Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji i Ukrajini, uključujući rezoluciju od 6. listopada 2022. o ruskoj eskalaciji agresivnog rata protiv Ukrajine(1), rezoluciju od 19. svibnja 2022. o borbi protiv nekažnjavanja ratnih zločina u Ukrajini(2), i rezoluciju od 25. studenog 2021. o kršenju ljudskih prava od strane privatnih vojnih i zaštitarskih društava, posebno grupe Wagner(3),

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda, Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida od 9. prosinca 1948. i Četvrtu ženevsku konvenciju o zaštiti civilnih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949.,

–  uzimajući u obzir međunarodni pravni okvir za sprečavanje i borbu protiv terorizma, uključujući Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2341 o zaštiti kritične infrastrukture od terorističkih djela, donesenu 13. veljače 2017.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o suzbijanju terorizma od 27. siječnja 1977. i naredne međunarodne konvencije,

–  uzimajući u obzir pravni okvir EU-a protiv terorizma, uključujući Zajedničko stajalište Vijeća 2001/931/ZVSP od 27. prosinca 2001. o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma(4) i Uredbu Vijeća (EZ) br. 2580/2001 od 27. prosinca 2001. o posebnim mjerama ograničavanja protiv određenih osoba i subjekata s ciljem borbe protiv terorizma(5),

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 2463 od 13. listopada 2022. o daljnjoj eskalaciji agresije Ruske Federacije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir izjavu od 10. listopada 2022. predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela o nasilnim napadima Rusije na Kijev i druge gradove diljem Ukrajine,

–  uzimajući u obzir izjavu Visokog predstavnika od 22. rujna 2022. u ime Europske unije o ruskom agresivnom ratu protiv Ukrajine,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a od 14. studenoga 2022., u kojoj se preporučuje uspostava registra za dokumentiranje štete prouzročene agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su od 2014., a posebno nakon 24. veljače 2022., kada je Rusija ponovno pokrenula nezakonit, ničim izazvan i neopravdan agresivni rat protiv Ukrajine, njezine snage izvršile neselektivne napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, ubile tisuće ukrajinskih civila i počinile teroristička djela diljem zemlje, usmjerena na različite elemente civilne infrastrukture, kao što su stambena područja, škole, bolnice, željezničke kolodvore, kazališta te vodovodne i elektroenergetske mreže; budući da ti brutalni i neljudski činovi rezultiraju smrću, patnjom, uništenjem i raseljavanjem;

B.  budući da su ruske oružane snage i njihovi posrednici odgovorni za izvansudska pogubljenja, otmice, seksualno nasilje, mučenje i druga zlodjela počinjena na nedavno i prethodno okupiranim područjima Ukrajine, uključujući masakre civila u gradovima kao što su Buča, Irpin, Izjum i Liman, namjerni napad na kazalište u Mariupolju, u kojem su ubijene stotine ljudi, te napad na željezničku postaju u Kramatorsku, u kojem je ubijeno 60 civila;

C.  budući da je u Ukrajini ubijeno više tisuća civila, uključujući više stotina djece, te da je mnogo veći broj onih koje su ruske oružane snage i njihovi posrednici mučili, uznemiravali, seksualno napadali i oteli, ili za čije su prisilno raseljavanje ili nestanak odgovorni; budući da su skupine za ljudska prava i međunarodne promatračke misije temeljito dokumentirale brojne zločine koje su ruske oružane i posredničke snage počinile protiv ukrajinskih civila, među ostalim izvansudska pogubljenja, mučenja, silovanja, masovna pritvaranje civila u takozvanim centrima za filtriranje, kao i prisilna posvajanja ukrajinske djece i prisilne deportacije; budući da je broj dokumentiranih ratnih zločina u Ukrajini dosegnuo gotovo 40 000 i da se očekuje da će se povećati nakon dokumentiranja ratnih zločina u nedavno oslobođenim dijelovima Hersonske oblasti; budući da je, prema podacima koje je prikupio ukrajinski Institut za masovno informiranje, Ruska Federacija počinila 457 zločina protiv novinara i medija u Ukrajini i da su ruski okupatori od početka ratne agresije ubili više od 40 ukrajinskih i stranih novinara; budući da se Ruska Federacija i njezini posrednici koriste istim metodama na okupiranim područjima od 2014., pri čemu je najzloglasniji primjer zatvora Izoljacija u Donecku;

