Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u Vijeću, Europskog parlamenta i Europske komisije od 30. siječnja 2008. naslovljenu „Europski konsenzus o humanitarnoj pomoći”,(1)

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 30. travnja 2014. naslovljen „Paket instrumenata – pristup temeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava za razvojnu suradnju EU-a” (SWD(2014)0152),

–  uzimajući u obzir rezoluciju UN-a od 21. listopada 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”, donesenu 25. rujna 2015. na sastanku na vrhu UN-a o održivom razvoju održanom u New Yorku i 17 ciljeva održivog razvoja,

–  uzimajući u obzir Treću međunarodnu konferenciju o financiranju razvoja održanu u Addis Abebi od 13. do 16. srpnja 2015. i Akcijski plan iz Addis Abebe,

–  uzimajući u obzir sporazum donesen 12. prosinca 2015. u Parizu na 21. konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP21) (Pariški sporazum),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji su se sastali u Vijeću, Europskog parlamenta i Komisije od 30. lipnja 2017. naslovljenu „Novi europski konsenzus o razvoju – naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost”(2),

–  uzimajući u obzir izvješće Skupine stručnjaka na visokoj razini o europskoj financijskoj strukturi za razvoj iz listopada 2019. naslovljeno „Europa u svijetu – budućnost europske arhitekture za razvoj”,

–  uzimajući u obzir studiju izvedivosti Vijeća od 14. travnja 2021. o mogućnostima za jačanje buduće europske financijske strukture za razvoj,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. lipnja 2021. o jačanju europske financijske strukture za razvoj,

–  uzimajući u obzir plan Komisije od 24. ožujka 2022. za poboljšanu europsku financijsku strukturu za razvoj i izvješće o napretku za 2021. (COM(2022)0139),

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće EIB-a i EBRD-a od 25. studenoga 2021. o mjerama poduzetima u kontekstu zaključaka Vijeća Europske financijske strukture za razvoj (EFAD)

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog revizorskog suda br. 7/2020 od 11. rujna 2020. priloženo izvješću Komisije o provedbi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. naslovljenu „Nova strategija EU-a i Afrike: partnerstvo za održiv i uključiv razvoj”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. listopada 2021. o izvješću o provedbi uzajamnih fondova EU-a i Instrumenta za izbjeglice u Turskoj(4),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 1. prosinca 2021. naslovljenu „Global Gateway” (JOIN(2021)0030),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009(5),

–  uzimajući u obzir 6. sastanak na vrhu Europske unije i Afričke unije održan 17. i 18. veljače 2022. i povezanu završnu izjavu naslovljenu „Zajednička vizija za 2030.”,

–  uzimajući u obzir članak 209. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Statut Europske investicijske banke (EIB), koji je priložen Ugovorima i kojim je određeno da je EIB financijska institucija Europske unije u isključivom vlasništvu svih 27 država članica EU-a koja ima zadaću pridonijeti provedbi razvojne politike EU-a,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za proračune i Odbora za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za razvoj (A9-0270/2022),

A.  budući da je pandemija bolesti COVID-19 dodatno povećala ionako prevelik manjak financijskih sredstava za ciljeve održivog razvoja i dovela do ukupnog smanjenja sredstava od 700 milijardi USD i, istodobno, povećanja potreba u iznosu od 1 bilijuna USD, što je imalo negativan učinak, pa se očekuje da će se godišnji manjak financijskih sredstava za ciljeve održivog razvoja, koji je u zemljama u razvoju prije pandemije iznosio 2,5 bilijuna USD, povećati za 70 % u razdoblju nakon pandemije na 4,2 bilijuna USD (3,7 bilijuna EUR)(6);

B.  budući da u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom postoji godišnji manjak u financiranju od 148 milijardi USD u pogledu postizanja cilja održivog razvoja br. 4 do 2030.; budući da bi dodatni troškovi koji proizlaze iz zatvaranja škola u kontekstu bolesti COVID-19 mogli povećati taj manjak u financiranju za do jednu trećinu;

C.  budući da je ruska vojna agresija na Ukrajinu drastično pogoršala stanje ciljeva održivog razvoja u Ukrajini i susjednim zemljama; budući da će aktualna ruska vojna agresija u Ukrajini utjecati na globalnu provedbu ciljeva održivog razvoja, posebno u vezi s borbom protiv siromaštva i gladi, čime se povećava rizik od sve češćih građanskih nemira, sukoba i nezakonitih migracija; budući da su zbog razornih posljedica Putinova zločinačkog rata u znatnoj mjeri preusmjereni ionako oskudni resursi za razvojnu pomoć; budući da su dugoročne posljedice tog rata još uvijek nepoznate; budući da je zbog velikog manjka financiranja ciljeva održivog razvoja i posljedica pandemije bolesti COVID-19, koja je na zemlje u razvoju imala poguban učinak, potreban izvanredan i trajan odgovor svih aktera EU-a te sustavno preispitivanje europske financijske strukture za razvoj (EFAD);

D.  budući da trenutačno političko i financijsko vodstvo EU-a i napori koje poduzima nisu dovoljni za postizanje ciljeva održivog razvoja i ciljeva Pariškog sporazuma te za suočavanje s drugim akutnim globalnim izazovima, posebno pogoršanjem klimatskih promjena, drastično povećanim dužničkim opterećenjem partnerskih zemalja, posljedicama bolesti COVID-19 i nasilnih sukoba, te je stoga potrebno zajedničko djelovanje na međunarodnoj razini kako bi se osiguralo da EFAD može odgovoriti na te nove izazove;

E.  budući da su za stvarno postizanje ciljeva održivog razvoja i prevladavanje pandemije bolesti COVID-19 hitno potrebne usklađenost politika i bliska suradnja svih službenih institucija nadležnih za financiranje razvoja, njihovih dionika u vladi, institucija EU-a i svih postojećih partnera kako bi se osiguralo da se oskudna javna sredstva koriste na najdjelotvorniji i najučinkovitiji način; budući da je uspješna mobilizacija dodatnog privatnog i javnog kapitala, uz službenu razvojnu pomoć i druge postojeće oblike financiranja razvoja, ključna i treba biti usklađena s ciljevima razvojne politike, posebno u cilju smanjenja nejednakosti i siromaštva kao prvog cilja Programa održivog razvoja do 2030.;

