pogoršano klimatskim promjenama, te budući da se to odražava na tržištu rada, gdje su rasizirane osobe prekomjerno zastupljene u udjelu nezaposlenih te na nesigurnim i nekvalitetnim radnim mjestima poput onih u ekonomiji honorarnih poslova; budući da se rasne nejednakosti ne mogu riješiti bez velikih ulaganja u borbu protiv siromaštva;

I.  budući da je horizontalni intersekcijski pristup politikama i mjerama EU-a, kako je definiran u strategijama za rodnu ravnopravnost i ravnopravnost LGBTQI osoba, ključan za rješavanje problema rasne diskriminacije; budući da se manjinske skupine, uključujući, ali ne ograničavajući se na romsko stanovništvo, muslimane, židove, osobe afričkog i azijskog podrijetla te pripadnike naroda Sami, suočavaju s višestrukim oblicima diskriminacije;

J.  budući da iz nekoliko slučajeva dvostrukih standarda i diskriminacije na granicama EU-a na temelju boje kože, među ostalim i protiv nekih osoba koje su bježale od rata u Ukrajini, vidljivo da je potrebno osigurati jednako postupanje prema svima na granicama Unije;

K.  budući da su žene u nesigurnom položaju, a posebno rasizirane žene, znatno prekomjerno zastupljene među osobama koje se bave prostitucijom, što je istodobno i posljedica seksizma i rasizma te ih perpetuira;

L.  budući da žrtve rasne diskriminacije nailaze na prepreke u pristupu pravosuđu; budući da tijela za ravnopravnost u brojnim državama članicama nemaju dovoljno ljudskih i financijskih resursa i/ili potrebnu neovisnost za premošćivanje tog jaza, među ostalim zbog nedostatka političke volje; budući da je okvir EU-a za borbu protiv diskriminacije neravnomjerno prenesen u zakonodavstvo država članica, čime se ograničava učinkovitost tijelâ za ravnopravnost;

M.  budući da je diljem EU-a prijavljeno nekoliko slučajeva rasizma, strukturne diskriminacije, uznemiravanja, nasilja te rasnog i etničkog profiliranja koje su počinili policija, službenici kaznenog progona te suci i odvjetnici u kaznenopravnim sustavima(21); budući da su u pravosudnim sustavima većine država članica prisutne strukturne predrasude prema rasiziranim skupinama(22); budući da se policijsko nasilje i nerazmjerna upotreba sile u okviru kaznenog progona nikada ne bi smjeli tolerirati; budući da su odgovornost i neovisan nadzor ključni za rješavanje institucionalnog rasizma u okviru kaznenog progona; budući da nedostaci u pogledu vladavine prava u kaznenopravnim sustavima pogoršavaju tu situaciju;

N.  budući da se Romkinje, rasizirane žene i migrantice, uključujući žene s invaliditetom, u EU-u suočavaju s intersekcijskim nejednakostima i diskriminacijom; budući da se mnoge također suočavaju sa strukturnim nasiljem i narušavanjem svojeg integriteta i tjelesne autonomije te su bile žrtve prisilne sterilizacije, kontracepcije i pobačaja, što su štetne prakse i oblici rodno uvjetovanog nasilja koji se temelje na eugeničkim uvjerenjima;

O.  budući da se sustavi umjetne inteligencije već upotrebljavaju za izradu predviđanja, profila i procjena rizika koji utječu na ljudske živote; budući da nove tehnologije i digitalna tranzicija mogu donijeti nove izazove za rasnu jednakost i nediskriminaciju preslikavanjem društvenih pristranosti i strukturnih nejednakosti, ali mogu i postati učinkovit alat u borbi protiv rasizma i strukturne diskriminacije;

P.  budući da se načinom na koji se ljudi prikazuju u medijima, bez obzira na njihovo rasno, vjersko ili etničko podrijetlo, mogu povećati negativni stereotipi s rasnim konotacijama;

Q.  budući da organizacije civilnog društva imaju ključnu ulogu u očuvanju i provedbi vrijednosti i temeljnih prava EU-a te u provedbi njegovih politika i strategija; budući da je diljem EU-a došlo do degradacije prostora za građansko djelovanje te da se mnoge organizacije civilnog društva bore za opstanak i imaju problema s financiranjem;

