Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. svibnja 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030.: Vraćanje prirode u naše živote” (COM(2020)0380),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima)(3),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija)(4),

–  uzimajući u obzir Komisijin Program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT),

–  uzimajući u obzir obavijest Komisije od 12. listopada 2021. naslovljenu „Smjernice o strogoj zaštiti životinjskih vrsta od interesa Zajednice u skladu s Direktivom o staništima” (C(2021)7301),

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da u mnogim dijelovima Europe dolazi do širenja teritorija ili ponovnog naseljavanja određenih velikih grabežljivaca, uključujući osobito vukove i medvjede, koji su neko vrijeme bili odsutni s tih područja, što ih dovodi u sukob s ljudskim aktivnostima, posebno s ekstenzivnom ispašom ovaca i goveda; budući da depredacija stada uzrokuje znatne troškove za nomadske stočare i da postoje velike razlike između država članica i regija u pogledu mjera za potporu poljoprivrednicima, a u nekim slučajevima i njihovo nepostojanje, te javnih sredstava koja se stavljaju na raspolaganje za nadoknadu štete i prilagodbu;

B.  budući da su zakonodavne mjere kao što je Direktiva o staništima i međunarodni ugovori kao što je Bernska konvencija doprinijeli oporavku velikih zvijeri, uključujući sivog vuka, smeđeg medvjeda, euroazijskog risa i gorsku kunu; budući da je broj velikih zvijeri u kontinentalnoj Europi 2012. iznosio 9000 euroazijskih risova, 17 000 smeđih medvjeda, 1250 gorskih kuna i 12 000 vukova; budući da se, prema procjeni provedenoj 2018.(5), broj vukova u posljednjih deset godina znatno povećao i iznosi 17 000, dok su brojke za druge vrste i dalje na sličnoj razini; budući da će, prema najboljim dostupnim podacima, 2022. godine ukupni broj vukova u državama EU-27 vjerojatno iznositi oko 19 000, dok će na području geografske Europe vjerojatno premašiti 21 500(6); budući da je prema procjeni stanja očuvanosti vuka (Canis lupus) u Europi koja je provedena 2022.(7) u posljednjih deset godina zabilježeno širenje teritorija na kojem obitavaju vukovi za više od 25 %; budući da je Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstala tri od devet populacija vukova, tri od deset populacija smeđih medvjeda i 3 od 11 populacija euroazijskog risa u Europi na popis najmanje zabrinjavajućih vrsta; budući da objema populacijama gorske kune u Europi i dalje prijeti ugroženost te da je iberijski ris i dalje ugrožen;

C.  budući da populacija vukova ima potencijal za eksponencijalni rast od oko 30 % godišnje;

D.  budući da se povećava štetan utjecaj napada sve veće populacije vukova na stoku; budući da vukovi sve češće dolaze u blizinu ljudi, posebno u gusto naseljenim područjima;

E.  budući da se samo u Austriji broj jedinki stoke koju su usmrtili vukovi 2021. godine povećao za 230 % na 680; budući da se sličan razvoj događaja kada je riječ o napadima vukova može primijetiti i u drugim državama članicama, u kojima je 2020. broj usmrćenih jedinki stoke iznosio 11849 u Francuskoj, 3959 u Njemačkoj, 616 u Češkoj, 139 u Belgiji i 98 u talijanskoj regiji Južni Tirol;

F.  budući da brzo povećanje populacije vukova i napada na stoku otežava nacionalnim upraviteljima učinkovito i odlučno djelovanje s pomoću trenutačno dostupnih instrumenata;

G.  budući da se poljoprivrednici, koji se i sami suočavaju s napadima velikih zvijeri, osjećaju očajno, neshvaćeno i nemoćno; budući da su napadi velikih zvijeri već rezultirali ljudskim žrtvama;

H.  budući da je većina populacija velikih zvijeri u Europi prekogranična; budući da pojedinačne populacije mogu obitavati na velikom geografskom području koje se prostire preko različitih zemalja, unutar i izvan EU-a, što dovodi do situacija u kojima se stanje očuvanosti neke populacije u jednoj regiji smatra povoljnim, dok se u susjednoj regiji ta ista populacija može nalaziti na popisu vrsta kojima je potrebna stroga zaštita;