F.  budući da je, također u cilju održivog razvoja globalnog juga, od ključne važnosti da se svjetski tokovi energije u budućnosti reorganiziraju i da afrički kontinent ima važnu ulogu; budući da će jačanje njegove uloge u proizvodnji, uporabi i izvozu održive energije pružiti priliku za održiv gospodarski razvoj usmjeren na budućnost te poboljšati životne uvjete velike većine stanovništva;

G.  budući da je nesigurnost opskrbe hranom znatna prepreka postizanju ciljeva održivog razvoja, posebno u Africi, gdje su dvije od deset osoba pothranjene; budući da će taj izazov postati još izraženiji kao posljedica rasta stanovništva; budući da je u okviru suradnje EU-a s partnerskim zemljama potrebno učinkovito i održivo suočiti se s tim izazovom;

H.  budući da su institucije EU-a i 27 država članica EU-a zajedno najveći donatori za zemlje u razvoju, zaslužni za otprilike 46 % ukupne službene razvojne pomoći koju svi članovi službene razvojne pomoći OECD-a pružaju zemljama u razvoju;

I.  budući da bi uspostava pristupa Tima Europa kao globalnog odgovora EU-a na bolest COVID-19 mogla pomoći u uspostavi jedinstvenog strateškog okvira za koordinaciju vanjskog odgovora EU-a na pandemiju i druge velike izazove, kao što su posljedice ruske vojne agresije na Ukrajinu, kako bi se pružila potpora partnerskim zemljama; budući da je taj pristup perspektivan proces kojim se omogućuje daljnja suradnja između institucija EU-a, država članica i europskih bilateralnih i multilateralnih institucija za financiranje razvoja, EIB-a i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), čime se stalno povećava kolektivna učinkovitost i vidljivost EU-a;

J.  budući da stupanje na snagu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI – Globalna Europa), s ukupnim proračunom od 79,5 milijardi EUR, predstavlja povijesnu promjenu u vanjskoj i razvojnoj politici EU-a koja vodi racionalizaciji i konsolidaciji razvojne potrošnje EU-a te daje novi poticaj većoj suradnji između europskih razvojnih aktera; budući da Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa znatno mijenja okvir za vanjska ulaganja objedinjavanjem mješovitog financiranja i jamstava u okviru Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR+) – jamstva za vanjsko djelovanje (EAG); budući da EFOR+ znatno proširuje geografsko područje primjene i financijsku omotnicu svojeg prethodnika, EFOR-a, te će moći osigurati operacije u iznosu do 53,4 milijarde EUR u okviru jamstva za vanjsko djelovanje; budući da načelo „politika na prvom mjestu” u središtu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa predstavlja pomak prema suradnji potaknutoj ciljevima politike i osigurava da procesom programiranja bude obuhvaćena upotreba proračunskih jamstava EU-a;

K.  budući da se fondom EFOR+, uspostavljenim u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, osigurava financiranje operacija mješovitog financiranja i proračunskih jamstava, koje trebaju provoditi prihvatljivi partneri uz otvoren i suradnički pristup;

L.  budući da se člankom 36. Uredbe o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa utvrđuje posebna uloga EIB-a u okviru tog instrumenta;

M.  budući da se poduzeća i financijske institucije iz EU-a koje su djelovale u zemljama u razvoju tijekom posljednjeg desetljeća sve više suočavaju s nepoštenom konkurencijom globalnih aktera koji djeluju izvan multilateralnog sustava financiranja razvoja, kojim se predviđa skup međunarodnih pravila i propisa, kao što su posebni zahtjevi za službenu razvojnu pomoć, službeno podržani krediti, održivo kreditiranje i održivost duga, zabranjene izvozne subvencije i međunarodni standardi za borbu protiv podmićivanja i korupcije;

N.  budući da su pravilno funkcioniranje usklađenosti politika u interesu razvoja i potpora mobilizaciji domaćih resursa sastavni dio dobrog financijskog upravljanja i cilj im je povećati učinkovitost pomoći za konkretne inicijative, kao što su potpora borbi protiv korupcije, razvoj naprednih poreznih sustava i borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza;

O.  budući da je izvješće Skupine stručnjaka na visokoj razini objavljeno u listopadu 2019. među svoje preporuke uvrstilo osnivanje Europske banke za klimu i održivi razvoj (ECSDB), što je mogućnost koju su države članice odmah odbacile kao preskupu i predugu za provedbu u novom proračunskom razdoblju; budući da se, umjesto toga, Vijeće odlučilo za alternativnu opciju u odnosu na one koje je predložila Skupina stručnjaka na visokoj razini pod nazivom Status Quo+, čime se iz temelja ne mijenjaju postojeće strukture, već poziva na njihovo poboljšanje; budući da se opcijom Status Quo+ predviđaju sljedeća poboljšanja bez dodatnih troškova za države članice: poboljšanje prisutnosti EIB-a na terenu i promjena njegova poslovnog modela u smjeru razvojne banke, postupno proširenje područja djelovanja EBRD-a na supsaharsku Afriku i povećanje kapaciteta Komisije, Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) i delegacija EU-a;

P.  budući da su države članice pozvale europske razvojne banke i financijske institucije da pojačaju suradnju i koordinaciju, i među sobom i s drugim multilateralnim i međunarodnim financijskim institucijama, oslanjajući se na prednosti i stručnost svake institucije čime će se povećati učinkovitost, vidljivost i učinak EFAD-a i potaknuti veće uključivanje privatnog sektora, uz nastavak nadopunjavanja i podupiranja sudjelovanja javnog sektora;

Načela i ciljevi europske financijske strukture za razvoj

1.  prima na znanje zaključke Vijeća o jačanju europske financijske strukture za razvoj (EFAD) i plan Komisije za poboljšanu europsku financijsku strukturu za razvoj i izvješće o napretku za 2021. od 24. ožujka 2022. (COM(2022)0139); naglašava ključnu ulogu Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa (NDICI Globalna Europa), Europskog fonda za održivi razvoj plus (EFOR+) i Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja u pružanju strateškog okvira za mješovito financiranje, smanjenje rizika ulaganja i jamstva te mobiliziranju sredstava iz privatnog sektora uz potporu proračuna EU-a, posebno s obzirom na sve veće geopolitičko i gospodarsko tržišno natjecanje;