R.  budući da većina država članica nije u dovoljnoj mjeri primijenila Direktivu o rasnoj jednakosti; budući da Direktivom nisu obuhvaćeni svi oblici i osnove diskriminacije, kao što su intersekcijska i strukturna diskriminacija, te da bi je stoga trebalo ažurirati kako bi se uzela u obzir nova kretanja kao što su umjetna inteligencija i algoritamsko donošenje odluka, osobito mogući rizik od preslikavanja rasnih pristranosti; budući da neke države članice nisu u potpunosti ili pravilno prenijele Okvirnu odluku Vijeća o rasizmu i ksenofobiji; budući da bi to Komisija trebala pratiti i osigurati da države članice poštuju zakonodavstvo EU-a za suzbijanje diskriminacije;

S.  budući da institucije EU-a moraju poduzeti konkretne korake kako bi osigurale održive promjene s ciljem stvaranja potpuno uključivog radnog okruženja punog poštovanja; budući da je diskriminacija često višedimenzionalna i da samo intersekcijski pristup može dovesti do održivih promjena kojima se mogu nadvladati rasističke politike i prakse duboko ukorijenjene u naše društvo; budući da su pojedinci iz rasiziranih skupina i skupina u ranjivom položaju koji su izloženi intersekcijskim oblicima diskriminacije nedovoljno zastupljeni na položajima na kojima se donose odluke;

T.  budući da rasna diskriminacija može stvoriti dodatnu razinu ranjivosti za rasizirane žrtve rodno uvjetovanog nasilja te može otežati njihov pristup potpori, resursima i zdravstvenoj skrbi koji su im potrebni;

U.  budući da organizacije koje se financiraju sredstvima EU-a ne bi trebale promicati ksenofobna ili rasistička stajališta;

V.  budući da su govor mržnje i zločini iz mržnje neki od najtežih oblika rasizma i ksenofobije; budući da se u Europi bilježi stalan porast govora mržnje i zločina iz mržnje; budući da je pandemija bolesti COVID-19 jedan od čimbenika koji doprinose tom porastu(23); budući da govor mržnje može dovesti do zločina iz mržnje; budući da prema podacima FRA-e čak do devet od deset zločina iz mržnje i napada motiviranih mržnjom u EU-u nije prijavljeno i stoga nije sankcionirano(24);

1.  naglašava da Unija hitno treba razviti i primijeniti čvrst, uključiv, sveobuhvatan i višestran pristup za učinkovitu borbu protiv svih oblika rasizma i diskriminacije, uključujući strukturni i institucionalni rasizam, na svim osnovama i u svim područjima u EU-u; ustraje u tome da Unija i njezine institucije moraju poslužiti kao primjer u toj borbi;

2.  traži veće i kontinuirano političko vodstvo na najvišoj razini u toj borbi, među ostalim s pomoću čvrstih i brzih reakcija na govor mržnje i zločine iz mržnje, te osobno sudjelovanje na sastancima na vrhu o borbi protiv rasizma;

3.  poziva Komisiju da nastavi ocjenjivati provedbu postojećeg pravnog okvira EU-a za borbu protiv diskriminacije, rasizma, ksenofobije, govora mržnje i zločina iz mržnje te drugih vrsta netolerancije kako bi se utvrdilo na koji se način prema potrebi može poboljšati te da sudjeluje u redovitom dijalogu i razmjeni najboljih praksi s državama članicama, lokalnim i regionalnim vlastima, rasiziranim skupinama i drugim relevantnim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva; poziva Komisiju da u slučaju da države članice prekrše pravo EU-a poduzme konkretne korake, uključujući postupke zbog povrede prava;

4.  poziva Komisiju da u politički rad na svim razinama upravljanja u EU-u uključi pitanja jednakosti i rasne pravde, među ostalim financiranjem projekata na razini država članica te na regionalnoj i lokalnoj razini; u tom pogledu poziva Komisiju da uvede politiku nulte tolerancije prema potpori EU-a projektima, unutar ili izvan EU-a, kojima se izravno ili neizravno promiču ksenofobna ili rasistička stajališta; podsjeća da Financijska uredba EU-a(25) i Uredba o zajedničkim odredbama za programe koje financira EU(26) u okviru trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira sadržavaju nekoliko odredbi o suzbijanju diskriminacije, posebno u vezi s rasnim ili etničkim podrijetlom, vjerom ili uvjerenjem; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za pravilnu primjenu tih odredbi;