D.  budući da Ruska Federacija nastavlja uporno kršiti načela Povelje UN-a napadima na suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine te da također očito i grubo krši međunarodno humanitarno pravo, među ostalim namjernim napadima na civilne objekte koji ne smiju biti predmet napada, u skladu s člankom 52. stavkom 1. dopunskog protokola I. iz 1977. Ženevskim konvencijama iz 1949.; budući da ti zločini odražavaju grotesknu ravnodušnost prema pravilima i zakonima ratovanja kojima se ograničava upotreba vojne sile, što je vidljivo, primjerice, u neljudskom postupanju prema ratnim zatvorenicima, u raširenoj praksi mučenja i prijekim pogubljenjima ukrajinskih ratnih zarobljenika, kao i u uskraćivanju pristupa međunarodnim humanitarnim organizacijama kao što je Međunarodni odbor Crvenog križa;

E.  budući da je Ruska Federacija već ispalila više od 4000 projektila na Ukrajinu i granatirala je više od 24 000 puta, uključujući s teritorija Bjelarusa; budući da su ruski raketni i topnički napadi te napadi bespilotnim letjelicama oštetili ili uništili 60 982 objekta civilne infrastrukture diljem Ukrajine, uključujući 42 818 stambenih zgrada i kuća, 1960 obrazovnih i 396 zdravstvenih ustanova, 392 kulturne i 87 vjerskih zgrada, te 5315 objekata vodovodne i elektroenergetske infrastrukture; budući da je Ruska Federacija ciljanim napadima projektilima i bespilotnim letjelicama, uključujući bespilotnim letjelicama kojima ju je opskrbio Iran, oštetila ili uništila otprilike 40 % ključne energetske infrastrukture u Ukrajini;

F.  budući da su tijekom opsade Mariupolja nadležna tijela Ruske Federacije stvorila humanitarnu krizu velikih razmjera koja je dovela do smrti više desetaka tisuća civila i uništenja 95 % grada;

G.  budući da od listopada 2022. Rusija namjerno cilja ključnu ukrajinsku infrastrukturu diljem zemlje kako bi terorizirala stanovništvo i ograničila njegov pristup plinu, električnoj energiji, vodi, internetu i drugim osnovnim dobrima i uslugama, što je posebno katastrofalno s obzirom na nadolazeću zimu; budući da je svrha tih napada terorizirati ukrajinsko stanovništvo, suzbiti njegov otpor kao i odlučnost da nastavi braniti svoju zemlju, te ga prisiliti da prihvati okupatorsku silu i pristane na nezakoniti pokušaj pripajanja više dijelova Ukrajine; budući da je tijekom tih napada pogođeno i poljsko državno područje, pri čemu je ubijeno dvoje poljskih državljana;

H.  budući da Rusija snosi odgovornost za globalnu krizu u pogledu sigurnosti opskrbe hranom jer je ona posljedica njezine ratne agresije na Ukrajinu i blokade ukrajinskih morskih luka; budući da se Rusija od samog početka rata koristi hranom i gladi kao oružjem; budući da su namjerni postupci Rusije, uključujući uništavanje zaliha, ometanje proizvodnje i nametanje kvota na vlastiti izvoz prehrambenih proizvoda i gnojiva, pogoršali globalnu krizu u pogledu sigurnosti opskrbe hranom;

I.  budući da je Rusija nezakonito pripojila ukrajinsku Autonomnu Republiku Krim i grad Sevastopolj, kao i ukrajinske oblasti Doneck, Herson, Luhansk i Zaporižju; budući da ruska okupacija nuklearne elektrane Zaporižja predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti i zaštiti elektrane; budući da je Rusija otela radnike spomenute nuklearne elektrane i prisilila ih na rad, skladištila vojnu opremu na toj lokaciji i otvorila vatru na mete u njezinoj neposrednoj blizini; budući da je Rusija također ugrozila sigurnost i zaštitu nuklearne elektrane u Černobilu;