2.  naglašava da bi EFAD trebao osigurati učinkovitu, djelotvornu, koherentnu i uključivu strukturu, utemeljenu na načelu „politika na prvom mjestu” kao okosnici strukture EFAD-a i u skladu sa strateškim interesima i vrijednostima EU-a; ustraje u tome da svi provedbeni partneri koji su dio EFAD-a i imaju pristup proračunskim sredstvima EU-a u okviru fonda EFOR+ primjenjuju cijeli niz standarda, politika i postupaka EU-a u području socijalnih prava, ljudskih prava, javne nabave, transparentnosti i okoliša te vladavine prava; poziva Komisiju da ocijeni, prati i izvijesti o pridržavanju pravila EU-a; naglašava da bi se EFAD usmjeren na politiku trebao voditi načelima i ciljevima utvrđenima u UN-ovom Programu održivog razvoja do 2030., Pariškom sporazumu i Akcijskom planu iz Addis Abebe te da bi trebao doprinositi postizanju ciljeva održivog razvoja; ponavlja da projekti u kojima sudjeluju akteri EFAD-a moraju podlijegati provjeri klimatske, okolišne i socijalne održivosti kako bi se sve moguće štetne posljedice svele na najmanju moguću mjeru i maksimalno povećale koristi u klimatskoj, okolišnoj i socijalnoj dimenziji, u skladu s obvezama EU-a i njegovih država članica iz članka 2. stavka 1. točke (c) Pariškog sporazuma; čvrsto ustraje u tome da operacije u okviru novog EFAD-a doprinose ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama; nadalje, u tom kontekstu ustraje u tome da se operacijama u kojima sudjeluju dionici EFAD-a ne financiraju sektori koji pospješuju klimatsku krizu, nego da se umjesto toga doprinosi prijelazu na održivu proizvodnju energije; podsjeća da bi se politički angažman EU-a trebao uklopiti u njegov višegodišnji financijski okvir i u potpunosti odražavati u njegovoj europskoj financijskoj strukturi za razvoj;

3.  snažno ustraje u tome da se europskom financijskom strukturom za razvoj moraju ojačati strateška partnerstva između Europske unije i njezinih globalnih razvojnih partnera; ponavlja da bi se takva partnerstva uvijek trebala temeljiti na uzajamnom poštovanju i dostojanstvu, zajedničkim interesima i vrijednostima, posebno ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti, ekološkoj, socijalnoj i klimatskoj odgovornosti, zdravlju i sigurnosti, s ciljem smanjenja nejednakosti i siromaštva; ponavlja da bi se ta partnerstva uvijek trebala uspostavljati u skladu s ciljevima održivog razvoja i u nastojanju da se ti ciljevi ostvare; u tom pogledu ističe višedimenzionalni utjecaj i potporu Putinovu režima od strane afričkog kontinenta te poziva EU i njegove države članice da stupe u kontakt s tim afričkim partnerskim zemljama i uspostave pouzdana partnerstva; poziva Komisiju da u uspostavu i provedbu takvih partnerstava uključi organizacije civilnog društva i nevladine organizacije, uključujući lokalne organizacije; naglašava da je preduvjet za partnerske projekte koji se financiraju iz EFAD-a osiguravanje razvojne i financijske dodane vrijednosti, kao i odgovornosti zemalja i razvojne učinkovitosti; zagovara politike i inicijative EU-a kojima se podupire koordinacija i suradnja među državama članicama u području razvojne politike te mjere EU-a kojima se dopunjuju i podupiru inicijative država članica; naglašava da su iskorjenjivanje siromaštva (1. cilj održivog razvoja), poticanje dobrog zdravlja i dobrobiti (3. cilj održivog razvoja), osiguravanje pristupa kvalitetnom obrazovanju za sve (4. cilj održivog razvoja), smanjenje nejednakosti (10. cilj održivog razvoja) i promicanje klimatske politike (13. cilj održivog razvoja), s posebnim naglaskom na najmarginaliziranijim skupinama, pri čemu nitko ne smije biti zapostavljen, posebno akutni izazovi u današnjem svijetu; nadalje ustraje u tome da bi trebalo poduzeti više mjera kako bi se ispunile potrebe za ulaganjima u održive industrije povezane s oceanima s obzirom na to da je cilj održivog razvoja br. 14 o „životu ispod vode” i dalje jedan od najslabije financiranih ciljeva od svih ciljeva održivog razvoja;

4.  ističe međusobnu povezanost humanitarne pomoći, razvojne suradnje i mira; ističe ulogu razvoja u sprečavanju sukoba, jamčenju trajnog izlaska iz sukoba i jačanju upravljanja krizama; ustraje na važnosti daljnjeg razvoja dobro prilagođene trostruke spone usmjerene na strukturni i održivi dugoročni oporavak u čijem su središtu ljudi kako bi se uhvatilo u koštac sa složenim karakterom dugotrajnih i predvidljivih kriza i slučajeva nasilja; podsjeća da, bez mira i sigurnosti, razvoj i iskorjenjivanje siromaštva nisu mogući, dok se bez razvoja i iskorjenjivanja siromaštva ne mogu postići održivi mir, sigurnost ljudi ili država; nadalje konstatira da nedostatak sigurnosti pogoršava već postojeće nedostatke u zemljama u razvoju i povećava manjak financijskih sredstava za postizanje ciljeva održivog razvoja; prima na znanje činjenicu da su sigurnost, vladavina prava i otporne institucije ključni za ulaganja i održivi razvoj; prima na znanje aktivnosti lokalnih dionika, uključujući tijela lokalne vlasti, organizacije civilnog društva, socijalne partnere i vjerske organizacije u rješavanju sukoba i upravljanju njima, čime se doprinosi miru i sigurnosti; podsjeća da bi se službena razvojna pomoć uvijek trebala upotrebljavati u skladu s međunarodno dogovorenim razvojnim ciljevima i Instrumentom za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa;

5.  naglašava ulogu kolektivnog, dosljednog pristupa EU-a, koji podupiru i podržavaju sve države članice EU-a, koji je politički strog i prilagođen posebnostima partnerske zemlje i koji bi mogao biti učinkovit u poticanju širenja sustava socijalne zaštite, koji su u skladu s relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, i ključnih javnih usluga u zemljama u razvoju; ističe da bi takav pristup EU-a doprinio tome da socijalna zaštita postane jedan od temelja društvenog ugovora, čime bi se otvorio put jačanju otpornosti; smatra da je mješovito financiranje opcija u paketu instrumenata za financiranje razvoja koja bi mogla nadopuniti javna ulaganja u ograničenom proračunskom razdoblju; poziva da se operacije mješovitog financiranja ograniče na područja u kojima mogu dodati vrijednost lokalnom gospodarstvu i poziva u tom kontekstu na pozornu procjenu, posebno kada se cilja na najmanje razvijene zemlje, u cilju ograničavanja opterećenja duga, zaštite osnovnih javnih usluga kao što su zdravstvo, obrazovanje i socijalna zaštita, a ne širenja postojećih nejednakosti;