5.  podsjeća na svoj dugogodišnji poziv na donošenje horizontalne direktive o suzbijanju diskriminacije koja je blokirana u Vijeću od 2008.; poziva Vijeće da osnuje sastav Vijeća za rodnu ravnopravnost i jednakost kako bi se olakšale rasprave na visokoj razini o tim pitanjima, uključujući strukturnu i intersekcijsku diskriminaciju, na redovitom i stalnom forumu te kako bi se osiguralo uključivanje antirasizma i rodno osviještene politike u sve politike; poziva Komisiju da ažurira Prijedlog direktive EU-a o jednakom postupanju na temelju stajališta Parlamenta tako da se u njega uključi i pitanje intersekcijske diskriminacije te izričito zabrani diskriminacija na temelju bilo koje kombinacije osnova navedenih u Povelji;

6.  poziva države članice da osiguraju potpunu provedbu i učinkovito praćenje Direktive o rasnoj jednakosti i Direktive o jednakosti pri zapošljavanju; oštro osuđuje činjenicu da se rasne, etničke, vjerske i jezične manjine te migranti, uključujući LGBTQI osobe, suočavaju sa strukturnim rasizmom, diskriminacijom, zločinima iz mržnje i govorom mržnje, trajnim socioekonomskim nejednakostima u područjima kao što su, među ostalim, stanovanje, zdravstvena skrb, zapošljavanje, obrazovanje i druge osnovne usluge kao što su usluge skrbi za mentalno zdravlje i seksualno i reproduktivno zdravlje, te doživljavaju veće poteškoće u pristupanju pravosudnom sustavu, što treba prepoznati kao veliku prepreku potpunom uživanju temeljnih prava i ključnu prepreku uključivanju u društvo i jednakosti, što dovodi do siromaštva i socijalne isključenosti;

7.  žali zbog toga što 14 godina nakon donošenja Okvirne odluke o rasizmu i ksenofobiji nekoliko država članica još nije u potpunosti i pravilno prenijelo njezine odredbe u nacionalno pravo; poziva države članice da kriminaliziraju zločin iz mržnje i govor mržnje na osnovi rasizma te poduzmu potrebne mjere kako bi osigurale da se rasistički i ksenofobni motivi smatraju otegotnim okolnostima ili pak da sudovi takvu motivaciju uzmu u obzir pri određivanju kazni; osim toga, poziva države članice da uvedu relevantne standarde i mjere u vezi sa zaštitom svjedoka i žrtava zločina iz mržnje prije, tijekom i nakon kaznenih istraga i postupaka, u skladu s Direktivom o pravima žrtava, te da razmjenjuju najbolje prakse o mjerama koje su se pokazale učinkovitima u poticanju prijavljivanja zločina, kao što su namjenske telefonske linije i sigurni prostori; žali zbog činjenice da u EU-u i dalje postoje slučajevi u kojima službenici kaznenog progona ne shvaćaju ozbiljno prijave rasno motiviranih zločina i poziva na odgovarajuću istragu svih slučajeva(27); ističe važnost specijaliziranog osposobljavanja u području borbe protiv rasizma, diskriminacije i zločina iz mržnje za službenike kaznenog progona i pravosudna tijela, posebno kako bi se incidenti pravilno utvrdili i evidentirali;

8.  duboko je zabrinut zbog slučajeva policijskog nasilja nad rasiziranim osobama u nekoliko država članica; poziva države članice da se pobrinu za to da pojedinci imaju pristup neovisnim i funkcionalnim mehanizmima za podnošenje pritužbi protiv policije koji će moći pokrenuti istrage o slučajevima policijskog nasilja, zlouporabe položaja i zlostavljanja te da zaštite prava pojedinaca na dokumentiranje tih slučajeva;

9.  pozdravlja komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2021. naslovljenu „Uključivija Europa koja štiti: proširenje popisa područja kriminaliteta u EU-u na govor mržnje i zločine iz mržnje” (COM(2021)0777); poziva Vijeće da brzo postigne dogovor o donošenju te odluke; pozdravlja odredbe Akta o digitalnim uslugama (COM(2020)0825) kojim se osigurava da je ono što je nezakonito izvan interneta nezakonito i na njemu, što bi trebalo doprinijeti borbi protiv nezakonitog govora mržnje na internetu; poziva države članice da primjenjuju ključna vodeća načela za poticanje prijavljivanja zločina iz mržnje koja je u ožujku 2021. izradila Radna skupina EU-a za evidentiranje zločina iz mržnje, prikupljanje podataka i poticanje prijavljivanja; potiče razmjene najboljih praksi među relevantnim tijelima, među ostalim u pogledu alternativnih kazni kao što su rad za opće dobro ili obvezno obrazovanje;

