Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjenama Direktiva 2001/20/EZ i 2001/83/EZ u pogledu odstupanja od određenih obveza u vezi s određenim lijekovima za humanu uporabu koji se stavljaju u promet u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom te u Cipru, Irskoj i Malti (COM(2021)0997 – C9-0475/2021 – 2021/0431(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0997),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9‑0475/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 24. veljače 2022.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća dopisom od 30. ožujka 2022. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 163. Poslovnika,

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

4.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 7. travnja 2022. radi donošenja Direktive (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni direktiva 2001/20/EZ i 2001/83/EZ u pogledu odstupanja od određenih obveza u vezi s određenim lijekovima za humanu primjenu koji se stavljaju na raspolaganje u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom te u Cipru, Irskoj i Malti

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2022/642.).

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o opskrbi Cipra, Irske i Malte lijekovima

Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije donijelo je posebne izazove onim državama članicama (Cipar, Irska i Malta) koje su se godinama opskrbljivale lijekovima iz ili preko dijelova Ujedinjene Kraljevine.

Komisija prepoznaje napredak koji su Cipar, Irska i Malta te sektorski subjekti ostvarili u uvođenju potrebnih izmjena za olakšavanje kontinuirane opskrbe lijekovima nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a.

Komisija naglašava da je radi dugoročne sigurnosti opskrbe lijekovima potrebno da sve uključene strane ulože još veće napore u poticanje prilagodbe lanaca opskrbe stanju nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine.

Komisija je spremna pridružiti se Cipru, Irskoj i Malti u njihovim nastojanjima da se u roku od tri godine postupno ukinu privremena odstupanja predviđena Uredbom (EU) 2022/641(2) i Direktivom (EU) 2022/642(3).

U tu će svrhu Komisija, u skladu s pravom Unije i potpuno poštujući raspodjelu nadležnosti između Unije i država članica u području lijekova za humanu primjenu, kontinuirano pratiti razvoj događaja u dotičnim državama članicama te će pomno pratiti nadležna tijela Cipra, Irske i Malte u njihovim nastojanjima da smanje ovisnost svojih domaćih tržišta o opskrbi lijekovima iz ili preko dijelova Ujedinjene Kraljevine osim Sjeverne Irske.

Komisija će pozvati nadležna tijela Cipra, Irske i Malte da joj redovito dostavljaju informacije o tim nastojanjima.

Uzimajući u obzir te informacije, Komisija će u roku od 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu Uredbe (EU) 2022/641 i Direktive (EU) 2022/642 u pisanom obliku izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku koji su Cipar, Irska i Malta ostvarili prema potpunom ukidanju odstupanja i o mjerama koje je Komisija poduzela da u tom smislu podrži nadležna tijela tih država članica.

Komisija će podsjetiti sektorske subjekte koji još nisu izmijenili svoje lance opskrbe da bi hitno trebali provesti potrebne prilagodbe kako bi se osigurao pristup lijekovima na manjim tržištima. U tom će kontekstu Komisija pratiti napredak koji su subjekti uključeni u opskrbu lijekovima u tim državama članicama ostvarili u pogledu svoje sposobnosti ispunjavanja zahtjeva prava Unije za koje su Uredbom (EU) 2022/641 i Direktivom (EU) 2022/642 predviđena privremena odstupanja.

Nadalje, osim tih nužnih mjera koje će se odmah poduzeti, Komisija će do kraja 2022. iznijeti prijedloge za preispitivanje zakonodavstva Unije o farmaceutskim proizvodima, kako je najavljeno u „Farmaceutskoj strategiji za Europu”(4). Tim će se prijedlozima nastojati ponuditi dugoročnija strukturna rješenja, posebno problema pristupa lijekovima, s posebnim naglaskom na poboljšanju sigurnosti opskrbe i smanjenju rizika od nestašica na manjim tržištima Unije.

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu. (2) Uredba (EU) 2022/641 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 536/2014 u pogledu odstupanja od određenih obveza u vezi s ispitivanim lijekovima koji se stavljaju na raspolaganje u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom te u Cipru, Irskoj i Malti (SL L 118, 20.4.2022., str. 1.). (3) Direktiva (EU) 2022/642 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2022. o izmjeni direktiva 2001/20/EZ i 2001/83/EZ u pogledu odstupanja od određenih obveza u vezi s određenim lijekovima za humanu primjenu koji se stavljaju na raspolaganje u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom te u Cipru, Irskoj i Malti (SL L 118, 20.4.2022., str. 4.). (4) Komunikacija Komisije „Farmaceutska strategija za Europu”, COM(2020)0761, 25.11.2020.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 536/2014 u pogledu odstupanja od određenih obveza u vezi s ispitivanim lijekovima koji su dostupni u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom te u Cipru, Irskoj i Malti (COM(2021)0998 – C9-0476/2021 – 2021/0432(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0998),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 114. i članak 168. stavak 4. točku (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0476/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 24. veljače 2022.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 30. ožujka 2022. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 163. Poslovnika,

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 7. travnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 536/2014 u pogledu odstupanja od određenih obveza u vezi s ispitivanim lijekovima koji se stavljaju na raspolaganje u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom te u Cipru, Irskoj i Malti

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/641.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o opskrbi Cipra, Irske i Malte lijekovima

Povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije donijelo je posebne izazove državama članicama (Cipar, Irska i Malta) koje su se godinama opskrbljivale lijekovima iz ili preko dijelova Ujedinjene Kraljevine.

Komisija prepoznaje napredak koji su Cipar, Irska i Malta te sektorski subjekti ostvarili u uvođenju potrebnih izmjena za olakšavanje kontinuirane opskrbe lijekovima nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a.

Komisija naglašava da je radi dugoročne sigurnosti opskrbe lijekovima potrebno da sve uključene strane ulože još veće napore u poticanje prilagodbe lanaca opskrbe stanju nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine.

Komisija je spremna pridružiti se Cipru, Irskoj i Malti u njihovim nastojanjima da se u roku od tri godine postupno ukinu privremena odstupanja predviđena Uredbom (EU) 2022/641(2) i Direktivom (EU) 2022/642(3).

U tu će svrhu Komisija, u skladu s pravom Unije i potpuno poštujući raspodjelu nadležnosti između Unije i država članica u području lijekova za humanu primjenu, kontinuirano pratiti razvoj događaja u dotičnim državama članicama te će pomno pratiti nadležna tijela Cipra, Irske i Malte u njihovim nastojanjima da smanje ovisnost svojih domaćih tržišta o opskrbi lijekovima iz ili preko dijelova Ujedinjene Kraljevine osim Sjeverne Irske.

Komisija će pozvati nadležna tijela Cipra, Irske i Malte da joj redovito dostavljaju informacije o tim nastojanjima.

Uzimajući u obzir te informacije, Komisija će u roku od 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu Uredbe (EU) 2022/641 i Direktive (EU) 2022/642 u pisanom obliku izvijestiti Europski parlament i Vijeće o napretku koji su Cipar, Irska i Malta ostvarili prema potpunom ukidanju odstupanja i o mjerama koje je Komisija poduzela da u tom smislu podrži nadležna tijela tih država članica.

Komisija će podsjetiti sektorske subjekte koji još nisu izmijenili svoje lance opskrbe da bi hitno trebali provesti potrebne prilagodbe kako bi se osigurao pristup lijekovima na manjim tržištima. U tom će kontekstu Komisija pratiti napredak koji su subjekti uključeni u opskrbu lijekovima u tim državama članicama ostvarili u pogledu svoje sposobnosti ispunjavanja zahtjeva prava Unije za koje su Uredbom (EU) 2022/641 i Direktivom (EU) 2022/642 predviđena privremena odstupanja.

Nadalje, osim tih nužnih mjera koje će se odmah poduzeti, Komisija će do kraja 2022. iznijeti prijedloge za preispitivanje zakonodavstva Unije o farmaceutskim proizvodima, kako je najavljeno u „Farmaceutskoj strategiji za Europu”(4). Tim će se prijedlozima nastojati ponuditi dugoročnija strukturna rješenja, posebno problema pristupa lijekovima, s posebnim naglaskom na poboljšanju sigurnosti opskrbe i smanjenju rizika od nestašica na manjim tržištima Unije.

(1) Još nije objavljeno u Službenom listu. (2) Uredba (EU) 2022/641 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 536/2014 u pogledu odstupanja od određenih obveza u vezi s ispitivanim lijekovima koji se stavljaju na raspolaganje u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom te u Cipru, Irskoj i Malti (SL L 118, 20.4.2022., str. 1.). (3) Direktiva (EU) 2022/642 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. travnja 2022. o izmjeni direktiva 2001/20/EZ i 2001/83/EZ u pogledu odstupanja od određenih obveza u vezi s određenim lijekovima za humanu primjenu koji se stavljaju na raspolaganje u Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom te u Cipru, Irskoj i Malti (SL L 118, 20.4.2022., str. 4.). (4) Komunikacija Komisije „Farmaceutska strategija za Europu”, COM(2020)0761 final, 25.11.2020.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o Prijedlogu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1303/2013 i Uredbe (EU) br. 223/2014 u pogledu povećanog predfinanciranja iz sredstava inicijative REACT-EU i uvođenja jediničnog troška (COM(2022)0145 – C9-0127/2022 – COM(2022)0162 – C9‑0136/2022 – 2022/0096(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2022)0145) kao i izmijenjeni prijedlog (COM(2022)0162),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 175. treći stavak i članak 177. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0127/2022, C9-0136/2022),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  nakon savjetovanja s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom,

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća dopisom od 6. travnja 2022. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 163. Poslovnika,

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 7. travnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 223/2014 u pogledu povećanog pretfinanciranja iz sredstava inicijative REACT-EU i uvođenja jediničnog troška

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/613.)

Odluka Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o upućivanju predmeta natrag odboru nadležnom za međuinstitucijske pregovore na temelju neizmijenjenog Prijedloga uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina (COM(2022)0135 – C9-0126/2022 – 2022/0090(COD))(1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

(1) Odluka je donesena u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom Poslovnika (C9-0126/2022).

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o zaštiti koju EU pruža djeci i mladima koji bježe od rata protiv Ukrajine (2022/2618(RSP))

P9_TA(2022)0120 B9-0207/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta od 20. studenoga 1989. i njezine protokole,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 24. Povelje EU-a o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2021/1004 od 14. lipnja 2021. o uspostavi europskog jamstva za djecu(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. ožujka 2021. pod naslovom „Strategija EU-a o pravima djeteta” (COM(2021)0142),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom od 13. prosinca 2006.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2021. o europskom jamstvu za djecu(2),

–  uzimajući u obzir akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava,

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Vijeća (EU) 2022/382 od 4. ožujka 2022. o utvrđivanju postojanja masovnog priljeva raseljenih osoba iz Ukrajine u smislu članka 5. Direktive 2001/55/EZ koja ima učinak uvođenja privremene zaštite(3),

–  uzimajući u obzir Globalnu studiju UN-a o djeci lišenoj slobode iz srpnja 2019.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o smanjenju apatridnosti od 30. kolovoza 1961.,

–  uzimajući u obzir Globalni sporazum UN-a o izbjeglicama iz 2018.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2018. o zaštiti djece migranata(4),

–  uzimajući u obzir Opću preporuku br. 38 Odbora UN-a za ukidanje diskriminacije žena od 6. studenoga 2020. o trgovanju ženama i djevojčicama u kontekstu globalnih migracija,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. veljače 2014. o seksualnom iskorištavanju i prostituciji te njezinu utjecaju na jednakost spolova(5),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. ožujka 2022. naslovljenu „Prihvat osoba koje bježe od rata u Ukrajini: priprema Unije za zadovoljavanje potreba” (COM(2022)0131),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je zbog invazije Ruske Federacije na Ukrajinu i činjenice da se na meti našlo ukrajinsko stanovništvo velik broj pojedinaca i obitelji pobjegao iz Ukrajine, što je imalo posebno strašne posljedice za djecu i mlade u široj regiji;

B.  budući da je prema posljednjem izvješću UNICEF-a(6) od 25. ožujka 2022. od početka rata više od 3,7 milijuna izbjeglica izbjeglo iz Ukrajine; budući da se očekuje da će sljedećih tjedana ta brojka i dalje rasti; budući da UN također procjenjuje da je od početka rata zasad interno raseljeno gotovo 6,5 milijuna ljudi te da je još 12,65 milijuna ljudi izravno pogođeno sukobom;

C.  budući da prema najnovijem izvješću UNICEF-a(7) žene i djeca čine 90 % svih izbjeglica iz Ukrajine; budući da je gotovo polovina izbjeglica iz Ukrajine školske dobi(8); budući da UNICEF također procjenjuje da je od početka sukoba interno raseljeno više od 2,5 milijuna djece;

D.  budući da se od 25. ožujka 2022. susjedne zemlje suočavaju s golemim priljevom izbjeglica iz Ukrajine, pri čemu se njih više od 2,2 milijuna nalazi u Poljskoj, više od 579 000 u Rumunjskoj, više od 379 000 u Moldovi, gotovo 343 000 u Mađarskoj i više od 545 000 u drugim zemljama(9);

E.  budući da su uz tako visoke brojke djeca, a posebno djeca bez pratnje, izložena povećanom riziku od nasilja, zlostavljanja i iskorištavanja te da postoji povećani rizik od toga da djeca nestanu i postanu žrtve trgovanja ljudima, posebno pri prelasku preko granica;

F.  budući da više od 100 000 djece, od kojih polovina ima invaliditet, živi u ustanovama za skrb i internatima u Ukrajini(10) te da više od 90 % te djece ima roditelje; budući da je prema službenim podacima u Ukrajini između 24. veljače i početka ožujka rođeno 4311 djece te budući da se procjenjuje da je na početku krize bilo 265 000 trudnica, od kojih bi u sljedeća tri mjeseca oko 80 000 njih trebalo roditi;

G.  budući da je prema podacima visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR) u Ukrajini 2021. godine bilo najmanje 35 875 osoba bez državljanstva i osoba neutvrđenog državljanstva; budući da je oko 10 – 20 % od procijenjenih 400 000 Roma koji žive u Ukrajini bez državljanstva ili im prijeti apatridnost; budući da 55 % djece rođene u Donjecku i Luhansku i 88 % djece rođene na Krimu navodno nema ukrajinski rodni list ili osobne dokumente, što ih dovodi u opasnost od apatridnosti(11); budući da su djeca koja su prisiljena migrirati izložena povećanom riziku od apatridnosti zbog problema povezanih s preprekama pri prijavi rođenja u njihovoj zemlji podrijetla ili tijekom migracije te zbog nepriznavanja apatridnosti njihovih roditelja; budući da se taj rizik povećava za djecu bez pratnje s obzirom na prepreke u pogledu dokumentacije i registracije, uključujući nedostatak dokaza o obiteljskim vezama;

H.  budući da je europsko jamstvo za djecu instrument EU-a čiji je cilj spriječiti siromaštvo i društvenu isključenost i boriti se protiv njih na način da se potrebitoj djeci zajamči slobodan i djelotvoran pristup ključnim uslugama kao što su rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovne i školske aktivnosti, zdravstvena zaštita i najmanje jedan zdravi obrok po školskom danu, kao i da se svoj potrebitoj djeci zajamči djelotvoran pristup zdravoj prehrani i odgovarajućem stanovanju; budući da bi se ciljevi jamstva za djecu trebali primjenjivati na svu djecu u Uniji;

I.  budući da djeca migranata i izbjeglica često nisu obuhvaćena nacionalnim zakonodavstvom, što dovodi do njihove zapostavljenosti i može pogoršati njihov nedovoljan društveni razvoj te dovesti do nesigurnosti, kao i do većeg rizika od marginalizacije, uznemiravanja i zlostavljanja;

J.  budući da je veća vjerojatnost da će djeca koja odrastaju uz oskudne resurse i u nesigurnim obiteljskim situacijama iskusiti siromaštvo i društvenu isključenost, uz dalekosežne učinke na njihov razvoj i kasniju odraslu dob, čime se nastavlja začarani krug međugeneracijskog siromaštva; budući da se siromaštvo i socijalna isključenost najbolje rješavaju sveobuhvatnim politikama koje su usko primjenjive, ali imaju širok opseg i usmjerene su ne samo na djecu nego i na njihove obitelji i zajednice, kao i davanjem prednosti ulaganjima u stvaranje novih mogućnosti i rješenja; budući da svi sektori društva moraju biti uključeni u rješavanje tih problema, od lokalnih, regionalnih, nacionalnih i europskih tijela do civilnog društva;

K.  budući da su međunarodne organizacije prepoznale siromaštvo djece kao mogući uzrok i posljedicu kršenja prava djece zbog utjecaja koji ono ima na sposobnost djece da ostvaruju svoja prava i na to da se ta prava ne poštuju;

L.  budući da je u ruskom granatiranju dosad uništeno 378 srednjih škola i visokih učilišta u Ukrajini(12);

M.  budući da bi jamčenje integracije djece i mladih u strukture za skrb i učenje trebalo ostati prioritet EU-a i njegovih država članica;

N.  budući da postoje teška kršenja prava djece u kontekstu sukoba, uključujući djece koja su zadržana u zarobljeništvu; budući da treba ponuditi učinkovito i sveobuhvatno rješenje za kratkoročne, srednjoročne i dugoročne posljedice oružanih sukoba na djecu uz korištenje različitih instrumenata dostupnih EU-u, uključujući nove i osnažene smjernice EU-a o djeci i oružanim sukobima;

O.  budući da su djevojčice posebno ugrožene tijekom humanitarne krize i raseljavanja jer su i dalje u nerazmjernom broju žrtve diskriminacije na temelju rodnih normi i rodno uvjetovanog nasilja;

P.  budući da djeca u Moldovi čine polovinu broja izbjeglica iz Ukrajine;

1.  pozdravlja objavu komunikacije Komisije od 23. ožujka 2022. naslovljenu „Prihvat osoba koje bježe od rata u Ukrajini: priprema Unije za zadovoljavanje potreba”, operativnih smjernica za provedbu Provedbene odluke Vijeća (EU) 2022/382(13) i plana od deset točaka za snažniju europsku koordinaciju prihvata izbjeglica iz Ukrajine;

2.  podsjeća da su EU i sve države članice ratificirali Konvenciju UN-a o pravima djeteta te su stoga obvezni poštovati, štititi i ispunjavati prava koja su njome utvrđena; naglašava da bi u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta najbolji interesi djeteta uvijek trebali biti na prvom mjestu pri donošenju svih odluka koje se odnose na djecu;

3.  poziva države članice da prema svakom djetetu koje traži utočište u prvom redu postupaju kao prema djetetu, bez obzira na njegovu socijalnu ili etničku pozadinu, rod, seksualnu orijentaciju, sposobnosti, nacionalnost ili migracijski status;

4.  poziva na uspostavu sigurnih prolaza i humanitarnih koridora za djecu koja bježe od sukoba, kako za djecu bez pratnje, tako i za djecu s obiteljima, te na pružanje hitne pomoći koja je potrebna djeci raseljenoj unutar zemlje, djeci koja su blokirana ili ne mogu napustiti opkoljena područja;

5.  podsjeća na važnost Strategije EU-a o pravima djeteta, Jamstva za djecu, Strategije EU-a za borbu protiv trgovanja ljudima, Strategije EU-a za prava osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. – 2030. te svih postojećih pravnih instrumenata EU-a, uključujući Direktivu o privremenoj zaštiti(14) kako bi se državama članicama pomoglo da odgovore na posebne potrebe djece koja bježe od rata;

6.  naglašava važnost razmjene informacija među državama članicama uz potpuno poštovanje pravila o zaštiti podataka te toga da registraciju iz jedne države članice priznaje druga država članica;

7.  naglašava da svako dijete ima pravo na zaštitu od nasilja, iskorištavanja i zlostavljanja te da države članice EU-a moraju osigurati preventivne mjere, posebno za djecu u opasnosti od trgovanja ljudima i otmica, kao i potporu djeci koja su bila izložena nasilju i traumama; podsjeća da su djeca u obiteljskim okruženjima općenito sigurnija i da im se pruža bolja skrb te stoga poziva na veću potporu obiteljima i spajanju obitelji; podsjeća da bi u svakom slučaju uvijek trebala postojati procjena najboljih interesa djeteta; osim toga, poziva na pružanje potpore osobama koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje;

8.  poziva Komisiju da susjednim zemljama pomogne da uspostave odgovarajuće i sigurne prostore prilagođene djeci u kojima su prisutni službenici za zaštitu djece i koji su dostupni odmah nakon prelaska granice, kao što su centri Blue Dot koje organiziraju UNICEF i UNHCR;

9.  snažno preporučuje da službenici za zaštitu djece i druge ključne službe budu prisutni i na raspolaganju na granicama kako bi se uočili čimbenici koji tu djecu čine ranjivom, posebno na način da se pri dolasku točno utvrdi i evidentira njihovo državljanstvo, apatridnosti ili rizik od apatridnosti, te da ih se proslijedi odgovarajućim službama, što uključuje psihosocijalnu potporu, zdravstvenu pomoć za majke, zaštitu od rodno uvjetovanog nasilja, pronalaženje obitelji i potporu pri spajanju obitelji, te kako bi se osigurala odgovarajuća predaja nacionalnim sustavima za zaštitu djece s ciljem da se toj djeci omogući potpuni pristup svim temeljnim uslugama i odgovarajućoj skrbi u skladu s međunarodnim standardima zaštite djece;

10.  apelira na sve strane da blisko surađuju s ukrajinskim vlastima kako bi se ubrzala evakuacija djece u ustanovama i djece kojima je potrebna zdravstvena skrb te kako bi se osiguralo da se djeca premjeste u adekvatna okruženja za skrb u zajednici ili u obiteljima u državama članicama kako bi im se mogla pružiti odgovarajuća skrb;

11.  naglašava da bi se evakuacije uvijek trebale provoditi uz poštovanje posebnih mjera kojima se uzimaju u obzir najbolji interesi djeteta te da bi za to trebalo dobiti pristanak njihovih roditelja ili osoba zaduženih za njihovu skrb;

12.  ističe važnost uspostave strategije EU-a za pojačanje humanitarnog djelovanja na terenu kako bi se spasile obitelji i djeca, a posebno ranjiva djeca, što uključuje djecu u nepovoljnom socioekonomskom položaju, djecu u ustanovama i u udomiteljskoj skrbi, djecu u bolnicama te djecu s invaliditetom, siročad i djecu bez pratnje, posebno u zonama u kojima se vode bitke;

13.  izražava zabrinutost zbog navoda da se mladi još uvijek nalaze u imigracijskim pritvornim centrima u Ukrajini te su zbog sukoba izloženi povećanoj opasnosti; poziva Komisiju da surađuje s ukrajinskim vlastima kako bi se omogućilo puštanje na slobodu mladih migranata i tražitelja azila koji su zadržani u imigracijskim pritvornim centrima u Ukrajini i kako bi se olakšala njihova sigurna evakuacija;

14.  pozdravlja najavu Komisije o uspostavi platforme solidarnosti za razmjenu informacija o prihvatnim kapacitetima država članica i broju osoba koje su dobile privremenu zaštitu na njihovim teritorijima;

15.  ističe važnost bliske suradnje s ukrajinskim vlastima i relevantnim međunarodnim i nevladinim organizacijama kako bi se registrirala i identificirala djeca koja ulaze u EU iz institucionalne skrbi u Ukrajini iz razloga da se spriječi trgovina djecom, nezakonita posvajanja i druge moguće zlouporabe, uz potpuno poštovanje standarda EU-a za zaštitu podataka; ističe da je važno pratiti dobrobit te djece nakon njihova dolaska u EU te pratiti gdje se nalaze;

16.  poziva na to da djeca bez pratnje i djeca koja su odvojena od obitelji te djeca iz ustanova za skrb u Ukrajini odmah budu uključena u sustave praćenja službi za socijalnu zaštitu i zaštitu djece u državama članicama prihvata kako bi se olakšalo buduće spajanje obitelji kada je to u njihovu najboljem interesu te kako bi se pružanje skrbi kada je riječ o toj djeci nadziralo u cilju da se zajamči njihova sigurnost i zaštita;

17.  ističe važnost prikupljanja raščlanjenih podataka u skladu sa standardima EU-a za zaštitu podataka kako bi se utvrdile ranjive skupine koje dolaze iz Ukrajine, uključujući, ali ne ograničavajući se na: djecu pod institucionalnom skrbi, djecu s invaliditetom, djecu iz romskih zajednica, djecu bez osobnih dokumenata i drugu neukrajinsku djecu, djecu bez državljanstva i djecu kojoj prijeti apatridnost, s ciljem utvrđivanja potreba određenih skupina i pružanja potpore u pronalaženju i spajanju obitelji kada je riječ o djeci bez pratnje, ženama i žrtvama trgovanja ljudima;

18.  prima na znanje platformu EU-a za registraciju, čiji je cilj omogućiti državama članicama razmjenu informacija kako bi se osiguralo da osobe koje dobivaju privremenu ili adekvatnu zaštitu u skladu s nacionalnim pravom mogu učinkovito iskoristiti svoja prava u svim državama članicama, uz istodobno ograničavanje moguće zlouporabe;

19.  apelira na susjedne države članice da djeci pruže njima prilagođene informacije, na jeziku koji ona razumiju, o njihovoj situaciji, pravima i opasnostima u smislu trgovanja ljudima i drugih oblika iskorištavanja; ističe da bi informacije koje se pružaju odraslima trebale posebno uključivati informacije o trgovanju djecom kako bi se njegovatelje upozorilo i kako bi se omogućila prilagođena potpora;

Uvjeti prihvata i ranjiva djeca

20.  ističe da djeca imaju pravo i potrebu da budu blizu svojim roditeljima ili stalnim skrbnicima; ističe da je važno da braća i sestre ne budu razdvojeni, a samim time ističe i važnost smještaja djece bez pratnje kod obitelji i u zajednici kako bi se svoj djeci omogućilo da, umjesto u ustanovama, odrastaju u obiteljima i zajednicama, čime bi se spriječilo nepotrebno razdvajanje obitelji; ističe da bi, kada je riječ o djeci bez pratnje, prioritet trebalo dati udomiteljskoj skrbi ili drugoj skrbi u zajednici te da bi, ako to nije moguće, djecu trebalo smjestiti u ustanove koje su odvojene od onih za odrasle;

21.  poziva države članice da se pobrinu za to da se za svako dijete bez pratnje po dolasku u prvu zemlju odmah imenuje skrbnik, bez obzira na državljanstvo ili imigracijski status djeteta, te da se sve informacije koje pruža skrbnik prezentiraju na način prilagođen djeci; u tom pogledu smatra da bi susjedne države članice trebale u potpunosti iskoristiti postojeću Europsku mrežu za skrbništvo i, ako skrbnici nisu dostupni u zemljama domaćinima, snažno preporučuje imenovanje privremenih skrbnika na granici kako bi se osigurala pravilna predaja zaduženja nacionalnim sustavima za zaštitu djece;

22.  poziva na to da se na raspolaganje stave financijska sredstva za pružanje ključnih usluga povezanih sa spolnim i reproduktivnim zdravljem koje spašavaju živote te hitne usluge za žrtve rodno uvjetovanog nasilja, u skladu s paketom o minimalnim početnim uslugama, radi sprečavanja i ublažavanja posljedica seksualnog nasilja, smanjenja prijenosa HIV-a, sprečavanja visoke stope pobolijevanja i smrtnosti rodilja i novorođenčadi te planiranja sveobuhvatnih usluga povezanih s reproduktivnim zdravljem; poziva na hitno olakšavanje prekograničnog pristupa skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i/ili, prema potrebi, prijelaza u druge države članice EU-a kako bi se prevladala stroga ograničenja u državama članicama tranzita i onima koje primaju izbjeglice te kako bi se zajamčilo da djeca i mladi koji bježe iz Ukrajine imaju pristup sveobuhvatnim uslugama povezanima sa spolnim i reproduktivnim zdravljem te higijenskim proizvodima;

23.  ističe važnost lokalnih zajednica i općina te organizacija civilnog društva na prvoj liniji kada je riječ o prihvatu, smještaju i pružanju pristupa obrazovanju za djecu i mlade; stoga poziva Komisiju da ubrza njihov pristup postojećim fondovima EU-a;

24.  pohvaljuje i prepoznaje ključnu ulogu civilnog društva u prihvatu, smještaju, pružanju humanitarne pomoći i pravne pomoći te osiguravanju socijalne uključenosti za djecu i mlade koji bježe od rata; podsjeća da se vlasti ne mogu oslanjati samo na građane i organizacije civilnog društva kada je riječ o organiziranju prihvata i zaštite za djecu koja bježe iz Ukrajine; ističe da je važno da tijela država članica provode nadzor nad prihvatom djece bez pratnje;

25.  poziva Komisiju da pomogne ojačati sustave za zaštitu djece u zemljama domaćinima kako bi se poboljšala psihološka potpora i osigurao pristup osnovnim uslugama, kao što su obrazovanje i zdravlje, za djecu koja bježe iz Ukrajine, jednak onom koji imaju djeca iz zemalja domaćina, te da uspostavi mehanizme premještanja kojima se prednost daje spajanju obitelji i premještanju ugrožene djece i drugih osoba kako bi se smanjio pritisak na susjedne zemlje;

26.  ističe potrebu za pružanjem potpore zdravstvenim sustavima zemalja domaćina kako bi se osigurao kontinuitet skrbi za djecu i mlade koji bježe iz Ukrajine, posebno u smislu osiguravanja osnovnih lijekova, kao onih za pacijente oboljele od HIV-a, raka i rijetkih bolesti; poziva države članice da koordiniraju napore s UNICEF-om i Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi se osigurala osnovna cjepiva za djecu i mlade koji bježe iz Ukrajine, uključujući za dječju paralizu, ospice i COVID-19;

27.  podsjeća da su EU i sve države članice ratificirali Konvenciju UN-a o pravima djeteta te su stoga obvezni poštovati, štititi i ispunjavati prava koja su njome utvrđena; apelira na države članice da primjenjuju posebne mjere kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na potrebe djece s invaliditetom, uključujući odgovarajuće ustanove i stalnu skrb u obliku provjerenih njegovatelja;

28.  ističe da je potrebno osigurati da se u obzir uzmu potrebe djece i mladih koji pripadaju skupini LGBTIQ+, posebno na način da se osigura siguran i adekvatan prihvat ili skrb te da se zajamči da na graničnim prijelazima ne dolazi do diskriminacije; ističe posebne poteškoće s kojima se suočavaju transrodne žene i dugine obitelji pri prelasku granica; ističe da postoji rizik da djeca istospolnih parova budu razdvojena od jednog ili oba roditelja; poziva države članice da pri provedbi Direktive o privremenoj zaštiti uzmu u obzir de facto partnerstva i obitelji;

29.  pozdravlja inicijativu Komisije da uspostavi mehanizam solidarnosti za medicinske transfere izbjeglica i raseljenih osoba unutar EU-a iz država članica koje graniče s Ukrajinom, uključujući djecu i mlade kojima je prijeko potrebno liječenje i terapija;

30.  poziva države članice da unaprijede postojeći jedinstveni europski pozivni centar za nestalu djecu (116 000) i europsku telefonsku liniju za pružanje besplatne psihološke pomoći djeci i mladima koji bježe iz Ukrajine (116 111); ustraje u potrebi za jačanjem suradnje među državama članicama kada je riječ o telefonskoj liniji 116 000, kao i na jačanju prekograničnog djelovanja usmjerenog na identificiranje i pronalaženje nestale djece;

Spajanje obitelji

31.  poziva države članice da sve slučajeve djece koja su pobjegla iz Ukrajine i privremeno su pod njihovom skrbi vode s krajnjim ciljem omogućavanja spajanja obitelji, među ostalim tako da se osigura da nadležna tijela redovito provjeravaju postojeće baze podataka, u potpunosti u skladu sa standardima EU-a za zaštitu podataka, uključujući one koje prikupljaju informacije o nestaloj djeci; naglašava da bi, ako fizičko spajanje nije odmah moguće, trebalo održati ili što prije ponovno uspostaviti obiteljski kontakt, uključujući s braćom i sestrama ili proširenom obitelji; smatra da te mjere moraju uključivati snažne mehanizme za zaštitu i izvješćivanje, uključujući smjernice za usluge i upućivanje i upite u nacionalnim sustavima koji se bave slučajevima zaštite djece;

32.  poziva države članice da obustave postupke posvojenja djece kako bi se izbjeglo daljnje ili trajno odvajanje djece od njihovih roditelja i obitelji protivno njihovu najboljem interesu;

Premještanje

33.  poziva na promicanje mehanizama premještanja, uključujući siguran, brz i koordiniran prijevoz djece i njihovih obitelji koji se već nalaze u susjednim državama članicama diljem država članica, osobito za djecu bez pratnje i djecu s invaliditetom kojima je potrebna posebna skrb, u bliskoj suradnji s ukrajinskim vlastima i ukrajinskim konzularnim službama u EU-u, ako je to potrebno zbog zdravstvenih razloga;

34.  poziva Komisiju da pomogne susjednim državama članicama da provedu pojedinačne procjene najboljih interesa za djecu i, ako su u pratnji odrasle osobe, bilo da je riječ o članu obitelji, srodniku ili privatnom sponzoru, da osiguraju uspostavu odgovarajućeg sustava provjere obitelji domaćina kako bi se djeci pružila zaštita i osigurao njihov siguran transfer u njihove obitelji domaćine;

Integracija

35.  poziva države članice da se pobrinu za koordinirani pristup pri programiranju i provedbi fondova EU-a te da osiguraju da se sredstvima EU-a pruži brza i izravna potpora pružateljima usluga u najpogođenijim zemljama, među ostalim i civilnom društvu i međunarodnim organizacijama; nadalje, poziva države članice da ubrzaju provedbu takvih mjera i da namijene sva moguća nacionalna sredstva, dopunjena fondovima EU-a kao što su Europski socijalni fond plus, Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU), Mehanizam za oporavak i otpornost, Europski fond za regionalni razvoj, InvestEU, Erasmus+, Fond za azil, migracije i integraciju te program „EU za zdravlje”, kako bi se osiguralo da izbjeglice ostvare socioekonomsku integraciju, jednak pristup kvalitetnim radnim mjestima, obrazovanju, osposobljavanju i skrbi te zaštitu od siromaštva djece i socijalne isključenosti; podsjeća da države članice u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost moraju uključiti namjenske mjere za ulaganje u djecu i mlade kako bi pristupile fondu, u skladu sa stupom „Next Generation” Mehanizma za oporavak i otpornost i kohezijskom politikom za izbjeglice u Europi (CARE); poziva Komisiju i Vijeće da po potrebi osiguraju dodatna sredstva;

36.  prepoznaje izazove s kojima se države članice suočavaju pri uključivanju učenika u svoje sustave obrazovanja i osposobljavanja; potiče države članice da brzo integriraju učenike svih dobnih skupina u redovne formalne, povremene i neformalne strukture učenja te da pruže specijaliziranu obrazovnu potporu onima s dodatnim potrebama, među ostalim i djeci iz marginaliziranih zajednica kao što su Romi, kako bi se ograničilo napuštanje školovanja i izbjegla segregacija u obrazovanju, što dovodi do socijalne isključenosti i diskriminacije; priznaje da bi jezične prepreke mogle otežati upis u školu djece koja bježe iz Ukrajine i njihov školski uspjeh; stoga poziva Komisiju da podrži nacionalna tijela država članica u osiguravanju besplatnih usluga usmenog prevođenja, posebnih jezičnih tečajeva i drugih posebnih programa za zapošljavanje ukrajinskih učitelja te učitelja koji govore ukrajinski i/ili relevantne manjinske jezike;