6.  naglašava da su dosljednost u svim politikama, strategijama, inicijativama i financijskim instrumentima EU-a, posebno novi instrument NDICI – Globalna Europa, inicijativa Tim Europa i nova strategija Global Gateway, kao i bliska povezanost sa strategijom EU-a za usklađenost politika u interesu razvoja i usklađenost politika za održivi razvoj (PCSD) ključni kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao globalni odgovor EU-a za održivi rast, razvoj i mir; smatra da bi EFAD trebao poboljšati vidljivost EU-a i učinak njegova financiranja razvoja diljem svijeta kako bi se postiglo da percipirana uloga EU-a u svijetu bude u skladu s obujmom njegove potpore;

7.  zabrinut je zbog toga što je pandemija bolesti COVID-19 razotkrila dugotrajne strukturne uzroke zdravstvenih nejednakosti; smatra da bi EFAD trebao doprinijeti ulaganjima u otporne sustave javnog zdravstva, zdravstvenu skrb i usluge zdravstvene skrbi te u istraživanje i razvoj novih zdravstvenih tehnologija, kao i cjepiva i liječenja, te se usredotočiti na bolesti koje se javljaju u zemljama u razvoju; poziva na to da se istraži mogućnost stvaranja platforme za razmjenu informacija o inovacijama, obrazovanju i osposobljavanju, znanju i stručnosti koje je potrebno istražiti, čime bi se poduprla partnerstva s više dionika, potaknuo javno-privatni dijalog i ispitala inovativna poslovna rješenja za ubrzanje održivog razvoja; ističe ulogu javnih i privatnih ulaganja i javno-privatnih partnerstava, kao i važnost mobilizacije domaćih resursa u partnerskim zemljama i učinkovitijeg korištenja sredstava EU-a u smanjenju manjka financijskih sredstava od 2,5 bilijuna USD utvrđenog za postizanje ciljeva održivog razvoja do 2030., uz istodobno jačanje dobrog upravljanja i borbu protiv korupcije;

Problemi koje treba riješiti

8.  naglašava da sve zemlje, i razvijene i u razvoju, dijele odgovornost za ostvarenje ciljeva održivog razvoja; naglašava da bi financijski doprinos EU-a održivom razvoju u partnerskim zemljama trebao omogućiti partnerskim zemljama da doprinesu vlastitom gospodarskom i društvenom razvoju te da ostvare ciljeve održivog razvoja; naglašava iznimnu važnost domaćeg vlasništva u tom kontekstu; naglašava da europska financijska struktura za razvoj i dugoočekivana strategija EU-a za provedbu ciljeva održivog razvoja moraju uključivati i olakšati koordiniranje i usklađivanje skupa unutarnjih i vanjskih politika i obveza EU-a, uključujući preko skupa postojećih alata razvojne politike; ističe da javno i privatno financiranje mora biti usklađeno s ciljevima održivog razvoja i Pariškim sporazumom; u tom kontekstu žali zbog toga što Komisija još nije razvila integriranu i sveobuhvatnu strategiju za provedbu ciljeva održivog razvoja, što predstavlja znatan izazov u pogledu težnje za postizanje usklađenosti politika, zbog nedostatka jasnih, mjerljivih i vremenski ograničenih prioriteta na razini EU-a za sve ciljeve održivog razvoja kao referentne vrijednosti za izvješćivanje;

9.  smatra da bi se EFAD trebao temeljiti na stručnom znanju i postojećim mrežama svih njegovih različitih aktera (tj. EIB-a, EBRD-a, europskih institucija za financiranje razvoja i drugih); prepoznaje napredak i poboljšanja u odnosu na budući EFAD od zaključaka Vijeća, ali konstatira da je trenutačno stanje i dalje obilježeno nedostatkom usmjeravanja i koordinacije politika, kao i rascjepkanošću, udvostručavanjem i beskorisnom konkurencijom među navedenim akterima; poziva na daljnje napore za boljom koordinacijom i suradnjom kako bi postojeći sustav postao učinkovitiji, okrenut suradnji i usmjeren na osiguravanje optimalnog iskorištavanja resursa kojim se uzima u obzir geografsko, sektorsko i financijsko stručno znanje ključnih partnera radi postizanja boljeg povrata novca poreznih obveznika EU-a i većeg razvojnog učinka;

10.  prepoznaje potrebu za poboljšanjem i unaprjeđenjem institucijskog ustroja EU-a i rješavanjem problema njegova „manjka razvojne učinkovitosti” kako bi se smanjila velika birokracija i ojačala institucionalna fleksibilnost u cilju maksimalnog iskorištavanja potencijala EFAD-a i povećanja njegova razvojnog učinka;

11.  poziva Komisiju da radi na učinkovitom upravljanju strategijom Global Gateway, koje se mora promicati pod općim vodstvom predsjednice Komisije, te da u tom pogledu blisko surađuje s potpredsjednikom Komisije / Visokim predstavnikom Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD-om, Vijećem i Parlamentom; naglašava da bi strategija trebala biti u skladu s EFAD-om i da korištenje pričuve za nove izazove i prioritete Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa za financiranje nije primjereno; potiče Komisiju da pruži dodatne informacije o svojem izračunu omjera financijske poluge za operacije ulaganja nedavno najavljene strategije EU-a Global Gateway;

12.  zabrinut je zbog toga što u regulatornim inicijativama EU-a sustavno nedostaju ključne značajke načela mehanizama za osiguravanje usklađenosti politika u interesu održivog razvoja; naglašava da su potrebni dodatni napori kako bi se u potpunosti poštovala načela mehanizama za osiguravanje usklađenosti politika u interesu održivog razvoja radi postizanja ciljeva učinkovitosti pomoći; ustraje u tome da mehanizmi za osiguravanje usklađenosti politika u interesu održivog razvoja moraju biti sadržani u EFAD-u; poziva na više ex ante procjena učinka i uspostavu sustava ranog upozoravanja za neusklađenosti politika u delegacijama EU-a; preporučuje da bi sve relevantne institucije EU-a i države članice, uključujući na najvišoj političkoj razini, trebale sustavnije i učinkovitije upotrebljavati mehanizme za osiguravanje usklađenosti politika u interesu održivog razvoja te da bi ih trebalo uključiti u osmišljavanje i provedbu svih različitih politika EU-a kako bi se osiguralo da one ne utječu negativno na postizanje ciljeva održivog razvoja; podsjeća da bi mehanizme za osiguravanje usklađenosti politika u interesu održivog razvoja također trebali provoditi EIB, EBRD, razvojne financijske institucije i njihovi posrednici; naglašava da mehanizme za osiguravanje usklađenosti politika u interesu održivog razvoja treba posebno uključiti u vanjske politike EU-a i posvetiti im se kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja;