J.  budući da Rusija predstavlja rizik za sigurnost i zaštitu cijelog europskog kontinenta i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima zbog svojih napora da ugrozi sigurnost i zaštitu ukrajinskih nuklearnih postrojenja te zbog svojih prijetnji upotrebom nuklearnog oružja; budući da su ruski dužnosnici u više navrata prijetili europskim zemljama, uključujući „vojno-tehničkim mjerama”, zbog njihove potpore Ukrajini i/ili težnji da se pridruže NATO-u; budući da pokušaj Rusije da iskoristi izvoz energije kao sredstvo geopolitičke prisile znači da se opskrba energijom upotrebljava kao oružje; budući da je šteta nanesena plinovodima Sjeverni tok 1 i 2 dana 26. rujna 2022. rezultirala golemim istjecanjem plina u Baltičko more, što predstavlja i ekološki napad na EU;

K.  budući da su ruske oružane snage te skupine i posrednici pod ruskom kontrolom, kao što je grupa Wagner, opetovano napadale civile na raznim drugim lokacijama, uključujući tijekom Drugog čečenskog rata, Rusko-gruzijskog rata iz 2008., Sirijskog građanskog rata, kao i u Libiji, Srednjoafričkoj Republici i Maliju; budući da grupa Wagner prima znatnu političku, gospodarsku i logističku potporu ruske države, posebno ruskog Ministarstva obrane;

L.  budući da Rusija dugi niz godina podupire i financira terorističke režime i organizacije, među ostalim Asadov režim u Siriji, kojemu je Rusija isporučivala oružje i u čijoj je obrani provodila ciljane napade na sirijsko civilno stanovništvo, gradove i civilnu infrastrukturu; budući da je Rusija provodila napade u drugim suverenim zemljama i na vlastitom teritoriju, što uključuje ubojstva ili pokušaje ubojstva mnogih protivnika Putinove diktature, uključujući novinare, političare, aktiviste i strane vođe, među kojima su i Ana Politkovskaja, Viktor Juščenko, Boris Njemcov, Stanislav Markelov, Anastazija Baburova, Sergej Protazanov, Natalija Estemirova, Sergej Magnicki, Sergej Jušenkov, Jurij Ščekočikin, Boris Berezovski, Džohar Dudajev i Zelimkan Kangošvili, kao i trovanje nervnim otrovima obitelji Skripal u Ujedinjenoj Kraljevini, trovanje Aleksandra Litvinenka, Vladimira Kare-Murze, Alekseja Navaljnog i drugih te bombardiranje skladišta streljiva u Češkoj Republici 2014.; budući da aktualni ruski režim provodi sustavnu represiju nad vlastitim narodom, koja poprima totalitarnu prirodu, i budući da ima dugu povijest upotrebe nasilja nad svojim političkim protivnicima;

M.  budući da Ruska Federacija aktivno podupire Aleksandra Lukašenku i omogućuje njegovo ugnjetavanje bjeloruskog naroda golemim valom mjera masovne represije, uključujući mučenje; budući da su prema istragama viši bjeloruski dužnosnici zajedničkim snagama uspjeli iskoristili lažnu prijetnju bombom kako bi nezakonito preusmjerili putnički let Ryanaira i uhitili jednog bjeloruskog disidenta, u zajedničkoj specijalnoj operaciji bjeloruske i ruske tajne službe; budući da otmica civilnog zrakoplova predstavlja čin državnog terorizma; budući da bi se s Lukašenkom trebalo postupati kao sa sudionikom u agresivnom ratu protiv Ukrajine zbog njegove uloge u omogućavanju napada s državnog područja Bjelarusa i otvorene potpore ruskim agresorima;