10.  uviđa da bi umjetna inteligencija mogla pomoći u utvrđivanju i smanjenju utjecaja ljudske pristranosti i da bi se softver umjetne inteligencije mogao primijeniti na skupove podataka radi mapiranja skupina koje se suočavaju s diskriminacijom; međutim, zabrinut je zbog opasnosti da bi umjetna inteligencija mogla ojačati postojeću diskriminaciju i pogoršati postojeće nejednakosti i socijalnu isključenost; naglašava važnost upotrebe visokokvalitetnih podataka u razvoju algoritama jer se standard sustava umjetne inteligencije oslanja na podatke koji se koriste za njihovo osposobljavanje; naglašava da je važno riješiti potencijalne rizike i osigurati da su uspostavljene potrebne zaštitne mjere za temeljna prava i slobode ispitanika u pogledu upotrebe alata umjetne inteligencije, posebno kada ih upotrebljavaju tijela kaznenog progona, i osigurati da se sustavi umjetne inteligencije vode načelima transparentnosti, objašnjivosti, pravednosti i odgovornosti, kao i da se provode neovisne revizije kako bi se spriječilo da ti sustavi pogoršaju diskriminaciju, rasizam, isključenost i siromaštvo;

11.  zahtijeva od država članica da stanu na kraj svim oblicima rasnog i etničkog profiliranja; poziva države članice i Agenciju EU-a za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva da organiziraju više treninga o tome kako izbjeći nezakonito profiliranje u kontekstu kaznenog progona te o tome kako doprinijeti razumijevanju i uklanjanju pristranosti; podsjeća da je u skladu s pravom Unije profiliranje koje dovodi do diskriminacije fizičkih osoba na temelju osobnih podataka koji su po svojoj prirodi posebno osjetljivi u odnosu na temeljna prava i slobode zabranjeno kako je utvrđeno u Direktivi (EU) 2016/680(28) i Uredbi (EU) 2016/679(29);

12.  uviđa da su rasizirane skupine nerazmjerno zastupljene u slojevima europskog stanovništva s nižim prihodima i poziva države članice i Komisiju da se posvete rješavanju problema konkretnih potreba tih skupina u područjima kao što su obrazovanje, stanovanje, zdravstvo, zapošljavanje, policijski nadzor, socijalne usluge, pravosudni sustav te političko sudjelovanje i zastupljenost; potiče države članice da u potpunosti iskoriste jamstvo za djecu, među ostalim kako bi se suočile sa strukturnim rasizmom prema rasiziranoj djeci i izradile posebne nacionalne programe usmjerene na prekidanje ciklusa siromaštva koji uvelike pogađa tu djecu;

13.  pozdravlja reakciju EU-a na izbjeglice iz Ukrajine i aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti(30); zabrinut je zbog izvješća o diskriminirajućim i rasističkim incidentima na granicama koji su usmjereni prema osobama druge boje kože i manjinama, kao što je romsko stanovništvo, te podsjeća države članice da svaka osoba ima pravo na traženje azila i na to da se s njom postupa s poštovanjem u skladu s međunarodnim pravom(31); ponavlja da migracijske kontrole i nadzor državnih granica ne mogu imati prednost pred sigurnošću, pravima i životima pojedinaca te poziva Komisiju da uključi dimenziju rasne ravnopravnosti u pravni i politički okvir EU-a u području migracija;

14.  žali zbog toga što su romske zajednice i dalje jedna od najdiskriminiranijih i najranjivijih skupina u EU-u; poziva države članice da provedu Preporuku Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma usvojenu 12. ožujka 2021., kao i Strateški okvir EU-a za jednakost, uključivanje i sudjelovanje Roma te da u potpunosti iskoriste dostupna financijska sredstva; poziva države članice da službeno priznaju antiromizam kao poseban oblik rasizma usmjeren protiv romskog stanovništva;