13.  prima na znanje napore Komisije u pogledu bolje regulative u cilju stvaranja dugoročnih održivih ulaganja kojima se promiču zdravlje i dobrobit ljudi i planeta te kojima se štite ljudska prava; zahtijeva da EFAD bude usklađen s budućim zakonodavstvom EU-a o dužnoj pažnji i korporativnoj odgovornosti, osiguravajući korporativnu usklađenost sa standardima ljudskih prava i regulatornim razvojem, obveznu dužnu pažnju i poštovanje međunarodnih obveza u pogledu poslovanja i ljudskih prava; ističe da EFAD mora ispunjavati najviše standarde transparentnosti i odgovornosti; poziva članove EFAD-a da ojačaju dubinsku analizu svojih operacija, osiguraju smisleno savjetovanje s lokalnim stanovništvom tijekom provedbe projekata, dodatno razviju svoje stručno znanje u području razvoja i osiguraju kapacitete te ljudske resurse na terenu, provedu rodno osviještenu politiku i štite ljudska prava u svim operacijama, da budu opremljeni čvrstim mehanizmima odgovornosti za pogođene zajednice te da pomno prate i izvješćuju o nedostacima svojeg sudjelovanja i ulozi svojih posrednika u projektima koji su negativno utjecali na lokalno stanovništvo u zemljama u razvoju;

14.  ponovno potvrđuje da svi provedbeni partneri i financijski posrednici uključeni u projekte povezane s jamstvima EU-a ili financirani iz proračuna EU-a moraju u potpunosti poštovati socijalne, okolišne i porezne standarde, politike, pravila i postupke EU-a, kao i standarde, politike, pravila i postupke EU-a u pogledu transparentnosti te borbe protiv prijevara i korupcije; poziva Europski revizorski sud da u potpunosti nadzire i redovito izvješćuje o operacijama koje se podupiru jamstvima iz proračuna EU-a, rješavajući sve nedostatke u pogledu njegovih metoda rada koje ga trenutno sprječavaju u tome; naglašava da je važno pravodobno provesti neovisnu evaluaciju fonda EFOR+ i pristupa Tima Europa kako bi se procijenila njihova učinkovitost, uspješnost i razvojni utjecaj;

15.  konstatira da se pristup Tima Europa pojavio kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19; smatra da bi pristup Tima Europa trebao imati ključnu ulogu u daljnjem poboljšanju strateške suradnje i globalne koordinacije te usklađenosti i učinkovitosti aktivnosti razvoja, osobito na razini partnerskih zemalja, kao i na razini EU-a i država članica, uključujući na razini regionalne vlade; očekuje snažniju usmjerenost i usredotočenost politika te bolje mehanizme za komunikaciju i vidljivost kad je riječ o instrumentu EFOR+/NDICI – Globalna Europa; nadalje ustraje na odgovarajućoj provedbi nadzornog mehanizma Europskog parlamenta kako bi se omogućio demokratski legitimitet aktivnosti Tima Europa;

16.  poziva Komisiju da utre snažan smjer politike EU-a za razvojne politike i da koordinira EFAD na način kojim bi se omogućilo daljnje usklađivanje aktivnosti razvojnih financijskih institucija EU-a s novom otvorenom, suradničkom, transparentnom i uključivom strukturom kako bi se postigli ciljevi razvojne politike EU-a, ojačala bliska partnerstva s regijama i doprinijelo njihovu razvoju;

17.  naglašava da postupak programiranja Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa pruža priliku za poboljšanje upotrebe proračunskih jamstava EU-a, posebno fonda EFOR+; naglašava da bi buduća financijska struktura trebala omogućiti svim zainteresiranim akterima da sudjeluju u financiranju razvoja, uključujući male i srednje aktere te razvojne banke i dionike izvan EU-a; u tom kontekstu poziva na čvrste ravnopravne uvjete u pogledu upravljanja fondom EFOR+ i pristupa sredstvima EU-a; naglašava važnost odgovarajućeg okvira za upravljanje rizicima te učinkovitog upravljanja i nadzora provedbe instrumenata za financiranje razvoja; poziva Komisiju da učinkovitije iskoristi svoje postojeće resurse, odnosno stručno znanje u području bankarstva te financijske i tehničke kapacitete;

18.  pozdravlja objavu prvog plana Komisije za poboljšanu europsku financijsku strukturu za razvoj i izvješća o napretku za 2021.; podsjeća da se u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa od Komisije zahtijeva da Vijeću i Parlamentu priopći sastav, opis poslova i poslovnik skupine za tehničko ocjenjivanje te da osigura nepristranost i nepostojanje sukoba interesa njezinih članova; potiče Komisiju da uvede slične mjere kako bi se zajamčila transparentnost i nepristranost stručne skupine na visokoj razini koja će Komisiji dati preporuke o daljnjem ubrzavanju protoka privatnog kapitala u zemlje s niskim i srednjim dohotkom;

19.  poziva Komisiju da osigura da EFAD slijedi cilj ponovne uspostave multilateralnog sustava financiranja razvoja kako bi se zaustavile neodržive prakse kreditiranja nekih zemalja koje djeluju izvan tog sustava, a koje ne samo da ugrožavaju jednake uvjete za EU i druge zemlje koje poštuju propise, već i drastično povećavaju već visok vanjski dug mnogih zemalja u razvoju koje su postale još ranjivije zbog pandemije bolesti COVID-19; u tom kontekstu ističe da ruska vojna agresija na Ukrajinu dodatno otežava teret duga u mnogim zemljama u razvoju; ističe da najmanje razvijene zemlje ne mogu provesti ciljeve održivog razvoja bez financijske potpore te stoga snažno poziva na donošenje mjera za otpis duga u skladu s obvezama u pogledu održivosti;

20.  smatra da bi taksonomija EU-a trebala doprinijeti preusmjeravanju tokova kapitala prema održivim ulaganjima i uvrstiti održivost među kriterije koje treba uzeti u obzir za upravljanje rizicima; poziva Komisiju da dodatno razvije taksonomiju EU-a i potakne institucije za financiranje razvoja na razini EU-a i država članica, kao i privatne aktere aktivne u području razvoja, da usklade svoje aktivnosti, posebno one u zemljama u razvoju, s ciljevima održivog razvoja i ciljevima Pariškog sporazuma;