37.  uviđa da digitalni alati mogu biti vrlo korisne, fleksibilne i prilagođene mjere za pružanje pravodobnog kontinuiteta obrazovanja i dodatne potpore djeci i mladima u ranjivom položaju te da bi trebali biti u potpunosti usklađeni sa standardima zaštite podataka; poziva Komisiju da na najbolji način iskoristi postojeće alate i opremu za digitalno obrazovanje, posebno one razvijene u Ukrajini, kako bi se osiguralo da sva djeca mogu nastaviti obrazovanje; međutim, ponavlja da bi one trebale biti komplementarne fizičkim strukturama i naglašava činjenicu da je obrazovanje uživo ključno, posebno u trenutačnom kontekstu u kojem je toj djeci i mladima potrebna dodatna psihosocijalna potpora; poziva na to da se zemljama domaćinima pruži usklađena potpora kako bi se poboljšao pristup odgovarajućim psihološkim uslugama stručnjaka koji se mogu nositi s traumama povezanima s ratom; u tom pogledu poziva države članice da pruže potporu učiteljima, voditeljima osposobljavanja i drugom obrazovnom osoblju koje radi s traumatiziranom djecom;

38.  pozdravlja inicijativu Komisije za proširenje portala School Education Gateway kao jedinstvene kontaktne točke za koordinaciju obrazovnih materijala između Ukrajine i država članica na jeziku učenika kako bi se državama članicama pomoglo da počnu razmjenjivati iskustva i utvrde što je potrebno za nastavak obrazovanja raseljene djece; naglašava da pritom treba iskoristiti kapacitete ukrajinskih nastavnika koji su novopridošli u Europu;

39.  ustraje u tome da je potrebno priznati diplome, kvalifikacije i razdoblja učenja, među ostalim i za nastavno osoblje i zdravstvene djelatnike, jer su oni ključni za neometanu integraciju djece i mladih koji bježe iz Ukrajine u njihovo novo okruženje; potiče države članice da s obzirom na trenutačne okolnosti pokažu fleksibilnost u slučajevima u kojima nedostaju administrativni dokumenti te da razviju inovativne i pragmatične načine za daljnje postupanje kojima se kombinira digitalni i papirnati format;

40.  potiče Komisiju da pomno prati mjere poduzete kako bi se odgovorilo na obrazovne i socijalne potrebe djece i mladih koji bježe iz Ukrajine te da na najbolji način iskoristi prikupljanje objedinjenih podataka i pritom osigura potpunu usklađenost sa standardima EU-a za zaštitu podataka;

41.  pozdravlja prve pokušaje Komisije da olakša prilagodbu postojećih programa financiranja EU-a za potporu mladima, posebno programa Erasmus+ i Europskih snaga solidarnosti, te poziva na održavanje ili jačanje tih napora u skladu s razvojem događaja i onoliko dugo koliko je to potrebno; ističe da bi se u skladu s dopunjenom Garancijom za mlade svima starijima od 15 godina trebalo ponuditi posao, obrazovanje, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od trenutka kad su ostali bez posla ili su napustili formalno obrazovanje; nadalje, poziva države članice da provedu pojačanu Garanciju za mlade kako bi se zajamčile visokokvalitetne ponude, uključujući pružanje pravedne naknade i pristupa socijalnoj zaštiti, zabranu zlouporabe netipičnih ugovora i osiguravanje radnog okruženja prilagođenog potrebama osoba s invaliditetom;

42.  ističe ulogu sporta u procesu integracije izbjeglica, posebno djece i mladih, te poziva države članice da djeci i mladima olakšaju pristup sportskim aktivnostima i intervencijama koje će im pomoći da poboljšaju svoju mentalnu dobrobit, prevladaju traume, prilagode se novom okruženju i stvore veze sa zajednicama domaćinima;

43.  pozdravlja napore koje su neke zemlje uložile u osiguravanje namjenskih sredstava za stipendije ukrajinskim studentima i poziva na zajedničke europske napore u tom pogledu; ističe da je važno da svi studenti koji bježe iz Ukrajine, uključujući međunarodne studente, mogu iskoristiti ta sredstva i završiti svoje školovanje jer su se i oni našli u izvanrednoj situaciji; ustraje u važnosti pružanja potpore svoj djeci i mladima;

44.  traži od Komisije i država članica da nastave tražiti i da usvoje dosljedan pristup suočavanju s trenutačnim i budućim izazovima koje predstavlja rat prema Ukrajini te da ne zaborave iskustva stečena iz odgovora na taj rat, već da djeluju u skladu s njima, među ostalim primjenom i provedbom Direktive o privremenoj zaštiti kako bi se izbjeglicama i tražiteljima azila bilo kojeg podrijetla osigurao pristup zaštiti;

45.  poziva države članice, a posebno nacionalne koordinatore EU-a u okviru europskog jamstva za djecu, da djeci koja bježe iz Ukrajine osiguraju pristup besplatnim, učinkovitim i kvalitetnim uslugama ravnopravno s ostalom djecom u zemljama domaćinima, a u skladu s preporukom da se osiguraju integrirane nacionalne mjere i uzmu u obzir specifične poteškoće; ističe da kriza uzrokovana bolešću COVID-19 i dolazak izbjeglica zbog rata u Ukrajini mogu pogoršati situaciju djece izložene riziku od siromaštva i socijalne isključenosti ili djece kojoj je potreban pristup kvalitetnoj skrbi; stoga poziva države članice i Komisiju da hitno povećaju financiranje europskog jamstva za djecu s namjenskim proračunom od najmanje 20 milijardi EUR kako bi se suzbilo siromaštvo koje pogađa djecu i njihove obitelji te kako bi se pridonijelo cilju smanjenja siromaštva za najmanje 15 milijuna do 2030., uključujući najmanje 5 milijuna djece u svim državama članicama do 2030.; u tom pogledu poziva sve države članice da dodijele više od minimalnih 5 % sredstava Europskog socijalnog fonda plus pod podijeljenim upravljanjem za podupiranje aktivnosti u okviru europskog jamstva za djecu;

46.  u tim okolnostima poziva države članice da povećaju ulaganja u održiva i kvalitetna radna mjesta i socijalnu podršku za mlade osobe i roditelje te da provode ciljane politike zapošljavanja kako bi osigurale pristojan životni standard, pravedne plaće i radne uvjete, dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života, uključivo tržište rada i veću zapošljivost, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje; ističe da bi trebalo uvesti besplatnu ranu skrb o djeci kako bi se olakšalo sudjelovanje roditelja na tržištu rada, osobito žena, te kako bi se podržao društveni razvoj djece; naglašava potrebu za bliskom suradnjom s nacionalnim i europskim sindikatima kako bi se svim ljudima koji bježe iz Ukrajine pružila potpora u ostvarivanju njihovih radnih i socijalnih prava u državama članicama;

47.  poziva države članice da se pobrinu za to da sve osobe koje bježe iz Ukrajine dobiju odgovarajući i siguran smještaj; poziva države članice da u nacionalnim akcijskim planovima za provedbu jamstva za djecu daju prioritet pružanju trajnog smještaja djeci i njihovim obiteljima kojima prijeti opasnost od beskućništva i da predvide rješenja za smještaj djece koja se suočavaju s beskućništvom i teškom stambenom isključenošću; poziva države članice da osiguraju da svako dijete i mlada osoba koja bježi iz Ukrajine ima pristup tekućoj vodi, sanitarnim uslugama i objektima za osobnu higijenu, kod kuće i u školi;

o
o   o

48.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 223, 22.6.2021., str. 14. (2) SL C 506, 15.12.2021., str. 94. (3) SL L 71, 4.3.2022., str. 1. (4) SL C 41, 6.2.2020., str. 41. (5) SL C 285, 29.8.2017., str. 78. (6) UNICEF, Ukraine Situation: Refugee Response in Neighbouring Countries – Humanitarian Situation Report No 3 (Stanje u Ukrajini: pomoć izbjeglicama u susjednim zemljama – izvješće o humanitarnom stanju br. 3), 23. ožujka 2022. (7) UNICEF, Ukraine Situation: Refugee Response in Neighbouring Countries – Humanitarian Situation Report No 3 (Stanje u Ukrajini: pomoć izbjeglicama u susjednim zemljama – izvješće o humanitarnom stanju br. 3), 23. ožujka 2022. (8) Europska komisija, Fleeing Ukraine: support for education (Napuštanje Ukrajine: potpora obrazovanju), dostupno na: https://ec.europa.eu/info/strategy/priorities-2019-2024/stronger-europe-world/eu-solidarity-ukraine/eu-assistance-ukraine/information-people-fleeing-war-ukraine/fleeing-ukraine-support-education_en (9) UNICEF, Ukraine Situation: Refugee Response in Neighbouring Countries – Humanitarian Situation Report No 3 (Stanje u Ukrajini: pomoć izbjeglicama u susjednim zemljama – izvješće o humanitarnom stanju br. 3), 23. ožujka 2022. (10) Vidi UNICEF, „Unaccompanied and separated children fleeing escalating conflict in Ukraine must be protected” („Djeca bez pratnje i razdvojena djeca koja bježe od eskalacije sukoba u Ukrajini moraju biti zaštićena”), zajednička izjava izvršne direktorice UNICEF-a Catherine Russell i visokog povjerenika UN-a za izbjeglice Filippa Grandija, 7. ožujka 2022., i organizacija Hope and Homes for Children, The Illusion of Protection: An Analytical Report Based on the Findings of a Comprehensive Study of the Child Protection System in Ukraine („Iluzija zaštite: analitičko izvješće na temelju zaključaka iscrpne studije sustava zaštite djece u Ukrajini”), 2017., dostupno na: http://www.openingdoors.eu/the-illusion-ofprotection-national-audit-of-the-child-protection-system-in-ukraine (11) Vidi brifing Europske mreže za apatridnost, „Stateless people and people at risk of statelessness forcibly displaced from Ukraine” („Apatridi i osobe izložene riziku od apatridnosti koje su prisilno raseljene iz Ukrajine”), 10. ožujka 2022. i UNHCR, „Stateless Persons” („Apatridi”), dostupno na https://www.unhcr.org/ua/en/stateless-persons (12) Kijevska škola ekonomije, „Direct damage caused to Ukraine’s infrastructure during the war has already reached almost $63 billion. Global economic losses are about $543-600 billion” („Izravna šteta za ukrajinsku infrastrukturu tijekom rata već je dosegla gotovo 63 milijarde dolara. Globalni gospodarski gubici iznose između 543 i 600 milijardi dolara”), dostupno na https://kse.ua/about-the-school/news/zbitki-naneseni-infrastrukturi-ukrayini-v-hodi-viyni-skladayut-mayzhe-63-mlrd/ (13) SL C 126 I, 21.3.2022., str. 1. (14) SL L 212, 7.8.2001., str. 12.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o zaključcima sastanka Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022., uključujući najnovija događanja u ratu protiv Ukrajine te sankcije EU-a protiv Rusije i njihovu provedbu (2022/2560(RSP))

P9_TA(2022)0121 RC-B9-0197/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini, a posebno onu od 16. prosinca 2021. o stanju na ukrajinskoj granici i na ukrajinskim teritorijima pod ruskom okupacijom(1) i onu od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu(2),

–  uzimajući u obzir izjave čelnika Europskog parlamenta od 16. i 24. veljače 2022. o Ukrajini,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 24. veljače 2022. dao u ime EU-a o invaziji oružanih snaga Ruske Federacije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Europskog vijeća i predsjednice Komisije od 24. veljače 2022. o dosad nezabilježenoj i ničim izazvanoj vojnoj agresiji Rusije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir Izjavu iz Versaillesa od 11. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku 4. travnja 2022. dao u ime EU-a o ruskim zvjerstvima počinjenima u Buči i drugim ukrajinskim gradovima,

–  uzimajući u obzir odluke Vijeća o sankcijama i mjerama ograničavanja protiv Rusije, koje uključuju diplomatske mjere, mjere ograničavanja usmjerene na pojedince kao što su zamrzavanje imovine i ograničenja u pogledu putovanja, ograničenja u pogledu gospodarskih odnosa s Krimom i Sevastopoljem te područjima regija Donjecka i Luhanska koja nisu pod kontrolom vlade, gospodarske sankcije, ograničenja u pogledu medija i gospodarske suradnje,

–  uzimajući u obzir Nürnberška načela koja je razvila Komisija UN-a za međunarodno pravo, a koja određuju što se smatra ratnim zločinom,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda (MKS),

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Ženevsku konvenciju i njezine dopunske protokole,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt i naknadne dokumente,

–  uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2022. o agresiji na Ukrajinu i od 24. ožujka 2022. o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida,

–  uzimajući u obzir presudu Međunarodnog suda UN-a od 16. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima i Bečki dokument te njegove dodatne protokole,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da u skladu s Poveljom UN-a i načelima međunarodnog prava „sve države imaju jednaki suverenitet i u svojim se međunarodnim odnosima moraju suzdržavati od prijetnje silom ili upotrebe sile koja je usmjerena protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti bilo koje države”; budući da Ruska Federacija od 24. veljače 2022. provodi nezakonitu, ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju protiv Ukrajinu i budući da je 16. ožujka 2022. Međunarodni sud naredio Ruskoj Federaciji „da odmah obustavi svoje vojne operacije na teritoriju Ukrajine”;

B.  budući da su tisuće ukrajinskih civila izgubile život ili su ranjene u ruskoj agresiji i invaziji koja je počela 24. veljače 2022., da je gotovo 6,5 milijuna ukrajinskih građana interno raseljeno, a više od 4 milijuna osoba pobjeglo je u susjedne zemlje, pri čemu je više od 14 000 osoba, kako vojnog osoblja tako i civila, izgubilo život u prethodnih osam godina kao posljedica okupacije Krima od strane Ruske Federacije i sukoba koji su nakon toga uslijedili u istočnoj Ukrajini;

C.  budući da i mjesec dana nakon početka ruske agresije nevini ljudi i dalje ginu u ratu u Ukrajini; budući da su zvjerstva koja su počinile ruske postrojbe dosegnula novu dimenziju kada su u nedjelju 3. travnja 2022. otkrivena tijela civila, muškaraca i žena, na ulicama Buče, grada kojem ukrajinska vojska nije imala pristup gotovo mjesec dana; budući da te činjenice jasno opravdavaju osnivanje međunarodnog povjerenstva za istraživanje svih zločina koje je ruska vojska počinila od početka rata;

D.  budući da ruska vojska i dalje neselektivno granatira i provodi zračne napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, kao što su bolnice, škole i jaslice, što je rezultiralo potpunim ili gotovo potpunim uništenjem Mariupolja, Volnovake i drugih gradova i sela;

E.  budući da su otpor i izdržljivost koje je Ukrajina dosad pokazala bez premca te budući da je osujetila prvotni ruski ratni plan, a to je okupacija cijele zemlje;

F.  budući da je Komisija 5. travnja 2022. predložila i najavila nove sankcije te da radi na dodatnim paketima sankcija; budući da su prve sankcije EU-a protiv Ruske Federacije nametnute u ožujku 2014. nakon nezakonitog pripojenja Krima te budući da je posljednji paket sankcija donesen 15. ožujka 2022. nakon ruske ničim izazvane i neopravdane invazije na Ukrajinu, koju je pokrenula 24. veljače 2022.; budući da je EU također donio sankcije protiv Bjelarusa kao odgovor na njegovo sudjelovanje u ruskoj agresiji i invaziji;

G.  budući da sankcije imaju učinka, ali fosilna goriva koja EU kupuje od Rusije i dalje predstavljaju sredstvo kojim se tom režimu pomaže u financiranju rata;

H.  budući da EU Rusiji plaća do 800 milijuna EUR dnevno za isporuku fosilnih goriva, što godišnje iznosi gotovo 300 milijardi EUR;

I.  budući da je gotovo 500 međunarodnih poduzeća i korporacija odlučilo obustaviti svoje poslovanje u Rusiji ili se potpuno povući s ruskog tržišta; budući da, međutim, neka poduzeća i dalje posluju kao u normalnim okolnostima u Rusiji i stavljaju dobit od poslovanja na ruskom tržištu ispred sigurnosti i društvene odgovornosti, čime oslabljuju učinke sankcija i potkopavaju osudu Ruske Federacije od strane međunarodne zajednice;

J.  budući da znanstvena istraživanja(3) pokazuju da bi zabrana uvoza fosilnih goriva iz Rusije utjecala na gospodarski rast EU-a s procijenjenim gubicima manjima od 3 % BDP-a, dok bi potencijalni gubici za rusko gospodarstvo u istom razdoblju iznosili 30 % BDP-a te bi bili ključni u zaustavljanju ruske agresije;

K.  budući da se predsjednica Metsola 1. travnja 2022. obratila Vrhovnoj radi te se u ime Europskog parlamenta sastala s predsjednikom i premijerom Ukrajine te čelnicima političkih frakcija;

1.  najoštrije osuđuje ratnu agresiju Ruske Federacije protiv Ukrajine, kao i sudjelovanje Bjelarusa u tom ratu, te zahtijeva od Rusije da odmah prekine sve vojne aktivnosti u Ukrajini i bezuvjetno povuče sve snage i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine; dijeli bol ukrajinskog naroda zbog njegovih nezamislivih gubitaka i patnje;

2.  naglašava da vojna agresija i invazija predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog prava, a posebno Ženevske konvencije i njezinih dopunskih protokola te Povelje UN-a, te poziva Rusku Federaciju da ponovno počne ispunjavati dužnosti koje ima kao jedna od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a kada je riječ o održavanju mira i sigurnosti te da poštuje svoje obveze iz Helsinškog završnog akta, Pariške povelje za novu Europu i Memoranduma iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima; smatra da je ruska invazija na Ukrajinu napad ne samo na jednu suverenu zemlju nego i na načela i mehanizam suradnje i sigurnosti u Europi, kao i na međunarodni poredak utemeljen na pravilima, kako je definiran u Povelji UN-a;

3.  izražava ogorčenost i indignaciju zbog otkrivenih zvjerstava, koja uključuju silovanja i pogubljenja civila, prisilno raseljavanje, pljačke i napade na civilnu infrastrukturu, kao što su bolnice, zdravstvene ustanove, škole, skloništa i vozila hitne pomoći, te pucanje na civile koji su pokušavali pobjeći iz područja zahvaćenih sukobima putem prethodno dogovorenih humanitarnih koridora, koje su se ruske oružane snage obvezale poštovati, u nizu okupiranih ukrajinskih gradova, kao što je Buča; ustraje u tome da počinitelji ratnih zločina i drugih teških povreda, kao i odgovorni vladini dužnosnici i vojni čelnici, moraju biti pozvani na odgovornost; podsjeća da je u slučaju ratnih zločina i genocida međunarodna zajednica obvezna djelovati i trebala bi se koristiti svim alatima koji su joj na raspolaganju; u potpunosti podržava istragu koju je pokrenuo tužitelj Međunarodnog kaznenog suda o ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, kao i rad Ureda Visokog povjerenika za ljudska prava; poziva institucije EU-a da poduzmu sve potrebne mjere u međunarodnim institucijama i postupcima te pri Međunarodnom kaznenom sudu ili drugim odgovarajućim međunarodnim sudovima kako bi se postupci Vladimira Putina i Aleksandra Lukašenka procesuirali kao ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, te da aktivno sudjeluju u njihovoj istrazi; poziva na uspostavu posebnog suda UN-a za zločine u Ukrajini; smatra da bi bilo prikladno koristiti međunarodni, nepristrani i neovisni mehanizam kao pomoć u svim međunarodnim istragama ratnih zločina počinjenih u Ukrajini; poziva države članice i EU da ojačaju svoje kapacitete za učinkovitu borbu protiv nekažnjavanja onih koji su počinili ratne zločine ili su u njima sudjelovali;

4.  ponavlja da se isporučivanje oružja mora nastaviti i pojačati kako bi se Ukrajina mogla učinkovito braniti; ponovno izražava svoju potporu svoj obrambenoj pomoći ukrajinskim oružanim snagama koju su države članice pružile i pojedinačno i kolektivno putem Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF); pozdravlja odluku o povećanju pomoći Ukrajini u okviru EPF-a za dodatnih 500 milijuna EUR i poziva na daljnje povećanje konkretnih doprinosa radi hitnog jačanja obrambenih kapaciteta Ukrajine, kako bilateralno tako i u okviru EPF-a;

5.  poziva na uspostavu sigurnih prolaza i humanitarnih koridora za evakuaciju civila koji bježe od bombardiranja te na jačanje mreža humanitarne pomoći EU-a u Ukrajini (uključujući za gorivo, hranu, lijekove, opskrbu pitkom vodom, električne generatore i mobilne kampove); predlaže da Komisija uvede programe uzajamne pomoći za Ukrajinu kako bi se povećala učinkovitost pomoći; poziva na to da se posebna pozornost posveti položaju djece, kako maloljetnika bez pratnje tako i onih koji bježe sa svojim obiteljima, te poziva da se prema svakom djetetu koje traži utočište prije svega postupa kao prema djetetu te da se svim osoba koje bježe iz Ukrajine zajamči zaštita, bez obzira na njihovo socijalno ili etničko podrijetlo, spol, seksualnu orijentaciju, sposobnosti ili migracijski status; pohvaljuje države članice i susjedne zemlje Ukrajine za njihov brz i pozitivan odgovor na priljev više od 4 milijuna izbjeglica u bijegu od rata; pozdravlja aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti(4) i poziva na promicanje mehanizama za premještanje izbjeglica među državama članicama, što se odnosi i na brz i koordinirani prijevoz izbjeglica, posebno djece bez pratnje i djece s invaliditetom kojima je potrebna posebna skrb;

6.  naglašava da reakcija EU-a i njegov politički angažman moraju biti na razini neprijateljskog izazova i odgovarati naporima naših ukrajinskih partnera sličnih stavova, koji se bore i žrtvuju za europske vrijednosti i načela, koji nadilaze sadašnje članstvo u EU-u;

7.  izražava čvrstu solidarnost s ukrajinskim narodom i njegovim snažnim težnjama da svoju zemlju pretvori u demokratsku i prosperitetnu europsku državu; uviđa volju Ukrajine da bude uključena u europski projekt, kako je to izrazila u svojem zahtjevu za članstvo u EU-u podnesenom 28. veljače 2022.; ponovno poziva institucije EU-a da u skladu s člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji i na temelju zasluga Ukrajini nastoje dodijeliti status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u kao jasan politički znak svoje predanosti te da u međuvremenu nastave raditi na njezinoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u skladu sa Sporazumom o pridruživanju; pozdravlja Izjavu Europskog vijeća iz Versaillesa u kojoj se navodi da je Ukrajina članica naše europske obitelji;

8.  oštro osuđuje rusku retoriku kojom se daju naznake da će Ruska Federacija pribjeći korištenju oružja za masovno uništenje i naglašava da bi svako takvo raspoređivanje bilo neprihvatljivo i da bi imalo najteže posljedice; nadalje, osuđuje činjenicu da ruske snage preuzimaju aktivna ili raspadnuta nuklearna postrojenja i lokalitete na državnom području Ukrajine, ističući da je dobro postupanje s tim objektima ključno za zdravlje cijele regije; ističe ključnu ulogu Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u osiguravanju sigurnosti nuklearnih postrojenja u Ukrajini; podržava poziv ukrajinskih vlasti Vijeću sigurnosti UN-a da odmah poduzme mjere za demilitarizaciju zone isključenja nuklearne elektrane u Čornobilju i da omogući IAEA-i da odmah preuzme potpunu kontrolu nad lokacijom nuklearne elektrane;

9.  pozdravlja brzo donošenje sankcija od strane Vijeća i pohvaljuje jedinstvo institucija EU-a i država članica kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu, kao i visoku razinu koordinacije među skupinom G7; poziva sve partnere, posebno zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u i potencijalne zemlje kandidatkinje, da se usklade s paketima sankcija; pozdravlja novoosnovanu Radnu skupinu za rusku elitu, posrednike i oligarhe, čiji je cilj koordinirati rad EU-a, skupine G7 i Australije u pogledu sankcija protiv ruskih i bjelaruskih oligarha; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Komisiju da pojačaju komunikaciju sa zemljama koje još nisu pristupile EU-u kada je riječ o uvođenju sankcija protiv Ruske Federacije, koristeći se utjecajem EU-a i punim rasponom alata koji su im na raspolaganju u tu svrhu, te da im po potrebi pruže pomoć; žali zbog neusklađenosti određenih zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u sa sankcijama koje je uveo EU; poziva na uspostavu jasnog akcijskog plana za zemlje koje nisu članice EU-a, a koje Ruskoj Federaciji olakšavaju izbjegavanje sankcija; apelira na Vijeće da donese dodatne stroge sankcije kojima će se odgovoriti na nepopustljivu eskalaciju ruske agresije i šokantna zvjerstva koja su počinile ruske vojne snage i koja se nedvojbeno mogu smatrati ratnim zločinima;

10.  poziva države članice da podrže slanje mirovnih snaga UN-a kako bi se zaštitilo 15 nuklearnih reaktora u Ukrajini, u bliskoj suradnji s misijom Međunarodne agencije za atomsku energiju; naglašava da u skladu sa svojom Rezolucijom 377 Opća skupština UN-a ima dodatne ovlasti za donošenje odluka kada Vijeće sigurnosti nije u mogućnosti donositi odgovarajuće odluke o pitanjima očuvanja mira;

11.  poziva čelnike EU-a i čelnike drugih država da isključe Rusiju iz skupine G20 i drugih multilateralnih organizacija za suradnju, kao što su Vijeće UN-a za ljudska prava, Interpol, Svjetska trgovinska organizacija, UNESCO i druge, što bi bio važan znak da međunarodna zajednica neće nastaviti uobičajen odnos s državom koja izvršava agresiju;

12.  naglašava da potpuna i učinkovita provedba postojećih sankcija širom EU-a i od strane međunarodnih saveznika EU-a sada mora biti prioritet; poziva države članice da utvrde i, prema potrebi, brzo kreiraju pravnu osnovu kako bi se osiguralo potpuno i učinkovito poštovanje sankcija unutar nacionalnih jurisdikcija bez odgode; poziva Komisiju i nadzorna tijela EU-a da pomno prate učinkovitu i sveobuhvatnu provedbu svih sankcija EU-a u državama članicama te da stanu na kraj svim praksama zaobilaženja;

13.  snažno potiče države članice da osiguraju djelotvornost, proporcionalnost i odvraćajući karakter nacionalnih kazni za kršenje sankcija EU-a; pozdravlja najavu baze podataka o sankcijama i plana (uključujući kriterije i vremenski raspored) kako bi se prešlo s otkrivanja sustavnog nepoštovanja sankcija EU-a na postupke zbog povrede pred Sudom Europske unije;

14.  poziva Vijeće da nametne dodatne sankcije javnim osobama koje u Rusiji šire agresivnu propagandu podupirući rusku agresiju prema Ukrajini;

15.  Podsjeća da porezni prihodi najvećih stranih poduzeća u Rusiji čine znatan dio ruskog proračuna te se procjenjuje da čine trećinu vojne potrošnje; u tom pogledu pozdravlja odluke brojnih zapadnih poduzeća da odbiju poslovati u Rusiji ili tamo isporučivati svoje proizvode i usluge; poziva privatna poduzeća da povuku svoja ulaganja, premjeste proizvodne pogone iz Rusije i povuku tekuće ugovore; poziva velika informatička poduzeća da znatno ili potpuno korisnicima u Rusiji ograniče pristup njihovim proizvodima, uslugama i operativnim sustavima;

16.  poziva na povećanje djelotvornosti postojećih sankcija, među ostalim, isključivanjem, u koordinaciji s međunarodnim partnerima EU-a sličnih stavova, banaka Ruske Federacije iz sustava SWIFT i zabranom ulaska u teritorijalne vode EU-a i pristajanja u lukama EU-a svih plovila koja plove pod ruskom zastavom, koja su registrirana u Rusiji, u ruskom vlasništvu, zakupu ili pod ruskim upravljanjem, svih plovila koja plove iz ruskih luka ili u njih i svih morskih plovila koja su na bilo koji drugi način povezana s Rusijom, uključujući Sovcomflot; poziva na zabranu cestovnog prijevoza tereta s državnog područja Rusije i Bjelarusa te predlaže proširenje zabrane izvoza na isporuke koje su ugovorene prije stupanja na snagu sankcija, ali koje još nisu u potpunosti dovršene; zahtijeva uvođenje sekundarnih sankcija za sve subjekte registrirane u EU-u i trećim zemljama koji pomažu ruskom i bjelaruskom režimu u zaobilaženju sankcija;

17.  poziva na hitan potpuni embargo na ruski uvoz nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina, i na potpuno napuštanje Sjevernog toka 1 i 2 te na predstavljanje plana za nastavak kratkoročnog jamčenja sigurnosti opskrbe energijom u EU-u; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da uspostave sveobuhvatan akcijski plan za EU u vezi s daljnjim sankcijama te da jasno izvijeste o strogim granicama i detaljnom planu mjera za postupno ublažavanje sankcija u slučaju da Rusija poduzme korake prema ponovnoj uspostavi neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te da u potpunosti ukloni svoje postrojbe s državnog područja Ukrajine;

18.  još jednom naglašava važnost diversifikacije energetskih resursa, tehnologija i opskrbnih pravaca, uz daljnja ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, plin i rješenja za skladištenje električne energije te održiva dugoročna ulaganja u skladu s europskim zelenim planom; ističe važnost osiguravanja opskrbe energijom od trgovinskih partnera EU-a postojećim i budućim sporazumima o slobodnoj trgovini kako bi se dodatno smanjila ovisnost EU-a o Rusiji, posebno u pogledu sirovina; nadalje, poziva na uspostavu zajedničkih strateških zaliha energije i mehanizama za kupnju energije na razini EU-a s ciljem povećanja energetske sigurnosti uz istodobno smanjenje ovisnosti o vanjskim izvorima energije i nestabilnosti cijena; poziva na početak rada na stvaranju plinske unije temeljene na tome da države članice zajednički kupuju plin;

19.  snažno potiče države članice da prekinu suradnju s ruskim poduzećima na postojećim i novim nuklearnim projektima, među ostalim u Finskoj, Mađarskoj i Bugarskoj, gdje se ruski stručnjaci mogu zamijeniti zapadnim stručnjacima, te da postupno ukinu upotrebu usluga Rosatoma; poziva na okončanje znanstvene suradnje s ruskim energetskim poduzećima, kao što je Rosatom, i drugim relevantnim ruskim znanstvenim subjektima; zahtijeva da sankcije protiv Bjelarusa odražavaju sankcije uvedene protiv Rusije kako bi se uklonile sve slabe točke kojima se Putinu omogućuje korištenje Lukašenkine pomoći kako bi zaobišao sankcije;

20.  snažno potiče međunarodne energetske organizacije da ponovno razmotre ulogu Rusije u svojim aktivnostima, uključujući moguću obustavu projekata suradnje između Rusije i IAEA-e, kao i obustavu ruskog sudjelovanja u multilateralnim projektima;

21.  naglašava da bi trebalo oduzeti svu imovinu ruskih dužnosnika ili oligarha povezanih s Putinovim režimom, njihovim posrednicima i fiktivnim subjektima, kao i onima u Bjelarusu povezanima s Lukašenkinim režimom, te ukinuti vize EU-a u okviru potpune i trenutačne zabrane zlatnih putovnica, viza i boravišnih dozvola; ističe da bi se sankcije trebale odnositi na širi segment ruskih dužnosnika, guvernera, gradonačelnika i pripadnika gospodarske elite koji slijede trenutačnu politiku Putinova režima i imaju koristi od nje;

22.  poziva na početak rada na fondu sličnom Marshallovu planu (Uzajamni fond solidarnosti Ukrajine) kako bi se Ukrajina ponovno izgradila nakon rata, pokrenuo masovni program ulaganja i ostvario potencijal za rast te zemlje; smatra da bi fond trebao biti bogat i da bi ga, među ostalim, trebali financirati EU, njegove države članice, donatorski doprinosi i ruska naknada za ratnu štetu, uključujući rusku imovinu koja je prethodno zamrznuta kao rezultat sankcija te bi se trebala zakonski zaplijeniti u skladu s međunarodnim pravom;

23.  poziva EU da brzo poveća financijsku transparentnost, da ukloni sve rupe u zakonu čiji je cilj skrivanje stvarnog vlasništva u okviru pregovora o zakonodavnom paketu za sprečavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma te da zajamči zapljenu svih financijskih sredstava koje ruski oligarsi pohranjuju u Uniji; u tom kontekstu poziva na to da sve financijske institucije u trećim zemljama koje sudjeluju u pranju novca ili omogućuju pranje novca budu uvrštene na crnu listu;

24.  poziva na to da se preko mehanizma solidarnosti EU-a rješavaju ekonomske i socijalne posljedice ruskog rata protiv Ukrajine i nametnutih sankcija; svjestan je da djelotvorne sankcije protiv Ruske Federacije i priljev milijuna izbjeglica koji zbog ruske agresije i invazije bježe iz Ukrajine dovode do neizbježnih gospodarskih i socijalnih izazova diljem EU-a i njegovih država članica; poziva na kompenzacijske mjere i alternativne kanale za nabavu robe i izvore energije kako bi se ublažili ti negativni učinci, kao i na učinkovite mjere protiv neprihvatljivih špekulacija kojima se ti učinci dodatno pogoršavaju, među ostalim izvlačenjem pouka iz uspješnih mjera koje je EU proveo kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19;

25.  Pozdravlja izjave mnogih europskih gradova da su okončali svoje programe suradnje i partnerstva s ruskim gradovima i organizacijama; poziva lokalne vlasti i gradove da preispitaju i raskinu svoje sporazume o partnerstvu s gradovima Ruske Federacije te da zauzvrat uspostave suradnju s ukrajinskim sestrinskim gradovima;

26.  naglašava da je važno osigurati da ukrajinski poljoprivredni sektor što prije ponovno počne funkcionirati i uložiti sve moguće napore u očuvanje nadolazeće sezone sjetve i proizvodnje te omogućiti siguran prijevoz i koridore za hranu i gorivo u tu zemlju i iz nje; poziva na otvaranje zelenih kopnenih koridora kako bi se u Ukrajinu dostavilo sve što je potrebno za održavanje poljoprivredne proizvodnje (npr. pesticidi i gnojiva) i iz Ukrajine prevezli svi poljoprivredni proizvodi koji se i dalje mogu izvoziti;

27.  izražava najveću moguću potporu odluci tužitelja Međunarodnog kaznenog suda o pokretanju istrage navodnih ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih u Ukrajini te naglašava važnost brzog rada i napretka kako bi se osigurali potrebni dokazi; stoga poziva na financijsku i praktičnu potporu važnom radu Međunarodnog kaznenog suda, primjerice, dopuštanjem Savjetodavnoj misiji EU-a za Ukrajinu da pomogne u dokumentiranju dokaza;

28.  poziva EU i njegove države članice da uspostave globalni antikorupcijski mehanizam sankcija i da brzo donesu ciljane sankcije protiv pojedinaca odgovornih za korupciju na visokoj razini u Rusiji i Bjelarusu;

29.  poziva države članice i Komisiju da podrže sve legitimne međunarodne i nacionalne procese za istraživanje navodnih zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih u Ukrajini kako bi se svi počinitelji i supočinitelji pozvali na odgovornost pred sudom;