15.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere protiv zabrinjavajućeg porasta antisemitizma u EU-u; napominje da se udio židovskog stanovništva u EU-u posljednjih godina smanjio i da je u posljednjih pet godina 38 % židova razmišljalo o napuštanju EU-a zbog zabrinutosti u pogledu njihove sigurnosti i zaštite(32);

16.  osuđuje prakse kao što su sakaćenje ženskih spolnih organa, bračno zatočeništvo i „zločini iz časti” koji posebno pogađaju žene te poziva na to da se počinitelji takvih praksi privedu pravdi; poziva na podizanje osviještenosti o takvim štetnim praksama i zagovaranje njihova iskorjenjivanja u EU-u, i na nacionalnoj razini i na razini Unije;

17.  ističe da se mnoge žene afričkog podrijetla i druge rasizirane žene suočavaju s međugeneracijskim siromaštvom i isključenošću te se dosljedno ubrajaju u skupine s najograničenijim pristupom zdravstvenim uslugama, koje su diskriminirane pri pristupu uslugama povezanim s porodom, majčinstvom i djecom(33);

18.  poziva države članice da osiguraju da su zdravstvene službe pripremljene za rješavanje specifičnih zdravstvenih pitanja koja bi mogla posebno utjecati na osobe afričkog, bliskoistočnog, latinskoameričkog i azijskog podrijetla, među ostalim pružanjem potrebnog osposobljavanja i odgovarajućim ažuriranjem kurikuluma za medicinsko obrazovanje;

19.  poziva Komisiju i države članice da donesu posebne mjere za borbu protiv rodnih stereotipa i iskorjenjivanje diskriminacije i nejednakosti, kao i za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja nad rasiziranim ženama, među ostalim donošenjem predložene Direktive o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (COM(2022)0105), dodavanjem rodno uvjetovanog nasilja na popis kaznenih djela u EU-u i kriminalizacijom prisilne sterilizacije i prisilnog pobačaja te pružanjem pravnih lijekova, potpore i odštete žrtvama;

20.  ističe ulogu obrazovanja, kulture i sporta u borbi protiv rasnih i etničkih stereotipa te u promicanju jednakosti i socijalne uključenosti; smatra da bi se države članice trebale boriti protiv rasizma i diskriminacije od ranih stadija te uvrstiti uključivo obrazovanje u sve službene nacionalne kurikulume; insistira na tome da je važno priznati povijesne korijene rasizma i antisemitizma i podučavati o njima, među ostalim kako bi se potaknulo bolje razumijevanja migracija u sadašnjosti; zabrinut je zbog utjecaja rasizma i diskriminacije na fizičko i mentalno zdravlje djece i adolescenata imigrantskog podrijetla i ostalih rasiziranih osoba, što otežava njihovu integraciju u društvo; ustraje u tome da te pristranosti imaju dugoročan učinak i kasnije u odrasloj dobi; oštro osuđuje sve vrste rasne i etničke segregacije u školama, koja je i dalje prisutna u EU-u i ima nerazmjeran učinak na djecu koja pripadaju rasnim i etničkim manjinama; upozorava da takve prakse dovode do marginalizacije, perpetuiraju strukturnu diskriminaciju i otežavaju jednak pristup kvaliteti života; poziva Komisiju i države članice da uvedu ili ojačaju uključive politike za sprečavanje socijalne isključenosti, kao i da poduzmu konkretne mjere za potporu djeci koja pripadaju rasnim i etničkim manjinama;

21.  apelira na institucije EU-a da prionu na rješavanje problema intersekcijske diskriminacije u antidiskriminacijskom zakonodavstvu i politikama EU-a i da promiču okvir EU-a u tom području, u bliskoj suradnji s državama članicama i predmetnim skupinama;

22.  naglašava da je potrebno osigurati da sve skupine na koje utječe intersekcijska diskriminacija, a posebno manjine, smisleno sudjeluju u oblikovanju politika na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini;