Europske i nacionalne financijske institucije

21.  ponovno potvrđuje posebnu ulogu EIB-a, unutar EU-a i globalno, koja je utvrđena u članku 209. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i članku 36. Uredbe o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa; ističe važnu ulogu EIB-a u ostvarivanju ulaganja EU-a i partnerstvu s Komisijom u provedbi strategije Global Gateway;

22.  priznaje vodeću ulogu EIB-a u europskom zelenom planu i održivom plavom gospodarstvu i njegov znatan doprinos gospodarskom odgovoru EU-a na pandemiju bolesti COVID-19; poziva EU da u najvećoj mogućoj mjeri iskoristi potencijal EIB-a kao alata za iskorištavanje strateške autonomije EU-a i promicanje njegovih vanjskih političkih interesa i prioriteta u odnosima s trećim zemljama; poziva EIB da poboljša svoje politike i prakse te transparentnost, posebno provedbom preporuka Europskog ombudsmana o „poduzimanju više koraka u pogledu transparentnosti kako bi se javnosti omogućilo da lakše uvidi potencijalni utjecaj projekata koje financira na okoliš”, kako je navedeno u predmetima 1065/2020/PB, 1251/2020/PB i 1252/2020/PB;

23.  pozdravlja osnivanje EIB Globala, koji je EIB definirao kao posebnu upravu zaduženu za razvoj unutar Grupe EIB-a, a koji je operativan od 1. siječnja 2022.; poziva EIB da ojača svoju prisutnost u tom području, uz iskorištavanje mogućih sinergija s ESVD-om, delegacijama EU-a, EBRD-om i drugim europskim FOD-ovima; ističe da nedostatak informacija o tome kako se financira EIB Global od samog početka ugrožava njegov mandat, također s obzirom na obveze tog novog subjekta u pogledu razvojnih ciljeva; stoga poziva na konkretan i snažan razvojni mandat za novi EIB Global; očekuje da će ta nova struktura i njezin savjetodavni odbor, njezini ciljevi i proračunske odredbe, organizacijsko funkcioniranje i posebni ciljevi podružnice, kao i mehanizmi koordinacije s drugim institucijama za financijski razvoj, biti potpuno transparentni, među ostalim zahvaljujući proaktivnom objavljivanju dokumenata, jamčenjem smislene zastupljenosti zemalja primateljica i redovitim razmjenama s Europskim parlamentom te otvorenim dijalogom s dionicima, posebno organizacijama civilnog društva i lokalnim akterima;

24.  potiče EIB da nastavi aktivno sudjelovati u razvoju planiranja, praćenja i ocjenjivanja na razini pojedinačnih zemalja u suradnji s delegacijama EU-a i sufinanciranjem s razvojnim financijskim institucijama; poziva na bolju koordinaciju između Komisije i ESVD-a i delegacija EU-a kako bi se olakšale rasprave i suradnja s relevantnim akterima na terenu u svrhu utvrđivanja projekata koji su najviše usklađeni s ciljevima razvojne učinkovitosti;

25.  potiče EIB i EBRD da dodatno povećaju svoju komplementarnost i poslovne modele boljim inicijativama o uzajamnom povjerenju jer su potrebe veće od njihovih zajedničkih resursa; poziva EIB i EBRD da usklade svoj rad u pogledu različitih pitanja i razjasne svoju podjelu rada kako bi pomogli svakoj banci da se usredotoči na svoje temeljne nadležnosti, čime bi se izbjeglo udvostručavanje zadaća i snižavanje cijena; konstatira da je potrebno prilagoditi radne metode i alate EIB-a i EBRD-a potrebama za ulaganjima u Africi, posebno kako bi se olakšala velika ulaganja, uz očuvanje potpore EU-a namijenjene manjim lokalnim projektima; ističe da je ključno da europska ulaganja budu popraćena vidljivom prisutnošću EU-a i trajnim političkim dijalogom; konstatira da EFAD treba maksimalno iskoristiti prednosti različitih strukturnih mogućnosti i metoda rada postojećih europskih razvojnih banaka i financijskih institucija kako bi se povećala učinkovitost doprinosa EU-a održivom razvoju; očekuje od EIB-a, EBRD-a i drugih europskih razvojnih financijskih institucija da zajamče i pruže dokaze u obliku ex ante procjena učinka da svaki projekt, a posebno projekti mješovitog financiranja, doprinosi razvojnim ciljevima EU-a, uključujući one koji se odnose na najmanje razvijene zemlje, te da ispunjava međunarodne standarde u području ljudskih prava; poziva Komisiju, EIB, EBRD i europske institucije za financiranje razvoja da se pobrinu za to da njihovi timovi za savjetodavnu i tehničku pomoć budu opremljeni za promicanje rodne ravnopravnosti i uključivog razvoja;

26.  poziva Komisiju, države članice, EIB, Europsku banku za obnovu i razvoj i druge europske razvojne banke i financijske institucije, uključujući manje razvojne financijske institucije, da ojačaju svoju suradnju, posebno u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa i njegovih ciljeva, kao i u globalnom postizanju ciljeva Programa održivog razvoja do 2030., da ih potaknu na udruživanje sredstava i financiranja te da poboljšaju koordinaciju i komunikaciju u zajedničkim projektima oslanjajući se na svoje financijsko stručno znanje; poziva Komisiju da preuzme snažniju ulogu u pružanju tehničke pomoći projektima i pomaganju institucijama za financiranje razvoja i drugim razvojnim akterima u koordinaciji; poziva na uključiv pristup za manje razvojne financijske institucije država članica u pristupu financiranju u okviru europske strukture za financiranje razvoja;

27.  naglašava važnost učinkovitijeg iskorištavanja sinergija i boljeg usklađivanja financijskih inicijativa EBRD-a, EIB-a i drugih institucija za financiranje razvoja koje su usmjerene na zemlje europskog susjedstva, pri čemu se posebna važnost pridaje zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u; podsjeća, u kontekstu aktualnog rata u Ukrajini, da je europsko financiranje u susjednim zemljama i zemljama kandidatkinjama neizostavna komponenta reformi potrebnih za ispunjavanje pristupnih kriterija, u skladu s vanjskopolitičkim interesima EU-a;