30.  ponovno ističe da su ruske dezinformacije dio ruskih ratnih napora u Ukrajini i da se sankcije koje je EU nametnuo ruskim medijskim kanalima u državnom vlasništvu lako mogu zaobići upotrebom virtualnih privatnih mreža, satelitske televizije i funkcija pametne televizije; poziva Komisiju i države članice da u potpunosti provedu zabranu ruskih propagandnih kanala u vlasništvu države;

31.  poziva na proširenje zahtjeva europskih financijskih institucija u pogledu objavljivanja podataka kako bi se nadležna tijela informirala o cjelokupnoj imovini koju posjeduju određeni ruski i bjelaruski građani, a ne samo o njihovim depozitima; podsjeća da građani EU-a mogu upotrijebiti alat Komisije za zviždače kako bi anonimno prijavili kršenja prošlih, trenutačnih i planiranih sankcija protiv ruskih i bjelaruskih pojedinaca i subjekata; smatra da bi se obuhvat popisa sankcija protiv pojedinaca trebao proširiti na one koji su imali ili trenutno imaju koristi od bliskih veza s ruskom i bjelaruskom vladom; poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi okvir za sprečavanje pranja novca i da Rusiju i Bjelarus uvrsti na popis visokorizičnih jurisdikcija iz članka 9. četvrte Direktive o sprečavanju pranja novca(5); poziva Komisiju da predloži osnivanje posebnog tijela za praćenje provedbe financijskih sankcija i drugih mjera ograničavanja koje provodi EU; poziva Komisiju da mapira i objavi imovinu koju je zamrznula i zaplijenila svaka država članica; pozdravlja napore civilnog društva i istraživačkih novinara u otkrivanju imovine u vlasništvu ruskih oligarha;

32.  pozdravlja odluke međunarodnih organizacija, između ostalog u području kulture i sporta, da suspendiraju Rusiju; poziva države članice da smanje razinu zastupljenosti Ruske Federacije i broj ruskog i bjelaruskog diplomatskog i konzularnog osoblja u EU-u, posebno ako njihovo djelovanje uključuje špijunažu, dezinformacije ili vojna pitanja; poziva na kontinuiranu koordinaciju s transatlantskim saveznicima i partnerima istomišljenicima kao što su oni u NATO-u, skupini G7 i Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj, članicama Europskog udruženja slobodne trgovine, pridruženim državama i zemljama kandidatkinjama; naglašava da bi EU trebao odlučno reagirati kada pretpostavljeni partneri ne podupiru njegova stajališta;

33.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Ujedinjenim narodima, NATO-u, skupini G7, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te predsjedniku, vladi i parlamentu Bjelarusa.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0515. (2) SL C 125, 18.3.2022., str. 2. (3) Uključujući istraživanja Bachmann i dr., Europske središnje banke, Deutsche Bank Research, Oxford Economics, Goldman Sachs itd., kako je sažeo Sachverständigenrat zur Begutachtung der gesamtwirtschaftlichen Entwicklung (Njemačko vijeće gospodarskih stručnjaka) u svojem izvješću iz ožujka 2022. naslovljenom „Auswirkungen eines möglichen Wegfalls russischer Rohstofflieferungen auf Energiesicherheit und Wirtschaftsleistung: Auszug aus der aktualisierten Konjunkturprognose 2022 und 2023”. (4) Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba, (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.). (5) SL L 141, 5.6.2015., str. 73.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o Prijedlogu uredbe Vijeća o uspostavi i funkcioniranju mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1053/2013 (COM(2021)0278 – C9-0349/2021 – 2021/0140(CNS))

P9_TA(2022)0122 A9-0054/2022

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2021)0278),

–  uzimajući u obzir članak 70. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9-0349/2021),

–  uzimajući u obzir doprinose na nacrt zakonodavnog akta koje su podnijeli češki Senat, španjolski i portugalski parlament te rumunjski Senat,