N.  budući da je 15. studenoga 2022. nizozemski sud osudio dvojicu Rusa i jednog promoskovskog ukrajinskog separatista u odsutnosti zbog ubojstva 298 osoba uslijed rušenja zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17; budući da ruska država i dalje negira svoju odgovornosti za rušenje zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17 te odbija surađivati s međunarodnim pravosudnim tijelima; budući da, osim toga, Ruska Federacija i dalje odbija vratiti olupinu i crne kutije iz zrakoplova poljske vlade TU-154, koji se u travnju 2010. srušio u blizini Smolenska u Ruskoj Federaciji;

O.  budući da Rusija također vodi aktivan informacijski rat, širi dezinformacije o Ukrajini, Europi i liberalnim vrijednostima, provodi posebne operacije u cilju destabilizacije ukrajinskog društva te diskreditira odnose Ukrajine s međunarodnim partnerima;

P.  budući da EU vodi popis osoba, skupina i subjekata uključenih u teroristička djela koji podliježu sankcijama, ali trenutačnim pravnim okvirom, za razliku od zemalja kao što su Sjedinjene Američke Države i Kanada, nije predviđeno proglašenje države pokroviteljicom terorizma;

Q.  budući da djelovanja koja provode ruske i posredničke snage odgovaraju definiciji terorizma koju su prihvatili EU, Vijeće sigurnosti UN-a i Opća skupština UN-a i koja je navedena u Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a br. 1566 iz 2004., Rezoluciji Opće skupštine UN-a 49/60 od 9. prosinca 1994. te Zajedničkim stajalištima Vijeća 2001/931/ZVSP i 2009/468/ZVSP(6);

R.  budući da su tijekom posljednjih mjeseci parlamenti ili domovi parlamenata Litve, Latvije, Estonije, Poljske i Češke, Parlamentarna skupština Vijeća Europe i Konferencija odbora za europske poslove parlamenata Europske unije (COSAC) usvojili rezolucije kojima se Rusija proglašava terorističkom državom ili državom pokroviteljicom terorizma ili kojima se trenutačni ruski režim proglašava terorističkim režimom; budući da se u Rezoluciji Senata SAD-a od 27. srpnja 2022. i Rezoluciji Zastupničkog doma SAD-a od 12. svibnja 2022. Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a poziva da Rusku Federaciju proglasi državom pokroviteljicom terorizma;

S.  budući da je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel u svojim primjedbama na izvanrednoj raspravi Parlamenta od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu izjavio da ruska agresija predstavlja „jasan i nedvosmislen primjer geopolitičkog terorizma”; budući da je predsjednik Michel 23. rujna 2022. u svojem govoru na 77. zasjedanju Opće skupštine UN-a o Ruskoj Federaciji izjavio da „ako stalni član Vijeća sigurnosti započne neizazvan i neopravdan rat koji je osudila Opća skupština, trebalo bi ga automatski suspendirati iz Vijeća sigurnosti”;

T.  budući da je Zbigniew Rau, predsjedatelj Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u svojoj izjavi od 14. ožujka 2022. napade Vlade Ruske Federacije na nedužne civile i civilnu infrastrukturu u Ukrajini okarakterizirao „državnim terorizmom”;

1.  ponovno izražava nepokolebljivu potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica; ponovno osuđuje nezakonit, ničim izazvan i neopravdan agresivni rat Rusije protiv Ukrajine; zahtijeva da Rusija i njezine posredničke snage prekinu sva vojna djelovanja, posebno napade na stambena područja i civilnu infrastrukturu, te da Rusija povuče sve vojne snage, posrednike i vojnu opremu s cijelog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine, okonča prisilne deportacije ukrajinskih civila i prisilna posvajanja ukrajinske djece, pusti na slobodu sve osobe koje je pritvorila u Ukrajini i trajno prestane kršiti ili ugrožavati suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine;