28.  poziva EIB da bliže surađuje s Afričkom razvojnom bankom i da procijeni prednosti uspostave zajedničkog društva kćeri nakon provedbe aktualnog akcijskog plana partnerstva EIB-a i Afričke razvojne banke; poziva EIB da izvijesti Parlament o sljedećim poduzetim koracima; naglašava potrebu za financiranjem dugoročnih ulaganja kojima se potiče održivi razvoj i za nadogradnjom dosadašnje suradnje kako bi se dodatno razvile mogućnosti održivog razvoja afričkog kontinenta; potiče osnivanje projektnih i savjetodavnih centara, kojima zajednički upravljaju EIB i Afrička razvojna banka, kako bi se uspostavile učinkovite kontaktne točke za savjetovanje i pokretanje projekata za lokalne aktere, kako bi se bolje odgovorilo na razvojne potrebe na terenu te kako bi se povećala lokalna odgovornost za zajedničke razvojne projekte; u tom pogledu poziva na potporu razvoju lokalnog privatnog sektora u Africi, posebno pružanjem više sredstava afričkim mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima;

29.  naglašava u tom kontekstu da je općenito za postizanje trajnog razvojnog učinka potrebna lokalna odgovornost, koja bi trebala biti podržana suradničkim i uključivim pristupom koji se temelji na snažnom okviru za sustavna lokalna savjetovanja s dionicima i korisnicima; traži od Komisije da procijeni kako bi se okvir za sustavna lokalna savjetovanja s dionicima i korisnicima mogao dodatno poboljšati;

30.  poziva razvojne financijske institucije država članica da dodatno prošire financijsku uključenost kako bi se podržao pristup održivom financiranju za one kojima je pomoć najpotrebnija, uključujući žene, jer se time doprinosi njihovu ekonomskom osnaživanju; poziva u tom kontekstu EFAD da doprinese potpunoj provedbi trećeg akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost; podsjeća na cilj da se najmanje 85 % mjera usmjeri na rodnu ravnopravnost kao glavni ili važan cilj, od čega bi najmanje 5 % za glavni cilj trebalo imati rodnu ravnopravnost te prava i osnaživanje žena i djevojčica; poziva na obvezu da sve operacije EFAD-a prikupljaju podatke razvrstane po spolu te da uključe ex ante i ex post evaluacije utjecaja na rodnu ravnopravnost;

31.  potiče sve razvojne banke i institucije da preuzmu održive obveze i poduzmu odvažna ulaganja u skladu s ciljevima razvojne politike, posebno u pogledu smanjenja nejednakosti i iskorjenjivanja siromaštva, a ne u pogledu povrata ulaganja; prepoznaje stoga važnost poticanja rizičnijih ulaganja u izazovnijim razvojnim okruženjima, kao što su nestabilne zemlje ili zemlje pogođene sukobima, i slabije pokriveni sektori kao što su klimatski, zdravstveni i obrazovni sektor te sektor biološke raznolikosti; istodobno naglašava potrebu da se svi povezani rizici za proračun EU-a svedu na najmanju moguću mjeru, kao što je povećana potražnja za proračunskim jamstvima EU-a, te da se očuva visoki kreditni rejting EIB-a; potiče institucije za financiranje razvoja na preuzimanje većeg rizika u svojim programima ulaganja preko fonda EFOR+ kako bi se, među ostalim, doprlo do najosjetljivijih gospodarstava; u tom pogledu poziva Komisiju da preuzme veću ulogu u osiguravanju mjerljivih i dodatnih učinaka na razvoj bez narušavanja lokalnog tržišta ili nepoštenog tržišnog natjecanja s lokalnim gospodarskim subjektima, kao i u pružanju pomoći u razvoju ponude projekata davanjem potpore u pripremi projekata i pomaganjem institucijama za financiranje razvoja da se koordiniraju, istodobno osiguravajući integraciju manjih institucija za financiranje razvoja;

32.  uviđa važnost i potencijal razvojnih banaka država članica u okviru europske financijske strukture za razvoj; međutim, zabrinut je zbog uloge posrednika koji surađuju s institucijama za financiranje razvoja, posebno u pogledu prijavljenih kršenja ljudskih prava; naglašava važnu ulogu koju razvoj lokalnog privatnog sektora u supsaharskoj Africi može imati u osnaživanju partnerskih zemalja da se usmjere na put prema održivom razvoju;

33.  poziva Komisiju da svake godine izvješćuje o inicijativama Tima Europa na temelju kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, ocjenjujući pritom mobilizirana sredstva, planiranje razvoja i učinak, usklađivanje i primjenu standarda EU-a, perspektivu integracije u EU i uključenost država članica; ustraje u tome da se takvo izvješćivanje podijeli s Parlamentom i da se objavi; naglašava da Parlament ima ključnu ulogu u nadziranju političkih ciljeva i očekivanih rezultata tih inicijativa, i na općoj razini i na razini projekata, osiguravajući da te inicijative djeluju zajedno s postojećim mehanizmima te da nadopunjuju, a ne dopunjuju višegodišnje okvirne programe;

34.  ponavlja da institucionalna kontrola i nadzor nad financijskim sredstvima EU-a potiču demokratsku raspravu i pomažu u jačanju vjerodostojnosti i transparentnosti EU-a; ističe važnu ulogu Parlamenta i u tom pogledu njegovu nadzornu ulogu u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa; poziva na uvođenje obveza kojima se osigurava odgovarajuća vidljivost provedbe EFAD-a; poziva Komisiju da poduzme odgovarajuće i pravodobne mjere ako se te obveze ne ispune; poziva Europski revizorski sud da sastavlja redovita izvješća o provedbi EFAD-a, koja će se objaviti i na temelju kojih će se izraditi političke preporuke, uključujući mjere koje treba poduzeti za poboljšanje; žali zbog nedostatka informacija koje se pružaju javnosti o ulozi EU-a u pružanju potpore lokalnim zajednicama i potiče na bolju komunikaciju s javnosti;

35.  poziva Komisiju i institucije EFAD-a da promiču transparentnost u svojim postupcima javne nabave; podsjeća da bi se poduzeća iz EU-a trebala moći natjecati u jednakim uvjetima s poduzećima sa sjedištem u zemljama koje nisu članice EU-a;