–  uzimajući u obzir članak 82. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9‑0054/2022),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena Amandman 1 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 1. (1)  Schengensko područje bez kontrola na unutarnjim granicama temelji se na djelotvornoj i učinkovitoj primjeni schengenske pravne stečevine u državama članicama. Ta pravna stečevina obuhvaća mjere u području vanjskih granica, kompenzacijske mjere za nepostojanje kontrola na unutarnjim granicama i pouzdan okvir za praćenje, kojima se zajedno olakšava slobodno kretanje i jamči visoka razina sigurnosti, pravde i zaštite temeljnih prava, među ostalim i osobnih podataka. (1)  Schengensko područje bez kontrola na unutarnjim granicama temelji se na djelotvornoj i učinkovitoj primjeni schengenske pravne stečevine u državama članicama. Ta pravna stečevina obuhvaća mjere u području vanjskih granica, kompenzacijske mjere za nepostojanje kontrola na unutarnjim granicama i pouzdan okvir za praćenje, kojima se zajedno jamči slobodno kretanje te visoka razina sigurnosti, pravde i zaštite temeljnih prava, među ostalim i osobnih podataka. Amandman 2 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 4. (4)  Kako bi se povećala njegova djelotvornost i učinkovitost, mehanizam evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine trebalo bi ojačati. Cilj revidiranog mehanizma evaluacije i praćenja trebao bi biti održavanje visoke razine uzajamnog povjerenja među državama članicama tako da se jamči da države članice učinkovito primjenjuju schengensku pravnu stečevinu prema dogovorenim zajedničkim standardima, temeljnim načelima i normama, čime se doprinosi dobrom funkcioniranju schengenskog područja. (4)  Kako bi se povećala njegova djelotvornost i učinkovitost, mehanizam evaluacije i praćenja schengenske pravne stečevine trebalo bi ojačati. Cilj revidiranog mehanizma evaluacije i praćenja trebao bi biti održavanje visoke razine uzajamnog povjerenja među državama članicama tako da se jamči da države članice učinkovito primjenjuju schengensku pravnu stečevinu prema dogovorenim zajedničkim standardima, temeljnim načelima i normama, kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje schengenskog područja uz potpuno poštovanje temeljnih prava i bez kontrola na unutarnjim granicama. Amandman 3 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 5. (5)  U okviru mehanizma evaluacije i praćenja ti bi se ciljevi trebali postići na temelju objektivnih i nepristranih evaluacija u okviru kojih je moguće brzo utvrditi nedostatke u primjeni schengenske pravne stečevine koji bi mogli narušiti pravilno funkcioniranje schengenskog područja, osigurati brzo uklanjanje tih nedostataka i pružiti temelj za dijalog o funkcioniranju schengenskog područja u cjelini. To zahtijeva blisku suradnju između država članica i Komisije, uravnoteženu raspodjelu podijeljenih odgovornosti i održavanje stručne razine preispitivanja sustava. Za to je potrebna i veća uključenost Europskog parlamenta. S obzirom na opseg izmjena Uredbu (EU) br. 1053/2013 trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti novom uredbom. (5)  U okviru mehanizma evaluacije i praćenja ti bi se ciljevi trebali postići na temelju objektivnih i nepristranih evaluacija u okviru kojih je moguće brzo utvrditi nedostatke u primjeni schengenske pravne stečevine koji bi mogli narušiti pravilno funkcioniranje schengenskog područja, osigurati brzo uklanjanje tih nedostataka i pružiti temelj za istinski politički dijalog među državama članicama o funkcioniranju schengenskog područja u cjelini. To zahtijeva blisku suradnju između država članica i Komisije, uravnoteženu raspodjelu podijeljenih odgovornosti i održavanje stručne razine preispitivanja sustava. Za to je potrebna i veća uključenost Europskog parlamenta. S obzirom na opseg izmjena Uredbu (EU) br. 1053/2013 trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti novom uredbom. Amandman 4 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 6. (6)  Mehanizam evaluacije i praćenja može obuhvaćati sva područja schengenske pravne stečevine — sadašnja i buduća – osim onih u kojima već postoji poseban mehanizam evaluacije u okviru prava Unije. Mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi obuhvatiti cjelokupno relevantno zakonodavstvo i operativne aktivnosti koje doprinose funkcioniranju schengenskog područja. (6)  Mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi obuhvaćati sva područja schengenske pravne stečevine — sadašnja i buduća – osim onih u kojima već postoji poseban mehanizam evaluacije u okviru prava Unije. Mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi obuhvaćati i učinkovitost graničnih kontrola na vanjskim granicama i odsutnost graničnih kontrola na unutarnjim granicama. Mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi obuhvatiti cjelokupno relevantno zakonodavstvo i operativne aktivnosti koje doprinose funkcioniranju prostora bez graničnih kontrola na unutarnjim granicama. Amandman 5 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 7. (7)  Pravilno funkcioniranje tijela koja primjenjuju schengensku pravnu stečevinu trebalo bi uzeti u obzir u svim evaluacijama u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 1. i 2. ožujka 2012. Evaluacija bi trebala obuhvaćati i prakse privatnih subjekata, kao što su zračni prijevoznici ili vanjski pružatelji usluga, u mjeri u kojoj su uključeni u provedbu schengenske pravne stečevine ili u kojoj ona na njih utječe, u suradnji s državama članicama. Osim toga, s obzirom na sve veću ulogu tijela, ureda i agencija Unije u provedbi schengenske pravne stečevine, mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi podupirati provjeru aktivnosti tih tijela, ureda i agencija Unije u mjeri u kojoj oni u ime država članica obavljaju funkcije radi pružanja pomoći u operativnoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine. Provjera tih aktivnosti u tom pogledu trebala bi biti ugrađena u evaluaciju država članica te bi se trebala provoditi ne dovodeći u pitanje i uz potpuno poštovanje odgovornosti koje su dodijeljene Komisiji i relevantnim upravljačkim tijelima predmetnih agencija, ureda i tijela na temelju njihovih uredaba o osnivanju i postupaka evaluacije i praćenja utvrđenih u njima. Ako se u evaluacijama utvrde nedostaci u vezi s funkcijama koje obavljaju ili podupiru tijela, uredi i agencije Unije, Komisija bi trebala obavijestiti njihova relevantna upravljačka tijela. (7)  Pravilno funkcioniranje tijela koja primjenjuju schengensku pravnu stečevinu i njihovo poštovanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) trebalo bi uzeti u obzir u svim evaluacijama u skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 1. i 2. ožujka 2012. Evaluacija bi trebala obuhvaćati i prakse privatnih subjekata, kao što su zračni prijevoznici ili vanjski pružatelji usluga, u mjeri u kojoj su uključeni u provedbu schengenske pravne stečevine ili u kojoj ona na njih utječe, u suradnji s državama članicama. Osim toga, s obzirom na sve veću ulogu tijela, ureda i agencija Unije u provedbi schengenske pravne stečevine, mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi podupirati provjeru aktivnosti tih tijela, ureda i agencija Unije u mjeri u kojoj oni u ime država članica obavljaju funkcije radi pružanja pomoći u operativnoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine. Provjera tih aktivnosti u tom pogledu trebala bi biti ugrađena u evaluaciju država članica te bi se trebala provoditi ne dovodeći u pitanje i uz potpuno poštovanje odgovornosti koje su dodijeljene Komisiji i relevantnim upravljačkim tijelima predmetnih agencija, ureda i tijela na temelju njihovih uredaba o osnivanju i postupaka evaluacije i praćenja utvrđenih u njima. Ako se u evaluacijama utvrde nedostaci u vezi s funkcijama koje obavljaju ili podupiru tijela, uredi i agencije Unije, Komisija bi to trebala obuhvatiti u izvješću o evaluaciji te uključiti njihova relevantna upravljačka tijela. Amandman 6 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 9. (9)  Procjena ranjivosti koju provodi Frontex mehanizam je koji dopunjuje mehanizam evaluacije i praćenja uspostavljen ovom Uredbom kako bi se osigurala kontrola kvalitete na razini Unije i stalna pripravnost na razini Unije i na nacionalnoj razini za odgovor na sve izazove na vanjskim granicama. Oba mehanizma sastavni su dio europskog integriranog upravljanja granicama. Sinergije između procjene ranjivosti i mehanizma evaluacije i praćenja trebalo bi maksimalno povećati kako bi se dobila bolja slika stanja funkcioniranja schengenskog područja, izbjegavajući koliko je to moguće dvostruki rad i proturječne preporuke. U tu svrhu trebala bi se između Frontexa i Komisije provoditi redovita razmjena informacija o rezultatima obaju mehanizama. Kako bi se povećala strateška usmjerenost i usmjerenije osmišljavale evaluacije, potrebno je i dodatno povećati sinergije s relevantnim mehanizmima i platformama kojima upravljaju agencije Unije i nacionalne uprave, kao što su Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela („EMPACT”) ili nadzorom koji Komisija provodi uz potporu agencije eu-LISA u pogledu pripreme država članica za provedbu relevantnih IT sustava, kao i rezultatima nacionalnih mehanizama za kontrolu kvalitete. (9)  Procjena ranjivosti koju provodi Frontex mehanizam je koji dopunjuje mehanizam evaluacije i praćenja uspostavljen ovom Uredbom kako bi se osigurala kontrola kvalitete na razini Unije i stalna pripravnost na razini Unije i na nacionalnoj razini za odgovor na sve izazove na vanjskim granicama. Tu procjenu ranjivosti trebalo bi uključiti u godišnji program evaluacije, čime bi se osigurale ažurirane informacije o stanju. Oba mehanizma sastavni su dio europskog integriranog upravljanja granicama. Sinergije između procjene ranjivosti i mehanizma evaluacije i praćenja trebalo bi maksimalno povećati kako bi se dobila bolja slika stanja funkcioniranja schengenskog područja, izbjegavajući koliko je to moguće dvostruki rad i proturječne preporuke. U tu svrhu trebala bi se između Frontexa i Komisije provoditi redovita razmjena informacija o rezultatima obaju mehanizama. Kako bi se povećala strateška usmjerenost i usmjerenije osmišljavale evaluacije, potrebno je i dodatno povećati sinergije s relevantnim mehanizmima i platformama kojima upravljaju agencije Unije i nacionalne uprave, kao što su Europska multidisciplinarna platforma za borbu protiv kaznenih djela („EMPACT”) ili nadzorom koji Komisija provodi uz potporu agencije eu-LISA u pogledu pripreme država članica za provedbu relevantnih IT sustava, kao i rezultatima nacionalnih mehanizama za kontrolu kvalitete. Amandman 7 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 10. (10)  Uz evaluaciju pravilne provedbe i primjene zahtjeva u pogledu zaštite podataka iz schengenske pravne stečevine koja se provodi zasebno, tijekom evaluacije posebnu pozornost trebalo bi posvetiti provjeri poštovanja temeljnih prava pri primjeni schengenske pravne stečevine. Trebalo bi provesti dodatne mjere kako bi mehanizam evaluacije i praćenja imao veći kapacitet za utvrđivanje povreda temeljnih prava u relevantnim područjima politike. Schengenski evaluatori trebali bi biti prikladno osposobljeni u tom pogledu, trebalo bi bolje iskoristiti relevantne informacije Agencije Europske unije za temeljna prava, a njezine stručnjake više uključiti u osmišljavanje i provedbu evaluacija. Usto, pri programiranju, osmišljavanju i provedbi evaluacija trebalo bi uzeti u obzir objavljene dokaze ili dokaze dobivene iz neovisnih mehanizama praćenja ili od relevantnih trećih osoba na njihovu inicijativu, primjerice od ombudsmana, tijela koja prate poštovanje temeljnih prava te nevladinih i međunarodnih organizacija. (10)  Uz evaluaciju pravilne provedbe i primjene zahtjeva u pogledu zaštite podataka iz schengenske pravne stečevine koja se provodi zasebno, tijekom evaluacije posebnu pozornost trebalo bi posvetiti provjeri poštovanja temeljnih prava pri primjeni schengenske pravne stečevine. Trebalo bi provesti dodatne mjere kako bi mehanizam evaluacije i praćenja imao veći kapacitet za utvrđivanje povreda temeljnih prava u relevantnim područjima politike. Schengenski evaluatori trebali bi biti prikladno osposobljeni u tom pogledu, trebalo bi bolje iskoristiti relevantne informacije Agencije Europske unije za temeljna prava, a njezine stručnjake više uključiti u osmišljavanje i provedbu evaluacija. Konkretno, Komisija bi u suradnji s Agencijom Europske unije za temeljna prava trebala razviti posebna mjerila koja će se uključiti u standardni upitnik, u odnosu na koje se može ocijeniti poštovanje temeljnih prava. Usto, pri programiranju, osmišljavanju i provedbi evaluacija trebalo bi uzeti u obzir objavljene dokaze ili dokaze dobivene iz neovisnih mehanizama praćenja ili od relevantnih trećih osoba na njihovu inicijativu, primjerice od ombudsmana, tijela koja prate poštovanje temeljnih prava te nevladinih i međunarodnih organizacija. Amandman 8 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 12. (12)  Oblici evaluacija i metode trebali bi biti fleksibilniji kako bi mehanizam evaluacije i praćenja bio učinkovitiji i kako bi se mogao bolje prilagoditi novim okolnostima i promjenama u zakonodavstvu te kako bi se pojednostavnila upotreba resursa država članica, Komisije te tijela, ureda i agencija Unije. Glavni način evaluacije trebale bi biti periodične evaluacije u okviru posjeta. Udio nenajavljenih posjeta i tematskih evaluacija trebalo bi postupno povećavati kako bi se osigurala uravnoteženija upotreba dostupnih alata. Oblike evaluacije potrebno je jasno definirati. Ovisno o području politike i prirodi aktivnosti evaluacije i praćenja, mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi omogućiti evaluaciju više država članica istovremeno te bi se u potpunosti ili djelomično trebale provoditi evaluacije na daljinu, kao i kombinirati evaluacije različitih područja politike. Mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi težiti izradi sveobuhvatnih izvješća o evaluaciji država članica u kojima se ocjenjuje opća uspješnost države članice u primjeni schengenske pravne stečevine. (12)  Oblici evaluacija i metode trebali bi biti fleksibilniji kako bi mehanizam evaluacije i praćenja bio učinkovitiji i kako bi se mogao bolje prilagoditi novim okolnostima i promjenama u zakonodavstvu te kako bi se pojednostavnila upotreba resursa država članica, Komisije te tijela, ureda i agencija Unije. Glavni način evaluacije trebale bi biti periodične evaluacije u okviru posjeta. Udio nenajavljenih posjeta i tematskih evaluacija trebalo bi postupno povećavati kako bi se osigurala uravnoteženija upotreba dostupnih alata. Oblike evaluacije potrebno je jasno definirati. Ovisno o području politike i prirodi aktivnosti evaluacije i praćenja, mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi omogućiti evaluaciju više država članica istovremeno te bi se u potpunosti ili djelomično trebale provoditi evaluacije na daljinu, kao metoda evaluacije koja dopunjava fizičke posjete, te bi se trebale kombinirati evaluacije različitih područja politike. Mehanizam evaluacije i praćenja trebao bi težiti izradi sveobuhvatnih izvješća o evaluaciji država članica u kojima se ocjenjuje opća uspješnost države članice u primjeni schengenske pravne stečevine. Amandman 9 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 13. (13)  Tematske evaluacije trebale bi se upotrebljavati češće kako bi se napravila usporedna analiza praksi država članica. Trebale bi se provoditi kako bi se ocijenila provedba velikih zakonodavnih promjena kad se one počnu primjenjivati i novih inicijativa te kako bi se ocijenila pitanja iz različitih područja politike ili praksi država članica koje se suočavaju sa sličnim izazovima. (13)  Tematske evaluacije trebale bi se upotrebljavati češće kako bi se napravila usporedna analiza praksi država članica. Trebale bi se provoditi kako bi se ocijenila provedba velikih zakonodavnih promjena kad se one počnu primjenjivati i novih inicijativa te kako bi se ocijenila pitanja iz različitih područja politike ili sličnih politika i praksi u državama članicama. Amandman 10 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14. (14)  Nenajavljeni posjeti, koji su jedan od najučinkovitijih alata za provjeru praksi država članica, trebali bi se, ovisno o njihovoj svrsi, provoditi bez prethodnog obavješćivanja predmetne države članice ili uz prethodnu obavijest kratko unaprijed. Nenajavljeni posjeti bez prethodne obavijesti trebali bi se provoditi u svrhe „istraživanja” kako bi se provjerila usklađenost s obvezama iz schengenske pravne stečevine, među ostalim, kao odgovor na naznake o pojavi sustavnih problema koji bi mogli imati velik utjecaj na funkcioniranje schengenskog područja ili o povredama temeljnih prava, posebice na navode o ozbiljnim povredama temeljnih prava na vanjskim granicama. U takvim bi slučajevima prethodna obavijest bila u suprotnosti s ciljem posjeta. Nenajavljeni posjeti uz prethodnu obavijest 24 sata unaprijed trebali bi se provoditi ako je glavna svrha posjeta nasumična provjera provedbe schengenske pravne stečevine u državi članici. (14)  Nenajavljeni posjeti, koji su jedan od najučinkovitijih alata za provjeru praksi država članica, trebali bi se provoditi bez prethodnog obavješćivanja predmetne države članice. Nenajavljeni posjeti trebali bi se provoditi u svrhe „istraživanja” kako bi se provjerila usklađenost s obvezama iz schengenske pravne stečevine, među ostalim, kao odgovor na naznake o pojavi sustavnih problema koji bi mogli negativno utjecati na funkcioniranje schengenskog područja ili dovesti do povreda temeljnih prava, posebice na navode o ozbiljnim povredama temeljnih prava na vanjskim granicama. Amandman 11 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 14.a (nova) (14.a)  Državu članicu trebalo bi obavijestiti u roku od najviše 24 sata prije posjeta organiziranog uz najavu u kratkom roku, što je dopunska mjera. Posjet organiziran uz najavu u kratkom roku trebao bi se održati samo ako je glavna svrha tog posjeta nasumična provjera provedbe schengenske pravne stečevine u državi članici. Amandman 12 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 15. (15)  Programiranje aktivnosti koje se provode u skladu s ovom Uredbom u okviru višegodišnjih i godišnjih programa evaluacije već je pokazalo svoju dodanu vrijednost u pogledu predvidljivosti i sigurnosti. Stoga bi Komisija u suradnji s državama članicama trebala donijeti višegodišnje i godišnje programe evaluacije. Ti bi programi trebali biti dovoljno fleksibilni kako bi se s vremenom mogli prilagoditi dinamičnoj prirodi schengenske pravne stečevine. U slučaju više sile programe bi trebalo prilagoditi u dogovoru s predmetnim državama članicama bez potrebe za službenom izmjenom programa. U višegodišnjem programu evaluacije, koji se donosi za sedmogodišnje razdoblje, trebala bi se utvrditi posebna prioritetna područja koja treba obuhvatiti periodičnim evaluacijama. Taj bi pristup trebao omogućiti veću fleksibilnost, bolje određivanje prioriteta te uravnoteženiju i stratešku upotrebu svih dostupnih alata. Produljenje višegodišnjeg programa evaluacije s pet na sedam godina trebalo bi za posljedicu imati i pojačano, uže i usmjerenije praćenje država članica bez smanjenja razine nadzora. (15)  Programiranje aktivnosti koje se provode u skladu s ovom Uredbom u okviru višegodišnjih i godišnjih programa evaluacije već je pokazalo svoju dodanu vrijednost u pogledu predvidljivosti i sigurnosti. Stoga bi Komisija u suradnji s državama članicama trebala donijeti višegodišnje i godišnje programe evaluacije. Ti bi programi trebali biti dovoljno fleksibilni kako bi se s vremenom mogli prilagoditi dinamičnoj prirodi schengenske pravne stečevine. U slučaju više sile programe bi trebalo prilagoditi u dogovoru s predmetnim državama članicama bez potrebe za službenom izmjenom programa. U višegodišnjem programu evaluacije, koji se donosi za sedmogodišnje razdoblje, trebala bi se utvrditi posebna prioritetna područja koja treba obuhvatiti periodičnim evaluacijama. Taj bi pristup trebao omogućiti veću fleksibilnost, prilagodljivost na temelju ažuriranih informacija prikupljenih različitim analizama kako bi se dobila bolja slika stanja funkcioniranja schengenskog područja, bolje određivanje prioriteta te uravnoteženiju i stratešku upotrebu svih dostupnih alata. Produljenje višegodišnjeg programa evaluacije s pet na sedam godina trebalo bi za posljedicu imati i pojačano, uže i usmjerenije praćenje država članica bez smanjenja razine nadzora. Amandman 13 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 16. (16)  Aktivnosti evaluacije i praćenja trebali bi provoditi timovi koji se sastoje od predstavnika Komisije i stručnjaka koje imenuju države članice. Ti predstavnici i stručnjaci trebali bi posjedovati potrebne kvalifikacije, uključujući solidno teorijsko znanje i praktično iskustvo. Kako bi se osiguralo brže sudjelovanje dovoljnog broja iskusnih stručnjaka uz manja opterećenja, Komisija bi u bliskoj suradnji s državama članicama trebala uspostaviti i održavati skupinu stručnjaka. Skupina bi trebala biti primarni izvor stručnjaka za aktivnosti evaluacije i praćenja. (16)  Aktivnosti evaluacije i praćenja trebali bi provoditi timovi koji se sastoje od predstavnika Komisije i stručnjaka koje imenuju države članice te promatrača Unije. Ti predstavnici i stručnjaci trebali bi posjedovati potrebne kvalifikacije, uključujući solidno teorijsko znanje i praktično iskustvo, te proći odgovarajuće osposobljavanje. Kako bi se osigurala cjelovitost izvješćâ o evaluaciji koja sastavljaju timovi nakon evaluacije, ako se aktivnosti tijela, ureda ili agencija Unije uključenih u provedbu schengenske pravne stečevine evaluiraju zajedno s tijelima države članice, promatrači iz Unije ne bi trebali biti u sukobu interesa. Kako bi se osiguralo brže sudjelovanje dovoljnog broja iskusnih stručnjaka uz manja opterećenja, Komisija bi u bliskoj suradnji s državama članicama trebala uspostaviti i održavati skupinu stručnjaka. Skupina bi trebala biti primarni izvor stručnjaka za aktivnosti evaluacije i praćenja. Amandman 14 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 19. (19)  Izvješća o evaluaciji trebala bi biti kratka i sažeta. Trebala bi se usredotočiti na nedostatke s velikim utjecajem i istaknuti područja u kojima bi se mogla uvesti važna poboljšanja. Manje važne zaključke ne bi trebalo uključiti u izvješća. Ipak, tim bi trebao priopćiti te zaključke evaluiranoj državi članici na kraju aktivnosti evaluacije, među ostalim i tijelima odgovornima za relevantni nacionalni mehanizam za kontrolu kvalitete. Tim bi trebao aktivno nastojati utvrditi najbolje prakse koje bi trebalo dodati u izvješća. Konkretno, za potrebe izvješća nove i inovativne mjere kojima se znatno poboljšava provedba zajedničkih pravila i koje bi druge države članice mogle provesti u praksi trebalo bi istaknuti kao najbolju praksu. (19)  Izvješća o evaluaciji trebala bi biti kratka i sadržavati prikaz utvrđenih nedostataka te bi u njima trebalo istaknuti područja u kojima bi trebalo uvesti poboljšanja. Tim bi trebao priopćiti zaključke evaluiranoj državi članici na kraju aktivnosti evaluacije, među ostalim i tijelima odgovornima za relevantni nacionalni mehanizam za kontrolu kvalitete. Tim bi trebao aktivno nastojati utvrditi najbolje prakse koje bi trebalo dodati u izvješća. Konkretno, za potrebe izvješća nove i inovativne mjere kojima se znatno poboljšava provedba zajedničkih pravila i koje bi druge države članice mogle provesti u praksi trebalo bi istaknuti kao najbolju praksu. Amandman 15 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 20. (20)  Izvješća o evaluaciji trebala bi u pravilu sadržavati preporuke o tome kako ukloniti utvrđene nedostatke (uključujući povrede temeljnih prava), a Komisija bi ih trebala donijeti u jedinstvenom aktu, odnosno provedbenim aktima u okviru postupka ispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/201136. Objedinjavanjem izvješća i preporuka u jedinstveni dokument koji se donosi jedinstvenim postupkom jača se suštinska veza između zaključaka evaluacije i preporuka. Osim toga, ubrzano objavljivanje preporuka trebalo bi državama članicama omogućiti brže i učinkovitije uklanjanje nedostataka. Istovremeno bi se primjenom postupka ispitivanja trebalo osigurati sudjelovanje države članice u postupku odlučivanja na temelju kojeg se donose preporuke. (20)  Izvješća o evaluaciji trebala bi u pravilu sadržavati preporuke o tome kako ukloniti utvrđene nedostatke (uključujući povrede temeljnih prava), a Komisija bi ih trebala donijeti u jedinstvenom aktu, odnosno provedbenim aktima u okviru postupka ispitivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/201136 i bez nepotrebne odgode. Pozornost bi posebno trebalo posvetiti utvrđivanju i uklanjanju kršenja temeljnih prava. Objedinjavanjem izvješća i preporuka u jedinstveni dokument koji se donosi jedinstvenim postupkom jača se suštinska veza između zaključaka evaluacije i preporuka. Osim toga, ubrzano objavljivanje preporuka trebalo bi državama članicama omogućiti brže i učinkovitije uklanjanje nedostataka. Istovremeno bi se primjenom postupka ispitivanja trebalo osigurati sudjelovanje države članice u postupku odlučivanja na temelju kojeg se donose preporuke. __________________ __________________ 36 SL L 55, 28.2.2011., str. 13. 36 SL L 55, 28.2.2011., str. 13. Amandman 16 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 22. (22)  Osim toga, ako se u evaluacijama utvrdi ozbiljan nedostatak, trebale bi se primjenjivati posebne odredbe kako bi se osiguralo brzo donošenje korektivnih mjera. S obzirom na rizik koji takav nedostatak predstavlja, čim bude obaviještena o ozbiljnom nedostatku, evaluirana država članica trebala bi odmah početi provoditi mjere za uklanjanje nedostatka, uključujući, prema potrebi, mobiliziranje svih raspoloživih operativnih i financijskih sredstava. Na korektivne mjere trebali bi se primjenjivati kraći rokovi i pomniji politički nadzor i praćenje tijekom cijelog postupka. U tom pogledu Komisija bi trebala odmah obavijestiti Vijeće i Europski parlament ako se evaluacijom utvrdi postojanje ozbiljnog nedostatka i organizirati ponovni posjet zbog „ozbiljnog nedostatka” najkasnije godinu dana od datuma evaluacije kako bi provjerila je li država članica uklonila predmetne nedostatke. Komisija bi nakon ponovnog posjeta trebala Vijeću predstaviti izvješće o ponovnom posjetu. (22)  Osim toga, ako se u evaluacijama utvrdi ozbiljan nedostatak, trebale bi se primjenjivati posebne odredbe kako bi se osiguralo brzo donošenje korektivnih mjera. S obzirom na rizik koji takav nedostatak predstavlja, čim bude obaviještena o ozbiljnom nedostatku, evaluirana država članica trebala bi odmah početi provoditi mjere za uklanjanje nedostatka, uključujući, prema potrebi, mobiliziranje svih raspoloživih operativnih i financijskih sredstava. Na korektivne mjere trebali bi se primjenjivati kraći rokovi i pomniji politički nadzor i praćenje tijekom cijelog postupka. U tom pogledu Komisija bi trebala odmah obavijestiti Vijeće i Europski parlament ako se evaluacijom utvrdi postojanje ozbiljnog nedostatka te izvijestiti o svim postupcima zbog povrede koji su u tijeku ili će biti pokrenuti protiv države članice koja je predmet evaluacije. Komisija bi također trebala organizirati ponovni posjet zbog „ozbiljnog nedostatka” najkasnije 180 dana od datuma evaluacije kako bi provjerila je li država članica uklonila predmetne nedostatke. Komisija bi nakon ponovnog posjeta trebala Vijeću i Europskom parlamentu predstaviti izvješće o ponovnom posjetu. S obzirom na jak učinak koji bi ozbiljan nedostatak mogao imati na schengensko područje Komisija bi trebala bez odgode pokrenuti postupak zbog povrede u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije kako bi se uklonili utvrđeni nedostaci. Amandman 17 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 23. (23)  Za utvrđivanje ozbiljnog nedostatka potrebna je temeljita procjena svakog pojedinog slučaja na osnovi jasnih kriterija u pogledu prirode, opsega i mogućeg utjecaja problema, koji se mogu razlikovati za svako područje politike. Na temelju različitih ključnih elemenata za učinkovitu provedbu schengenske pravne stečevine i različitih kombinacija čimbenika određeni zaključak mogao bi se ocijeniti kao ozbiljni nedostatak. Međutim, ako se smatra da utvrđeni nedostatak može kratkoročno ugroziti cjelokupno funkcioniranje područja bez kontrola na unutarnjim granicama ili znatno negativno utjecati na prava pojedinaca, takav nedostatak treba smatrati ozbiljnim nedostatkom. Ako se u izvješću o evaluaciji utvrdi ozbiljan nedostatak u provedbi kontrola na vanjskim granicama, mogu se primjenjivati članci 21. i 29. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća37. (23)  Za utvrđivanje ozbiljnog nedostatka potrebna je temeljita procjena svakog pojedinog slučaja na osnovi jasnih kriterija u pogledu prirode, opsega i mogućeg utjecaja problema, koji se mogu razlikovati za svako područje politike. Na temelju različitih ključnih elemenata za učinkovitu provedbu schengenske pravne stečevine i različitih kombinacija čimbenika određeni zaključak mogao bi se ocijeniti kao ozbiljni nedostatak. Međutim, ako se smatra da utvrđeni nedostatak može kratkoročno ugroziti cjelokupno funkcioniranje područja bez kontrola na unutarnjim granicama ili negativno utjecati na temeljna prava ili znatno negativno utjecati na prava pojedinaca, takav nedostatak treba smatrati ozbiljnim nedostatkom. Ako se u izvješću o evaluaciji utvrdi ozbiljan nedostatak u provedbi kontrola na vanjskim granicama, mogu se primjenjivati članci 21. i 29. Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća37. __________________ __________________ 37 Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.). 37 Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.). Amandman 18 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 26. (26)  Iznimno je važno i poželjno da Europski parlament i Vijeće redovito održavaju rasprave na političkoj razini kako bi informirali o važnosti provedbe schengenske pravne stečevine, pozvali države članice koje uporno krše zajednička pravila na odgovornost i povećali pritisak na njih da uklone utvrđene nedostatke. Komisija bi trebala dati odgovarajući doprinos kako bi olakšala te rasprave, među ostalim donošenjem sveobuhvatnog godišnjeg izvješća koje obuhvaća evaluacije provedene prethodne godine i stanje u pogledu provedbe preporuka, koje bi bilo dio izvješća o „stanju Schengena”. Potiče se Europski parlament na donošenje rezolucija, a Vijeće bi trebalo donositi zaključke kako bi se povećao pritisak na države članice koje ne ostvaruju dovoljan napredak. „Schengenski forum”, kao jedinstvena platforma za raspravu o Schengenu na visokoj razini s predstavnicima Europskog parlamenta, država članica i Komisije, trebao bi poslužiti za održavanje neformalnih rasprava u cilju bolje provedbe schengenske pravne stečevine. (26)  Iznimno je važno i poželjno da Europski parlament i Vijeće redovito održavaju rasprave na političkoj razini kako bi informirali o važnosti provedbe schengenske pravne stečevine, pozvali države članice koje uporno krše zajednička pravila na odgovornost i povećali pritisak na njih da uklone utvrđene nedostatke. Obje institucije trebale bi biti u potpunosti i jednako obaviještene o svim kretanjima pri provedbi schengenske pravne stečevine u državama članicama. Komisija bi trebala dati odgovarajući doprinos kako bi olakšala te rasprave, među ostalim donošenjem sveobuhvatnog godišnjeg izvješća koje obuhvaća evaluacije provedene prethodne godine i stanje u pogledu provedbe preporuka, koje bi bilo dio izvješća o „stanju Schengena”. Potiče se Europski parlament na donošenje rezolucija, a Vijeće bi trebalo donositi zaključke kako bi se povećao pritisak na države članice koje ne ostvaruju dovoljan napredak. „Schengenski forum”, kao jedinstvena platforma za raspravu o Schengenu na visokoj razini s predstavnicima Europskog parlamenta, država članica i Komisije, trebao bi poslužiti za održavanje neformalnih rasprava u cilju bolje provedbe schengenske pravne stečevine. Amandman 19 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 28. (28)  Status tajnosti izvješća o evaluaciji i o ponovnom posjetu trebalo bi odrediti prema primjenjivim sigurnosnim pravilima iz Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/44438. Evaluirana država članica ipak bi trebala zadržati mogućnost da zatraži status tajnosti za cijelo izvješće ili njegove dijelove u skladu s primjenjivim sigurnosnim pravilima. (28)  Status tajnosti izvješća o evaluaciji i o ponovnom posjetu trebalo bi odrediti prema primjenjivim sigurnosnim pravilima iz Odluke Komisije (EU, Euratom) 2015/44438. Evaluirana država članica ipak bi, u iznimnim slučajevima, trebala zadržati mogućnost da zatraži status tajnosti za cijelo izvješće ili njegove dijelove u skladu s primjenjivim sigurnosnim pravilima. __________________ __________________ 38 Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.). 38 Odluka Komisije (EU, Euratom) 2015/444 od 13. ožujka 2015. o sigurnosnim propisima za zaštitu klasificiranih podataka EU-a (SL L 72, 17.3.2015., str. 53.). Amandman 20 Prijedlog uredbe Uvodna izjava 29. (29)  S obzirom na posebnu ulogu povjerenu Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima prema posljednjoj rečenici članka 70. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao što se naglašava u članku 12. točki (c) Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u pogledu nacionalnih parlamenata, Vijeće i Komisija trebali bi u potpunosti informirati Europski parlament i nacionalne parlamente o sadržaju i rezultatima evaluacija. Osim toga, ako bi Komisija podnijela prijedlog za izmjenu ove Uredbe, Vijeće bi se, u skladu s člankom 19. stavkom 7. točkom (h) svojeg Poslovnika39, savjetovalo s Europskim parlamentom kako bi, u što većoj mjeri, uzelo u obzir njegovo mišljenje prije donošenja konačnog teksta. (29)  S obzirom na posebnu ulogu povjerenu Europskom parlamentu i nacionalnim parlamentima prema posljednjoj rečenici članka 70. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), kao što se naglašava u članku 12. točki (c) Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u pogledu nacionalnih parlamenata, Vijeće i Komisija trebali bi u potpunosti informirati Europski parlament i nacionalne parlamente o sadržaju i rezultatima evaluacija najkasnije 14 dana od završetka postupka evaluacije. Osim toga, ako bi Komisija podnijela prijedlog za izmjenu ove Uredbe, Vijeće bi se, u skladu s člankom 19. stavkom 7. točkom (h) svojeg Poslovnika39, savjetovalo s Europskim parlamentom kako bi, u što većoj mjeri, uzelo u obzir njegovo mišljenje prije donošenja konačnog teksta. __________________ __________________ 39 Odluka Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 325, 11.12.2009., str. 35.). 39 Odluka Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 325, 11.12.2009., str. 35.). Amandman 21 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 1. 1.  Ovom Uredbom uspostavlja se mehanizam evaluacije i praćenja kako bi se osiguralo da države članice učinkovito primjenjuju schengensku pravnu stečevinu i time pridonose dobrom funkcioniranju područja bez kontrola na unutarnjim granicama. 1.  Ovom Uredbom uspostavlja se mehanizam evaluacije i praćenja kako bi se osiguralo da države članice učinkovito primjenjuju schengensku pravnu stečevinu kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje područja bez kontrola na unutarnjim granicama uz potpuno poštovanje temeljnih prava. Amandman 22 Prijedlog uredbe Članak 1. – stavak 3. 3.  Evaluacije mogu obuhvaćati sve aspekte schengenske pravne stečevine te se njima može uzeti u obzir funkcioniranje tijela koja primjenjuju schengensku pravnu stečevinu. 3.  Evaluacije mogu obuhvaćati sve aspekte schengenske pravne stečevine, uključujući učinkovitu i djelotvornu primjenu pratećih mjera u državama članicama u područjima vanjskih granica, vizne politike, schengenskog informacijskog sustava, zaštite podataka, policijske i pravosudne suradnje kao i odsutnosti granične kontrole na unutarnjim granicama. Sve evaluacije obuhvaćaju procjenu usklađenosti s temeljnim pravima u kontekstu obuhvaćenih aspekata. Amandman 23 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka d (d)  „nenajavljena evaluacija” znači evaluacija koja nije uključena u višegodišnje i godišnje programe evaluacije za provjeru primjene schengenske pravne stečevine u jednoj ili više država članica u jednom ili više područja politike; (d)  „nenajavljena evaluacija” znači evaluacija koja se provodi bez ikakve prethodne najave i nije uključena u višegodišnje i godišnje programe evaluacije za provjeru primjene schengenske pravne stečevine u jednoj ili više država članica u jednom ili više područja politike; Amandman 24 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka fa (nova) (fa)  „posjet organiziran uz najavu u kratkom roku” znači posjet koji je organiziran uz prethodnu najavu od najviše 24 sata unaprijed i u svrhu nasumične provjere provedbe schengenske pravne stečevine u državi članici; Amandman 25 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka i i.  „ozbiljan nedostatak” znači jedan ili više nedostataka koji se odnose na učinkovitu primjenu ključnih elemenata schengenske pravne stečevine i koji pojedinačno ili u kombinaciji imaju ili bi s vremenom mogli imati znatan negativan utjecaj na prava pojedinaca ili na funkcioniranje schengenskog područja; i.  „ozbiljan nedostatak” znači jedan ili više nedostataka koji se odnose na učinkovitu primjenu schengenske pravne stečevine ili nekog njezina dijela, uključujući poštovanje Povelje, i koji pojedinačno ili u kombinaciji negativno utječu ili bi mogli negativno utjecati na slobodu kretanja, prava pojedinaca ili funkcioniranje schengenskog područja; Amandman 26 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka k (k)  „tim” znači skup stručnjaka koje imenuju države članice i predstavnici Komisije i koji obavlja aktivnosti evaluacije i praćenja. (k)  „tim” znači skupina koju čine stručnjaci koje imenuju države članice i predstavnici Komisije te promatrači koje imenuju relevantne institucije, tijela ili agencije Unije i koji obavljaju aktivnosti evaluacije i praćenja. Amandman 27 Prijedlog uredbe Članak 2. – stavak 1. – točka ka (nova) (ka)  „promatrač Unije” znači osoba koju je imenovala institucija, tijelo, ured ili agencija Unije iz članka 7. stavka 1. i koja sudjeluje u aktivnosti evaluacije ili praćenja. Amandman 28 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 3. 3.  Države članice i Komisija u potpunosti surađuju u svim fazama evaluacije kako bi osigurale djelotvornu provedbu ove Uredbe. 3.  Države članice, Komisija i Vijeće u potpunosti surađuju u svim fazama evaluacije kako bi osigurali djelotvornu provedbu ove Uredbe, pri čemu istodobno osiguravaju da Europski parlament bude u potpunosti obaviješten o svim bitnim zbivanjima. Amandman 29 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 4. – podstavak 2. One osiguravaju da Komisija i timovi koji provode aktivnosti evaluacije i praćenja mogu učinkovito obavljati svoje zadaće, posebice tako da se Komisija i timovi mogu izravno obraćati relevantnim osobama i da imaju potpun i neometan pristup svim područjima, prostorijama i dokumentima za koje je zatražen pristup, uključujući nacionalne i interne smjernice i upute, i one tajne. One osiguravaju da Komisija i timovi koji provode aktivnosti evaluacije i praćenja mogu učinkovito obavljati svoje zadaće, posebice tako da se Komisija i timovi mogu izravno i pojedinačno obraćati relevantnim osobama i da imaju potpun i neometan pristup svim područjima, prostorijama i dokumentima za koje je zatražen pristup, uključujući nacionalne i interne smjernice i upute, i one tajne. Amandman 30 Prijedlog uredbe Članak 3. – stavak 5. – podstavak 2. Komisija snosi putne troškove i troškove smještaja stručnjaka i promatrača iz članka 16. stavka 2. koji sudjeluju u posjetima. Komisija snosi putne troškove i troškove smještaja stručnjaka te promatrača iz članka 16. stavka 2. i promatrača Unije koji sudjeluju u posjetima. Amandman 31 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 1. – točka ca (nova) (ca)  evaluacije koje se provode uz najavu u kratkom roku; Amandman 32 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 2. – točka a (a)  kako bi evaluirala prakse na unutarnjim granicama; (a)  kako bi evaluirala prakse na unutarnjim granicama, osobito ako se kontrole na unutarnjim granicama provode dulje od 180 dana i ako postoje dokazi o kršenju temeljnih prava. Amandman 33 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 2. – točka b (b)  kad sazna za nove ili sustavne probleme koji bi mogli imati znatan negativan utjecaj na funkcioniranje schengenskog područja; (b)  kad sazna za nove ili postojeće probleme koji bi mogli imati znatan negativan utjecaj na funkcioniranje schengenskog područja, uključujući okolnosti koje bi mogle dovesti do prijetnji za unutarnju sigurnost. Amandman 34 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 2. – točka c (c)  kad ima razloga smatrati da država članica ozbiljno zanemaruje svoje obveze iz schengenske pravne stečevine, uključujući navode o ozbiljnim povredama temeljnih prava na vanjskim granicama. (c)  kad ima razloga smatrati da država članica zanemaruje svoje obveze iz schengenske pravne stečevine, osobito navode o ozbiljnim povredama temeljnih prava na vanjskim granicama. Amandman 35 Prijedlog uredbe Članak 4. – stavak 3. 3.  Komisija može organizirati tematske evaluacije, posebice kako bi ocijenila provedbu velikih zakonodavnih promjena kad se one počnu primjenjivati i novih inicijativa ili kako bi procijenila pitanja iz različitih područja politike ili prakse država članica koje se suočavaju sa sličnim izazovima. 3.  Komisija može organizirati tematske evaluacije, posebice kako bi ocijenila provedbu velikih zakonodavnih promjena kad se one počnu primjenjivati i novih inicijativa ili kako bi procijenila pitanja iz različitih područja politike ili sličnih politika i praksi u državama članicama. Amandman 36 Prijedlog uredbe Članak 6. – podstavak 1. Aktivnosti evaluacije i praćenja iz članaka 4. i 5. mogu se provoditi u okviru najavljenih ili nenajavljenih posjeta te s pomoću upitnika ili drugih metoda na daljinu. Aktivnosti evaluacije i praćenja iz članaka 4. i 5. mogu se provoditi u okviru najavljenih ili nenajavljenih posjeta kao i posjeta uz najavu u kratkom roku te s pomoću upitnika ili drugih metoda na daljinu. To bi trebalo činiti samo ako se fizički posjeti ne smatraju potrebnima. Amandman 37 Prijedlog uredbe Članak 7. – stavak 1. – podstavak 2. Komisija može radi olakšavanja suradnje sklopiti dogovore s tijelima, uredima i agencijama Unije. Komisija može radi olakšavanja suradnje sklopiti dogovore s tijelima, uredima i agencijama Unije te, kad je to relevantno, pozvati jednog člana tijela, ureda ili agencija Unije da sudjeluje u timovima koji provode aktivnosti evaluacije i praćenja. Amandman 38 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 1. 1.  Frontex Komisiji i državama članicama svake godine do 31. kolovoza dostavlja analizu rizika s obzirom na godišnji program evaluacije iz članka 13. ove Uredbe. 1.  Frontex Komisiji i državama članicama svake godine do 31. kolovoza dostavlja analize rizika s obzirom na godišnji program evaluacije iz članka 13. ove Uredbe. Amandman 39 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1. Analiza rizika iz stavka 1. obuhvaća sve relevantne aspekte povezane s integriranim upravljanjem granicama te sadržava i preporuke za nenajavljene posjete sljedeće godine, neovisno o redoslijedu država članica koje se trebaju evaluirati svake godine, kako je utvrđen u višegodišnjem programu evaluacije u skladu s člankom 12. Analize rizika iz stavka 1. obuhvaćaju sve relevantne aspekte europskog integriranog upravljanja granicama, kako je utvrđeno u članku 3. stavku 1. Uredbe (EU) 2019/1896, i uključuju komponentu temeljnih prava, te sadržavaju i preporuke za nenajavljene posjete ili posjete uz najavu u kratkom roku sljedeće godine, neovisno o redoslijedu država članica koje se trebaju evaluirati svake godine, kako je utvrđen u višegodišnjem programu evaluacije u skladu s člankom 12. Amandman 40 Prijedlog uredbe Članak 8. – stavak 2. – podstavak 2. Te se preporuke mogu odnositi na bilo koju regiju ili određeno područje te sadržavaju popis najmanje deset dijelova vanjskih granica i najmanje deset graničnih prijelaza, posebnih lokacija relevantnih za evaluaciju usklađenosti s Direktivom 2008/115/EZ47 i druge relevantne informacije. Te se preporuke mogu odnositi na bilo koju regiju ili određeno područje te sadržavaju popis najmanje deset dijelova vanjskih granica i najmanje deset graničnih prijelaza, posebnih lokacija relevantnih za evaluaciju usklađenosti s Direktivom 2008/115/EZ47 i druge relevantne informacije. Komisija te analize rizika bez odgode dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s Uredbom (EU) 2019/1896. __________________ __________________ 47 Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.). 47 Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom (SL L 348, 24.12.2008., str. 98.). Amandman 41 Prijedlog uredbe Članak 9.a (novi) Članak 9.a Suradnja s Agencijom Europske unije za temeljna prava U skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama (a) i (d) Uredbe Vijeća (EZ) br. 168/20071a Agencija Europske unije za temeljna prava do 31. kolovoza svake godine podnosi zaključke o svojoj cjelokupnoj ocjeni temeljnih prava u vezi s provedbom schengenske pravne stečevine i prosljeđuje ih Komisiji radi pripreme godišnjeg programa evaluacije iz članka 13. __________________ 1a Uredba Vijeća (EZ) br. 168/2007 od 15. veljače 2007. o osnivanju Agencije Europske unije za temeljna prava (SL L 53, 22.2.2007., str. 1.). Amandman 42 Prijedlog uredbe Članak 10. – stavak 1. 1.  Komisija se u pripremi aktivnosti evaluacije i praćenja služi rezultatima relevantnih mehanizama i instrumenata, uključujući aktivnosti evaluacije i praćenja koje provode tijela, uredi i agencije Unije koji su uključeni u provedbu schengenske pravne stečevine i Agencije Europske unije za temeljna prava, kao i neovisnih nacionalnih mehanizama i tijela za praćenje te drugih nacionalnih mehanizama za kontrolu kvalitete, kako bi se povećala informiranost o funkcioniranju schengenskog područja i izbjegli dvostruki rad i proturječne mjere. 1.  Komisija se u pripremi aktivnosti evaluacije i praćenja te u utvrđivanju potrebe za nenajavljenim evaluacijama ili evaluacijama koje se organiziraju uz najavu u kratkom roku služi rezultatima relevantnih mehanizama i instrumenata, uključujući aktivnosti evaluacije i praćenja koje provode tijela, uredi i agencije Unije koji su uključeni u provedbu schengenske pravne stečevine i Agencije Europske unije za temeljna prava kao i neovisnih nacionalnih mehanizama i tijela za praćenje te drugih nacionalnih mehanizama za kontrolu kvalitete, kako bi se povećala informiranost o funkcioniranju schengenskog područja i izbjegli dvostruki rad i proturječne mjere. Amandman 43 Prijedlog uredbe Članak 10. – stavak 3. – podstavak 2. Razmjena informacija odvija se u skladu s mandatima predmetnih tijela, ureda i agencija Unije. Razmjena informacija odvija se u skladu s mandatima predmetnih tijela, ureda i agencija Unije. Takva razmjena informacija odvija se kako bi se tijelima, uredima i agencijama zajamčila bolja informiranost o stanju, a samim time i bolji operativni odgovor predmetnih tijela, ureda i agencija Unije. Amandman 44 Prijedlog uredbe Članak 11. – stavak 1. Komisija pri programiranju i provedbi aktivnosti evaluacije i praćenja uzima u obzir informacije koje su dostavile treće strane, uključujući neovisna tijela, nevladine organizacije i međunarodne organizacije. Komisija pri programiranju i provedbi aktivnosti evaluacije i praćenja, a posebno pri utvrđivanju potrebe za nenajavljenim evaluacijama u skladu s člankom 4. stavcima 2. i 2.a, uzima u obzir informacije i preporuke koje su dostavile relevantne treće strane, uključujući neovisna tijela, nevladine organizacije i međunarodne organizacije kao što su institucije i tijela Ujedinjenih naroda i Vijeće Europe. Ako se evaluacijom potvrde nedostaci koje su treće strane istaknule u svojim informacijama, države članice imaju mogućnost iznijeti primjedbe. Amandman 45 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 1. – podstavak 2. U svakom višegodišnjem ciklusu evaluacije svaka se država članica podvrgava jednoj periodičnoj evaluaciji i najmanje jednoj nenajavljenoj evaluaciji ili tematskoj evaluaciji. U svakom višegodišnjem ciklusu evaluacije svaka se država članica podvrgava jednoj periodičnoj evaluaciji i najmanje jednoj nenajavljenoj evaluaciji ili posjetu organiziranom uz najavu u kratkom roku, kao i jednoj tematskoj evaluaciji ili više njih. Komisija organizira nenajavljene evaluacije u skladu s člankom 4. kad god nastanu okolnosti predviđene u tom članku. Amandman 46 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 3. – podstavak 1. Višegodišnjim programom evaluacije utvrđuju se posebna prioritetna područja koja treba obuhvatiti periodičnim evaluacijama te on uključuje privremeni vremenski plan tih evaluacija. Višegodišnjim programom evaluacije utvrđuju se, u skladu s člankom 4., oni aspekti schengenske pravne stečevine koje treba obuhvatiti periodičnim evaluacijama te on uključuje i privremeni vremenski plan tih evaluacija. Amandman 47 Prijedlog uredbe Članak 12. – stavak 3. – podstavak 2. Njime se određuje privremeni popis država članica koje podliježu periodičnim evaluacijama, ne dovodeći u pitanje prilagodbe provedene u skladu sa stavkom 4., u određenoj godini. Privremenim rasporedom prema kojem države članice podliježu periodičnoj evaluaciji uzima se u obzir vrijeme koje je proteklo od prethodne periodične evaluacije. Uzimaju se u obzir i ishod prethodnih evaluacija, brzina provedbe akcijskih planova i druge relevantne informacije koje su Komisiji na raspolaganju u pogledu praksi država članica. Njime se određuje privremeni popis država članica koje podliježu periodičnim evaluacijama, zajedno s relevantnim institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije koji obavljaju funkcije povezane s provedbom schengenske pravne stečevine u relevantnim državama članicama, ne dovodeći u pitanje prilagodbe provedene u skladu sa stavkom 4., u određenoj godini. Privremenim rasporedom prema kojem države članice podliježu periodičnoj evaluaciji uzima se u obzir vrijeme koje je proteklo od prethodne periodične evaluacije. Uzimaju se u obzir i ishod prethodnih evaluacija, brzina provedbe akcijskih planova i druge relevantne informacije koje su Komisiji na raspolaganju u pogledu praksi država članica. Amandman 48 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 1. – podstavak 2. Pri sastavljanju upitnika Komisija se može savjetovati s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 7. Pri sastavljanju upitnika Komisija se može savjetovati s relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 7. Komisija u suradnji s Agencijom Europske unije za temeljna prava u upitnik uključuje specifične referentne vrijednosti na temelju kojih evaluacijski timovi ocjenjuju usklađenost s temeljnim pravima. Amandman 49 Prijedlog uredbe Članak 14. – stavak 4. – podstavak 3. Komisija te odgovore stavlja na raspolaganje drugim državama članicama. Komisija te odgovore stavlja na raspolaganje drugim državama članicama te Europskom parlamentu i Vijeću. Amandman 50 Prijedlog uredbe Članak 16. – stavak 1. – podstavak 1. Države članice i Komisija, u suradnji s relevantnim tijelima, uredima ili agencijama Unije, osiguravaju stručnjacima iz država članica i predstavnicima Komisije primjereno osposobljavanje kako bi postali schengenski evaluatori. Države članice i Komisija, u suradnji s relevantnim tijelima, uredima ili agencijama Unije, osiguravaju stručnjacima iz država članica i predstavnicima Komisije primjereno osposobljavanje kako bi postali schengenski evaluatori. To osposobljavanje moraju proći svi stručnjaci koji sudjeluju u timu koji provodi evaluaciju ili praćenje u skladu s člankom 18. Amandman 51 Prijedlog uredbe Članak 16. – stavak 2. 2.  Za potrebe osposobljavanja u svaki tim koji provodi periodične evaluacije može biti uključen „promatrač” iz države članice ili Komisije. 2.  Za potrebe osposobljavanja u svaki tim koji provodi periodične evaluacije može biti uključen „promatrač” iz države članice, Komisije ili tijela, ureda ili agencije Unije uključene u provedbu schengenske pravne stečevine. Amandman 52 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 1. 1.  Komisija u suradnji s državama članicama svake godine osniva skupinu stručnjaka čije radno iskustvo obuhvaća posebna prioritetna područja utvrđena u višegodišnjem programu evaluacije. 1.  Komisija u suradnji s državama članicama svake godine osniva skupinu stručnjaka čije radno iskustvo uključuje aspekte schengenske pravne stečevine koji će biti obuhvaćeni u skladu s višegodišnjim programom evaluacije. Amandman 53 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 2. 2.  Istodobno s uspostavom godišnjeg programa evaluacije u skladu s člankom 13. stavkom 1., države članice na poziv Komisije imenuju najmanje jednog kvalificiranog stručnjaka za svako posebno područje utvrđeno u višegodišnjem programu evaluacije za skupinu stručnjaka za sljedeću godinu. 2.  Istodobno s uspostavom godišnjeg programa evaluacije u skladu s člankom 13. stavkom 1. države članice na poziv Komisije imenuju najmanje jednog kvalificiranog stručnjaka za svaki aspekt schengenske pravne stečevine koji treba ocijeniti kako je utvrđeno u višegodišnjem programu evaluacije za skupinu stručnjaka za sljedeću godinu. Amandman 54 Prijedlog uredbe Članak 17. – stavak 11. 11.  Komisija redovito ažurira popis skupine stručnjaka i obavješćuje države članice o broju stručnjaka koji su imenovani za svaku državu članicu i njihovim profilima. 11.  Komisija redovito ažurira popis skupine stručnjaka i obavješćuje države članice, Europski parlament i Vijeće o broju stručnjaka koji su imenovani za svaku državu članicu i njihovim profilima. Amandman 55 Prijedlog uredbe Članak 18. – stavak 1. 1.  Komisija određuje broj stručnjaka iz država članica i predstavnika Komisije koji sudjeluju u timu na temelju specifičnosti i potreba aktivnosti evaluacije ili praćenja. Komisija iz skupine stručnjaka bira stručnjake koji će postati članovi tima. 1.  Komisija određuje broj stručnjaka iz država članica i predstavnika Komisije koji sudjeluju u timu na temelju specifičnosti i potreba aktivnosti evaluacije ili praćenja. Komisija iz skupine stručnjaka bira stručnjake koji će postati članovi tima. Svi članovi tima, osim promatrača ili promatrača Unije, moraju proći adekvatno osposobljavanje u navedeno u članku 16. stavku 1. Amandman 56 Prijedlog uredbe Članak 18. – stavak 2. – podstavak 2. Stručnjaci iz država članica ne smiju sudjelovati u timu koji obavlja aktivnost evaluacije ili praćenja u državi članici u kojoj su zaposleni. Stručnjaci iz država članica ne smiju sudjelovati u timu koji obavlja aktivnost evaluacije ili praćenja u državi članici u kojoj su zaposleni. Nadalje, ako se aktivnosti tijela, ureda ili agencije Unije koji se nalaze u državi članici ocjenjuju u okviru evaluacije te države članice, nijedan stručnjak ni promatrač iz tog tijela, ureda ili agencije Unije ne sudjeluje u evaluaciji. Amandman 57 Prijedlog uredbe Članak 18. – stavak 4. 4.  U slučaju nenajavljenih posjeta Komisija šalje pozive najkasnije dva tjedna prije planiranog početka posjeta. Stručnjaci odgovaraju u roku od 72 sata od primitka poziva u dogovoru sa svojim tijelima nadležnima za imenovanje. 4.  U slučaju nenajavljenih posjeta ili posjeta organiziranih uz najavu u kratkom roku Komisija šalje pozive najkasnije dva tjedna prije planiranog početka posjeta. Stručnjaci odgovaraju u roku od 72 sata od primitka poziva u dogovoru sa svojim tijelima nadležnima za imenovanje. Amandman 58 Prijedlog uredbe Članak 18. – stavak 6.a (novi) 6.a  Komisija također poziva Europski parlament da pošalje predstavnika na promatranje ponovnih posjeta u svojstvu promatrača Unije. Amandman 59 Prijedlog uredbe Članak 18. – stavak 8. 8.  Ako Komisija ne dobije potvrdu o sudjelovanju potrebnog broja stručnjaka iz skupine najmanje šest tjedana prije predviđenog početka aktivnosti evaluacije ili praćenja ili najmanje tjedan dana u slučaju nenajavljenih posjeta, bez odgode poziva sve države članice da za nepopunjena mjesta imenuju kvalificirane stručnjake izvan skupine. 8.  Ako Komisija ne dobije potvrdu o sudjelovanju potrebnog broja stručnjaka iz skupine najmanje šest tjedana prije predviđenog početka aktivnosti evaluacije ili praćenja ili najmanje sedam dana u slučaju nenajavljenih posjeta ili posjeta organiziranih uz najavu u kratkom roku, bez odgode poziva sve države članice da za nepopunjena mjesta imenuju kvalificirane stručnjake izvan skupine. Amandman 60 Prijedlog uredbe Članak 18. – stavak 9. – podstavak 2. Komisija imenuje vodećeg stručnjaka Komisije i predlaže vodećeg stručnjaka iz države članice. Vodećeg stručnjaka iz države članice imenuju članovi tima što prije nakon osnivanja tima. Komisija imenuje vodećeg stručnjaka Komisije i predlaže vodećeg stručnjaka iz države članice. Vodećeg stručnjaka iz države članice imenuju članovi tima što prije nakon osnivanja tima. Komisija imenuje stručnjaka odgovornog za elemente posjeta ili evaluacije koji se odnose na temeljna prava. Amandman 61 Prijedlog uredbe Članak 19. – stavak 2. – podstavak 1. Detaljan program posjeta državi članici ili njezinim konzulatima utvrđuje Komisija u bliskoj suradnji s vodećim stručnjacima i predmetnom državom članicom. Detaljan program posjeta državi članici ili njezinim konzulatima utvrđuje Komisija u bliskoj suradnji s vodećim stručnjacima i predmetnom državom članicom. Komisija šalje detaljan program relevantnom nacionalnom parlamentu. Amandman 62 Prijedlog uredbe Članak 19. – stavak 4. – podstavak 1. Nenajavljeni posjeti provode se bez prethodnog obavješćivanja predmetne države članice. Iznimno, Komisija može obavijestiti predmetnu državu članicu najmanje 24 sata prije takvog posjeta ako je glavna svrha nenajavljenog posjeta nasumična provjera provedbe schengenske pravne stečevine. Nenajavljeni posjeti provode se bez prethodnog obavješćivanja predmetne države članice. Komisija sastavlja detaljan program nenajavljenih posjeta. Amandman 63 Prijedlog uredbe Članak 19. – stavak 4. – podstavak 2. Komisija sastavlja detaljan program nenajavljenih posjeta. Ako su države članice obaviještene, Komisija se može savjetovati s predmetnom državom članicom o rasporedu i detaljnom programu. Briše se. Amandman 64 Prijedlog uredbe Članak 19. – stavak 5. 5.  Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama može pripremiti i ažurirati smjernice za provedbu nenajavljenih posjeta. 5.  Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama može pripremiti i ažurirati smjernice za provedbu nenajavljenih posjeta ili posjeta organiziranih uz najavu u kratkom roku te se može savjetovati s državama članicama. Amandman 65 Prijedlog uredbe Članak 20. – stavak 1. Komisija u suradnji s državama članicama može pripremiti smjernice za provedbu aktivnosti evaluacije i praćenja s pomoću upitnika ili drugih metoda na daljinu. Komisija u suradnji s državama članicama može pripremiti smjernice za provedbu aktivnosti evaluacije i praćenja s pomoću upitnika ili drugih metoda na daljinu kao dopunskih metoda. Metode na daljinu primjenjuju se samo ako se fizički posjeti ne smatraju potrebnima. Amandman 66 Prijedlog uredbe Članak 21. – stavak 1. – podstavak 3. Komisija dostavlja izvješće o evaluaciji nacionalnim parlamentima, Europskom parlamentu i Vijeću. Komisija dostavlja izvješće o evaluaciji nacionalnim parlamentima, Europskom parlamentu i Vijeću najkasnije 14 dana nakon donošenja izvješća. Amandman 67 Prijedlog uredbe Članak 21. – stavak 5. 5.  Izvješće o evaluaciji sadržava preporuke za korektivne mjere čiji je cilj uklanjanje nedostataka, rad na područjima u kojima su potrebna poboljšanja utvrđenima tijekom evaluacije te određivanje prioriteta za njihovu provedbu. U izvješću o evaluaciji mogu se odrediti rokovi za provedbu preporuka. Ako se u okviru evaluacije utvrdi ozbiljan nedostatak, primjenjuju se posebne odredbe iz članka 23. 5.  Izvješće o evaluaciji sadržava preporuke za korektivne mjere čiji je cilj uklanjanje nedostataka, rad na područjima u kojima su potrebna poboljšanja utvrđenima tijekom evaluacije te određivanje prioriteta za njihovu provedbu. U izvješću o evaluaciji određuju se i rokovi za provedbu preporuka. Ako se u okviru evaluacije utvrdi ozbiljan nedostatak, primjenjuju se posebne odredbe iz članka 23. Amandman 68 Prijedlog uredbe Članak 21. – stavak 6. 6.  Komisija dostavlja nacrt izvješća o evaluaciji evaluiranoj državi članici u roku od četiri tjedna od završetka aktivnosti evaluacije. Evaluirana država članica podnosi svoje komentare na nacrt izvješća o evaluaciji u roku od dva tjedna od njegova primitka. Sastanak za izradu nacrta održava se na zahtjev evaluirane države članice najkasnije pet radnih dana od primitka komentara evaluirane države članice. Komentari evaluirane države članice mogu se uzeti u obzir u nacrtu izvješća o evaluaciji. 6.  Komisija dostavlja nacrt izvješća o evaluaciji evaluiranoj državi članici u roku od četiri tjedna od završetka aktivnosti evaluacije. Evaluirana država članica podnosi svoje komentare na nacrt izvješća o evaluaciji u roku od dva tjedna od njegova primitka. Sastanak za izradu nacrta održava se na zahtjev evaluirane države članice najkasnije pet radnih dana od primitka komentara evaluirane države članice. Komentari evaluirane države članice u potpunosti se uzimaju u obzir u izvješću o evaluaciji. Amandman 69 Prijedlog uredbe Članak 21. – stavak 6.a (novi) 6.a  Ako nacrt izvješća o evaluaciji sadrži zaključke povezane s aktivnostima tijela, ureda ili agencije Unije uključene u provedbu schengenske pravne stečevine, postupak utvrđen u stavku 6. primjenjuje se mutatis mutandis. Amandman 70 Prijedlog uredbe Članak 21. – stavak 6.b (novi) 6.b   Izvješćima o evaluaciji iz ovog članka i članka 23. ove Uredbe doprinosi se procjeni djelotvorne primjene i provedbe Povelje u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća1a i njezinim Prilogom III. __________________ 1a Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.). Amandman 71 Prijedlog uredbe Članak 22. – stavak 2. – podstavak 1. Nakon savjetovanja s timom koji je proveo aktivnost evaluacije Komisija iznosi očitovanje o primjerenosti akcijskog plana i u roku od mjesec dana od njegova podnošenja obavješćuje evaluiranu državu članicu o svojim očitovanjima. Vijeće može pozvati države članice da dostave komentare na akcijski plan. Nakon savjetovanja s timom koji je proveo aktivnost evaluacije Komisija iznosi očitovanje o primjerenosti akcijskog plana i u roku od mjesec dana od njegova podnošenja obavješćuje evaluiranu državu članicu o svojim očitovanjima. Vijeće poziva ostale države članice da komentiraju akcijski plan u okviru pojačanog političkog dijaloga. Amandman 72 Prijedlog uredbe Članak 22. – stavak 3. – podstavak 1. Evaluirana država članica izvješćuje Komisiju i Vijeće o provedbi akcijskog plana svakih šest mjeseci od donošenja izvješća o evaluaciji sve dok Komisija ne bude smatrala da je akcijski plan u potpunosti proveden. Ovisno o prirodi nedostataka i stanju provedbe preporuka, Komisija može od evaluirane države članice tražiti prilagodbu učestalosti izvješćivanja. Evaluirana država članica izvješćuje Komisiju i Vijeće o provedbi akcijskog plana svakih šest mjeseci od donošenja izvješća o evaluaciji sve dok Komisija ne bude smatrala da je akcijski plan u potpunosti proveden. Ovisno o prirodi nedostataka i stanju provedbe preporuka, Komisija može od evaluirane države članice tražiti prilagodbu učestalosti izvješćivanja. Ako nakon 24 mjeseca od usvajanja izvješća o evaluaciji Komisija smatra da sve preporuke nisu u dovoljnoj mjeri uzete u obzir i da akcijski plan nije u potpunosti proveden, Europski parlament i Vijeće izražavaju svoja stajališta o tom pitanju u vidu obrazložene odluke. Amandman 73 Prijedlog uredbe Članak 22. – stavak 3. – podstavak 3. Komisija najmanje dvaput godišnje obavješćuje Europski parlament i Vijeće o stanju provedbe akcijskih planova. Komisija posebice pruža informacije o svojim očitovanjima o primjerenosti akcijskih planova iz stavka 2., ishodu ponovnih posjeta i posjeta radi provjere te postoji li znatan nedostatak u napretku u provedbi akcijskog plana. Komisija najmanje dvaput godišnje obavješćuje Europski parlament, Vijeće i predmetne nacionalne parlamente o stanju provedbe akcijskih planova. Komisija posebice pruža informacije o svojim očitovanjima o primjerenosti akcijskih planova iz stavka 2., ishodu ponovnih posjeta i posjeta radi provjere te postoji li znatan nedostatak u napretku u provedbi akcijskog plana. Amandman 74 Prijedlog uredbe Članak 23. – stavak 2. – podstavak 2. Evaluirana država članica odmah poduzima korektivne mjere uključujući, prema potrebi, mobiliziranje svih raspoloživih operativnih i financijskih sredstava. Evaluirana država članica bez odgode obavješćuje Komisiju i države članice o korektivnim mjerama koje je odmah poduzela ili planira poduzeti. Komisija istovremeno obavješćuje odgovarajuća tijela, urede i agencije Unije iz članka 7. o ozbiljnom nedostatku kako bi mogli pružiti moguću potporu evaluiranoj državi članici. Komisija obavješćuje i Vijeće i Europski parlament. Evaluirana država članica odmah poduzima korektivne mjere uključujući, prema potrebi, mobiliziranje svih raspoloživih operativnih i financijskih sredstava. Evaluirana država članica bez odgode obavješćuje Komisiju i države članice o korektivnim mjerama koje je odmah poduzela ili planira poduzeti. Komisija istovremeno obavješćuje odgovarajuća tijela, urede i agencije Unije iz članka 7. o ozbiljnom nedostatku kako bi mogli pružiti moguću potporu evaluiranoj državi članici. Komisija odmah obavješćuje i Vijeće i Europski parlament te nacionalne parlamente o utvrđenom ozbiljnom nedostatku i korektivnim mjerama, ako postoje, koje je evaluirana država članica već poduzela. Amandman 75 Prijedlog uredbe Članak 23. – stavak 5. – podstavak 1. Vijeće donosi preporuke u roku od dva tjedna od primitka prijedloga. Vijeće donosi preporuke najkasnije deset dana nakon primitka prijedloga. Amandman 76 Prijedlog uredbe Članak 23. – stavak 5. – podstavak 3. Vijeće određuje rokove za provedbu preporuka povezanih s ozbiljnim nedostatkom i određuje učestalost izvješća koje evaluirana država članica podnosi Komisiji i Vijeću o provedbi svojeg akcijskog plana. Vijeće hitno raspravlja o tom pitanju i određuje kratke rokove za provedbu preporuka povezanih s ozbiljnim nedostatkom i određuje učestalost izvješća koje evaluirana država članica podnosi Komisiji i Vijeću o provedbi svojeg akcijskog plana. Amandman 77 Prijedlog uredbe Članak 23. – stavak 6. – podstavak 1. Evaluirana država članica podnosi Komisiji i Vijeću akcijski plan u roku od mjesec dana od donošenja preporuka. Komisija taj akcijski plan dostavlja Europskom parlamentu. Evaluirana država članica podnosi Komisiji i Vijeću akcijski plan u roku od tri tjedna od donošenja preporuka. Komisija taj akcijski plan bez odgode dostavlja Europskom parlamentu. Amandman 78 Prijedlog uredbe Članak 23. – stavak 7. – podstavak 1. Kako bi provjerila napredak u provedbi preporuka povezanih s ozbiljnim nedostatkom, Komisija organizira ponovni posjet koji se mora provesti najkasnije godinu dana od datuma aktivnosti evaluacije. Kako bi provjerila napredak u provedbi preporuka povezanih s ozbiljnim nedostatkom, Komisija organizira ponovni posjet koji se mora provesti najkasnije 180 dana od datuma aktivnosti evaluacije. Amandman 79 Prijedlog uredbe Članak 23. – stavak 8. 8.  Vijeće izražava svoje stajalište o izvješću. 8.  Vijeće izražava svoje stajalište o izvješću o evaluaciji i može pozvati Komisiju da podnese prijedlog preporuka za korektivne mjere čiji je cilj uklanjanje trajnih ozbiljnih nedostataka utvrđenih u izvješću o ponovnom posjetu. Ako Komisija podnese takav prijedlog, primjenjuju se stavci 6. i 7. Amandman 80 Prijedlog uredbe Članak 23. – stavak 8.a (novi) 8.a  Ako nakon ponovnog posjeta država članica ne provede na zadovoljavajući način akcijski plan nakon evaluacije kojom je utvrđen ozbiljan nedostatak, Komisija protiv te države članice pokreće postupak zbog povrede u skladu s UFEU-om ako smatra da ta država članica nije ispunila obvezu. Amandman 81 Prijedlog uredbe Članak 23. – stavak 10. 10.  Ako se smatra da ozbiljni nedostatak predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti unutar područja bez kontrola na unutarnjim granicama ili ozbiljnu i sustavnu povredu temeljnih prava, Komisija o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili države članice. 10.  Ako se smatra da ozbiljni nedostatak predstavlja ozbiljnu prijetnju javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti unutar područja bez kontrola na unutarnjim granicama ili ozbiljnu i sustavnu povredu temeljnih prava, Komisija o tome, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili države članice, odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće te ih također obavješćuje o postupcima zbog povrede koji su u tijeku ili će biti pokrenuti protiv evaluirane države članice. Amandman 82 Prijedlog uredbe Članak 26. – stavak 2. 2.  Status tajnosti izvješća određuje se u skladu s Odlukom (EU, Euratom) 2015/444. Na propisno opravdan zahtjev evaluirane države članice izvješća se mogu i označiti kao „EU RESTRICTED/RESTREINT UE”. 2.  Status tajnosti izvješća određuje se u skladu s Odlukom (EU, Euratom) 2015/444. Na propisno opravdan zahtjev evaluirane države članice u iznimnim se slučajevima dijelovi izvješćâ o evaluaciji mogu označiti i kao „EU RESTRICTED/RESTREINT UE”. Amandman 83 Prijedlog uredbe Članak 26. – stavak 3. 3.  Slanje klasificiranih podataka i dokumenata i postupanje s njima za potrebe ove Uredbe odvija se u skladu s primjenjivim sigurnosnim pravilima. Tim se pravilima ne sprečava da se informacije stave na raspolaganje Europskom parlamentu i relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 7. 3.  Slanje klasificiranih podataka i dokumenata i postupanje s njima za potrebe ove Uredbe odvija se u skladu s primjenjivim sigurnosnim pravilima. Tim se pravilima ne sprečava da se informacije stave na raspolaganje Europskom parlamentu, nacionalnim parlamentima i relevantnim tijelima, uredima i agencijama Unije iz članka 7. Amandman 84 Prijedlog uredbe Članak 30. – stavak 1. Komisija preispituje primjenu ove Uredbe i podnosi izvješće Vijeću u roku od šest mjeseci od donošenja svih izvješća o evaluaciji u vezi s evaluacijama obuhvaćenim prvim višegodišnjim programom evaluacije donesenim u skladu s ovom Uredbom. Takvo preispitivanje obuhvaća sve elemente ove Uredbe uključujući djelovanje postupaka za donošenje akata u okviru mehanizma evaluacije. Komisija dostavlja to izvješće Europskom parlamentu. Komisija preispituje primjenu ove Uredbe i podnosi izvješće Vijeću u roku od šest mjeseci od donošenja svih izvješća o evaluaciji u vezi s evaluacijama obuhvaćenim prvim višegodišnjim programom evaluacije donesenim u skladu s ovom Uredbom. Takvo preispitivanje obuhvaća sve elemente ove Uredbe uključujući djelovanje postupaka za donošenje akata u okviru mehanizma evaluacije. Komisija to izvješće odmah podnosi Europskom parlamentu. Amandman 85 Prijedlog uredbe Članak 30.a (novi) Članak 30.a Revizija Svi budući prijedlozi Komisije za izmjenu ovog mehanizma evaluacije i praćenja radi provjere primjene schengenske pravne stečevine temelje se na članku 77. stavku 2. točki (b) UFEU-a.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o stanju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji, uključujući progon vjerskih manjina (2022/2620(RSP))