I.  budući da se pristupi praćenju uvelike razlikuju, što dovodi do nedosljedne kvalitete i količine podataka o razinama populacije velikih zvijeri;

J.  budući da su se programom LIFE već financirali brojni projekti za ublažavanje sukoba s divljim vrstama i promicanje dugoročnog suživota s velikim grabežljivcima; budući da je između 1992. i 2019. prosječno 3,6 milijuna EUR godišnje utrošeno na projekte usredotočene na mjere ublažavanja štete koju su prouzročile velike zvijeri u okviru programa LIFE, a dodatnih 36 milijuna EUR dodijeljeno je za tekuće projekte kojima se pružaju smjernice specifične za kontekst o učinkovitosti mjera ublažavanja kao što su električne ograde, aktivno pastirstvo i upotreba stočarskih pasa u različitim regijama EU-a; budući da su potrebni dodatni projekti u regijama i za vrste velikih zvijeri koje još nisu obuhvaćene;

K.  budući da su domaće životinje, posebno one na pašnjacima i u otvorenim sustavima ispaše, izložene većem riziku od depredacije (ovisno o uvedenim mjerama i njihovoj učinkovitosti) zbog sve veće prisutnosti velikih zvijeri; budući da se to posebno odnosi na planinske i rijetko naseljene regije u kojima je ispaša nužna za očuvanje tih prioritetnih staništa; budući da bi i u nekim gusto naseljenim područjima u kojima nema puno vrsta koje su prirodni plijen velikim zvijerima mogao postojati veći rizik za domaće životinje;

L.  budući da se stav javnosti o velikim zvijerima uvelike razlikuje među zemljama i među različitim interesnim skupinama, posebno u regijama u kojima su velike zvijeri dulje vrijeme bile odsutne; budući da strah od napada i nedovoljna potpora vlasti za izbjegavanje štete mogu dovesti do nezakonitog ubijanja zaštićenih vrsta;

M.  budući da su sektori ovčarstva i kozarstva, koji su najosjetljiviji na napade velikih zvijeri, već nekoliko desetljeća pod gospodarskim pritiskom zbog širih socioekonomskih razloga; budući da taj fragilan sektor može pružiti dodanu vrijednost za okoliš ekstenzivnom ispašom, doprinošenjem održavanju biološke raznolikosti u otvorenim krajobrazima u mnogim područjima s prirodnim ograničenjima ili niskom plodnošću, kao što su alpski pašnjaci, te pomaganjem u borbi protiv pojava kao što su erozija i šumski požari;

N.  budući da se tradicionalni sustavi ispaše na alpskim pašnjacima i livadama sve više napuštaju zbog ekoloških, poljoprivrednih i socioekonomskih izazova;

O.  budući da je u okviru projekata LIFE u nekim regijama EU-a izvješteno da su preventivne mjere za izbjegavanje sukoba u pogledu suživota uspješna metoda za smanjenje štete koju uzrokuju velike zvijeri; budući da bi, međutim, na učinkovitost tih mjera mogle utjecati geografske okolnosti i lokalni uvjeti; budući da te mjere mogu dovesti do većih radnih napora i povećanja troškova za poljoprivrednike, posebno u regijama u kojima se velike zvijeri ponovno naseljavaju ili proširuju svoj teritorij; budući da se preventivne mjere za izbjegavanje sukoba u pogledu suživota mogu kombinirati kako bi se povećala njihova učinkovitost; budući da se naknade za štetu, koje se reguliraju na nacionalnoj razini, razlikuju unutar EU-a i da se njima ne postiže uvijek potpuna nadoknada pretrpljene štete;

P.  budući da gubitak domaćih životinja i njihove ozljede zbog napada velikih zvijeri, osim gospodarske štete za poljoprivrednike i uzgajivače, uzrokuju i znatne emocionalne posljedice za vlasnike domaćih životinja;