2.  ističe da namjerni napadi i zlodjela koja Ruska Federacija provodi protiv civilnog stanovništva Ukrajine, uništavanje civilne infrastrukture i druga teška kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava predstavljaju teroristička djela protiv ukrajinskog stanovništva i ratne zločine; izražava bezrezervnu ogorčenost i osuđuje spomenute napade i zlodjela, kao i druga djela koja je Rusija počinila kako bi ostvarila svoje destruktivne političke ciljeve u Ukrajini i na teritoriju drugih zemalja; u svjetlu navedenoga, proglašava Rusiju državom pokroviteljicom terorizma i državom koja se koristi terorističkim sredstvima;

3.  ponovno potvrđuje svoju nepokolebljivu solidarnost ne samo s ukrajinskim narodom, koji od 24. veljače 2022., ali i tijekom posljednjih devet godina ruske agresije, pod stalnim prijetnjama i napadima pokazuje iznimnu hrabrost i otpornost, nego i s drugim žrtvama ruske agresije diljem svijeta; izražava solidarnost s obiteljima žrtava projektila koji je 15. studenoga 2022. pao u Poljskoj, kao i svoju potporu Poljskoj;

4.  poziva EU i njegove države članice da razviju pravni okvir EU-a za proglašavanje država pokroviteljicama terorizma i državama koje se koriste terorističkim sredstvima, čime bi se pokrenuo niz snažnih restriktivnih mjera protiv tih zemalja, koje bi imale izrazito restriktivne posljedice na odnose EU-a s tim zemljama; poziva Vijeće da naknadno razmotri dodavanje Ruske Federacije na takav EU-ov popis država pokroviteljica terorizma; poziva partnere EU-a da donesu slične mjere;

5.  poziva EU i njegove države članice da poduzmu mjere za pokretanje sveobuhvatne međunarodne izolacije Ruske Federacije, među ostalim u pogledu članstva Rusije u međunarodnim organizacijama i tijelima kao što je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, te da se suzdrže od održavanja bilo kakvih službenih događaja na teritoriju Ruske Federacije; poziva na daljnje smanjenje diplomatskih odnosa s Rusijom i na to da se kontakti s njezinim službenim predstavnicima na svim razinama svedu na najmanju moguću mjeru; poziva države članice EU-a da zatvore i zabrane institucije povezane s ruskom državom, kao što su ruski centri za znanost i kulturu ili organizacije i udruge ruske dijaspore, koje djeluju pod pokroviteljstvom i vodstvom ruskih diplomatskih misija te diljem svijeta promiču rusku državnu propagandu;

6.  poziva Vijeće da na EU-ov popis osoba, skupina i subjekata uključenih u teroristička djela (EU-ov popis terorista) uvrsti grupu Wagner i 141. posebnu motoriziranu postrojbu, poznatu i pod nazivom Kadiroviti, kao i druge oružane skupine, paravojne postrojbe i posrednike koje financira Rusija, kao što su one aktivne na okupiranim teritorijima Ukrajine; pozdravlja odluku EU-a od 13. prosinca 2021. o sankcioniranju same grupe Wagner, kao i osam pojedinaca i tri subjekta povezanih s njom, u okviru četiri različita režima sankcija EU-a; apelira na sve zemlje da prekinu odnose s poduzećima povezanima s grupom Wagner i da poštuju svoje obveze u skladu s međunarodnim pravom time da privedu pravdi sve počinitelje teških kršenja i povreda ljudskih prava te kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjenih na njihovu državnom području;

7.  poziva Vijeće da uzme u obzir eskalaciju terorističkih djela Ruske Federacije protiv stanovništva Ukrajine i brzo dovrši rad na devetom paketu sankcija; poziva Komisiju i države članice da osiguraju brzu provedbu i strogu primjenu svih sankcija; poziva države članice da aktivno sprečavaju, istražuju i kazneno gone svako zaobilaženje sankcija; poziva sve države članice da ostanu ujedinjene u svojem odgovoru na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, a sve zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje za članstvo u EU-u da se usklade s politikom sankcija EU-a; traži od Komisije i država članica da razmotre moguće mjere protiv zemalja koje nastoje pomoći Rusiji da zaobiđe nametnute sankcije; potiče Komisiju da osigura da nacionalne kazne za kršenje sankcija EU-a budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće;