P9_TA(2022)0123 RC-B9-0183/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji (DNRK),

–  uzimajući u obzir izjavu ministara vanjskih poslova skupine G7 i Visokog predstavnika EU-a od 25. ožujka 2022. o lansiranju interkontinentalnog balističkih projektila od strane Demokratske Narodne Republike Koreje,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju koju je Vijeće UN-a za ljudska prava usvojilo 1. travnja 2022. o stanju ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella od 25. ožujka 2022. o lansiranju interkontinentalnog balističkog projektila,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europske službe za vanjsko djelovanje od 11. siječnja 2022. o lansiranju raketa od strane Demokratske Narodne Republike Koreje,

–  uzimajući u obzir najnovije sankcije od 22. ožujka 2021. koje je uveo EU zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji,

–  uzimajući u obzir izvješće od 1. travnja 2022. posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1718 (2006), 1874 (2009), 2087 (2013), 2094 (2013), 2356 (2017), 2270 (2016), 2371 (2017), 2375 (2017) i 2397 (2017), u kojima se Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji izričito zabranjuje provođenje nuklearnih pokusa,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 16. prosinca 2021. o stanju ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a iz 1981. o ukidanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja,

–  uzimajući u obzir izvješće istražnog povjerenstva Vijeća UN-a za ljudska prava od 7. veljače 2014. o stanju ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupaka ili kažnjavanja iz 1984.,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Demokratska Narodna Republika Koreja i dalje među najrepresivnijim zemljama na svijetu; budući da u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji država ima apsolutnu kontrolu nad svim aspektima života svojih građana i apsolutni monopol nad informacijama, da kontrolira kretanje unutar i izvan zemlje, kao i društveni život svojih građana, te da održava poslušnost stanovništva prijetnjama smaknućima, zatvaranjem, prisilnim nestancima te prisilnim teškim radom u pritvoru i zatvorskim kampovima;

B.  budući da DNRK ima opsežnu i dobro razrađenu sigurnosnu mrežu kojom pomno nadzire živote gotovo svih građana i priječi svaki oblik temeljne slobode u zemlji;

C.  budući da je istražni odbor UN-a istražio „sustavno, rašireno i ozbiljno kršenje ljudskih prava” u DNRK-u te je 7. veljače 2014. objavio izvješće; budući da je istražni odbor u svojem izvješću zaključio da ozbiljnost, razmjer i priroda kršenja ljudskih prava u Sjevernoj Koreji „otkriva državu kojoj nema slične u suvremenom svijetu”;

D.  budući da se stanje ljudskih prava u DNRK-u nije poboljšalo od objave izvješća istražnog odbora iz 2014.; budući da izvansudska pogubljenja, mučenje, seksualno nasilje, ropstvo i proizvoljna pritvaranja koja provodi DNRK, uključujući progon na temelju vjerskih uvjerenja, i dalje traju te da su sustavna; budući da prema sustavu songbun vjernici pripadaju „neprijateljskoj klasi” te se smatraju neprijateljima države i zaslužuju „diskriminaciju, kažnjavanje, izolaciju, pa čak i pogubljenja”; budući da dokumentacija nevladinih organizacija pokazuje da su sljedbenici šamanizma i kršćanstva posebno izloženi progonu;

E.  budući da režim sustavno cilja vjerska uvjerenja i manjine, uključujući šamanizam, korejski budizam, katolicizam, čeondizam i protestantizam; budući da primjeri takvog sustavnog ciljanja uključuju pogubljenja nekih domaćih katoličkih svećenika i protestantskih vođa koji se nisu odrekli svoje vjere tako što ih se uklanja kao „američke špijune”;

F.  budući da su žene i djevojčice u Sjevernoj Koreji, uz kršenja prava kojima je izloženo opće stanovništvo, potencijalna meta niza seksualnih i rodno uvjetovanih zlostavljanja, pri čemu vladini dužnosnici krše prava i istovremeno ne uspijevaju učinkovito odgovoriti na ta kršenja, uključujući raširenu rodnu diskriminaciju te seksualno i rodno uvjetovano nasilje;

G.  budući da vlada DNRK-a ne dopušta nikakvu političku oporbu, slobodne i poštene izbore, slobodne medije, vjersku slobodu, slobodu udruživanja, kolektivno pregovaranje ili slobodu kretanja te da stoga ne poštuje načelo vladavine prava; budući da postoje izvješća o ozbiljnoj represiji osoba uključenih u javne i privatne vjerske aktivnosti, uključujući proizvoljno oduzimanje slobode, mučenje, prisilni rad i pogubljenja; budući da su prema posebnom izvjestitelju UN-a kwanliso (politički zatvorski kampovi) i dalje operativni i ključni za kontrolu stanovništva te represiju nad njim; budući da prema posebnom izvjestitelju „mnoga od tih kršenja uključuje zločine protiv čovječnosti počinjene u DNRK-u. Hitno su potrebni konkretni postupci pozivanja na odgovornost, bilo na nacionalnoj ili međunarodnoj razini”;

H.  budući da državne vlasti DNRK-a sustavno uskraćuju temeljna prava zatvorenicima i provode izvansudska pogubljenja, proizvoljna pritvaranja i prisilne nestanke, među ostalim u obliku otmica stranih državljana, te da se prema nekim izvorima navodi da se više od 100 000 osoba nalazi u opsežnom kaznenom sustavu centara za pritvor, centara za zadržavanje, kampova za osposobljavanje radnika, političkih zatvorskih kampova i kampova za preodgoj te drugih ustanova; budući da režim DNRK-a rutinski i sustavno zahtijeva prisilni rad većeg dijela svojeg stanovništva kako bi održao svoje gospodarstvo, posebno osoba koje se drže u kwanlisou;

I.  budući da je režim DNRK-a odbio sve rezolucije Vijeća za ljudska prava, Opće skupštine i Vijeća sigurnosti UN-a u vezi sa stanjem ljudskih prava na svojem teritoriju;

J.  budući da je DNRK iskoristio pandemiju bolesti COVID-19 kako bi se dodatno izolirao od vanjskog svijeta, što je dovelo do pogoršanja ukorijenjenog kršenja ljudskih prava i negativnih posljedica na zdravlje njegova naroda; budući da se humanitarne organizacije i dalje ne mogu vratiti u DNRK; budući da je zbog ograničene međunarodne prisutnosti unutar zemlje i znatnog pada broja osoba koje uspijevaju pobjeći u Južnu Koreju prikupljanje dokumentacije o kršenjima ljudskih prava zahtjevnije nego ikad prije; budući da je DNRK zatvorio sve svoje granične prijelaze kako bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i da svojem narodu nije distribuirao cjepiva protiv bolesti COVID-19, tvrdeći da virus ne postoji u toj zemlji; budući da je od početka pandemije Sjeverna Koreja postala još izoliranija od ostatka svijeta zbog svoje iznimno slabe zdravstvene infrastrukture i manjka cijepljenja stanovništva; budući da je prema najnovijem izvješću Vijeća UN-a za ljudska prava objavljenom u ožujku 2022. Sjeverna Koreja izoliranija nego ikad zbog dugotrajnih zatvaranja granica velikih razmjera i ograničenja putovanja između gradova i regija uvedenih u siječnju 2020.; budući da je represivna kontrola stanovništva dodatno pooštrena;

K.  budući da je narod DNRK-a u kontekstu političke i ekonomske izolacije te nestašice hrane i goriva bio izložen desetljećima nerazvijenosti, loše zdravstvene skrbi i visoke razine pothranjenosti majki i djece; budući da je kronična nesigurnost opskrbe hranom i dalje raširena i da se vjerojatno pogoršala zbog znatnog smanjenja trgovine nakon zatvaranja granica te zemlje; budući da se dijelovi stanovništva, osobito ranjive skupine, možda suočavaju s glađu i izgladnjivanjem;

L.  budući da Europska unija brani i promiče ljudska prava i demokraciju širom svijeta; budući da je politički dijalog između EU-a i DNRK-a posljednji put održan u lipnju 2015.; budući da kineska vlada većinu sjevernokorejskih izbjeglica smatra nezakonitim ekonomskim migrantima te vraća neke od njih ako ih otkrije, ne uzimajući u obzir rizik od progona pri povratku; budući da se sjevernokorejski državljani u Rusiji suočavaju s repatrijacijom u zemlju podrijetla jer je poznato da ruska policija vraća državljane te zemlje na zahtjev Pjongjanga; budući da se tom praksom izravno krše obveze Kine i Rusije na temelju Konvencije UN-a o izbjeglicama iz 1951. i njezina Protokola iz 1967.; budući da mnoge osobe koje pobjegnu iz Sjeverne Koreje prolaze kroz goleme teškoće u Kini i susjednim zemljama, da nemaju službeni identitet ili pravni status te da su iznimno izloženi trgovini ljudima, otmicama i seksualnom iskorištavanju;

M.  budući da DNRK nastavlja provoditi svoj program nuklearnih kapaciteta i balističkih projektila, što se nedavno pokazalo iz povećanja broja testiranja projektila početkom 2022.; budući da je EU uveo sankcije za 57 pojedinaca i devet subjekata uvrštenih na popis zbog doprinosa programima DNRK-a povezanima s nuklearnim kapacitetima i kapacitetima balističkih projektila ili drugim oružjem za masovno uništenje ili zbog izbjegavanja sankcija; budući da širenje nuklearnog, kemijskog i biološkog oružja te njihova sredstva isporuke predstavljaju prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti; budući da se DNRK 2003. godine povukao iz Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, da od 2006. testira nuklearno oružje te da je 2009. službeno objavio da je razvio nuklearno oružje, što dokazuje da je opasnost od razvoja njegovih nuklearnih kapaciteta sve veća; budući da je 20. travnja 2018. DNRK najavio da će odmah obustaviti nuklearno testiranje i testiranje projektila te zatvoriti lokaciju Punggye-ri, koja je korištena za šest prethodnih nuklearnih pokusa; budući da je Vijeće Europske unije 24. ožujka 2022. osudilo lansiranje interkontinentalnih balističkih projektila od strane DNRK-a kao kršenje suspenzije lansiranja interkontinentalnih balističkih projektila koju je obećao DNRK i kršenje sankcija UN-a; budući da je 22. ožujka 2022. u skladu s globalnim režimom sankcija EU-a u području ljudskih prava EU nametnuo zamrzavanje imovine i zabranu putovanja dvama pojedincima i jednom subjektu u DNRK-u;

N.  budući da je predsjednik Republike Koreje na odlasku Moon Jae-in DNRK-u predložio deklaraciju o „završetku rata” kojom bi se korejski rat koji je završio 1953. bez mirovnog sporazuma i služeno proglasio završenim;

O.  budući da su ministri vanjskih poslova skupine G7 i Visoki predstavnik EU-a zajednički izjavili da je teška humanitarna situacija u DNRK-u posljedica toga što je DNRK usmjerio svoje resurse u razvoj oružja za masovno uništenje i balističkih projektila, a ne u dobrobit svojeg naroda;

1.  ponavlja svoju snažnu osudu državne represije koja traje desetljećima i koju su na sustavan način provodili sadašnji i prošli vrhovni vođe i administracija DNRK-a; poziva Kim Jong-una da zaustavi politiku istrebljenja, ubojstava, porobljavanja, mučenja, zatvaranja, silovanja, prisilnih pobačaja i drugih oblika seksualnog nasilja, progona na političkoj, vjerskoj, rasnoj i rodnoj osnovi, prisilnog premještaja stanovništva, prisilnog nestanka osoba, nehumanog čina svjesnog uzrokovanja dugotrajnog izgladnjivanja i institucionaliziranog nekažnjavanja počinitelja tih djela; potiče vlasti DNRK-a da prestanu sa svojim aktualnim zločinima protiv čovječnosti, među ostalim preko sustava logora kwanliso, te da provedu postupak reforme u kojem će se poštovati i štititi sva ljudska prava; naglašava da je potrebno zatvoriti logore kwanliso; poziva na objavu detaljnih informacija o tim logorima i na to da se neovisnim međunarodnim nadzornim tijelima omogući da ih posjećuju;

2.  strogo osuđuje sustavnu i raširenu primjenu smrtne kazne u DNRK-u; poziva vladu DNRK-a da proglasi moratorij na sva pogubljenja, u cilju ukidanja smrtne kazne u bliskoj budućnosti; poziva DNRK da stane na kraj izvansudskim smaknućima i prisilnim nestancima, oslobodi političke zatvorenike i dopusti svojim građanima da slobodno putuju unutar i izvan zemlje; poziva DNRK da dopusti slobodu izražavanja i medijsku slobodu kako nacionalnim tako i međunarodnim medijima te građanima necenzurirani pristup internetu; traži od DNRK-a da prestane optuživati bjegunce iz zemlje za „izdaju” ili tražiti da se bjegunci u Kinu vraćaju u DNRK;

3.  potiče vladu Narodne Republike Kine i vladu Ruske Federacije da, u skladu sa svojim obvezama kao države potpisnice Konvencije UN-a o izbjeglicama, ne uskraćuju sjevernokorejskim izbjeglicama koji prelaze granicu prema Kini i Rusiji pravo na traženje azila i da ih ne vraćaju prisilno u Sjevernu Koreju, već da zaštite njihova temeljna ljudska prava; ponavlja svoj poziv zemljama koje primaju izbjeglice iz DNRK-a da poštuju Ženevsku konvenciju iz 1951. i njezin Protokol iz 1967. te da se nužno suzdrže od suradnje u bilo kojem obliku s administracijom DNRK-a u pogledu izručenja ili repatrijacije državljana Sjeverne Koreje;

4.  osuđuje stroga ograničenja slobode kretanja, izražavanja, informiranja, mirnog okupljanja i udruživanja, kao i diskriminaciju utemeljenu na sustavu songbun, prema kojemu se ljudi po rođenju dijele na društvene klase koje određuje država, a djelomično se u obzir uzimaju političko opredjeljenje i religija; duboko je zabrinut zbog sustavnih kršenja slobode vjeroispovijesti i uvjerenja koja utječu na šamanizam i kršćanstvo, kao i na druge religije u Sjevernoj Koreji; osuđuje proizvoljna uhićenja, dugotrajno pritvaranje, mučenje, zlostavljanje, seksualno nasilje i ubojstva vjerskih osoba; potiče vlasti DNRK-a da prestanu s nasiljem nad vjerskim manjinama i da im dodijele pravo na slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja, pravo na udruživanje i pravo na slobodu izražavanja; naglašava potrebu da se počinitelji tih nasilnih djela privedu pravdi, uključujući Ministarstvo narodne socijalne sigurnosti i Ministarstvo državne sigurnosti, koji su ključni za progon vjerskih zajednica;

5.  potiče vladu DNRK-a da obustavi svoj program prisilnog rada pod pokroviteljstvom države u okviru kojeg su strane zemlje imale koristi od desetaka tisuća sjevernokorejskih radnika u nesigurnim uvjetima, stvarajući tvrdu valutu za pomoć održavanju režima; ističe da se u tom slučaju odgovornost za zaštitu radničkih prava proteže na države domaćine, koje se trebaju pobrinuti za zaštitu standarda radničkih i ljudskih prava;

6.  izražava posebnu zabrinutost zbog uvjeta pritvora u cijelom kaznenom sustavu, uključujući uskraćivanje zdravstvene skrbi, mučenje i okrutno, neljudsko i ponižavajuće postupanje i kažnjavanje, proizvoljno oduzimanje slobode, prisilni rad, silovanje i druge oblike seksualnog nasilja, uskraćivanje prava na život i pošteno suđenje te kršenje prava ranjivih pritvorenika, uključujući žene, osobe s invaliditetom i maloljetnike; poziva vlasti DNRK-a da neovisnim promatračima ljudskih prava osiguraju pristup njezinu kaznenom sustavu i da surađuju s njima u cilju rada na reformi svojih kaznenih i pravosudnih sustava s relevantnim međunarodnim akterima;

7.  osuđuje instrumentalizaciju pandemije, koja je dovela do uvođenja dodatnih ograničenja i ozbiljnih, nepotrebnih i ekstremnih mjera koje je sjevernokorejska vlada naizgled uvela radi zaštite od bolesti COVID-19, čime se dodatno ograničavaju inherentno ugrožena prava na hranu i zdravlje te prava na slobodu kretanja i slobodu izražavanja i informiranja; pohvaljuje rad Odbora za sankcije 1718, koji je brzo odobrio sve zahtjeve za izuzeće od sankcija povezanih s bolešću COVID-19 za humanitarnu pomoć DNRK-u; poziva DNRK da surađuje s međunarodnim organizacijama, uključujući inicijativu za globalni pristup cjepivima protiv bolesti COVID-19 (COVAX), kako bi se osigurala pravodobna isporuka i distribucija cjepiva protiv bolesti COVID-19 njezinim građanima;

8.  izražava posebnu zabrinutost zbog nedostatka hrane u zemlji i utjecaja koji to ima na ostvarivanje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava stanovništva; poziva vlasti DNRK-a da svim građanima osiguraju pristup hrani i humanitarnoj pomoći na temelju potreba, u skladu s humanitarnim načelima;

9.  naglašava važnost osiguravanja odgovornosti za prošle i aktualne zločine protiv čovječnosti; snažno potiče DNRK da u potpunosti poštuje sve pravne obveze koje proizlaze iz relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a; poziva sve članice UN-a da poduzmu mjere za potpunu provedbu sankcija Vijeća sigurnosti UN-a; poziva na ulaganje napora kako bi se stanje u DNRK-u uputilo Međunarodnom kaznenom sudu ili kako bi se uspostavio ad hoc sud ili usporedivi mehanizam radi utvrđivanja kaznene odgovornosti vladinih dužnosnika, uključujući najviše razine vlasti; ustraje u tome da je potrebno da Vijeće u okviru globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava donese ozbiljne dodatne sankcije u vezi s kršenjima ljudskih prava usmjerene na pojedince za koje je utvrđeno da su odgovorni za ta kršenja; prima na znanje mišljenje posebnog izvjestitelja UN-a da se osigura da sankcije protiv te zemlje nemaju štetan učinak na prava na hranu, zdravlje, vodu i sanitarne uvjete, stanovanje i razvoj te da se spriječi bilo kakav negativan učinak na humanitarnu pomoć, među ostalim u kontekstu pandemije bolesti COVID-19;

10.  oštro osuđuje činjenicu da je DNRK 24. ožujka 2022. lansirao interkontinentalni balistički projektil kao nepotrebnu i opasnu provokaciju koja predstavlja kršenje brojnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i ozbiljnu prijetnju međunarodnom i regionalnom miru i sigurnosti; poziva DNRK da potpuno, provjerljivo i nepovratno napusti svoje programe oružja za masovno uništenje i balističkih projektila;

11.  poziva DNRK da nastavi s konstruktivnom suradnjom s međunarodnim sugovornicima u cilju poticanja konkretnog napretka kad je riječ o stanju ljudskih prava na terenu, što se odnosi i na dijalog, službene državne posjete i više međuljudskog kontakta;

12.  i dalje podupire mirno rješenje sukoba na Korejskom poluotoku, što bi trebalo uključivati nuklearno razoružanje zajedno s poboljšanjem stanja ljudskih prava u DNRK-u; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice EU-a da pruže potporu strukturama UN-a i organizacijama civilnog društva kako bi se kontinuiranim prikupljanjem dokaza i dokumentiranjem prošlih i sadašnjih kršenja ljudskih prava u zemlji osiguralo preuzimanje odgovornosti za počinjene zločine s ciljem okončanja nekažnjavanja teškog zlostavljanja od strane DNRK-a;

13.  pozdravlja obnovu mandata posebnog izvjestitelja UN-a za stanje ljudskih prava u DNRK; žali zbog činjenice da područni ured u Seoulu Ureda visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) i dalje nema dovoljno osoblja te potiče članove UN-a i OHCHR-a da podrže taj mehanizam i pobrinu se da Ured im sve potrebno osoblje i resurse;

14.  preporučuje napredak prema pomirenju i uspostavi odgovarajućeg postupka pravne zaštite; poziva pogođene države da izdaju „Deklaraciju za kraj rata” kako bi se okončao neriješeni vojni sukob;

15.  pozdravlja režim sankcija EU-a, kao i izraženu spremnost EU-a da pruži potporu svim smislenim diplomatskim procesima; potiče EU i države članice da razviju strategiju kojom se dopunjuje režim sankcija EU-a, u skladu s globalnom strategijom EU-a i uzimajući u obzir nastavak političkog dijaloga sa Sjevernom Korejom kada za to dođe vrijeme, s ciljem uključivanja inicijativa u području ljudskih prava, denuklearizacije i mira u njegov angažman s DNRK-om;

16.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladi i parlamentu Demokratske Narodne Republike Koreje, vladi i parlamentu Republike Koreje, vladi i parlamentu Narodne Republike Kine, vladi i parlamentu Sjedinjenih Američkih Država, vladi i parlamentu Ruske Federacije, vladi i parlamentu Japana, posebnom izvjestitelju UN-a za stanje ljudskih prava u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji i glavnom tajniku UN-a.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o stanju vladavine prava i ljudskih prava u Republici Gvatemali (2022/2621(RSP))

P9_TA(2022)0124 RC-B9-0182/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Gvatemali, posebno onu od 14. ožujka 2019. o stanju ljudskih prava u Gvatemali(1),

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 11. veljače 2022. o stanju vladavine prava u Gvatemali te izjavu od 23. ožujka 2022. o pogoršanju stanja vladavine prava u Gvatemali,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Srednje Amerike, s druge strane(2), a posebno njegovu klauzulu o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir smjernice Europske unije o braniteljima ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir izvješće visoke povjerenice UN-a za ljudska prava od 28. veljače 2022. o stanju ljudskih prava u Gvatemali,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika glavnog tajnika UN-a o Gvatemali od 11. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir izjave Međuameričke komisije za ljudska prava (IACHR) od 22. veljače 2022. u kojoj se izražava zabrinutost zbog novih kršenja neovisnosti pravosuđa u Gvatemali, te izjavu IACHR-a i posebnog izvjestitelja UN-a za neovisnost sudaca i odvjetnika od 9. ožujka 2022. u kojoj se Gvatemalu poziva da zajamči neovisnost i nepristranost pri imenovanju novog glavnog državnog odvjetnika,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima te konvencije UN-a o ljudskim pravima i njihove neobavezne protokole,

–  uzimajući u obzir UN-ov Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Ustav Gvatemale,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Gvatemala važan partner EU-a i njegov istomišljenik, o čemu svjedoči ključna uloga koju je ta država imala u regionalnoj integraciji u Srednjoj Americi privremenim predsjedništvom u Sustavu integracije srednjoameričkih država, rast trgovinske suradnje EU-a i Gvatemale, solidarnost s Ukrajinom i Europom i snažna osuda ruske invazije na Ukrajinu i njezina aktivna uloga na međunarodnim forumima, kao i konstruktivni dijalog s Veleposlanstvom Gvatemale u Bruxellesu u kontekstu izaslanstva Europskog parlamenta za odnose sa zemljama Srednje Amerike;

B.  budući da je 2019. vlada Republike Gvatemale jednostrano odlučila prekinuti mandat Međunarodne komisije za borbu protiv nekažnjivosti (CICIG) koja je u toj zemlji djelovala 12 godina; budući da je u razdoblju kada su vlasti surađivale s CICIG-om, Gvatemala pokazala kontinuirani napredak u procesuiranju slučajeva ljudskih prava i korupcije;

C.  budući da se od tada Gvatemala neprestano suočava s procesom institucionalnog kooptiranja i urušavanjem vladavine prava, sustavnom opstrukcijom i uznemiravanjem legitimnog rada sudaca i tužitelja, kampanjama ocrnjivanja, uhićenjima i zastrašivanjem pravosudnih djelatnika, posebno onih iz CICIG-a i Ureda posebnog tužitelja za borbu protiv nekažnjivosti (FECI), te intenziviranjem i povećanjem agresije nad organizacijama civilnog društva i braniteljima ljudskih prava te njihovom kriminalizacijom;

D.  budući da su tužitelji za korupciju i organizirani kriminal u kojima su sudjelovali visoki državni dužnosnici i vlasnici poduzeća prikazivani kao kriminalci u brojnim kaznenim postupcima putem pritužbi pred Sudskom stegovnom komisijom i preliminarnih suđenja koja je pokretalo gvatemalsko Državno odvjetništvo kako bi ih uhitilo ili kako bi im se oduzeo imunitet od sudskih postupaka; budući da su porast broja tih sudskih postupaka protiv neovisnih sudaca, tužitelja i odvjetnika te nedostatak brze i učinkovite reakcije i zaštitnih mjera alarmantni;

E.  budući da su prijetnje, uznemiravanje i rizik od proizvoljnog pritvaranja doveli do toga da je više od 20 sudaca najavilo da će otići iz Gvatemale u igznanstvo radi zaštite svoje sigurnosti te tjelesnog i psihičkog integriteta te da bi izbjegli odmazdu od gvatemalskih vlasti budući da su slučajevi sutkinje Erike Aifán, bivših glavnih državnih odvjetnica Claudie Paz i Thelme Aldana te Juana Francisca Sandovala, koji je vodio FECI, samo neki od primjera uznemiravanja pravosudnih djelatnika u Gvatemali;

F.  budući da se u članku 203. Ustava Gvatemale naglašava da sudbenu funkciju moraju izvršavati isključivo Vrhovni sud i drugi zakonom propisani sudovi; budući da nema napretka u izboru sudaca na upražnjena mjesta na Vrhovnom i Žalbenom sudu; budući da će ove godine predsjednik i Kongres imenovati tri ključne osobe: glavnog državnog odvjetnika, pravobranitelja za ljudska prava i predsjednika Revizorskog suda;

G.  budući da će u svibnju 2022. biti izabran novi glavni državni odvjetnik Republike Gvatemale; budući da se u Ustavu Gvatemale navodi da glavnog državnog odvjetnika imenuje povjerenstvo za imenovanje koje se sastoji od predsjednika Vrhovnog suda, dekana pravnih fakulteta, članova odvjetničke komore i članova civilnog društva; budući da je u rujnu 2021. Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a uvrstilo glavnu državnu odvjetnicu Republike Gvatemale i kandidatkinju za ponovni izbor Maríju Consuelo Porras te glavnog tajnika Ureda javnog tužitelja Angela Pinedu na tzv. Engelov popis kao korumpirane i nedemokratske aktere koji ometaju kazneni progon slučajeva korupcije; budući da glavni državni odvjetnik ima temeljnu ulogu u jamčenju vladavine prava, zaštiti i obrani ljudskih prava te borbi protiv korupcije i nekažnjavanja;

H.  budući da su Međuamerička komisija za ljudska prava i posebni izvjestitelj UN-a za neovisnost sudaca i odvjetnika dali nekoliko preporuka za provedbu ustavne reforme postupaka za izbor glavnog državnog odvjetnika i sudaca visokih sudova u zemlji u skladu s međunarodnim standardima neovisnosti i nepristranosti;

I.  budući da je vlada Gvatemale uložila napore u provedbu politika kojima se promiče transparentnost, borba protiv korupcije i borba protiv nekažnjavanja osnivanjem Predsjedničkog odbora za borbu protiv korupcije i Predsjedničkog odbora za mir i ljudska prava, koji bi trebali donijeti konkretne rezultate;

J.  budući da je prema podacima organizacije Transparency International Gvatemala tijekom u proteklih deset godina pala za 59 mjesta na indeksu percepcije korupcije, s 91. (2010.) na 150. mjesto od 180 zemalja;

K.  budući da se Dekretom 4-2020, poznatim kao Zakon o nevladinim organizacijama, koji je stupio na snagu u veljači 2022., nastoje ograničiti aktivnosti nevladinih organizacija jer se njime postrožuje nadzor vlade i otvara mogućnost za ukidanje nevladinih organizacija koje ne ispunjavaju administrativne zahtjeve;

L.  budući da su nasilje i iznuđivanje koje provode moćne kriminalne organizacije i dalje ozbiljni problemi u Gvatemali i budući da je nasilje povezano s bandama važan faktor koji ljude potiče da napuste tu zemlju;

M.  budući da je 2021. Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava zabilježio 103 napada na borce za ljudska prava i šest ubojstava, kao i 33 napada na novinare; budući da se borci za zaštitu okoliša i zemljišta, autohtoni narodi i zajednice te borci za prava žena suočavaju s ozbiljnim prijetnjama; budući da Ured visokog povjerenika UN-a za ljudska prava ističe da državni i nedržavni akteri sve više zloupotrebljavaju kazneno pravo protiv boraca za ljudska prava i novinara kako bi ih kaznili ili spriječili zakonito obavljanje njihova rada;