Q.  budući da se Europi već stoljećima koriste tradicionalne stočarske prakse s visokom razinom zaštite stoke od grabežljivaca, kao što su upotreba pastira i stočarskih pasa te zatvaranje stoke noću kako bi se osigurao izravan i kontinuiran nadzor životinja na ispaši, ali se postupno napuštaju zbog mnogo manjeg broja napada grabežljivaca; budući da se potpuni povratak na te stare prakse u velikim razmjerima u nekim regijama može pokazati teškim zbog prenamjene zemljišta s multifunkcionalnijim pristupom u poljoprivrednim područjima, sve veće važnosti turizma i trenutačnog socioekonomskog pritiska s kojim se suočava poljoprivreda u EU-u, uz znatno smanjenje broja poljoprivrednika i ispodprosječne plaće; budući da će biti potrebno pronaći inovativna rješenja kako bi se moderna poljoprivreda navikla na prisutnost vukova;

R.  budući da je potrebno konstruktivno supostojanje velikih zvijeri i uzgoja stoke, pri čemu se, s jedne strane, stanje očuvanosti velikih zvijeri može nastaviti povoljno razvijati, dok bi se poljoprivrednicima osigurali alati i dostatna financijska sredstva za rješavanje i sprečavanje napada na životinje iz uzgoja; budući da bi se sve odluke o upravljanju trebale temeljiti na znanstvenim i pouzdanim podacima te bi trebale uzimati u obzir ekološku, društvenu i gospodarsku perspektivu; budući da će biti potrebne daljnje rasprave između dionika i poljoprivrednika u područjima u kojima su velike zvijeri desetljećima bile odsutne te će biti potrebni dodatni napori u pogledu razmjene najboljih praksi kako bi se podržala primjena preventivnih mjera i dobio pristup financiranju; budući da povećana prisutnost velikih zvijeri može imati pozitivne učinke na funkcioniranje i otpornost ekosustava, očuvanje biološke raznolikosti i ekološke procese, doprinoseći, među ostalim, regulaciji populacija divljih kopitara i papkara; također ističe da prisutnost velikih zvijeri, posebno u nacionalnim parkovima, doprinosi rekreativnoj vrijednosti šuma i sve većoj popularnosti turizma u prirodi;

S.  budući da je Komisija u listopadu 2021. izdala nove smjernice o strogoj zaštiti životinjskih vrsta u skladu s Direktivom o staništima, uključujući vukove, čiji je cilj pomoći državama članicama EU-a da poboljšaju provedbu Direktive o staništima na terenu, a posebno da osiguraju potpuno, jasno i precizno prenošenje njezina članka 16.;

1.  prima na znanje pozitivne rezultate politika za biološku raznolikost u pogledu obnove vrsta velikih zvijeri u EU-u i primjećuje njihove učinke na funkcioniranje i otpornost ekosustava, očuvanje biološke raznolikosti i ekoloških procesa te na stočarstvo; ističe da je važno osigurati uravnotežen suživot ljudi, stoke i velikih zvijeri, posebno u ruralnim područjima, te naglašava da je potrebno prepoznati da promjene u razinama populacija određenih vrsta mogu dovesti do niza ekoloških, poljoprivrednih i socioekonomskih izazova; uviđa da članak 2. stavak 3. Direktive o staništima već sadrži fleksibilnost za djelotvorno rješavanje tih sinergija i kompromisa i upravljanje njima te se smatra primjerenim svrsi; napominje da bi te fleksibilnosti trebalo dodatno istražiti;

2.  žali zbog utjecaja koji napadi velikih zvijeri imaju na dobrobit životinja, uključujući ozljede, pobačaj, smanjene plodnost, gubitak životinja ili cijelih stada te smrt pasa čuvara, te poziva Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi spriječile patnju i štetu kada je riječ o stoci;