36.  naglašava da je pravodobno dobivanje relevantnih, dosljednih i usporedivih informacija ključno za mjerenje napretka i stvarnih rezultata te kako bi se utvrdilo je li financiranje razvoja EU-a bilo djelotvorno i dodatno u odnosu na drugo financiranje; žali zbog nepostojanja jedinstvenog okvira za izvješćivanje i mjerenje rezultata s usporedivim pokazateljima za fond EFOR+; potiče Komisiju da razvije takav okvir kako bi se omogućilo usklađivanje upravljanja rezultatima; poziva Komisiju da izvijesti Parlament o sadržaju i provedbi tog okvira;

37.  sa zanimanjem iščekuje tematsko izvješće Europskog revizorskog suda o postupku izrade programa razvojne pomoći, u kojem će se procijeniti je li razvojna pomoć EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. dodijeljena u skladu s jasno definiranom strategijom; naglašava važnost procjene dodatnosti mješovitog financiranja kako bi se utvrdila učinkovitost tih instrumenata u postizanju razvojnih rezultata i ciljeva politike koji se temelje na vrijednostima EU-a; poziva Europski revizorski sud da razmotri provedbu takve procjene;

Financiranje razvoja

38.  ustraje u tome da države članice poštuju svoju obvezu da 0,7 % svojeg bruto nacionalnog dohotka (BND) potroše na službenu razvojnu pomoć; zabrinut je zbog toga što je 2020. službena razvojna pomoć iz razvijenih gospodarstava u prosjeku iznosila samo 0,32 % njihova BND-a, što je manje od polovine obveze od 0,7 %, koju su ispoštovale samo četiri države članice; ističe da će učinak ruske vojne agresije na Ukrajinu na državnu potrošnju diljem svijeta dodatno opteretiti proračune za pomoć koji su već niski; konstatira da su se države članice koje su pristupile EU-u nakon 2002. obvezale da će nastojati povećati udio službene razvojne pomoći u BND-u na 0,33 %; pozdravlja dosadašnje napore koje su te i druge države članice poduzele kako bi postupno povećale svoje rashode za službenu razvojnu pomoć; potiče ih da nastave u tom smjeru; ističe važnu ulogu službene razvojne pomoći kao katalizatora promjene i poluge za mobilizaciju drugih resursa; smatra da bi EU trebao nastojati zadržati svoj položaj svjetskog predvodnika u službenoj razvojnoj pomoći; podsjeća da najmanje 93 % rashoda u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa mora ispunjavati kriterije za službenu razvojnu pomoć;

39.  naglašava važnost obveze EU-a da mobilizira sredstva za djelovanje u području klime i ulogu EIB-a i drugih članova EFAD-a u ostvarivanju napretka u tom području; prima na znanje činjenicu da se Vijeće obvezalo na usmjeravanje EFAD-a prema ostvarenju Programa održivog razvoja do 2030., ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na 1,5 °C; podsjeća na globalni cilj potrošnje u području klime u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju od 30 % i cilj od 7,5 % BDP-a za potrošnju na biološku raznolikost do 2024. naveden u višegodišnjem financijskom okviru; žali zbog toga što Komisija u svojem planu nije preuzela konkretnije obveze u pogledu ciljeva klimatske politike te očekuje da će se to ispraviti u predstojećem programskom dokumentu; poziva na zabranu svih operacija kojima se financiraju sektori koji doprinose klimatskoj krizi, uglavnom industrija fosilnih goriva; uviđa da bi EFAD trebao biti uključiv za sve regije i partnerske zemlje, uzimajući istodobno u obzir da se znatan dio ulaganja usmjerava na zapadni Balkan te istočno i južno susjedstvo;

40.  prepoznaje ulogu lokalnih mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća, zadruga te uključivih poslovnih modela kao i istraživačkih zavoda i organizacija kao pokretača rasta, zapošljavanja i lokalnih inovacija, što će doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja; ističe potrebu za pojednostavnjenjem pristupa financiranju, jačanjem uključivosti i podupiranjem manjih aktera, među ostalim poboljšanjem dostupnosti relevantnih javno dostupnih podataka; naglašava da stoga lokalni MSP-ovi trebaju imati jednostavan pristup financijskim uslugama u okviru EFAD-a; konstatira da politike EU-a trebaju poticati suradnju društava i poduzeća, posebno malih i srednjih poduzeća, kako bi ona imala aktivnu ulogu u inicijativama koje doprinose održivom razvoju u zemljama u razvoju;

41.  poziva Komisiju da uspostavi vezu između mogućih aktivnosti za smanjenje rizika i financijske potpore za pristup obrazovanju i strukovnom osposobljavanju, posebno u pogledu uspostave odgovarajuće infrastrukture i osposobljavanja za nastavnike, u okviru Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa kako bi se potaknulo ostvarenje 4. cilja održivog razvoja;

42.  konstatira posebnu važnost ulaganja EU-a u području održive poljoprivrede, uključujući agroekološke prakse, u kojima nedostaju privatna i javna ulaganja; naglašava da lokalni poljoprivrednici, mali zemljoposjednici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju imati pristup financijskim uslugama, a posebno mikrofinanciranju;

43.  konstatira da je nedostatak pristupa tržištu zbog problema povezanosti jedna od glavnih prepreka sigurnosti opskrbe hranom u mnogim afričkim regijama; smatra da bi ulaganja EU-a u to područje mogla imati snažan učinak;

44.  prima na znanje rješenje s dva stupa za prevladavanje poreznih izazova koji proizlaze iz digitalizacije gospodarstva, u skladu s dogovorom članova Uključivog okvira OECD-a i skupine G20 za borbu protiv smanjenja porezne osnovice i premještanja dobiti; poziva EU i njegove države članice da osiguraju učinkovitu primjenu dogovorene globalne minimalne stope poreza na dobit od 15 % za multinacionalna poduzeća; ističe da se prema procjenama očekuje da će se minimalnim porezom na dobit godišnje ostvariti oko 150 milijardi USD dodatnih globalnih poreznih prihoda;

45.  poziva Komisiju da promiče međunarodnu suradnju u poreznim pitanjima u borbi protiv utaje poreza, nezakonitih financijskih tokova i korupcije kako bi se potaknulo svrhovito i održivo financiranje razvoja koje doprinosi smanjenju nejednakosti i siromaštva;

o
o   o

46.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj i Ujedinjenim narodima.

(1) SL C 25, 30.1.2008., str. 1. (2) SL C 210, 30.6.2017., str. 1. (3) SL C 494, 8.12.2021., str. 80. (4) SL C 132, 24.3.2022., str. 88. (5) SL L 209, 14.6.2021., str. 1. (6) SL L 209, 14.6.2021., str. 1.