N.  budući da se autohtoni narodi i dalje suočavaju s višestrukom diskriminacijom te ekonomskim i socijalnim nejednakostima; budući da postoji potreba za jačanjem odnosa povjerenja između javnih institucija i autohtonih naroda provedbom mjera za zaštitu i ostvarivanje njihovih prava, uključujući pravo na slobodan, prethodni i informirani pristanak;

O.  budući da su rodno uvjetovano i seksualno nasilje nad ženama i djevojčicama rašireni i duboko ukorijenjeni problemi; budući da je gvatemalski Kongres 8. ožujka 2022. odobrio Dekret 18-2022, takozvani Zakon o zaštiti života i obitelji, kojim se pobačaj kriminalizira u svim okolnostima, uz zatvorske kazne u trajanju od 5 do 25 godina, te se zabranjuje rodna raznolikost i spolni odgoj u školama; budući da je nakon više prosvjeda na nacionalnoj i međunarodnoj razini predsjednik izrazio namjeru da uloži veto na taj dekret te da je 15. ožujka 2022. gvatemalski Kongres izglasao da se obustavi daljnji postupak u pogledu toga kontroverznog zakona;

P.  budući da Gvatemala ima jednu od najviših stopa nejednakosti i neke od najgorih stopa siromaštva, pothranjenosti i smrtnosti majki i djece u toj regiji; budući da Gvatemala zauzima šesto mjesto po kroničnoj pothranjenosti u svijetu;

Q.  budući da je EU i dalje jedan od glavnih partnera Gvatemale s obzirom na to da su joj u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju u programskom razdoblju 2014. – 2020. dodijeljena 152 milijuna EUR, s naglaskom na sigurnosti opskrbe hranom, borbi protiv korupcije, miru i sigurnosti te konkurentnosti;

R.  budući da je Aura Lolita Chávez, braniteljica okoliša iz Gvatemale i pripadnica autohtonog naroda te finalistica Nagrade Saharov Europskog parlamenta za 2017., napustila svoju zemlju nakon ozbiljnih napada, prijetnji smrću i kleveta te budući da je u slučaju povratka u Gvatemalu očekuje nekoliko sudskih postupaka; budući da bi njezina pravna i fizička sigurnost trebala biti zajamčena ako se odluči vratiti;

1.  zabrinut je zbog pogoršanja stanja vladavine prava u Gvatemali i pravnih postupaka koje su Vrhovni sud i glavni tužitelj pokrenuli protiv neovisnih sudaca, odvjetnika i tužitelja koji istražuju ili kazneno gone kriminalne strukture povezane s visoko pozicioniranim državnim dužnosnicima i vlasnicima poduzeća;

2.  osuđuje kriminalizaciju i pritvaranje te medijske kampanje diskreditiranja, prijetnje i uznemiravanje usmjereno protiv pravosudnih djelatnika uključenih u kazneni progon slučajeva korupcije i borbu protiv nekažnjavanja, kao i te iste aktivnosti usmjerene protiv boraca za ljudska prava i novinara; apelira na gvatemalske vlasti da okončaju te aktivnosti i da se drže vladavine prava i potpunog poštovanja neovisnosti grana vlasti kao ključnih elemenata u borbi protiv nekažnjavanja i korupcije;

3.  poziva gvatemalske vlasti da smjesta provedu temeljite i nepristrane istrage prijetnji, uznemiravanja i kampanja stigmatizacije usmjerenih protiv pravosudnih dužnosnika i aktera civilnog društva kako bi se identificirale odgovorne osobe i kako bi ih se izvelo pred nadležne, neovisne i nepristrane sudove;

4.  poziva gvatemalske vlasti da hitno poduzmu potrebne mjere kako bi se zajamčili sigurnost i integritet sudaca, tužitelja, odvjetnika, uključujući bivše odvjetnike CICIG-a, i boraca za ljudska prava, kao i onih koji su pritvoreni, te kako bi se zaštitilo njihovo pravo na pravičan sudski postupak; potiče vlasti da osiguraju siguran povratak osoba koje su bile prisiljene napustiti zemlju iz straha za svoju sigurnost;

5.  podsjeća da su nužni poboljšani i djelotvorni kanali za dijalog u okviru gvatemalskih institucija radi promicanja demokratskih vrijednosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava;

6.  ponovno potvrđuje da postupak odabira i imenovanja sudaca mora biti transparentan i participativan te da bi kandidate trebalo odabrati na temelju njihovih zasluga i dokazanih rezultata u pogledu poštovanja ljudskih prava, u skladu s međunarodnim standardima i Ustavom Gvatemale; u tom smislu poziva gvatemalske vlasti da zajamče pošten izbor sudaca, posebno u pogledu izbora glavnog državnog tužitelja i pravobranitelja za ljudska prava;

7.  naglašava da donošenje restriktivnog zakonodavstva, kao što je Zakon o nevladinim organizacijama, može doprinijeti kolapsu sustava zaštite boraca za ljudska prava, čime se jača nekažnjavanje; traži da se ti zakoni opozovu;

8.  potiče vladu Gvatemale da poduzme potrebne mjere za jačanje zakonodavstva i politika za zaštitu boraca za ljudska prava, uključujući borce za zaštitu okoliša i novinare, te da razvije javnu politiku za zaštitu boraca za ljudska prava u skladu s presudom Međuameričkog suda za ljudska prava iz 2014. i obvezom koju je Gvatemala preuzela pred Vijećem UN-a za ljudska prava 2018.; preporučuje vladi Gvatemale da ratificira Sporazum iz Escazúa;

9.  pozdravlja činjenicu da su gvatemalske vlasti osnovale Predsjednički odbor za borbu protiv korupcije i Predsjednički odbor za mir i ljudska prava kao temeljne stupove vladina nacionalnog plana za inovacije i razvoj te radi provedbe politika kojima se promiče transparentnost, borba protiv korupcije i borba protiv nekažnjavanja; potiče te odbore da ostvare konkretne rezultate;

10.  potiče vladu Gvatemale na daljnju suradnju sa svim UN-ovim i regionalnim mehanizmima za ljudska prava kako bi se unaprijedilo promicanje i zaštita ljudskih prava u toj zemlji; preporučuje vladi Gvatemale da produlji mandat Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u Gvatemali na razuman rok;

11.  pozdravlja djelovanje veleposlanstava država članica EU-a i Delegacije EU-a u Gvatemali u pogledu mjera zaštite boraca za ljudska prava; poziva Komisiju da znatno proširi i aktivnije provodi mjere zaštite, uključujući proširenje promatranja saslušanja kriminaliziranih boraca za ljudska prava, posebno boraca za ljudska prava u području okoliša i boraca za ljudska prava žena, među ostalim povećanjem potpore neovisnim organizacijama civilnog društva;

12.  poziva EU i njegove države članice da iskoriste mehanizme utvrđene u sporazumu o pridruživanju i sporazumu o političkom dijalogu i suradnji kako bi snažno potaknuli Gvatemalu da provede ambiciozan plan u području ljudskih prava i da se bori protiv nekažnjavanja radi poboljšanja stanja ljudskih prava u toj zemlji;

13.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Organizaciji američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Gvatemale, Tajništvu za srednjoameričku gospodarsku integraciju i Srednjoameričkom parlamentu.

(1) SL C 23, 21.1.2021., str. 92. (2) SL L 346, 15.12.2012., str. 3.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o jačanju represije u Rusiji, uključujući slučaj Alekseja Navaljnog (2022/2622(RSP))

P9_TA(2022)0125 RC-B9-0181/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji,

–  uzimajući u obzir Povelju UN-a, Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Ustav Ruske Federacije,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella od 28. ožujka 2022. o nezavisnim ruskim novinama Novaja Gazeta,

–  uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika u ime EU-a od 22. ožujka 2022. o odluci da se politički motivirano zatvaranje Alekseja Navaljnog produlji za još devet godina,

–  uzimajući u obzir izjavu povjerenice Vijeća Europe za ljudska prava od 24. ožujka 2022. u kojoj pozdravlja hrabar rad novinara i boraca za ljudska prava, uključujući one iz Ruske Federacije i Bjelarusa,

–  uzimajući u obzir izjavu predstavnika za slobodu medija Organizacije za europsku sigurnost i suradnju od 3. ožujka 2022. o ozbiljnom kršenju prava na slobodu izražavanja i slobodu medija u Rusiji u kontekstu vojnog napada te zemlje na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava o nedavnim događajima u Rusiji i Ukrajini,

–  uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Ruska Federacija u više navrata prekršila međunarodno pravo i svoje međunarodne obveze te pokrenula nezakonitu, neizazvanu i neopravdanu ratnu agresiju protiv Ukrajine i počinila masakre nad njezinim građanima; budući da su zakonodavna ograničenja, zabrane medija, kriminalizacija neovisnog izvješćivanja i slobodnog mišljenja te drugi politički progoni posljednjih mjeseci dosegli totalitarne razmjere, što je prouzročilo raspad neovisnog i pluralističkog civilnog prostora u Rusiji;

B.  budući da je ruski režim na dosad nezabilježen način pojačao represiju nad mirnim prosvjednicima, neovisnim novinarima i blogerima, borcima za ljudska prava i aktivistima civilnog društva kako bi ušutkao svaku kritiku i protivljenje svojoj nezakonitoj, neizazvanoj i neopravdanoj vojnoj agresiji na Ukrajinu; budući da su tisuće ljudi pobjegle iz Rusije zbog drastično povećanog rizika od proizvoljnih uhićenja i progona; budući da je ta represija imala razorne posljedice za živote i slobode manjina, pripadnika zajednice LGBTQI+, žena i svih onih koje vlada i društvo označuju kao osobe koje odstupaju od pravila ponašanja ili normativnih pravila i nametnutih očekivanja ili kritiziraju režim i politike ruskih vlasti;

C.  budući da su temeljna ljudska prava, uključujući slobodu udruživanja i slobodu izražavanja, sadržana u Ustavu Ruske Federacije, kao i u brojnim međunarodnim pravnim instrumentima na koje se Rusija obvezala; budući da su ruske vlasti odgovorne za višegodišnje sustavne propagandne kampanje protiv Ukrajine, Europe i liberalnih demokratskih vrijednosti, koje su kulminirale iskorjenjivanjem posljednjih ostataka dinamičnog, politički aktivnog i neovisnog civilnog društva;

D.  budući da su od 24. veljače 2022. ruske vlasti proizvoljno pritvorile više od 15 400 mirnih proturatnih prosvjednika diljem zemlje, što neke podvrgava teškom zlostavljanju i drugim kršenjima ljudskih prava; budući da je od tada već pokrenuto više od 60 kaznenih postupaka;

E.  budući da su ruske vlasti posljednjih nekoliko godina koristile brojne zakone, kao što su zakon o stranim agentima i njegove varijacije, regulacija takozvanih ekstremističkih organizacija i nadzor nad njima te nebrojeni dekreti regulatornog tijela odgovornog za nadzor medija (Roskomnadzor), za intenzivno zatiranje neovisnog civilnog društva i medija koji djeluju u Rusiji, posebno nevladinih organizacija, boraca za ljudska prava, novinara, odvjetnika, kao i aktivista za prava žena, LGBTQI+ aktivista i aktivista za zaštitu okoliša te aktivista etničkih i kulturnih manjina; budući da svi ti zakoni, propisi i sudska i administrativna opterećenja prisiljavaju aktere civilnog društva da odbijaju financiranje iz inozemstva, provode autocenzuru i smanjuju svoju vidljivost u javnosti i svoje aktivnosti zbog straha od državne odmazde;

F.  budući da je ruski parlament 4. ožujka 2022. izmijenio Kazneni zakon tako da je njime sada predviđena 15-godišnja zatvorska kazna zbog širenja navodno lažnih informacija o ratu u Ukrajini; budući da je 22. ožujka 2022. zakon proširen kako bi se kriminaliziralo širenje „lažnih vijesti” o svim aktivnostima ruskih službenih tijela u inozemstvu; budući da je ruska Duma 4. ožujka 2022. zabranila prosvjede protiv rata u Ukrajini; budući da su ruskim pravnim reformama uvedeni upravni prekršaji i kaznena djela za ruske državljane i pravne subjekte koji zahtijevaju međunarodne sankcije protiv ruske države, njezinih državljana ili bilo kojeg ruskog pravnog subjekta;

G.  budući da su ruske vlasti prisilile nekoliko neovisnih medijskih kuća da privremeno ili trajno obustave svoje aktivnosti ili ih premjeste u inozemstvo te istovremeno blokirale pristup drugim medijima u kontekstu rastuće internetske cenzure, kontrole i izolacije, čime se ruskom stanovništvu uskraćuju nepristrane informacije o ruskom ratu protiv Ukrajine i ratnim zločinima koji su ondje počinjeni u ime Ruske Federacije; budući da tim medijima naročito pripadaju radijska stanica Eho Moskve, televizijska stanica Dožd i novine Novaja Gazeta; budući da su vlasti blokirale strane društvene mreže u Rusiji i poduzeće Meta, matično poduzeće Facebooka, Instagrama i WhatsAppa koje su označile kao „ekstremističko”, stavile na crnu listu;

H.  budući da su od početka ruskog rata u Ukrajini stotine novinara, boraca za ljudska prava, aktivista i drugih napustile Rusiju zbog drastično povećanog rizika od proizvoljnih uhićenja i progona, među ostalim i nakon što je predsjednik Putin one koji prosvjeduju protiv rata nazvao „izdajicama naroda” i „petom kolonom”;

I.  budući da je Odbor ministara Vijeća Europe 16. ožujka 2022. odlučio s trenutačnim učinkom opozvati članstvo Ruske Federacije u Vijeću Europe; budući da je Ruska Federacija 15. ožujka 2022. odlučila napustiti Vijeće Europe, čime je ruske građane lišila zaštite sadržane u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i uskratila im pristup pravnim lijekovima pred Europskim sudom za ljudska prava;

J.  budući da je Aleksej Navaljni, ruski odvjetnik, oporbeni političar i antikorupcijski aktivist te dobitnik Nagrade Saharov za 2021., uhićen u siječnju 2021. te je u zatvoru od veljače 2021., gdje služi proizvoljnu, politički motiviranu kaznu i opetovano je podvrgnut mučenju i nehumanom postupanju; budući da je EU najoštrije osudio trovanje i politički motivirano zatvaranje Alekseja Navaljnog, nametnuo ciljane sankcije te i dalje zahtijeva neovisnu istragu o njegovu trovanju;

K.  budući da je moskovski sud Lefortovski 22. ožujka 2022., nakon izvanredne sjednice održane u zatvoru, a time i izvan redovnih sudskih objekata, osudio Alekseja Navaljnog na devet godina zatvora s maksimalnim osiguranjem i izrekao mu upravnu novčanu kaznu u iznosu od 1,2 milijuna rubalja (otprilike 12 838 EUR); budući da je ta presuda očito u suprotnosti s međunarodnim pravom i ruskim Ustavom te je nezakonita, proizvoljna i politički motivirana kao i prethodna presuda;

L.  budući da brojnim aktivistima prijeti uhićenje ili su bili uhićeni i proganjani zbog potpore Alekseju Navaljnom ili suradnje s njime ili su podupirali njegove ideje, kao što je strategija pametnog glasovanja; budući da su zbog takve potpore bili optuženi i kazneno gonjeni na temelju retroaktivne primjene novih zakona ili upravnih odluka i na osnovi svojih izjava na društvenim mrežama, te su mnogi od njih napustili Rusiju nakon što su protiv njih podignute kaznene prijave; budući da je Zaklada Alekseja Navaljnog za borbu protiv korupcije označena kao ekstremistička;

1.  osuđuje unutarnju represiju ruskog režima koja se pogoršala nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu; zahtijeva da ruske vlasti zaustave uznemiravanje i zastrašivanje svih proturatnih prosvjednika, neovisnih organizacija civilnog društva, nevladinih organizacija, boraca za ljudska prava, novinara, odvjetnika, aktivista za prava žena, LGBTQI+ aktivista i aktivista za zaštitu okoliša u Rusiji te napade na njih; izražava svoju solidarnost s demokratskim snagama u Rusiji koje se zalažu za otvoreno i slobodno društvo, te naglašava svoju potporu svim pojedincima i organizacijama koji su mete napada i represije;

2.  osuđuje neototalitarno i imperijalističko ideološko stajalište ruske vlade i njezinih propagandista; naglašava da su napadi na demokraciju i nepoštivanje prava drugih naroda doveli Rusiju do despotizma, međunarodne agresije i ratnih zločina; naglašava da je nedemokratska Rusija stalna prijetnja europskoj sigurnosti i stabilnosti;

3.  žali zbog ruskog zakonodavstva, među ostalim o stranim agentima, izmjena Kaznenog zakona uvedenih 4. ožujka i 22. ožujka 2022. i Zakona o masovnim medijima, koji se koriste za sudsko uznemiravanje neistomišljenika u zemlji i inozemstvu te za potkopavanje neovisnih medija; naglašava da su ti događaji u očitoj suprotnosti s obvezama koje je Rusija dobrovoljno preuzela u skladu s međunarodnim pravom i upisala u svoj Ustav;

4.  osuđuje kontinuiranu i sve veću cenzuru ruskih vlasti, uključujući na internetu, te ih poziva da odmah prestanu s nadzorom i cenzurom;

5.  osuđuje postupanje ruskih vlasti u kaznenom progonu majki ruskih vojnika i njihovih etabliranih organizacija, čime se ruskim roditeljima uskraćuju informacije o tome gdje se nalaze njihova djeca, i odbijanje suradnje s ukrajinskim vlastima kako bi se vratili posmrtni ostaci ruskih vojnika poginulih na ratištu;

6.  osuđuje ulogu moskovskog patrijarha Kirila, poglavara Ruske pravoslavne crkve, zbog teološkog opravdavanja ruske ratne agresije protiv Ukrajine; pohvaljuje hrabrost 300 svećenika Ruske pravoslavne crkve koji su potpisali pismo kojim se osuđuje agresija, izražava žaljenje zbog patnje ukrajinskog naroda i traži da se „zaustavi rat”;

7.  oštro osuđuje zatvaranje dobitnika Nagrade Saharov Alekseja Navaljnog i ponavlja svoj poziv na njegovo trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu, kao i na oslobađanje stotine drugih ruskih građana koji su neutemeljeno pritvoreni samo zbog hrabrosti da prosvjeduju za demokraciju i mir ili za poboljšanje svojih prava, uključujući pravo na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja; poziva ruske vlasti da poboljšaju uvjete u zatvorima i ustanovama za pritvor kako bi se zadovoljili međunarodni standardi; smatra da je humanitarno, zdravstveno i sigurnosno stanje Alekseja Navaljnog prioritetno pitanje za EU; poziva ruske vlasti da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se u potpunosti osigurala njegova prava tijekom nezakonitog pritvora; osuđuje činjenicu da se tijekom suđenja Alekseju Navaljnom nije poštovalo njegovo pravo na pošteno suđenje i ponovno poziva na to da se bez odgode provede transparentna istraga trovanja Alekseja Navaljnog;

8.  smatra da je represija nad Aleksejem Navaljnim, njegovim pristašama, medijima i civilnim društvom dio uvoda u rusku kriminalnu ratnu agresiju te ponavlja da su politički pluralizam i slobodni mediji najbolja zaštita od međunarodne agresije koju provodi nedemokratska vlada, kao i najbolja prepreka toj agresiji; smatra da napori koje ulažemo u podupiranje slobode mišljenja i medija za ruske građane čine sastavni dio naših napora u borbi protiv rata i agresije u Ukrajini;

9.  oštro osuđuje odluke ruskih sudova koje su dovele do zatvaranja organizacije International Memorial i Centra za ljudska prava „Memorial”, koji su među najstarijim i najistaknutijim ruskih organizacijama za ljudska prava i dobitnici Nagrade Saharov; osuđuje stalna upozorenja Roskomnadzora upućena Novaji Gazeti u vezi s cenzurom i navodnim kršenjima zakona o „stranim agentima”, što je rezultiralo najavom tih novina o prekidu rada do kraja rata u Ukrajini; isto tako žali zbog zahtjeva ruskog glavnog državnog odvjetnika da Roskomnadzor ograniči pristup radijskoj postaji Eho Moskve i televizijskom kanalu Dožd zbog njihova izvještavanja o ratu u Ukrajini; pohvaljuje ulogu tih medija, kao i mnogih drugih neovisnih organizacija i novinskih kuća koje su u međuvremenu zatvorene zbog otkrivanja istine i izlaganja činjenica o zločinima sovjetskog režima i ruske vlade, kao i zbog svojeg zalaganja za ljudska prava; poziva na okončanje sustavne represije nad novinarskim institucijama i neovisnim medijima, koji čine temeljne stupove slobode i demokracije;

10.  poziva Vijeće UN-a za ljudska prava da hitno i u potpunosti istraži kršenja prava na informiranje i slobode izražavanja koja je počinio ruski režim;

11.  izražava duboku zabrinutost zbog toga što represija nad ruskim civilnim društvom, borcima za ljudska prava, aktivistima za prava žena, aktivistima za spolno i reproduktivno zdravlje i prava te zajednicama LGBTQI+ dodatno pogoršava situaciju već ionako ugroženih i diskriminiranih skupina u zemlji;

12.  ponavlja da je slobodan i neovisan rad organizacija civilnog društva i medija temelj demokratskog društva; stoga poziva Rusiju da uspostavi jasan pravni okvir i sigurno okruženje za organizacije civilnog društva, prosvjednike, medije i političke aktere u skladu s ruskim Ustavom i međunarodnim obvezama te međunarodnim standardima u području ljudskih prava kako bi mogli obavljati svoj legitiman i koristan rad bez uplitanja; naglašava da je potrebno zajamčiti učinkovitu pravnu zaštitu za prosvjednike, aktiviste civilnog društva i novinare čija su temeljna prava prekršena;

13.  poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice da pomno prate stanje ljudskih prava u Rusiji te da pruže hitnu pomoć i povećaju potporu civilnom društvu, neovisnim nevladinim organizacijama, borcima za ljudska prava i neovisnim medijima koji su i dalje aktivni u Rusiji, uključujući održivu i fleksibilnu financijsku pomoć; poziva delegaciju EU-a i predstavništva država članica u Rusiji da javno izraze solidarnost sa žrtvama progona;

14.  potiče Komisiju i države članice da ojačaju zaštitu pravâ i tjelesnog integriteta aktivista, neovisnih novinara i boraca za ljudska prava koji su žrtve represije od strane ruskih vlasti te da im osiguraju hitne vize kako bi mogli napustiti zemlju i pronaći privremeno utočište u EU-u te kako bi se ugroženim ili zabranjenim ruskim nevladinim organizacijama i medijima omogućilo da po potrebi odmah nastave s radom s teritorija EU-a;

15.  poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije i Vijeće da učinkovito iskoriste globalni režim sankcija EU-a u području ljudskih prava i uvedu restriktivne mjere protiv svih ruskih dužnosnika uključenih u represiju nad neovisnim civilnim društvom, medijima i mirnim prosvjednicima, kao i protiv onih uključenih u najnoviji predmet protiv Alekseja Navaljnog;

16.  poziva Komisiju i države članice da sprječavaju i suzbijaju širenje dezinformacija, uključujući propagandu, te da ojačaju neovisne medije; pozdravlja razvoj posebnih platformi i vijesti na ruskom i ukrajinskom jeziku; poziva na poboljšanje strateške komunikacije EU-a i istraživanje učinkovitih načina za borbu protiv ratne propagande koja potječe iz Rusije od medija kao što su Rossija, ruski Prvi kanal i NTV, koji distribuiraju sadržaje koji opravdavaju ratnu agresiju i pogrešno informiraju građane o njoj; poziva države članice, Komisiju i ESVD da nastave poboljšavati alternativne internetske informacije o aktualnim događanjima na ruskom jeziku u svrhu borbe protiv dezinformacija, da i dalje osiguravaju prevođenje javnih izjava EU-a i država članica na ruski jezik te da se obraćaju publici i platformama ruskog govornog područja;

17.  poziva Komisiju i države članice da u EU-u ugoste timove iz zabranjenih medija i da razviju zajedničku platformu za medije u egzilu, kao i da podrže tehnologije koje ljudima omogućuju da koriste internet za ostvarivanje svojih temeljnih prava, posebno slobode informiranja i izražavanja, te za podržavanje težnje k demokraciji i vladavini prava tako što će osigurati tehnološka sredstva kojima se mogu zaobići nadzor komunikacija i blokiranje internetskih stranica i aplikacija u Rusiji, uključujući relativno primitivnu tehnologiju kao što su srednji valovi te VPN platformu za Rusiju, mreže za anonimizaciju i satelitsku televiziju;

18.  poziva delegaciju EU-a i nacionalna diplomatska predstavništva u Rusiji da pomno prate stanje na terenu i način na koji se provode suđenja te da pogođenim osobama pruže potporu koja bi im mogla biti potrebna, uključujući izravnu financijsku pomoć za pokrivanje troškova odvjetnika i stručnjaka; poziva sve vlade da odbiju sve buduće zahtjeve za izručenje ruskih državljana zbog kaznenih djela na temelju Kaznenog zakona i Zakona o upravnim prekršajima;

19.  potiče države članice, Vijeće i Komisiju da osiguraju humanitarni status i stvore sigurne mogućnosti migracije za ugrožene predstavnike ruske oporbe, civilnog društva i medija, uključujući osiguravanje mogućnosti da im se dopusti dugotrajni boravak i rad u Europskoj uniji; poziva države članice da osmisle mehanizam za zaštitu ruskih vojnika koji odluče prebjeći; poziva financijske institucije, banke, kartične kuće i državna tijela da uvedu postupke provjere za prilagođenu primjenu sankcija protiv ruskih građana u EU-u kako bi se oporbenim aktivistima, neovisnom civilnom društvu i predstavnicima medija omogućilo da zadrže pristup svojoj financijskoj imovini koja im je potrebna da bi si osigurali sredstva za život u Europskoj uniji;

20.  podsjeća da akademska i kulturna suradnja na pojedinačnoj razini, čak i u vrijeme sukoba, može pomoći u jačanju pluralističkih stajališta u antidemokratskim okolnostima i poslužiti kao osnova za olakšavanje ponovne uspostave odnosa nakon sukoba; naglašava da je ruska znanstvena zajednica glavna meta represije koju provodi Putinov režim;

21.  ističe stratešku vrijednost doprinosa ruskih akademika koji se protive ratu kad je riječ o analizi Putinova režima i načina na koji mu se može suprotstaviti; poziva na donošenje strategije EU-a kojom bi se ruskim studentima i profesorima omogućilo da službeno nastave studij i rad na europskim sveučilištima, posebno u humanističkim disciplinama, te da steknu odgovarajuće diplome;

22.  poziva ESVD, Komisiju i države članice da uključe ljudska prava i savjetovanje s civilnim društvom u sve dijaloge između EU-a, njegovih država članica i Rusije, kao i da poštuju svoju obvezu u pogledu rodno osviještene politike;

23.  poziva EU i države članice da nastave surađivati s ruskim građanima i ruskim civilnim društvom u egzilu; apelira na EU da pokaže spremnost da podupre rusko civilno društvo u njegovim naporima za izgradnju demokratske Rusije te da otvorenih ruku dočeka povratak demokratske i odgovorne Rusije u međunarodnu zajednicu;

24.  poziva EU da imenuje posebnog izaslanika za demokratsku Rusiju, koji bi trebao biti zadužen za odnose s ruskim narodom, posebno s borcima za demokraciju u egzilu i onima koji su ostali u Rusiji, a žele da se ta zemlja vrati na demokratski put;

25.  poziva Komisiju da u suradnji s ESVD-om pomogne uspostaviti i podržava centar za demokratsku Rusiju za održavanje kontinuiranog dijaloga s demokratskom ruskom zajednicom, posebno s antiratnim odborom koji su osnovali aktivisti ruske demokratske oporbe, kako bi se osigurala izravna komunikacija s ruskim narodom, da zajedno s civilnim društvom razvije strategiju za buduću demokratsku Rusiju, da poboljša integraciju novih iseljenika iz Rusije preko obrazovnih programa te da organizira godišnje sastanke na vrhu između EU-a i demokratske Rusije u egzilu;

26.  potiče potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije i države članice da poduzmu koordinirane mjere sa zemljama sličnih stavova kako bi se podigla razina osviještenosti o ograničenjima temeljnih sloboda i ljudskih prava koja nameću ruske vlasti i kako bi se borilo protiv tih ograničenja, među ostalim intervencijama na visokoj razini i javnim intervencijama, koordiniranim demarševima, stalnim nadzorom na međunarodnim i regionalnim forumima za ljudska prava, kao i redovitim procjenama učinka na ljudska prava kako bi se osiguralo da suradnja s Rusijom ne ugrožava ciljeve u pogledu ljudskih prava i da izravno ili neizravno ne doprinosi kršenjima ljudskih prava;

27.  konstatira da prema podacima Centra Levada 83 % Rusa podupire Putinov rat u Ukrajini, dok je postotak Rusa koji smatraju da zemlja ide u pravom smjeru porastao s 52 % na 69 %, što je najviša razina zabilježena od 1996.; u tom pogledu pozdravlja hrabrost pojedinaca koji otvoreno prosvjeduju i protive se ruskom imperijalizmu u najnovijem obliku – invaziji na Ukrajinu – unatoč brutalnoj politici suzbijanja nereda, kao i medijskom i društvenom pritisku; usprkos tome, apelira na građane EU-a da ne izjednačavaju sve ruske građane s brutalnim postupcima njihova vodstva i vojske u Ukrajini; poziva Komisiju i države članice da podrže i zaštite kritičare u ruskoj dijaspori koji su žrtve prijetnji od strane ruskih vlasti; osuđuje skupove koje je ruska dijaspora organizirala kao potporu ratu ili prosvjede protiv prihvaćanja ukrajinskih izbjeglica;

28.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, visokoj povjerenici UN-a za ljudska prava, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju te predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o pravu na popravak (2022/2515(RSP))

P9_TA(2022)0126 B9-0175/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/771 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o kupoprodaji robe(1) (Direktiva o kupoprodaji robe),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/770 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja i digitalnih usluga(2) (Direktiva o digitalnom sadržaju),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju(3) (Direktiva o ekološkom dizajnu),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu (Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi)(4), a posebno njezin Prilog I.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2020. naslovljenu „Prema održivijem jedinstvenom tržištu za poduzeća i potrošače”(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o dužem vijeku trajanja proizvoda: prednosti za potrošače i poduzeća(7),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o pravu na popravak (O-000010/2022 – B9-0010/2022),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača,

A.  budući da je Parlament u nekoliko navrata(8) naglašavao važnost toga da se potrošačima omogući pravo na popravak kao ključni stup programa za kružno gospodarstvo u okviru europskog zelenog plana jer bi se time potaknulo učinkovitije i održivije korištenje resursima, spriječilo i smanjilo rasipanje te potaknula dulja i ponovna uporaba proizvoda i ekonomija dijeljenja, uz istodobno jačanje prava i dobrobiti potrošača;

B.  budući da se u Komisijinu pismu namjere uz govor o stanju Unije 2021.(9) najavljuje zakonodavni prijedlog koji se odnosi na pravo na popravak kao jednu od ključnih inicijativa za 2022. i budući da bi taj prijedlog trebalo usvojiti u skladu s povezanim zakonodavnim inicijativama, kao što su inicijativa za održive proizvode i inicijativa „Osnaživanje potrošača za prelazak na zeleno gospodarstvo”, čiji je zajednički cilj postizanje održivijih proizvoda i obrazaca potrošnje;

C.  budući da je Komisija do 5. travnja 2022. pokrenula javno savjetovanje o održivoj potrošnji robe te promicanju popravka i ponovne uporabe; budući da Komisija namjerava predložiti direktivu kojom bi se izmijenila Direktiva o kupoprodaji robe te razmatra predlaganje zasebnog zakonodavnog akta o pravu na popravak;

D.  budući da Direktiva o digitalnom sadržaju i Direktiva o kupoprodaji robe sadržavaju sveobuhvatne okvire koji obuhvaćaju ključne elemente potrošačkog ugovornog prava, kao što su zahtjevi za sukladnost s ugovorom i pravni lijekovi dostupni potrošačima u slučaju nesukladnosti, uključujući odredbe o popravku, zamjeni, usklađivanju digitalnog sadržaja ili digitalnih usluga, smanjenje cijene i raskid ugovora, kao i pravila o glavnim načinima upotrebe takvih pravnih lijekova i o komercijalnim jamstvima;

E.  budući da 79 % građana EU-a smatra da bi od proizvođača trebalo zahtijevati da omoguće lakši popravak digitalnih uređaja ili zamjenu njihovih pojedinačnih dijelova; budući da bi 77 % građana EU-a radije popravilo svoje uređaje nego ih zamijenilo; budući da bi poduzeća koja se bave popravcima mogla biti izvor lokalnih radnih mjesta te posebnog znanja i iskustva u Europi;

F.  budući da je kriza uzrokovana pandemijom bolesti COVID-19 uputila na potrebu za uspostavom novih i otpornijih poslovnih modela i pružanjem potpore europskim poduzećima, posebno malim i srednjim poduzećima (MSP), mikropoduzećima i samozaposlenim osobama;

G.  budući da bi jamčenje prava na popravak potrošačima bilo ključno za unapređenje industrijske tranzicije Europe i jačanje njezine otpornosti i otvorene strateške autonomije; budući da se poticanjem kulture popravaka nude gospodarske i socijalne prilike u smislu poduzetništva i otvaranja radnih mjesta; budući da održivi proizvodi koriste i poduzećima i potrošačima jer potiču potražnju i ponudu održive robe;

H.  budući da brojne prepreke, kao što su nedostupnost informacija, nepristupačnost rezervnih dijelova, nedovoljna standardizacija i interoperabilnost ili druge tehničke prepreke te troškovi popravka, sprečavaju potrošače da odaberu popravak;

I.  budući da je e-otpad najbrže rastući tok otpada na svijetu i da je 2019. bačeno više od 53 milijuna tona elektroničkog otpada;

1.  naglašava da bi djelotvorno pravo na popravak trebalo obuhvaćati aspekte životnog ciklusa proizvoda i da bi se trebalo sagledati iz aspekta različitih međusobno povezanih područja politike kao što su dizajn proizvoda, ključna etička načela proizvodnje, standardizacija, informiranje potrošača, uključujući označivanje mogućnosti popravka te životnog vijeka proizvoda ako je to moguće i primjenjivo, prava i jamstva potrošača te javna nabava;

2.  naglašava da inicijativa o pravu na popravak mora biti razmjerna, utemeljena na dokazima i troškovno učinkovita te da na podjednak način mora obuhvaćati načela održivosti, zaštite potrošača i visoko konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva kako bi svi relevantni dionici mogli iskoristiti prilike koje im nudi prelazak na zeleno gospodarstvo;

3.  naglašava da bi djelotvorno pravo na popravak trebalo omogućiti znatne konkurentne prednosti europskim poduzećima, a da ih se pritom ni na koji način nerazmjerno financijski ne optereti, te da bi trebalo potaknuti inovacije i ulaganja u održive tehnologije, uzimajući pritom u obzir razvojne promjene na tržištu i u potrebama potrošača;

Dizajniranje proizvoda koji traju dulje i mogu se popraviti

4.  pozdravlja namjeru Komisije da donese inicijativu za održive proizvode kojom bi se izmijenila Direktiva o ekološkom dizajnu i proširilo njezino područje primjene na proizvode koji ne koriste energiju;