23.  poziva sve države članice EU-a da prikupljaju usporedive i pouzdane raščlanjene podatke o ravnopravnosti kako bi se u potpunosti razumjela i dokumentirala diskriminacija, analizirali socijalni problemi i na cjelovit način borilo protiv nejednakosti, na temelju dobrovoljnog sudjelovanja, samoidentifikacije i informiranog pristanka, uz zaštitu anonimnosti i povjerljivosti, osiguravanje sudjelovanja zajednice u definiranju kategorija, analiziranju i evaluaciji, te poštovanje ključnih načela zakonodavstva EU-a o zaštiti podataka, kao i temeljnih prava i nacionalnog zakonodavstva; poziva Komisiju da s državama članicama nastavi razvijati zajedničku metodologiju u tom području kako bi se osigurala usporedivost, točnost i pouzdanost prikupljenih podataka; podržava rad agencije FRA na analizi tih podataka i pozdravlja daljnji razvoj u tom području, u skladu s njezinim novim mandatom te preko strukturirane i bliske suradnje s agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove te s pogođenim skupinama;

24.  apelira na sve države članice da do kraja 2022. donesu nacionalne akcijske planove protiv rasizma i diskriminacije kojima se uzimaju u obzir povijesni korijeni rasizma te se gradi kultura sjećanja, kako je predviđeno Akcijskim planom EU-a za antirasizam; poziva Komisiju da poveća transparentnost i sudjelovanje rasiziranih skupina u radu podskupine za nacionalne akcijske planove protiv rasizma, među ostalim pružanjem informacija o nacionalnim kontaktnim točkama; ističe potrebu za nastavkom Akcijskog plana EU-a za antirasizam nakon 2025. i njegov razvoj u punopravnu strategiju EU-a te potiče Komisiju da se pobrine za kontinuitet rada na tome prije kraja svojeg aktualnog mandata;

25.  naglašava potrebu za mehanizmom praćenja i odgovornosti kako bi se osigurala učinkovita primjena i izvršavanje zakonodavstva i politika EU-a u području borbe protiv rasizma i diskriminacije te podsjeća na važnost sudjelovanja organizacija civilnog društva u tom procesu; poziva na donošenje preporuke Vijeća o nacionalnim akcijskim planovima protiv rasizma i diskriminacije kako bi se ojačao mehanizam praćenja zajedničkih vodećih načela i naknadnih pokazatelja napretka te predanost njima;

26.  podsjeća na svoju potporu organizacijama civilnog društva, posebno u području antirasizma, borbe protiv diskriminacije i promicanja tolerancije; ustraje u tome da se borcima za ljudska prava u području antirasizma mora pružiti zaštita i potpora za njihov rad; podsjeća da je organizacijama civilnog društva potrebno osigurati namjenska i dostatna financijska sredstva; nadalje ističe važnost redovitog i strukturiranog dijaloga s organizacijama civilnog društva koje rade na rasnoj pravdi i jednakosti na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini; apelira na Komisiju i države članice da uz sudjelovanje organizacija civilnog društva i pogođenih skupina osmisle i provedu javne informativne kampanje s ciljem suzbijanja predrasuda i pristranosti koje prevladavaju u općoj populaciji; poziva na relevantnije mogućnosti financiranja u okviru programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti u području borbe protiv diskriminacije; poziva Komisiju da osigura formalno uključivanje Stalnog foruma organizacija civilnog društva za borbu protiv rasizma u izradu relevantnih politika i zakonodavstva; izražava žaljenje zbog različitih oblika napada (uključujući govor mržnje, represivne režime oporezivanja, strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja i napade na urede ili osobe koje u njima rade) na organizacije civilnog društva koje pružaju potporu građanima i stručno znanje tvorcima politika u tom području;

27.  naglašava važnost zastupljenosti i raznolikosti kao alata za razvoj uključivih društava; podsjeća na to da mediji imaju odgovornost odražavati društva u svoj njihovoj raznolikosti i žali zbog trenutačnog nedostatka raznolikosti na svim razinama; osuđuje rasističku retoriku određenih medijskih kuća koje stigmatiziraju rasizirane zajednice; nadalje, ističe važnost rodno uravnoteženog sudjelovanja, kao i sudjelovanja rasiziranih osoba u medijima kako bi se osigurala odgovarajuća zastupljenost i pružili pozitivni uzori za djecu iz rasiziranih skupina;