8.  oštro osuđuje potporu Rusije drugim diktaturama koje se koriste terorom kako bi suzbile demokratske težnje svojih društava, posebno Lukašenkinom i Asadovom režimu, ali i režimima u Iranu, Kubi i drugdje;

9.  poziva Vijeće da proširi popis pojedinaca na koje se primjenjuju sankcije kako bi se uvrstile osobe uključene u prisilne deportacije, prisilna posvajanja ukrajinske djece, nezakonite „referendume” u regijama Luhansk, Herson, Zaporižja i Doneck te nezakonite „izbore” na Krimu i u Sevastopolju, kao i svi članovi stranaka Državne dume koji obnašaju dužnosti u izabranim parlamentima na svim razinama, uključujući one na regionalnoj i općinskoj razini; traži zabranu izravnog ili neizravnog uvoza, kupnje ili prijenosa dijamanata, bilo u sirovom bilo u prerađenom obliku, podrijetlom iz Ruske Federacije; poziva na to da se Rusija i Bjelarus stave na EU-ov popis visokorizičnih trećih zemalja u svrhu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma; potiče države članice da isprave manjkavosti u provedbi sankcija, posebice one povezane s kriptoimovinom i nepoštovanjem propisa o sprečavanju pranja novca od strane stručnih osoba koje omogućuju takve radnje, te da obustave sve automatske razmjene poreznih informacija i sporazume o dvostrukom oporezivanju s Rusijom i Bjelarusom; traži hitan i potpun embargo na uvoz ruskih fosilnih goriva i uranija u EU te trajno napuštanje plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 kako bi se spriječilo financiranje ruskog agresivnog rata; poziva EU i njegove države članice da zabrane namjerno javno odobravanje ili poricanje ruske vojne agresije i ratnih zločina u bilo kojem obliku;

10.  poziva Komisiju da iznese zakonodavni prijedlog za izmjenu postojećeg globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava (europski Zakon Magnicki) proširenjem njegova područja primjene na djela korupcije, da brzo donese ciljane sankcije protiv pojedinaca odgovornih za korupciju na visokoj razini u Rusiji i Bjelarusu, kao i osoba koje je pospješuju i profitiraju od nje, a nalaze se u EU-u;

11.  ponavlja svoj čvrst zahtjev da se sve osobe odgovorne za počinjenje, pomaganje u počinjenju ili organiziranje kršenja ljudskih prava, zlodjela ili ratnih zločina u kontekstu ruske ratne agresije na Ukrajinu što prije identificiraju, podvrgnu kaznenom progonu i pozovu na odgovornost; poziva na ponovno pružanje potpore aktualnim neovisnim istragama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti koje je počinila Rusija, kojima bi se trebalo osigurati da osobe uključene u planiranje, organizaciju, počinjenje ili pospješivanje tih zločina za to snose odgovornost; poziva EU i države članice da pruže odgovarajuću potporu za uspostavu posebnog tribunala koji bi se bavio zločinom ruske agresije nad Ukrajinom; poziva države članice koje to još nisu učinile da zločin agresije uključe u svoje nacionalno pravo; u potpunosti podržava istragu koju je pokrenuo tužitelj Međunarodnog kaznenog suda o stanju u Ukrajini, rad Istražnog povjerenstva Ureda visokog povjerenika za ljudska prava, kao i napore neovisnih organizacija civilnog društva koje rade na prikupljanju i čuvanju dokaza o ratnim zločinima; potiče države članice EU-a na još širu primjenu načela opće nadležnosti, kao i da pojačaju svoju potporu međunarodnim naporima koji se ulažu u istragu i kazneni progon svih počinitelja ratnih zločina u Ukrajini i osoba odgovornih za njih; naglašava potrebu da EU osigura uključivanje rodne perspektive u te istrage, uključujući kazneni progon zločina seksualnog nasilja nad ženama, koji također mogu predstavljati ratne zločine i zločine protiv čovječnosti;