5.  podsjeća da je proizvodnja sukladnih, održivih i sigurnih proizvoda temeljna snaga jedinstvenog tržišta EU-a od koje koristi imaju i potrošači i poduzeća; poziva Komisiju da od proizvođača zahtijeva da svoje proizvode dizajniraju tako da traju dulje, da ih je moguće popraviti na siguran način te da se njihovim dijelovima može jednostavno pristupiti i da ih je jednostavno ukloniti;

6.  naglašava potrebu da se krajnjim korisnicima i neovisnim pružateljima usluga popravka osigura bolji pristup rezervnim dijelovima i priručnicima za uporabu u razumnom roku i uz razuman trošak u razdoblju koje odgovara očekivanom vijeku trajanja proizvoda;

7.  poziva Komisiju da razmotri uvođenje zahtjeva u pogledu trajnosti i popravka u buduću Direktivu o ekološkom dizajnu sa širim područjem primjene; ističe potrebu za temeljitom analizom zahtjeva za svaki proizvod kako bi se zajamčilo da se odabere zahtjev koji najbolje odgovara namjeni, imajući u vidu, na primjer, da će modularni dizajn nekih proizvoda olakšati popravke i produljiti vijek trajanja proizvoda, dok bi za druge proizvode modularni dizajn ili obveza omogućivanja popravka mogli ugroziti trajnost;

8.  ističe da je 2019. u okviru Direktive o ekološkom dizajnu donesen niz provedbenih mjera kojima se uvodi obvezan rok za osiguravanje rezervnih dijelova i najduži mogući rok isporuke, kao i zahtjevi u pogledu dizajna za rastavljanje/sastavljanje sastavnih dijelova; stoga poziva Komisiju da proširi područje primjene takvih mjera na druge kategorije proizvoda, uključujući proizvode koji ne koriste energiju, uzimajući u obzir njihove posebnosti;

9.  podsjeća da je pristup informacijama o popravku i održavanju za sve sudionike u sektoru popravaka ključan kako bi se potrošačima omogućio bolji pristup uslugama popravka; stoga ustraje u tome da bi se odgovarajućim „pravom na popravak” dionicima u sektoru popravaka, uključujući neovisne servisere, i potrošačima trebao omogućiti besplatan pristup potrebnim informacijama o popravku i održavanju, uključujući informacije o dijagnostičkim alatima, rezervnim dijelovima, softveru i ažuriranju, koje su potrebne za obavljanje popravaka i održavanje; podsjeća na važnost inovativnog poslovnog okruženja i poštovanja poslovnih tajni;

10.  ističe da je potrebno posvetiti posebnu pozornost robi s digitalnim elementima; posebno naglašava da ažuriranje softvera mora biti dostupno barem u najkraćem roku propisanom Direktivom o digitalnom sadržaju; ustraje u tome da bi potrošači u trenutku kupnje trebali imati sve informacije o dostupnosti ažuriranja; dodaje da bi ažuriranje funkcionalnosti trebalo biti reverzibilno i da ne bi trebalo dovesti do smanjenja učinkovitosti; napominje da bi se prakse koje neopravdano ograničavaju pravo na popravak ili dovode do zastare mogle smatrati nepoštenim poslovnim praksama i stoga mogle uvrstiti u Prilog I. Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi;

Osnaživanje potrošača kako bi odabirali proizvode koji se mogu popraviti

11.  smatra da je ključno bolje informirati potrošače o mogućnostima popravka kako bi im se omogućilo da preuzmu aktivniju ulogu u kružnom gospodarstvu; smatra da bi bolje informiranje potrošača omogućilo potrošačima da donose informiranije odluke o kupnji, što bi moglo usmjeriti tržište prema proizvodima koji se mogu popraviti; stoga pozdravlja najavljenu inicijativu Komisije o osnaživanju potrošača za prelazak na zeleno gospodarstvo;

12.  naglašava da bi potrošači na prodajnom mjestu trebali dobiti pouzdane, jasne i lako razumljive informacije o trajnosti i mogućnosti popravka proizvoda kako bi im se pomoglo u usporedbi i prepoznavanju najodrživijih proizvoda dostupnih na tržištu; poziva Komisiju da predloži usklađena pravila za takve informacije za potrošače, uključujući, među ostalim informacijama, ocjene popravaka, informacije o procijenjenom vijeku trajanja, informacije o rezervnim dijelovima, informacije o uslugama popravka i, u slučaju robe s digitalnim elementima, razdoblju tijekom kojeg je dostupno ažuriranje softvera, vodeći računa o zahtjevima u pogledu sigurnosti potrošača; napominje da bi takve informacije, kako bi bile korisne, trebale biti dostupne u trenutku kupnje;

13.  nadalje, traži od Komisije da se pobrine za to da se informacije o proizvodima temelje na standardiziranim mjerenjima, na primjer u pogledu trajnosti, te da pokrene izradu standarda u područjima u kojima već ne postoje;

14.  naglašava ključnu ulogu znaka za okoliš EU-a u poticanju sektora na primjenu politika označivanja kojima se potrošačima prenose ključne informacije o vijeku trajanja robe, uz istodobno postizanje ravnoteže između obveza koje preuzimaju poduzeća i snažnih pozitivnih komercijalnih poticaja za izgradnju povjerenja potrošača; napominje, međutim, da se taj sustav označivanja primjenjuje samo na dobrovoljnoj osnovi;

15.  poziva Komisiju da razmotri da u okviru novog zakonodavstva o proizvodima i preispitivanja Direktive o ekološkom dizajnu predloži da se od proizvođača zahtijeva da uvedu pametne načine označivanja kao što su QR kodovi i digitalne putovnice za proizvode; poziva na uravnoteženost pri razvoju inicijativa kao što je europska digitalna „putovnica za proizvode”, i to kroz blisku suradnju s predmetnim sektorom i relevantnim dionicima, posebno uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti i posvećujući posebnu pozornost potrebama MSP-ova;

16.  ustraje u tome da bi potrošači koji kupuju proizvode na internetu trebali dobiti sličnu razinu informacija kao i oni koji kupuju izvan interneta te da bi države članice trebale pratiti navode li internetski prodavači na svojim internetskim stranicama i prilikom stavljanja svojih proizvoda na internetska tržišta potrebne informacije i jamčiti da se ta praksa provodi;

17.  apelira na Komisiju da podnese zakonodavni prijedlog za poticanje primjene zelene javne nabave; smatra da u svakoj javnoj nabavi ponovno upotrijebljeni, popravljeni, ponovno proizvedeni, obnovljeni i drugi proizvodi i rješenja koja se učinkovito koriste energijom i resursima i koji minimiziraju utjecaje proizvoda i rješenja na okoliš tijekom njihova čitavog životnog ciklusa trebaju biti automatski izbor u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, a ako im se ne da prednost, treba se primijeniti načelo „poštuj ili objasni”;

18.  poziva Komisiju i nacionalna tijela da pruže pomoć i financijsku potporu lokalnim i regionalnim tijelima, poduzećima i organizacijama u provođenju kampanja za podizanje svijesti potrošača u pogledu produljenja životnog vijeka proizvoda, posebice pružanjem pouzdanih i jasnih informacija, savjeta i usluga kao što su održavanje, popravci i ponovna uporaba;

19.  poziva Komisiju i države članice da osmisle financijske poticaje za usluge popravka kako bi popravci bili pristupačno i privlačno rješenje za potrošače;

Jačanje prava potrošača i jamstva za dulju uporabu robe

20.  naglašava da u skladu s Direktivom o kupoprodaji robe i Direktivom o digitalnom sadržaju europski potrošači mogu popraviti svoju robu ili uskladiti digitalne sadržaje i usluge; ističe da bi, iako potrošači u skladu s Direktivom o kupoprodaji robe imaju pravo birati između popravka i zamjene neispravne robe, popravak u mnogim slučajevima mogao biti resursno učinkovitiji i klimatski neutralniji izbor; napominje da potrošači u praksi obično biraju zamjenu umjesto popravka, moguće zbog visokih troškova popravka; naglašava da bi zamjena proizvoda trebala ostati kao alternativno rješenje ako se potrošač i prodavatelj tako dogovore jer bi popravak mogao predugo trajati;

21.  stoga traži od Komisije da u svojoj inicijativi o pravu na popravak predloži niz mjera u cilju promicanja i poticanja potrošača, proizvođača i trgovaca da se odluče za popravak umjesto zamjene; ističe da bi Komisija pri predlaganju takvih mjera uvijek trebala voditi računa o najvišoj mogućoj razini zaštite potrošača i dobrobiti potrošača;

22.  napominje da bi se tijekom predstojećeg preispitivanja Direktive o kupoprodaji robe, među ostalim, mogle uvesti mjere za poticanje potrošača da odaberu popravak umjesto zamjene, kao što je obveza osiguravanja zamjenskog proizvoda dok je proizvod na popravku; smatra da bi, kako bi se potaknuo popravak proizvoda, trebalo ponuditi određene poticaje potrošačima koji se odluče za popravak, a ne za zamjenu; smatra da bi prošireno jamstvo moglo poslužiti kao poticaj za odabir popravka umjesto zamjene; dodaje da bi prodavatelji uvijek trebali na jednak način informirati potrošače o svim mogućnostima koje su im dostupne, uključujući popravak i povezana jamstvena prava;

23.  poziva Komisiju da prouči izvedivost uvođenja zajedničkog mehanizma odgovornosti proizvođača i prodavatelja u slučaju nesukladnosti proizvoda;

24.  napominje da se postojećim pravnim okvirom u okviru Direktive o prodaji robe predviđa minimalno razdoblje odgovornosti od samo dvije godine za neispravnu robu te potiče države članice da ga produlje; ističe da je time propisano minimalno usklađivanje i da samo ograničen broj država članica nudi dulje razdoblje; stoga smatra da bi se u okviru preispitivanja Direktive o kupoprodaji robe također trebalo predložiti produljenje zakonskog jamstva na više od dvije godine za neke kategorije proizvoda; nadalje napominje važnost potpunog usklađivanja zakonskog jamstvenog roka;

25.  poziva Komisiju da procijeni u kojoj bi se mjeri moglo predložiti pravo na popravak kako bi tržišni subjekti mogli nuditi lak i cjenovno prihvatljiv pristup popravcima čak i nakon isteka jamstvenog roka;

26.  ističe da bi svaki prijedlog trebao biti popraćen odgovarajućom procjenom učinka koja, među ostalim, uključuje odgovarajuće analize troškova i koristi za potrošače i poduzeća, usporedbu najboljih primjera iz prakse na nacionalnoj razini i s trećim zemljama te kvantificirani učinak na opću dobrobit potrošača, okoliš i poduzeća, uključujući MSP-ove; traži od Komisije da pruži informacije o troškovima popravaka za poduzeća iz EU-a na jedinstvenom tržištu; naglašava potrebu za pružanjem svih relevantnih informacija i predlaganjem mjerljivih pokazatelja kako bi se izmjerio učinak sveg budućeg zakonodavstva;

27.  podsjeća da trenutačno ne postoje posebna pravila za popravak ponovno proizvedene ili obnovljene robe; poziva Komisiju da predloži mjere kojima bi se trgovci nagradili za pružanje mogućnosti popravka ponovno proizvedene ili obnovljene robe kako bi se povećalo povjerenje potrošača; poziva Komisiju da razmisli o opremi kao što su mjerači uporabe te o zabrani uništavanja neprodane robe kako bi se olakšala ponovna uporaba i popravak proizvoda;

o
o   o

28.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 136, 22.5.2019., str. 28. (2) SL L 136, 22.5.2019., str. 1. (3) SL L 285, 31.10.2009., str. 10. (4) SL L 149, 11.6.2005., str. 22. (5) SL C 425, 20.10.2021., str. 10. (6) SL C 465, 17.11.2021., str. 11. (7) SL C 334, 19.9.2018., str. 60. (8) Rezolucija od 25. studenoga 2020. naslovljena „Prema održivijem jedinstvenom tržištu za poduzeća i potrošače”, Rezolucija od 10. veljače 2021. o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo, (9) Europska komisija, pismo namjere uz govor o stanju Unije 2021., 15. rujna 2021.

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2023. (2021/2227(BUI))

P9_TA(2022)0127 A9-0087/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(1) („Financijska uredba“),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 1023/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjeni Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir zaključke sa sjednica Predsjedništva Europskog parlamenta održanih 4. listopada 2021. i 22. studenoga 2021.;

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanka Vijeća od 10. prosinca 2021. o dodatnim nastojanjima za jačanje otpornosti i suzbijanje hibridnih prijetnji,

–  uzimajući u obzir zimsku gospodarsku prognozu Komisije za 2022. objavljenu 10. veljače 2022.,

—  uzimajući u obzir pismo od 7. srpnja 2020. u kojem su zastupnici u Europskom parlamentu pozvali predsjednika Sassolija i glavnog tajnika Wellea da poboljšaju održivu i sigurnu aktivnu mobilnost u Europskom parlamentu;

—  uzimajući u obzir srednjoročnu strategiju EMAS-a za 2024. koju je 15. prosinca 2020. u Bruxellesu donio Upravljački odbor za okoliš,

—  uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu dodatnosti iz Direktive (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Direktiva o obnovljivoj energiji), a posebno njezinu uvodnu izjavu 90. i članak 27.,

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije upućenu Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnosti” (COM(2020)0789) a posebno njezin stavak 9. o zajedničkim putovanjima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2021. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2022.(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. listopada 2021. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2022.(6),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2022.(7) i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika Predsjedništvu o sastavljanju prednacrta projekcije proračuna Parlamenta za financijsku godinu 2023.,

–  uzimajući u obzir prednacrt projekcije proračuna koji je Predsjedništvo sastavilo dana 7. ožujka 2022. u skladu s člankom 25. stavkom 7. i člankom 102. stavkom 1. Poslovnika Parlamenta,

–  uzimajući u obzir nacrt projekcije proračuna koji je Odbor za proračune sastavio u skladu s člankom 102. stavkom 2. Poslovnika Parlamenta,

–  uzimajući u obzir članak 102. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9‑0087/2022),

A.  budući da proračun koji je glavni tajnik 14. veljače 2022. predložio za prednacrt projekcije proračuna Parlamenta za 2023. predstavlja povećanje od 4,9 %;

B.  budući da je Komisija u svojoj zimskoj gospodarskoj prognozi za 2022. izračunala da je stopa inflacije u EU-u u zadnjem tromjesečju 2021. iznosila 4,9 %, dok je za cijelu godinu iznosila 2,9 %; budući da Komisija procjenjuje da će se inflacija, nakon što je krajem 2021. i početkom 2022. dosegnuta najviša razina, stabilizirati na 3,9 % 2022., odnosno 1,9 % 2023.; budući da je razina inflacije za 2023. trenutačno vrlo promjenjiva i izrazito nepredvidiva; budući da će Odbor za proračune pratiti razvoj situacije u pogledu inflacije i prema potrebi reagirati na odgovarajući način;

C.  budući da vjerodostojnost Parlamenta i njegovih zastupnika u očima europskih građana ovisi o sposobnosti Parlamenta da osigura kvalitetu zakonodavnog i nadzornog rada te da izvješćuje o svojim postignućima; budući da Parlamenta također mora biti primjer drugim institucijama i stoga također mora razborito i učinkovito planirati i provoditi svoju potrošnju u skladu s aktualnom gospodarskom situacijom;

D.  budući da bi proračun Parlamenta trebalo uspostaviti na realističnoj osnovi i da bi on trebao biti u skladu s načelima proračunske discipline i dobroga financijskog upravljanja;

E.  budući da je od iznimne važnosti zaštititi demokratski glas Parlamenta, posebno s obzirom na trenutačnu geopolitičku situaciju, konkretno nelegitimni ruski napad na Ukrajinu, i predstojeće izbore za Parlament; budući da eksponencijalno raste i broj i sofisticiranost kiberprijetnji kojima je Parlament izložen, među kojima i onih od skupina koje kontroliraju državni akteri; budući da je u sektoru informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) uobičajeno da se 10 % ukupnog proračuna troši na kibersigurnost; budući da je Predsjedništvo na svojoj sjednici održanoj 4. listopada 2021. odobrilo osnivanje nove Uprave za kibersigurnost u Glavnoj upravi za inovacije i tehnološku podršku (DG ITEC), s posebnim naglaskom na Odjel za kibersigurnosne prijetnje, praćenje rizika i izvještavanje o usklađenosti sa zaštitom podataka, i dodjelu potrebnih resursa;

F.  budući da kibernapadi nisu prijetnja samo Parlamentu nego i svim institucijama Unije; budući da je međuinstitucijska suradnja ključna kako bi se na odgovarajući način spriječilo, otkrilo i pratilo takve prijetnje te odgovorilo na njih; budući da timom za hitne računalne intervencije institucija, tijela i agencija EU-a (CERT-EU), međuinstitucijskim tijelom u području kibersigurnosti, predsjeda glavni direktor DG ITEC-a; budući da je Parlament čvrsto predan ostvarivanju dodatnih sinergija i suradnje s drugim institucijama, među ostalim i razvojem kapaciteta CERT-EU-a upućivanjem dvaju javnih službenika Parlamenta, kao što je dogovoreno na sjednici Predsjedništva održanoj 4. listopada 2021.;

G.  budući da su kibernapadi tek jedna vrsta kiberprijetnji; budući da su hibridne prijetnje u ovom trenutku glavna prijetnja Parlamentu i drugim institucijama Unije; budući da hibridne prijetnje obuhvaćaju kibernapade, špijunažu, upletanje u izbore i kampanje dezinformiranja, među ostalim na društvenim mrežama; budući da je Vijeće u zaključcima sa sastanka održanoga 10. prosinca 2021. o dodatnim nastojanjima za jačanje otpornosti i suzbijanje hibridnih prijetnji pozvalo institucije, tijela i agencije Unije da se, uz potporu država članica, pobrinu za to da Unija ima kapacitet za zaštitu svoga integriteta te da na temelju sveobuhvatne procjene prijetnji pojačaju sigurnost informacijskih i komunikacijskih mreža i postupaka donošenja odluka Unije spram svih vrsta zlonamjernih aktivnosti; budući da je Predsjedništvo na svojoj sjednici od 22. studenog 2021. odobrilo reorganizaciju Glavne uprave za sigurnost i zaštitu (DG SAFE), što podrazumijeva osnivanje nove Uprave za sigurnosnu tehnologiju i informacije koja će biti nadležna za i koordinirati operativnu vezu i razmjenu informacija sa sigurnosnim službama drugih institucija, tijela i agencija Unije, kao i s policijskim i sigurnosnim službama zemalja domaćina i drugih država članica, čime će se dopuniti obrambene aktivnosti DG ITEC-a u području kibersigurnosti;

H.  budući da se izlaznost na izbore za Europski parlament 2019. godine povećala za osam postotnih bodova u odnosu na izlaznost na izborima 2014. godine; budući da je 2023. važna godina za pripremu izbora 2024.;

I.  budući da je Strategija upravljanja nekretninama Parlamenta nakon 2019. usmjerena na potrebe koje još nisu bile dostatno uzete u obzir, kao što je prilagodba prostorija radi modernizacije modela parlamentarnih sjednica, blizina posebno zahvaljujući integriranju centara „Europa Experience” u urede za vezu, daljnje jačanje sigurnosti zgrada Parlamenta i povezanosti središnjih zgrada te potreba za održavanjem zgrada kako bi se ispunili aktualni sigurnosni standardi i stvarne potrebe njihovih korisnika;

Opći okvir

1.  podsjeća na to da je najveći dio proračuna Parlamenta određen zakonskim ili ugovornim obvezama; konstatira da 65 % proračuna podliježe godišnjoj indeksaciji, što je dovelo do toga da se u prednacrtu projekcije proračuna koji je glavni tajnik predložio 14. veljače 2022. proračun za 2023. poveća za 67 milijuna EUR; podsjeća da će, prema trenutačnim prognozama Komisije, indeksacija plaća u skladu s Pravilnikom o osoblju i Statutom zastupnika u Europskom parlamentu biti 4,3 % u srpnju 2022., 1,1 % u travnju 2023. i 2,6 % u srpnju 2023.; konstatira da Parlament, s obzirom na trenutačne gospodarske izglede, predviđa indeksaciju plaća od 6 % od srpnja 2022.; podsjeća da je, u skladu s prognozama Komisije, u proračun za 2022. uvrštena indeksacija plaća od samo 2,5 %;

2.  podržava dogovor postignut 30. ožujka 2022. u postupku mirenja između Predsjedništva i Odbora za proračune o povećanju od 6,24 % u odnosu na proračun za 2022., što odgovara ukupnoj razini projekcije proračuna za 2023. u visini u od 2 244 696 416 EUR, o smanjenju razine rashoda iz prednacrta projekcije proračuna koji je Predsjedništvo odobrilo 7. ožujka 2022. za 33,96 milijuna EUR, o uspostavi 60 novih radnih mjesta u vezi s kibersigurnošću i sigurnošću, ali traži samo 52 dodatna radna mjesta u planu radnih mjesta za 2023. s obzirom na to da je osam radnih mjesta preraspoređeno iz drugih administrativnih službi, te o odgovarajućem smanjenju predloženih odobrenih sredstava u sljedećim proračunskim linijama:

1 0 0 4 — Redovni putni troškovi, 1 2 0 0 — Primanja i naknade, 1 4 0 5 — Izdatci za usmeno prevođenje,1 4 2 – Vanjske prevoditeljske usluge, 2 0 0 7 — Izgradnja zgrada i opremanje prostora, 2 1 0 2 — Obrada podataka i telekomunikacije — Stalne aktivnosti vezane uz podršku korisnicima, 2 1 0 3 – Obrada podataka i telekomunikacije — Stalne aktivnosti povezane s upravljanjem aplikacijama informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija (IKT), 2 1 0 4 — Obrada podataka i telekomunikacije ‒ Ulaganja u infrastrukturu, 2 1 0 5 — Obrada podataka i telekomunikacije ‒ Ulaganja u projekte, 2 1 2 — Namještaj, 2 1 4 — Tehnička oprema i instalacije, 2 1 6 — Prijevoz zastupnika, drugih osoba i robe, 2 3 7 — Selidbe, 2 3 8 — Ostali administrativni rashodi, 3 0 0 — Putni troškovi osoblja za službena putovanja i putovanja između triju mjesta rada, 3 2 0 — Pribavljanje stručnog mišljenja, 3 2 1 – Rashodi za usluge parlamentarnih istraživanja, uključujući knjižnicu, povijesnu arhivu, ocjenjivanje znanstvenih i tehnoloških odabira (STOA) i Europski medijski centar za znanost, 3 2 4 1 — Publikacije u digitalnom i tradicionalnom obliku, 3 2 4 1 — Publikacije u digitalnom i tradicionalnom obliku, 3 2 4 3 — Centar za posjetitelje Europskog parlamenta, 3 2 4 4 — Organizacija i primanje skupina posjetitelja, program Euroscola i pozivanje osoba s utjecajem na javno mnijenje iz trećih zemalja, 3 2 4 8 — Rashodi za audiovizualne informacije, 4 0 0 ‒ Tekući troškovi za poslovanje, političke i informacijske djelatnosti klubova zastupnika i nezavisnih zastupnika;

nadalje, s obzirom na izvanredne učinke međunarodne krize na inflaciju, zakonske troškove i potrebu za jačanjem otpornosti Parlamenta, posebno ulaganjem u sigurnost i kibersigurnost, da se razina rashoda iz prednacrta projekcije proračuna koji je Predsjedništvo odobrilo 7. ožujka 2022. poveća za 62 milijuna EUR i da se u skladu s time povećaju predložena odobrena sredstva u sljedećim proračunskim linijama:

1 0 0 0 – Plaće, 1 0 0 4 – Redovni putni troškovi, 1 0 0 5 – Ostali putni troškovi, 1 0 0 6 – Naknada za opće troškove, 1 0 2 – Prijelazne naknade, 1 0 3 0 – Starosne mirovine (PEAM), 1 0 3 1 – Invalidske mirovine (PEAM), 1 0 3 2 – Obiteljske mirovine (PEAM), 1 2 0 0 – Primanja i naknade, 1 4 0 0 – Ostalo osoblje – Glavno tajništvo i klubovi zastupnika, 1 4 0 1 – Ostalo osoblje – Sigurnost, 1 4 0 2 – Ostalo osoblje – vozači pri Glavnom tajništvu, 1 4 0 5 – Izdatci za usmeno prevođenje, 2 0 2 4 – Potrošnja energije, 2 1 0 4 – Obrada podataka i telekomunikacije – Ulaganja u infrastrukturu, 4 2 2 – Rashodi za parlamentarnu pomoć

3.  smatra da se ukupno povećanje od 6,24 % u odnosu na 2022. mora smatrati povećanjem od 2,46 % za udio koji se odnosi na uobičajene uvjete i povećanjem od 79,8 milijuna EUR zbog trenutačnih izvanrednih okolnosti, što odgovara kriznom udjelu za pokrivanje iznimne inflacije, posljedičnog povećanja zakonskih troškova i ulaganja u sigurnost i kibersigurnost.

4.  ističe da je posljednjih godina stopa povećanja proračuna Parlamenta bila niža od stope povećanja u naslovu 7.; konstatira da Parlament nije iskoristio 20 % naslova 7. na koji ima pravo;

5.  ističe da se sve institucije Unije moraju pridržavati proračunske discipline pri utvrđivanju svojih financijskih potreba za sljedeću godinu;

Sigurnost od sve izraženijih hibridnih prijetnji

6.  ističe da je kibersigurnost Parlamenta ključan prioritet, posebno u svjetlu trenutačnih geopolitičkih napetosti; stoga odlučuje podržati prijedlog glavnog tajnika da se DG ITEC pojača s 40 radnih mjesta kako bi se povećali kapaciteti Parlamenta za kiberobranu i dosegnula odgovarajuća razina internih kapaciteta; podsjeća da je ukupan broj zaposlenika Parlamenta tijekom višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020. smanjen za 6 %, što se ponajprije odrazilo na administrativno osoblje; smatra da je potrebno povećati resurse Parlamenta u području sigurnosti kako bi se zaštitio integritet IKT sustava; konstatira da će proračunski učinak tih 40 radnih mjesta u 2023. iznositi 4,3 milijuna EUR te da su u proračunu za 2023. za kibersigurnosne operacije predviđena ulaganja u iznosu od 5 milijuna EUR;

7.  u tom kontekstu ponavlja svoj zahtjev relevantnim službama da integriraju i uvedu rješenja za trenutačnu razmjenu poruka i virtualne sastanke koja se temelje na otvorenom kodu, koja su smještena na poslužiteljima Parlamenta i kojima se omogućuje sigurna komunikacija, kao što su Matrix i Jitsi, kako bi se znatno povećala povjerljivost unutarnjih komunikacija;

8.  smatra da je međuinstitucijska suradnja ključna kako bi se pojačale sinergije među upravama i institucije Unije na odgovarajući način zaštitile od kiberprijetnji; snažno podržava privremeno upućivanje dvaju radnih mjesta razine AD (od 40 dodatnih radnih mjesta u području kibersigurnosti) u CERT-EU te dodatni doprinos njegovu godišnjemu proračunu u visini od 1,564 milijuna EUR; smatra da će povećani kapacitet Parlamenta u području kibersigurnosti koristiti svim institucijama boljim sprečavanjem, otkrivanjem, dijeljenjem i zaštitom interesa Unije od kiberprijetnji, što se odnosi i na novi Komisijin Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju mjera za visoku razinu kibersigurnosti u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije;

9.  podsjeća da su prijetnje sve više hibridne prirode; snažno podupire dodatnih 20 radnih mjesta za DG SAFE kako bi se ojačali kapaciteti i sposobnost Parlamenta da otkrije, spriječi i reagira na te nove prijetnje hibridne prirode te da modernizira i digitalizira sigurnosne postupke; prima na znanje Međuinstitucijsku radnu skupinu za klasično, digitalno i hibridno protuobavještajno djelovanje kojoj je cilj poboljšati suradnju među institucijama Unije i koordinaciju s obavještajnim i sigurnosnim službama država članica;

10.  poziva glavnog tajnika da iskoristi moguće sinergije kako bi se povećala učinkovitost uprave te da analizira kako bi digitalizacija i novi načini rada pomogli u pojednostavljenju uprava i omogućivanju prijenosa radnih mjesta u prioritetna područja; u tom kontekstu pozdravlja pilot-testiranje povezane platforme za mikroblogiranje otvorenog koda „EU Voice” koju je uspostavio Europski nadzornik za zaštitu podataka radi doprinosa privatnosti korisnika, informatičkoj sigurnosti i otpornosti, tehnološkoj suverenosti Unije, interoperabilnosti, tržišnom natjecanju i izboru korisnika;

Strategija za komunikaciju s građanima

11.  ističe ulogu Parlamenta u izgradnji europske političke svijesti i promicanju vrijednosti Unije;

12.  ističe da je komunikacija političkih stranaka i samih zastupnika jedan od glavnih čimbenika u pogledu visoke izlaznosti i sudjelovanja građana Unije na europskim izborima te njihova interesa za te izbore; poziva na koordinaciju između Glavne uprave za komunikaciju (DG COMM) i službi za medije klubova zastupnika, uz potporu u pogledu sadržaja od Glavne uprave za usluge parlamentarnih istraživanja (DG EPRS) i tehničku potporu Glavne uprave za pismeno prevođenje (DG TRAD), kako bi se osigurala koordinirana, primjerena u pogledu sadržaja i jasna komunikacija s građanima;

13.  prima na znanje dodatna sredstva (27,5 milijuna EUR) dodijeljena DG COMM-u za komunikacijsku strategiju povezanu s izborima za Europski parlament 2024. kako bi se objasnili uloga i funkcije Unije, a posebno Parlamenta, konkretan učinak na živote građana, razlozi zbog kojih glasovanje može donijeti promjene te kako bi se osiguralo da su sve strukture, alati i platforme uspostavljeni i spremni za 2024.;

14.  poziva na oprez u pogledu povezivanja razine troškova za komunikaciju s izlaznošću na europske izbore ili na njihovo dosljedno povezivanje, uključujući u slučaju pada stope varijacije u sudjelovanju;

15.  smatra da je iznimno važno da Parlament bude adekvatno opremljen za borbu protiv dezinformacija; poziva na pojačanu suradnju između DG ITEC-a, DG SAFE-a i DG COMM-a kako bi se na brz i jasan način otkrivale i pratile kampanje dezinformiranja, posebno na društvenim mrežama, te odgovorilo na njih; poziva na to da se nastavi suradnja s Komisijom i Europskom službom za vanjsko djelovanje u pogledu dezinformacija;

16.  podržava činjenicu da će se centri „Europa Experience” do 2024. otvoriti u svim državama članicama; podupire upravu u njezinoj politici maksimalnog iskorištavanja sinergija; očekuje da dugoročni učinak tekućih troškova centara „Europa Experience” na proračun bude što je prije moguće predstavljen Odboru za proračune; podsjeća da bi centri „Europa Experience” trebali svim građanima omogućiti bolje razumijevanje funkcioniranja institucija Unije te su stoga sastavni dio komunikacijskog plana za izbornu kampanju; podsjeća da je iznimno važno da Parlament u duhu višedimenzionalnog političkog dijaloga neprestano surađuje s građanima Unije putem raznih komunikacijskih kanala, ne samo u izbornoj godini nego i tijekom cijelog parlamentarnog saziva; smatra da bi o odgodi bilo kojeg projekta trebalo odlučivati na temelju kriterija među kojima bi geografska uravnoteženost među državama članicama trebala biti od najveće važnosti; ponavlja da je potrebno da Parlament, u suradnji s Komisijom i Europskom službom za vanjsko djelovanje, aktivno sudjeluje u kampanjama informiranja u zemljama koje su službeno podnijele zahtjev za pristupanje Uniji, odnosno u Republici Moldovi, Ukrajini i Gruziji;

17.  poziva glavnog tajnika da što prije dostavi sve informacije propisane člankom 266. stavkom 6. Financijske uredbe koje se odnose na zajam od 37,9 milijuna EUR predložen za financiranje kupnje zgrade centar „Europa Experience” u Dublinu;

18.  smatra da bi uredi za vezu Europskog parlamenta trebali povećati svoj angažman prema građanima svih dobnih skupina; poziva Parlament da putem svojih ureda za vezu pripremi više sastanaka i događanja između zastupnika i građana na lokalnoj razini; ponavlja da uredi za vezu EP-a trebaju zastupnicima pružiti odgovarajuću potporu pri utvrđivanju dnevnih redova sastanaka i događanja;

19.  smatra da bi uredi za vezu EP-a također trebali pružati informacije na stranim jezicima europskim zajednicama koje žive u drugim europskim zemljama; naglašava potrebu da se uredi za vezu EP-a uključe u daljnje aktivnosti u vezi s građanskim odgojem uz sudjelovanje lokalnih zajednica, škola ili sveučilišta.