28.  naglašava ključne učinke koje kampanje i inicijative za medijsku pismenost mogu imati u smislu ublažavanja posljedica diskursa kojim se potiče rasna diskriminacija, a koji se širi dezinformacijama; poziva Komisiju i države članice da stave veći naglasak na razvoj kritičkog razmišljanja, medijske pismenosti i digitalnih vještina u borbi protiv rasizma i diskriminacije; poziva države članice da razotkriju i analiziraju aktivnosti i izvore financiranja ekstremističkih skupina u EU-u koje šire mržnju, uključujući one koje su usko povezane s Rusijom i koriste se za destabilizaciju EU-a i potkopavanje njegova jedinstva, te da poduzmu daljnje korake u borbi protiv aktivnosti tih organizacija u EU-u;

29.  pozdravlja inicijativu Komisije o minimalnim standardima za tijela za ravnopravnost, čiji je cilj osigurati jednaku zaštitu od diskriminacije diljem EU-a te potiče Komisiju da u tom pogledu predstavi ambiciozan prijedlog; poziva Komisiju da donese konkretne zakonodavne mjere za jačanje uloge i neovisnosti tijelâ za ravnopravnost u državama članicama te da se pobrine za to da su im osigurana dostatna financijska sredstva za izvršavanje njihovih zadaća, posebno kad je riječ o boljem prikupljanju podataka s ciljem mapiranja diskriminacije i nejednakosti diljem EU-a; apelira na države članice da osiguraju da mandat svih tijela za ravnopravnost obuhvaća sve oblike diskriminacije, uključujući viktimizaciju i govor mržnje;

30.  žali zbog činjenice da je rasizam i dalje prisutan u društvu EU-a; poziva institucije EU-a da se uhvate u koštac s rasizmom i da riješe problem podzastupljenosti rasiziranih skupina i drugih skupina izloženih diskriminaciji u strukturama europskih institucija, a posebno na položajima na kojima se donose odluke, te da hitno donesu strategiju za raznolikost radne snage i inkluziju; ističe da bi osobe trebalo zapošljavati na temelju njihovih zasluga, kvalifikacija i vještina; podsjeća da je u skladu s člankom 10. Poslovnika Europskog parlamenta govor mržnje zabranjen, uz klevetnički jezik i poticanje na diskriminaciju, te poziva svoju predsjednicu i predsjednike odbora da propisno provedu ta pravila i osiguraju odgovarajuće istrage i praćenje slučajeva u kojima se utvrdi da je to pravilo prekršeno;

31.  u tom pogledu pozdravlja donošenje strategije Parlamenta za raznolikost i plana za razdoblje 2022. – 2024.; ističe da su klubovi zastupnika također odgovorni za provedbu te strategije u svojim strategijama u području ljudskih resursa;

32.  pozdravlja Komisijino imenovanje prvog koordinatora za borbu protiv rasizma 2021. i stalno ponovno imenovanje koordinatora za suzbijanje antisemitizma i njegovanje židovskog načina života od 2015.; poziva Komisiju da brzo imenuje koordinatora za borbu protiv mržnje prema muslimanima; žali zbog toga što je to mjesto nepopunjeno još od srpnja 2021.; podsjeća da bi ti položaji trebali biti trajni te da bi stoga koordinatore trebalo zadržati i financijski podupirati; ističe središnju ulogu koordinatora za borbu protiv rasizma i Radne skupine EU-a na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i ostalih oblika netolerancije u uključivanju rasne ravnopravnosti u sve politike EU-a;

33.  zabrinut je zbog stalnog širenja rasističkih i ksenofobnih teorija zavjere, kojima se potiče na mržnju i nasilje, uključujući i zločine iz mržnje diljem svijeta; zabrinut je zbog toga što su takve teorije, kao što je takozvana „teorija velike zamjene”, prisutne u političkim govorima niza političkih ličnosti ekstremne desnice u državama članicama te ističe da to predstavlja prijetnju temeljnim i zajedničkim vrijednostima Unije;

34.  podsjeća na svoje stajalište o godišnjem izvješću Komisije o vladavini prava, a posebno na svoj poziv da se u njega uključi poseban odjeljak o organizacijama civilnog društva i obuhvate temeljna prava, uključujući nediskriminaciju na osnovi rase, boje kože ili etničkog podrijetla; osim toga, poziva na iznošenje sažetka provedbe Akcijskog plana EU-a za antirasizam u poglavljima izvješća o pojedinim zemljama;