12.  poziva Komisiju i države članice da rade na uspostavi sveobuhvatnog međunarodnog mehanizma naknade štete, uključujući međunarodni registar štete, te da aktivno surađuju s ukrajinskim vlastima u vezi s tim pitanjem; poziva Komisiju i suzakonodavce da dovrše pravni režim kojim bi se omogućili zapljena ruske imovine koju je EU zamrznuo i njezino korištenje u svrhu ispravljanja različitih posljedica ruske agresije na Ukrajinu, uključujući obnovu Ukrajine i naknadu žrtvama ruske agresije;

13.  poziva Vijeće i države članice da hitno i znatno povećaju svoju političku, gospodarsku, financijsku, vojnu, tehničku i humanitarnu potporu Ukrajini kako bi joj pomogli u obrani od ruske ratne agresije i ruskih pokušaja destabilizacije ukrajinskih državnih institucija, potkopavanja makroekonomske stabilnosti te zemlje te uništavanja njezine ključne infrastrukture u područjima energetike, komunikacija, vodoopskrbe i prometa, kao i civilne infrastrukture u područjima obrazovanja, zdravstva i kulture;

14.  pozdravlja prijedlog Komisije od 9. studenoga 2022. za paket potpore bez presedana u iznosu od 18 milijardi EUR koji bi se dodijelio Ukrajini 2023. kako bi se osigurala njezina makroekonomska stabilnost, obnovila ključna infrastruktura i očuvale osnovne javne usluge te potvrđuje svoju potporu brzom donošenju prijedloga; naglašava važnost brze provedbe obveza pružanja financijske i tehničke pomoći, posebno s obzirom na približavanje zime, s obzirom na to da velikom broju ukrajinskog stanovništva prijeti rizik od toga da neće imati pristup osnovnim uslugama kao što su voda, grijanje i električna energija;

15.  osuđuje rusku okupaciju elektrane Zaporižja u cilju teroriziranja ukrajinskog stanovništva i osuđuje Rusiju zbog napada na elektrane kao na vojne ciljeve;

16.  apelira na sve Ruse da ne samo da se usprotive tome da ih se odvuče u ovaj rat, nego i da prosvjeduju protiv stravičnih ratnih zločina protiv ukrajinskog naroda koje je Ruska Federacija počinila u ime ruskog naroda; izražava potporu ruskim građanima koji prosvjeduju i bore se protiv aktualnog režima u Rusiji ili izvan nje i pružaju pomoć izbjeglicama iz Ukrajine; poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da povećaju potporu i suradnju s civilnim društvom i slobodnim medijima iz Rusije te da nastave pružati zaštitu i privremeno utočište Rusima koji su izloženi kaznenom progonu zbog toga što se bore protiv režima; pohvaljuje rad ukrajinskih i međunarodnih novinara koji, pritom često riskirajući vlastite živote, svijetu prenose istinu o ratu u Ukrajini; poziva na istragu ruskih zločina protiv novinara u Ukrajini i aktivnosti onih koji su uključeni u operacije dezinformiranja o kaznenim djelima kao sastavnog dijela rata punih razmjera protiv Ukrajine;

17.  ističe da trenutačna ruska ratna agresija na Ukrajinu naglašava potrebu za temeljitom povijesnom i pravnom evaluacijom zločina sovjetskog režima i transparentnom javnom raspravom o njima, i to, najvažnije, u samoj Rusiji, jer nedostatak utvrđene odgovornosti i pravde samo dovodi do ponavljanja sličnih zločina;

18.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Vijeću Europe, Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju, Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Međunarodnom odboru Crvenog križa, Međunarodnom kaznenom sudu, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije te predsjedniku, vladi i parlamentu Ukrajine.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0353. (2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0218. (3) SL C 224, 8.6.2022., str. 104. (4) SL L 344, 28.12.2001., str. 93. (5) SL L 344, 28.12.2001., str. 70. (6) Zajedničko stajalište Vijeća 2009/468/ZVSP od 15. lipnja 2009. o ažuriranju Zajedničkog stajališta 2001/931/ZVSP o primjeni posebnih mjera u borbi protiv terorizma i stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 2009/67/ZVSP. (SL L 151, 16.6.2009., str. 45.).