20.  poziva na uspostavu posebne službe za starije osobe, čime bi se istaknuli programi i politike Unije koji doprinose aktivnom starenju;

Ekologizacija i energetska neovisnost

21.  ponavlja svoje uvjerenje da Parlament treba biti predvodnik u usvajanju digitalnih, fleksibilnijih i energetski učinkovitijih metoda rada i sastanaka, da treba izvući pouke iz iskustava pandemije bolesti COVID-19 i iskoristiti već izvršena ulaganja u tehnologiju; poziva na stratešku procjenu troškova politike upravljanja nekretninama, posebno razmatranjem novih načina rada, kao što je rad na daljinu, koji su nastali kao posljedica pandemije, istodobno potvrđujući da je fizička prisutnost na političkim pregovorima, raspravama ili razmjenama gledišta i dalje učinkovitija za donošenje javnih politika; izražava zabrinutost zbog nejednake kvalitete infrastrukture za usmeno prevođenje i tehničkih problema povezanih s platformom Interactio; poziva na hitna i ciljana ulaganja kako bi se osigurao najviši mogući stupanj višejezičnosti; naglašava da su nakon političke, zdravstvene i gospodarske krize troškovi energije naglo porasli, s dugoročnim posljedicama; traži da se uzme u obzir financijski učinak na zgrade Parlamenta; preporučuje da se pri godišnjem planiranju proračuna uzima u obzir redovita obnova svih zgrada; ističe da je takva dodjela dio proaktivne politike upravljanja nekretninama koja se mora usredotočiti na zelenu obnovu fonda zgrada i jamčiti da Parlament nastoji postići najbolju moguću energetsku učinkovitost, a time i smanjenje potrošnje energije i troškova objekata Parlamenta; u tom pogledu ističe da je hitno potrebno da se zgrada Trèves I obnovi kako bi bila u skladu s najnovijim energetskim i okolišnim normama; podsjeća na važnost transparentnog i pravednog postupka donošenja odluka o politici Parlamenta u području upravljanja nekretninama, u skladu s člankom 266. Financijske uredbe; podsjeća na odluku Predsjedništva od 2. srpnja 2018. o obnovi zgrade Paul-Henri Spaak; traži od Predsjedništva da pravodobno objavi svoju odluku o toj zgradi;

22.  podsjeća da je Predsjedništvo na svojoj sjednici održanoj 16. prosinca 2019. odobrilo ažurirane ciljeve u pogledu ključnih okolišnih pokazatelja uspješnosti EMAS-a s jedinstvenim ciljnim rokom 2024., među kojima je i ukupno smanjenje emisija ugljika od 40 % u odnosu na razine iz 2006.; podsjeća da srednjoročna strategija EMAS-a sadržava klauzulu o preispitivanju kako bi se povećala razina ambicije u pogledu okoliša na temelju zabilježenih rezultata; poziva na reviziju prema gore ciljeva EMAS-a za ključne pokazatelje uspješnosti jer su mnogi ciljevi postavljeni 2019. već ostvareni, ali i s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 i potrebu za ubrzanjem mjera energetske učinkovitosti i smanjenjem naše ovisnosti o plinu; ponovno poziva na izmjenu trenutačnog plana za smanjenje emisija CO2 radi postizanja ugljične neutralnosti primjenom međunarodno priznate metode nakon što ona bude potvrđena, kao što je to, primjerice, mehanizam za određivanje interne cijene ugljika na temelju kojeg poduzeća dobrovoljno određuju cijenu svojeg ugljičnog otiska i time utvrđuju vrijednost svojih emisija stakleničkih plinova;

23.  podsjeća da gotovo dvije trećine ugljičnog otiska Parlamenta potječe od prijevoza putnika i robe; poziva na promicanje niskougljičnih modaliteta prijevoza za službena putovanja; ponavlja svoje uvjerenje da se pri donošenju odluka o putovanjima moraju uzeti u obzir važnost parlamentarne prisutnosti, zdravstvena pitanja, cijena i potrošnja vremena; ističe da mnogi zastupnici zbog velike udaljenosti između njihovih izbornih jedinica u mjesta rada Parlamenta moraju putovati zrakoplovom; također podsjeća da je cilj Parlamenta nastavak smanjenja njegovih emisija i naglašava da mogućnost izravnih letova i fleksibilnih zrakoplovnih karata predstavlja najmanje zagađujući oblik nužnog zračnog prometa;

24.  poziva upravu da nastavi istraživati načine za uštedu troškova i učinkovitost potrošnje; poziva na donošenje plana djelovanja za postupni prestanak korištenja fosilnih goriva; poziva Parlament da dodatno poveća udio obnovljive energije u svojoj strukturi izvora energije, a posebno u proizvodnji energije, te očekuje da se postave najsuvremenije krovne fotonaponske ćelije s maksimalnim potencijalom; pozdravlja aktualna ulaganja u tom smislu; ponavlja svoj poziv službama Parlamenta da nastave smanjivati potrošnju papira prelaskom na zajedničko i internetsko okruženje bez papira za sve sastanke, kao i daljnjom provedbom aranžmana za e-potpise, te da se usredotoče na zadržavanje tih smanjenja u „novoj normalnosti”; ponavlja svoj zahtjev da se u skladu s ciljem sustava EMAS za Europski parlament bez papira što prije provede analiza alternativa transportnim kovčezima; očekuje da će se načelo energetska učinkovitost na prvom mjestu i načelo kružnog gospodarstva primjenjivati na sva ulaganja, uključujući odluke o digitalnim ulaganjima i upravljanju; poziva na pojačane napore za potpunu provedbu strategije Parlamenta za gospodarenje otpadom u skladu s načelima hijerarhije otpada; smatra da je jačanje svijesti unutar Parlamenta, među ostalim posebnim osposobljavanjem, ključno za postizanje zadovoljavajućih rezultata i da ono omogućuje nadogradnju ciljeva EMAS-a u tom području; poziva na potpunu provedbu mjera kojima bi se plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu zabranili u Parlamentu s obzirom na to da se sve više ljudi vraća na posao i koristi se ugostiteljskim uslugama unutar Parlamenta;

25.  pozdravlja poboljšanja infrastrukture za bicikle u zgradama Parlamenta; potiče službe da dodatno osposobe tu infrastrukturu poboljšanjem parkirališta za bicikle, među ostalim za teretne bicikle, u svim zgradama te dodatnim poticajima za dolazak na posao biciklom; pozdravlja napore Parlamenta da promiče javni prijevoz putem svoje nove politike parkiranja, povećanjem isplata za pretplatu na javni prijevoz i promicanjem upotrebe električnih vozila postavljanjem stanica za punjenje električnih vozila; u tom kontekstu traži odgovarajuće povećanje broja punjača za električna vozila u skladu sa sadašnjom potražnjom i potražnjom u bliskoj budućnosti u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu; konstatira da se trenutačnom politikom parkiranja ne pružaju financijski poticaji za aktivnu mobilnost; poziva službe da ocijene uspjeh nove politike parkiranja i po potrebi uvedu dodatne ciljane poticaje;

26.  ponavlja svoj poziv Parlamentu da kao veliki poslodavac preuzme aktivnu ulogu u raspravama i savjetovanjima o urbanističkom planiranju s posebnim naglaskom na promicanju aktivne mobilnosti s pomoću sigurne, udobne i trajne infrastrukture, povećanju dobrobiti pomoću kvalitetnog javnog prostora i prilagodbi klimatskim promjenama izbjegavanjem toplinskih otoka; naglašava mogućnosti za dijalog koje se nude u kontekstu plana c u Bruxellesu i plana koji će naslijediti Plan d’Aménagement Directeur Loi, ali i u pogledu daljnjeg razvoja takozvanog Archipela u četvrti Wacken u Strasbourgu te aktualnih odnosa s fondom Kirchberg u Luxembourgu;

Ostala pitanja

27.  napominje da su na inicijativu bivšeg predsjednika Sassolija fokus-grupe na temu „Promišljanje parlamentarne demokracije – jači Europski Parlament nakon pandemije bolesti COVID-19” od travnja do srpnja 2021. raspravljale o budućnosti rada u Parlamentu za svoja tematska područja: plenarna sjednica, parlamentarne ovlasti, komunikacija, vanjska diplomacija i unutarnja organizacija; napominje da su fokus-grupe pružile završno izvješće s preporukama o čijoj će provedbi raspravljati Predsjedništvo, uz odgovarajuću pozornost njihovim troškovima, po potrebi uključivanjem Odbora za proračune u svoju prethodnu procjenu;

28.  podsjeća da većina zastupnika podupire jedinstveno sjedište; podsjeća da je potrebno pronaći rješenja kojima bi se optimizirali parlamentarni i institucionalni rad, financijski troškovi i ugljični otisak; podsjeća da, u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji, sjedište Europskog parlamenta mora biti u Strasbourgu; konstatira da bi trajne promjene zahtijevale izmjenu Ugovora;

29.  ponavlja svoj zahtjev, koji je u nekoliko navrata usvojen na plenarnoj sjednici, da Predsjedništvo započne s radom na reviziji Poslovnika kojom bi se zastupnicima omogućilo da ostvaruju svoje pravo glasovanja na daljinu, tijekom rodiljnog ili očinskog dopusta, zbog dugotrajne bolesti ili u slučajevima više sile; prima na znanje izmjene Poslovnika od 20. prosinca 2020. kojima se omogućuje glasovanje na daljinu; žali zbog toga što glasovanje na daljinu u odborima trenutačno nije predviđeno Poslovnikom Parlamenta osim ako predsjednik ne utvrdi postojanje izvanrednih okolnosti;

30.  ponavlja svoj poziv glavnom tajniku da ustraje u tome da je važno da se sve zapošljavanje temelji na kompetencijama i da se pritom uvažava potreba za geografskom ravnotežom među svim državama članica na svim razinama osoblja; zabrinut je zbog poteškoća koje se javljaju pri zapošljavanju određenih nacionalnosti i internalizaciji određenih profila radnih mjesta; traži daljnje napore kako bi se osiguralo da zapošljavanje u Parlamentu bude jednako privlačno državljanima svih zemalja Unije, a da se pritom i dalje temelji na objektivnim postupcima; poziva Parlament da izgradi vlastite kapacitete za informiranje javnosti kako bi se na natječaje privukli kvalitetni kandidati potrebni Parlamentu s obzirom na profil, dob, rod i nacionalnost, a posebno kandidati iz nedovoljno zastupljenih zemalja; u pogledu zapošljavanja novog osoblja, poziva glavnog tajnika da pojednostavi administrativne korake i skrati trajanje postupka;

31.  poziva Parlament da redovito procjenjuje organizaciju i kadrovske potrebe svoga Glavnog tajništva Parlamenta, da preraspodijeli slobodna radna mjesta među upravama kako bi se nove zadaće mogle obavljati uz zadržavanje iste razine osoblja;

32.  poziva glavnog tajnika da procijeni rizike koji se odnose na zapošljavanje sve većeg broja ugovornih djelatnika, uključujući i opasnost od stvaranja dvije različite klase osoblja u Parlamentu;

33.  pozdravlja mjere koje je DG INLO poduzeo tijekom pandemije bolesti COVID-19 s ciljem ublažavanja rizika od zaraze unutar prostora Parlamenta i podupiranja provedbe konkretnih mjera solidarnosti o kojima je odlučilo Predsjedništvo;

34.  ponavlja da oko 50 milijuna ljudi u Uniji pripada različitim jezičnim manjinama i zajednicama; podsjeća da Parlament potiče uključivanje i sudjelovanje građana u Uniji, uključujući nacionalne, regionalne i jezične manjine; podsjeća da Parlament snažno potiče višejezičnost i promiče prava nacionalnih, regionalnih i jezičnih manjina; smatra da Parlament može aktivno doprinijeti borbi protiv dezinformiranja pružanjem informacija, prema potrebi i na jezicima jezičnih manjina i zajednica; potiče Predsjedništvo da razmotri podupiranje komunikacijskih aktivnosti koje su u skladu s potrebama nacionalnih, regionalnih i jezičnih manjina u državama članicama;

35.  poziva glavnog tajnika da analizira izvedivost uvođenja prevođenja na međunarodni znakovni jezik za sve rasprave na plenarnoj sjednici, u skladu sa zahtjevima usvojenima na plenarnoj sjednici, te da tu odluku provede uzimajući u obzir načelo jednakog pristupa svim građanima;

36.  zabrinut je zbog kvalitete registra transparentnosti EU-a; podsjeća da je prema godišnjim izvješćima registra transparentnosti otprilike polovica svih upisa u registar netočna; poziva Parlament da poduzme mjere za povećanje točnosti registra te da ga redovito nadzire u pogledu subjekata koji zastupaju interese sankcioniranih osoba i subjekata te da odmah provede njihovo uklanjanje, kako bi registar mogao ispuniti svoju svrhu omogućavanja veće transparentnosti u pogledu aktivnosti predstavnika interesnih skupina; ponavlja svoj zahtjev da Parlament sastavi detaljno godišnje izvješće o predstavnicima interesnih skupina i drugim organizacijama kojima je odobren pristup prostorima Parlamenta te da ga objavi u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka(8);

37.  podsjeća da je Parlament u nekoliko navrata glasovao za to da se reformira naknada za opće troškove; poziva Predsjedništvo da ocijeni svoju Odluku o naknadi za opće troškove iz 2019. na temelju iskustva stečenog tijekom 9. parlamentarnog saziva i da donese potrebne odluke kako bi se povećali transparentnost i odgovornost; pozdravlja najavu predsjednice o osnivanju ad hoc radne skupine Predsjedništva za naknadu za opće troškove koja će raditi na reviziji dosadašnjih pravila;

38.  ponavlja, u kontekstu trenutačnog postupka revizije općih provedbenih odredbi o povratu troškova službenih putovanja i putnih troškova te unutarnjih pravila kojima se uređuju službena putovanja i putovanja dužnosnika i ostalih službenika Europskog parlamenta, da je na plenarnoj sjednici u nekoliko navrata izražena volja o iznosu naknada koje se akreditiranim parlamentarnim asistentima isplaćuju za službena putovanja između tri mjesta rada Parlamenta kako bi se zajamčilo da ih Predsjedništvo uskladi na razini sustava naknada za javne službenike i druge djelatnike;

39.  ponovno poziva Konferenciju predsjednika i Predsjedništvo da revidiraju Provedbene odredbe kojima se uređuje rad izaslanstava i misija izvan Europske unije te Odluku o službenim putovanjima odbora izvan triju mjesta rada; ističe da bi se tom revizijom trebala razmotriti mogućnost da akreditirani parlamentarni asistenti pod određenim uvjetima prate zastupnike na službenim putovanjima izaslanstava Parlamenta i drugim službenim putovanjima;

40.  podsjeća da na to se u članku 27. stavcima 1. i 2. Statuta članova Europskog parlamenta(9) navodi da „Dobrovoljni mirovinski fond nastavlja djelovati nakon stupanja na snagu ovog Statuta, za zastupnike i bivše zastupnike koji su stekli prava ili imaju buduća prava u tom fondu”, odnosno da se „stečena prava i buduća prava čuvaju u cijelosti”; konstatira da prema Pravnoj službi Parlamenta iz dviju presuda proizlazi da Sud potvrđuje da su stečena prava zastupnika koji su već ispunili sve potrebne uvjete za stjecanje prava na dodatnu dobrovoljnu mirovinu u potpunosti zaštićena općim načelima prava Unije; međutim, konstatira da se presudama potvrđuje i da to ne sprečava Predsjedništvo da izmijeni uvjete i modalitete za tu skupinu zastupnika pod uvjetom da se poštuje načelo proporcionalnosti, kao i za one članove koji još nisu ispunili sve uvjete za stjecanje mirovinskih prava i koji će stoga u okviru mirovinskog sustava prava imati tek u budućnosti; stoga poziva Predsjedništvo i upravu da hitno predlože rješenje koje se može prilagođavati budućim promjenama kojima se uzimaju u obzir mirovina i životna situacija zastupnika i bivših zastupnika, kao i načela dobrog financijskog upravljanja i relevantna sudska praksa Suda Europske unije; poziva sve zainteresirane dionike da brzo pronađu održivo i provedivo rješenje;

41.  pozdravlja politiku Parlamenta čiji je cilj osigurati da se osobe s invaliditetom potpuno neovisno koriste zgradama Parlamenta te podržava daljnje mjere i prilagodbe koje će u tom pogledu biti potrebne;

42.  primjećuje da su kvestori 24. listopada 2017. donijeli odluku o prekidu distribucije tople vode u uredima zastupnika u Bruxellesu i Strasbourgu zbog zdravstvenog rizika koji je predstavljala prisutnost štetnih bakterija legionele u starim i dotrajalim hidrauličkim sustavima zgrada;

43.  naglašava da bi Parlament trebao pružati primjer u pogledu politika koje zastupa i promiče u vezi s okolišem, rodnom ravnopravnošću i transparentnošću;

o
o   o

44.  prihvaća projekciju proračuna za financijsku godinu 2023.;

45.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju i projekciju proračuna proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) SL L 287, 29.10.2013., str. 15. (5) SL C 506, 15.12.2021., str. 247. (6) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0432. (7) SL L 45, 24.2.2022. (8) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.). (9) Odluka Europskog parlamenta od 28. rujna 2005. o donošenju Statuta članova Europskog parlamenta (2005/684/EZ, Euratom) (SL L 262, 7.10.2005., str. 1.).

Rezolucija Europskog parlamenta od 7. travnja 2022. o stanju u Afganistanu, posebno u pogledu prava žena (2022/2571(RSP))

P9_TA(2022)0128 RC-B9-0198/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Afganistanu,

–  uzimajući u obzir najavu talibana o osnivanju privremene afganistanske vlade od 7. rujna 2021.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a 2626 (2022) od 17. ožujka 2022. o produljenju mandata Misije UN-a za pomoć Afganistanu;

–  uzimajući u obzir izjavu za medije Vijeća sigurnosti UN-a od 27. ožujka 2022. o Afganistanu,

–  uzimajući u obzir popis finalista nagrade Saharov za slobodu mišljenja Europskog parlamenta za 2021. godinu,

–  uzimajući u obzir Dane Afganistanki održane u Europskom parlamentu 1. i 2. veljače 2022.,

–  uzimajući u obzir izjavu predsjednika Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Afganistanom od 23. ožujka 2022. o najavi talibana o produljenju zabrane obrazovanja za učenice iznad šestog razreda i povezanu izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 23. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika u ime Europske unije od 28. ožujka 2022. u kojoj se poziva na hitno ponovno otvaranje srednjih škola za djevojke,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o izbjeglicama iz 1951.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena iz 1979.,

–  uzimajući u obzir Globalni sporazum UN-a za sigurne, propisne i zakonite migracije i Globalni sporazum UN-a o izbjeglicama, koji su uslijedili nakon Deklaracije iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima, koju je Opća skupština UN-a jednoglasno donijela 19. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir tematske smjernice EU-a o borcima za ljudska prava, promicanju i zaštiti prava djeteta, nasilju nad ženama i djevojčicama te borbi protiv svih oblika njihove diskriminacije,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je talibansko Ministarstvo obrazovanja u izjavi od 21. ožujka 2022. objavilo da je „posvećeno pravu na obrazovanje svih svojih građana” i da radi na „iskorjenjivanju svih vrsta diskriminacije”;

B.  budući da su se de facto vlasti Afganistana 15. siječnja 2022. obvezale da će djevojčicama i djevojkama omogućiti povratak u školu na svim razinama nakon početka nove školske godine u drugoj polovici ožujka 2022.;

C.  budući da su se djevojčice i djevojke diljem Afganistana trebale vratiti u školu 23. ožujka 2022.; budući da su talibani do daljnjega produljili zabranu pohađanja sedmog i viših razreda za učenice dok se ne donese odluka o tome koje su uniforme najprikladnije za djevojke i djevojčice; budući da se time uskraćuje srednjoškolsko obrazovanje za više od milijun djevojčica, što predstavlja kršenje temeljnog prava na obrazovanje sve djece, kako je utvrđeno u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima;

D.  budući da se Afganistan nalazi na posljednjem mjestu prema svjetskom indeksu za žene, mir i sigurnost, što ga čini najopasnijom zemljom za žene; budući da prema posebnim postupcima UN-a talibanski vođe pokušavaju izbrisati žene i djevojčice iz javnog života sustavnom rodno uvjetovanom diskriminacijom i nasiljem;

E.  budući da su od preuzimanja zemlje 15. kolovoza 2021. talibani ukinuli Ministarstvo ženskih poslova i ponovno uspostavili nekadašnje Ministarstvo poroka i vrlina; budući da su talibani de facto ukinuli sve zakone koji su prethodno bili na snazi, uključujući one o zaštiti žena, te nametnuli stroga ograničenja u pogledu ostvarivanja prava na mirno okupljanje, slobodu izražavanja i prava žena na rad, obrazovanje i zdravstvenu skrb; budući da je od talibanskog preuzimanja vlasti zatvoreno Afganistansko neovisno povjerenstvo za ljudska prava (AIHRC);

F.  budući da prema novoj direktivi Afganistanke ne smiju putovati dalje od 45 milja (72 km) od svojeg doma bez pratnje bliskog muškog rođaka; budući da se ta direktiva nastavlja na direktivu izdanu u studenom 2021. kojom se televizijskim postajama zabranjuje emitiranje programa u kojima sudjeluju žene;

G.  budući da se mirni prosvjedi za prava žena u Afganistanu guše silom; budući da dolazi do otmica boraca za ljudska prava i da unatoč opetovanim pozivima da ih se oslobodi nema nikakvih informacija o tome gdje se nalaze; budući da osobe koje su puštene iz pritvora i dalje strahuju za svoje živote;

H.  budući da se svakodnevno prijavljuju kršenja ljudskih prava, uključujući uhićenja, pritvaranja, otmice, mučenja, prijetnje, iznude, izvansudska pogubljenja i napade na borce za ljudska prava i članove njihovih obitelji; budući da i dalje nije utvrđeno tko je odgovoran za spomenuta kršenja prava; budući da su posebno pogođeni borci za ljudska prava žena; budući da su posebne mete postale manjinske skupine, primjerice zajednica Hazara;

I.  budući da je siromaštvo primoralo afganistanske obitelji na dogovaranje brakova i prikupljanje miraza za njihove kćeri te budući da se od provedbe zabrane školovanja za djevojčice i djevojke u Afganistanu broj dječjih brakova povećao za 500 %; budući da je prije talibanskog preuzimanja vlasti 35 % djevojčica i djevojaka bilo u braku prije navršenih 18 godina, a njih 9 % prije navršenih 15 godina;

J.  budući da Afganistan ima jednu od najviših stopa smrtnosti novorođenčadi na svijetu i da svake godine tisuće žena umiru od uzroka povezanih s trudnoćom koji se mogu lako spriječiti; budući da se socioekonomska situacija, koja je bila iznimno nepovoljna i prije talibanskog preuzimanja vlasti, drastično pogoršala pod de facto upravom i posljedicama pandemije bolesti COVID-19, teških suša i oštre zime;

K.  budući da je humanitarna kriza u Afganistanu jedna od kriza koje se najbrže pogoršavaju u svijetu i da ona nerazmjerno pogađa žene i djevojčice; budući da se gotovo 100 % afganistanskih kućanstava koja vode žene suočava s nesigurnošću opskrbe hranom; budući da su nove politike koje je uvela talibanska vlada uvelike utjecale na sposobnost žena da zarade za život i gurnule ih u još veće siromaštvo, pri čemu su mnoge žene koje su na čelu kućanstava posebno teško pogođene;

L.  budući da je prema izvješću Međunarodne organizacije za migracije iz ožujka 2022. više od 1,258 milijuna Afganistanaca pobjeglo iz svoje zemlje 2021., što je dvostruko više nego posljednjih godina; budući da se istodobno broj interno raseljenih osoba koje se vraćaju u svoje domove utrostručio te je 2021. dosegnuo rekordnih 3,06 milijuna povratnika; budući da je diljem regije gotovo 5 milijuna Afganistanaca i dalje raseljeno izvan zemlje te ih je 90 % smješteno u Pakistanu i Iranu;

M.  budući da se prema podacima visokog povjerenika UN-a za izbjeglice 35 % žena i djevojčica zbog rodno uvjetovanog nasilja ne osjeća sigurnima pri traženju utočišta u susjednom Iranu i Pakistanu; budući da je u škole ondje upisano samo 70 % djevojaka i djevojčica, u usporedbi s 92 % dječaka;

N.  budući da je EU povećao svoju potporu stanovništvu pokretanjem projekata vrijednih više od 268,3 milijuna EUR usmjerenih na održavanje obrazovanja, sredstava za život i zaštitu javnog zdravlja; budući da su ti projekti dio ukupnog paketa potpore EU-a u iznosu od 1 milijarde EUR koji je Komisija najavila u listopadu 2021., a koji uključuje pomoć izbjeglicama, migrantima i interno raseljenim osobama te potporu borcima za ljudska prava i organizacijama civilnog društva;

O.  budući da je prema Reporterima bez granica u Afganistanu zatvoren 231 medijski kanal, dakle 40 % ukupnog broja medijskih kanala u toj zemlji; budući da su od 6400 novinara koji su izgubili posao njih 80 % žene; budući da su uvedena ograničenja kojima se zabranjuju lokalni i međunarodni mediji, kao što je BBC, te da su zabilježeni slučajevi uhićenih, pritvorenih i pretučenih novinara;

P.  budući da sankcije protiv subjekata i pojedinaca povezanih s talibanima ne bi smjele sprečavati financijske transakcije povezane s humanitarnom pomoći i pružanjem osnovnih usluga od strane nevladinih organizacija;

Q.  budući da su do 15. kolovoza 2021., u bivšoj Republici Afganistanu, žene zauzimale visoke položaje kao zastupnice u parlamentu, ministrice, sutkinje, guvernerke, odvjetnice i veleposlanice; budući da su talibanske snage prisilno uklonile legitimne bivše vladine dužnosnike i u svoju novu nepriznatu de facto vladu nisu uvrstile žene; budući da te de facto vlasti ne odlikuje uključiva zastupljenost raznolikog afganistanskog društva;

R.  budući da su obavještajne agencije upozorile da Afganistan ne smije postati sigurno utočište za terorističke organizacije;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog humanitarne krize i krize ljudskih prava koja se odvija u Afganistanu od talibanskog preuzimanja vlasti; ponovno izražava nepokolebljivu solidarnost i predanost afganistanskom narodu; naglašava da bi trebalo poštovati temeljna prava i slobode koje je afganistanski narod uživao posljednjih 20 godina;

2.  izražava žaljenje zbog činjenice da se od talibanskog preuzimanja vlasti položaj žena i djevojčica u Afganistanu neprestano pogoršava; osuđuje stalnu usredotočenost talibana na brisanje žena i djevojčica iz javnog života i uskraćivanje njihovih temeljnih prava, uključujući pravo na obrazovanje, rad, kretanje i zdravstvenu skrb;

3.  najoštrije osuđuje odluku talibana da se do daljnjega odgodi povratak djevojčica od šestog razreda nadalje u školu, unatoč tome što su se prethodno obvezali da će svakom građaninu omogućiti pristup obrazovanju; potiče talibane da ponište svoje odluke i ograničenja koja su posebno usmjerena na žene i djevojčice te da ponovno otvore Ministarstvo za ženska pitanja;

4.  naglašava da pristup obrazovanju za žene i djevojčice mora, sa strane EU-a i njegovih država članica, biti ključan uvjet za bilo kakav daljnji dijalog s de facto vlastima u Afganistanu;

5.  poziva talibane da poštuju svoje obveze u pogledu jamčenja prava na obrazovanje svim afganistanskim građanima, uključujući žene i djevojčice;

6.  žali zbog talibanske represije nad mirnim prosvjedima za prava žena u Afganistanu; poziva na trenutačno puštanje na slobodu policijske službenice Alije Azizi, koja je uhićena u Heratu u listopadu 2021., kao i na oslobađanje svih drugih aktivista za prava žena koji bi mogli biti pritvoreni te na zaustavljanje zastrašivanja i uznemiravanja tih aktivista; poziva na okončanje uznemiravanja, prijetnji i napada na nastavnike i studente;

7.  poziva de facto vlasti da svim ženama i djevojčicama zajamče puna prava i pristup reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi diljem Afganistana;

8.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog toga što se od talibanskog preuzimanja Afganistana žene i djevojčice suočavaju s povećanim rizikom od iskorištavanja, uključujući rizik od toga da postanu žrtve trgovanja ljudima u svrhu prisilnog braka, seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada; osuđuje rodno uvjetovano nasilje i diskriminaciju;

9.  poziva de facto vlasti u Afganistanu da formiraju uključivu vladu koja ženama daje pravo da sudjeluju u postupku donošenja odluka na svim razinama; ustraje u tome da je potrebno razviti novu strategiju EU-a za Afganistan prilagođenu položaju žena i djevojčica kako bi se konkretno promicala prava žena i njihovo sudjelovanje u javnom životu;

10.  podsjeća da EU ima čvrst stav u pogledu svakog političkog angažmana s talibanima, vođen tematskim mjerilima za angažman na temelju načela poštovanja ljudskih prava za sve i vladavine prava; smatra da je od 15. kolovoza 2021. došlo isključivo do pogoršanja tih mjerila, zbog čega se ne može opravdati de facto priznavanje talibanske vlade;

11.  pozdravlja Rezoluciju UN-a 2626 (2022) od 17. ožujka 2022. o produljenju mandata Misije UN-a za pomoć Afganistanu; poziva EU i njegove države članice da podrže mandat posebnog predstavnika glavnog tajnika za Afganistan, uključujući suradnju sa svim relevantnim afganistanskim akterima i dionicima kako bi se osiguralo ponovno otvaranje škola za sve učenice bez daljnje odgode;

12.  prima na znanje razgovore u Oslu održane u siječnju 2022. između europskih i američkih dužnosnika te talibanskog izaslanstva, kao i nedavno otkazivanje pregovora u Dohi od strane SAD-a kao odgovor na odluku talibana da se neće ponovno otvoriti škole za djevojčice; ističe da svi daljnji nacionalni razgovori s talibanima moraju uključivati predstavnike afganistanskih žena;

13.  poziva EU i njegove države članice da pruže potporu i zaštitu osobama koje bježe iz Afganistana; ponavlja da je potrebno osigurati status afganistanskih odvjetnica, vođa civilnog društva, umjetnika, sportaša i drugih ranjivih osoba, posebno onih čiji su životi ugroženi, kao što su pripadnici skupine LGBTQI+; ponavlja svoj poziv na uspostavu posebnog viznog programa, poboljšanih programa preseljenja i učinkovite zajamčene zaštite afganistanskih izbjeglica;

14.  naglašava da je važno riješiti problem rodno uvjetovanog nasilja s kojim se suočavaju afganistanske žene i djevojčice u zemljama domaćinima, posebno u Iranu i Pakistanu, te osigurati da pohađaju školu, sudjeluju na tržištu rada i imaju pristup zdravstvenim uslugama, uključujući usluge mentalnog zdravlja; podsjeća da su izbjeglice i osobe u tranzitu posebno izložene riziku od rodno uvjetovanog nasilja; stoga poziva na veće financiranje humanitarnih organizacija i agencija koje se zalažu za zaštitu;

15.  poziva zemlje da odmah prestanu vraćati pojedince u Afganistan ili treće zemlje u kojima postoji rizik od njihova vraćanja u Afganistan; poziva na pomno praćenje afganistanskih državljana koji su već vraćeni, posebno djece;

16.  osuđuje sve veći broj izvješća o ubojstvima, uznemiravanju i zastrašivanju etničkih i vjerskih manjina;

17.  duboko je zabrinut zbog toga što talibani ponovno pružaju sigurno utočište terorističkim skupinama; ustraje u tome da talibani i de facto vlasti u Afganistanu moraju ispuniti svoje protuterorističke obveze;

18.  podsjeća na svoje upute ESVD-u da pakistanskom vodstvu prenese da snosi odgovornost za sigurnost i stabilnost u Afganistanu te da mora iskoristiti svoj utjecaj na talibane kako bi se ostvarili ti ciljevi, uključujući osiguravanje temeljnih ljudskih prava za afganistanske žene i djevojčice;

19.  ponovno potvrđuje potrebu da EU ojača suradnju sa zemljama srednje Azije i potakne njihovu konstruktivnu praktičnu ulogu u primanju afganistanskih izbjeglica; naglašava da se tom suradnjom ne bi smjela ugroziti EU-ova obrana temeljnih vrijednosti i vladavine prava;

20.  ističe da će oslobođenje žena i djevojčica ostati neostvarivo sve dok traje humanitarna katastrofa; potiče EU i njegove države članice da riješe uzroke trenutačne humanitarne krize ulaganjem svih napora u povećanje humanitarne pomoći, primjenu rodno osjetljivog pristupa, ponovnu uspostavu likvidnosti i održavanje osnovnih socijalnih usluga; poziva na odmrzavanje afganistanske imovine i povećanje financijske potpore programima kao što su pomoć Glavne uprave Komisije za međunarodna partnerstva (DG INTPA), koja je usmjerena na osnovne potrebe i sredstva za život, te Uzajamni fond Svjetske banke za obnovu Afganistana; naglašava da bi humanitarna sredstva trebala biti dostupna preko funkcionalnog bankarskog sustava te da bi se na fleksibilan način trebala pružati vjerodostojnim nevladinim organizacijama i organizacijama u zajednici koje djeluju u Afganistanu, uključujući lokalne organizacije žena;

21.  prima na znanje ponovno uspostavljenu minimalnu prisutnost delegacije EU-a u Kabulu na terenu u svrhu koordinacije humanitarne pomoći i praćenja humanitarne situacije; snažno ističe da to ne predstavlja priznanje talibanskog režima od strane EU-a;

22.  žali zbog činjenice da su se 31. ožujka 2022. međunarodni donatori, uključujući EU i njegove države članice, obvezali da će izdvojiti samo 2,44 milijarde USD unatoč pozivu UN-a da se osigura 4,4 milijarde USD za UN-ov plan za humanitarnu pomoć 2022. kojim se pruža humanitarna pomoć u Afganistanu; potiče Komisiju da dodijeli odgovarajuća i posebna sredstva za programe i projekte u području prava žena kao dio sveobuhvatne i dugoročne predanosti podupiranju ljudskih prava i prava žena u Afganistanu te da ih provede;

23.  ustraje u tome da je potreban neometan pristup humanitarnoj pomoći kako bi se osiguralo da dodijeljena sredstva doista dođu do pogođenih osoba; potiče EU i njegove države članice da u skladu s time preispitaju i prilagode postojeće mjere; podsjeća da humanitarna pomoć mora biti neutralna, nepristrana, humana i neovisna te da nikada ne bi smjela podlijegati nikakvim uvjetima; poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da dosljedno prenose poruku da pružanje humanitarne pomoći nije vezano za pet mjerila Vijeća za suradnju s talibanima;

24.  poziva EU i njegove države članice da u svjetlu donatorskog sastanka UN-a na visokoj razini o potpori humanitarnoj pomoći u Afganistanu, održanog 31. ožujka 2022., poduzmu daljnje korake kako bi humanitarna pomoć postala transparentnija i učinkovitija; stoga smatra da je ključno osigurati pristup humanitarnom financiranju s pomoću funkcionalnog bankarskog sustava kako bi se osigurala sredstva za pouzdane nevladine organizacije koje djeluju u zemlji;

25.  pohvaljuje hrabrost djevojčica i žena koje sudjeluju u prosvjedima; poziva ESVD i Komisiju da surađuju s de facto vlastima u Afganistanu kako bi dobili informacije o tome gdje se nalaze aktivisti za prava žena koji su nestali i za koje se vjeruje da su pritvoreni te da zatraže njihovo trenutačno i bezuvjetno puštanje na slobodu; zahtijeva da talibani smjesta zaustave te proizvoljne i izvansudske prakse i osiguraju slobodu mirnog okupljanja i izražavanja;

26.  poziva EU i njegove države članice da povećaju potporu aktivistima za prava žena u Afganistanu i u potpunosti provedu smjernice EU-a o borcima za ljudska prava, među ostalim osiguravanjem odgovornosti za kršenja putem privatnog i javnog zagovaranja pojedinačnih slučajeva;

27.  poziva da se novom posebnom izvjestitelju UN-a za stanje ljudskih prava u Afganistanu osiguraju dostatna sredstva, stručno znanje i diplomatska potpora kako bi ispunio svoj mandat; poziva Vijeće UN-a za ljudska prava da uspostavi neovisno međunarodno istražno povjerenstvo s višegodišnjim mandatom i odgovarajućim resursima za dokumentiranje, prijavljivanje i prikupljanje dokaza o kršenjima, uključujući kršenja prava žena;

28.  pozdravlja pokretanje Foruma afganistanskih žena na vodećim položajima; poziva Komisiju i ESVD da olakšaju organizaciju prve međunarodne konferencije afganistanskih žena kako bi se njihov glas čuo u Afganistanu i na međunarodnoj razini, ponovno izgradile mreže žena i na uključiviji način potpomogao rad Foruma afganistanskih žena na vodećim položajima; podupire osnivanje internetskog afganistanskog sveučilišta u egzilu, uz financijsku potporu EU-a;

29.  poziva afganistanske parlamentarce, bivše vladine dužnosnike i aktiviste civilnog društva, posebno finaliste dodjele Nagrade Saharov za slobodu mišljenja za 2021., da aktivno surađuju s Izaslanstvom Europskog parlamenta za odnose s Afganistanom, relevantnim odborima i drugim tijelima kako bi se osiguralo da politika EU-a za potporu Afganistanu odgovara potrebama afganistanskog naroda;

30.  podržava pozive afganistanskog civilnog društva, posebno one koje su uputili sudionici „Dana žena Afganistana” u Europskom parlamentu, da se de facto vlasti u Afganistanu pozove na odgovornost za prethodne zločine i da se ne zaborave njihova zlodjela;

31.  nalaže svojoj predsjednici da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, zastupnicima u Nacionalnoj skupštini Afganistana, Vijeću Ujedinjenih naroda za ljudska prava i talibanskom političkom uredu u Dohi.