35.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 180, 19.7.2000., str. 22. (2) SL L 303, 2.12.2000., str. 16. (3) SL L 328, 6.12.2008., str. 55. (4) SL L 315, 14.11.2012., str. 57. (5) SL L 156, 5.5.2021., str. 1. (6) SL C 93, 19.3.2021., str. 1. (7) https://rm.coe.int/prems-126920-gbr-2530-cdadi-covid-19-web-a5-final-2774-9087-5906-1/1680a124aa (8) SL C 108, 26.3.2021., str. 2. (9) SL C 385, 22.9.2021., str. 104. (10) SL C 362, 8.9.2021., str. 63. (11) SL C 445, 29.10.2021., str. 150. (12) SL C 347, 9.9.2022., str. 2. (13) SL C 347, 9.9.2022., str. 15. (14) ECRI, Opinion on the concept of ‘racialisation’ (Mišljenje o konceptu „rasizacije”), 8. prosinca 2021. (15) Europski parlament, studija za odbor LIBE, Protection against racism, xenophobia and racial discrimination, and the EU Anti-racism Action Plan (Zaštita od rasizma, ksenofobije i rasne diskriminacije te Akcijski plan EU-a za antirasizam), svibanj 2022. (16) FRA, Fundamental Rights Report 2022 (Izvješće o temeljnim pravima za 2022.), 8. lipnja 2022., str. 84. (17) Pojam „romsko stanovništvo” obuhvaća različite skupine, uključujući Rome, Kale, Manuše, Aškale, Putnike, Lovare, Rissende, Bajaše, Domare, Kalderaše, Romaničele i Sinte. (18) FRA, Second European Union Minorities and Discrimination Survey – Main results (Drugo istraživanje o manjinama i diskriminaciji u Europskoj uniji – glavni nalazi), 6. prosinca 2017. (19) FRA, Second European Union Minorities and Discrimination Survey Muslims – Selected findings (Drugo istraživanje o manjinama i diskriminaciji u Europskoj uniji, Muslimani – odabrani nalazi), 21. rujna 2017. (20) FRA, Experiences and perceptions of antisemitism - Second survey on discrimination and hate crime against Jews in the EU (Iskustva i percepcije antisemitizma – Drugo istraživanje o diskriminaciji i zločinima iz mržnje protiv židova u EU-u), 10. prosinca 2018. (21) Europski centar za prava Roma, Justice Denied: Roma in the criminal justice system (Uskraćen pristup pravosuđu: Romi u kaznenopravnom sustavu), 2. ožujka 2022. (22) Europska mreža protiv rasizma, 2014–2018 ENAR Shadow Report on racist crime and institutional racism in Europe (Izvješće u sjeni za razdoblje 2014. – 2018. o kaznenim djelima motiviranima rasizmom i institucionalnom rasizmu u Europi, koje je objavio ENAR), 11. rujna 2019. (23) FRA, Fundamental Rights Report 2022 (Izvješće o temeljnim pravima za 2022.), 8. lipnja 2022., str. 84. (24) FRA, Encouraging hate crime reporting – The role of enforcement and other authorities (Poticanje prijavljivanja zločina iz mržnje – Uloga tijela kaznenog progona i drugih tijela), 2021. (25) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije. SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (26) Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike. SL L 231, 30.6.2021., str. 159. (27) ENAR, Justice Gap: Racism pervasive in criminal justice systems across Europe (Jaz u pravosuđu: Rasizam prevladava u kaznenopravnim sustavima diljem Europe), 12. rujna 2019. (28) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP. SL L 119, 4.5.2016., str. 89. (29) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka). SL L 119, 4.5.2016., str. 1. (30) Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba. SL L 212, 7.8.2001., str. 12. (31) FRA, The war in Ukraine – Fundamental rights implications within the EU (Rat u Ukrajini – Posljedice za temeljna prava u EU-u), 19. svibnja 2022., i FRA, EU-Ukrainian border checkpoints: First field observations (Granični prijelazi između EU-a i Ukrajine: Prva terenska opažanja), 23. ožujka 2022. (32) FRA opinions - Experiences and perceptions of antisemitism (Mišljenja FRA-e – Iskustva i percepcija antisemitizma). (33) Equinox, Towards Gender Justice – Rethinking EU Gender Equality Policy from an Intersectional Perspective (Prema rodnoj pravdi – Promišljanje politike EU-a za rodnu ravnopravnost iz intersekcijske perspektive), svibanj 2021.