3.  poziva Komisiju da nastavi ocjenjivati napredak u postizanju povoljnog stanja očuvanosti vrsta na temelju znanstvenih dokaza kako bi pravilno procijenila i pratila teritorijalni raspon i veličinu populacija velikih zvijeri, uključujući njihove učinke na prirodu i biološku raznolikost; ističe da je potrebno uzeti u obzir visoku prekograničnu mobilnost vrsta jer se stanje očuvanosti različitih populacija iste vrste može razlikovati među regijama; poziva Komisiju i države članice da dodatno pojačaju prekograničnu suradnju i naglašava da bi praćenje trebalo koordinirati s pomoću usklađene metodologije, uzimajući u obzir, prema potrebi, transnacionalne populacije i (bio)geografske regije; poziva Komisiju da izdvoji sredstva za studije o biološkoj raznolikosti, na primjer u okviru programa Obzor Europa, usmjerene na ažuriranje mapa raspodjele i gustoće populacija velikih zvijeri; poziva Komisiju da osigura da države članice koriste odgovarajuće metode praćenja za svaku od različitih vrsta velikih zvijeri, koje omogućuju prikupljanje visokokvalitetnih, usporedivih i standardiziranih podataka za učinkovitu procjenu razina populacija;

4.  pozdravlja činjenicu da je točka „Prijedlog za izmjenu: Premještanje vuka (Canis lupus) iz Dodatka II. u Dodatak III. Konvenciji” uvrštena na dnevni red 42. sastanka Stalnog odbora Bernske konvencije; naglašava da stanje očuvanosti vuka na paneuropskoj razini opravdava ublažavanje statusa zaštite, a time i usvajanje predložene izmjene;

5.  uviđa da su napadi velikih zvijeri u porastu diljem Europe te da su već rezultirali ljudskim žrtvama i prouzročili negativne učinke zauzgajivače stoke; ističe da je važno da države članice također prikupljaju informacije i izvješćuju o štetama koje su nastale slijedom napada velikih zvijeri; naglašava da je dobro praćenje trendova u pogledu nastanka štete za uzgajivače stoke osnovni preduvjet za uspješne politike, ali da države članice primjenjuju različite metode prikupljanja podataka i praćenja; naglašava važnost standardiziranih formata za izvješćivanje i ističe da bi se to trebalo primjenjivati i na praćenje učinkovitosti programa za ublažavanje štete, uključujući nadoknadu štete i prevenciju; traži da se rezultati praćenja i korištena metodologija pravodobno i transparentno stave na raspolaganje javnosti; ističe da bi Komisija trebala koordinirati prikupljanje podataka i provoditi analize;

6.  naglašava da je važno poboljšati nadzor zdravlja divljih vrsta, posebno u pogledu hibridizacije psa i vuka koja bi se trebala proaktivno otkrivati u ranoj fazi; poziva na donošenje standardizirane politike za identificiranje hibrida i usvajanje transparentnog pristupa, uključujući opću prekograničnu razmjenu uzoraka DNK-a vukova među istraživačkim ustanovama;

7.  poziva Komisiju i države članice da regijama koje se suočavaju sa sukobima u pogledu suživota pomognu u razjašnjavanju načina na koji mogu na odgovarajući i odgovoran način iskoristiti fleksibilnost koja već postoji u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive o staništima; prima na znanje ažurirane Smjernice Komisije o strogoj zaštiti životinjskih vrsta od interesa Zajednice u skladu s Direktivom o staništima objavljene 12. listopada 2021.(8); naglašava da je Komisija dužna pojasniti postojeće smjernice i ažurirati ih prema potrebi, među ostalim u pogledu tumačenja članaka 12. i 16., te potiče države članice da bolje iskoriste postojeće smjernice i djeluju na učinkovit način kako bi spriječile, ublažile i nadoknadile štetu koju uzrokuju velike zvijeri, uzimajući u obzir prekogranične populacije, kao i da uspostave učinkovit pravni i institucionalni okvir za potporu poljoprivrednicima i uzgajivačima kako bi se omogućio taj suživot;

8.  poziva Komisiju da provodi redovite procjene znanstvenih podataka kako bi se omogućilo prilagođavanje statusa zaštite vrsta čim se postigne željeno stanje očuvanosti, u skladu s člankom 19. Direktive o staništima;

9.  potiče Komisiju i države članice da organiziraju prilike za različite dionike, uključujući ruralne aktere, da raspravljaju o utjecaju velikih zvijeri; potiče ih da pruže informacije o praktičnim rješenjima i mogućnostima financiranja za preventivne mjere protiv napada na stoku te da provedu jasnu kampanju za podizanje razine osviještenosti; ističe da je važno razviti platforme dionika u pogledu suživota s velikim grabežljivcima na razini EU-a te na nacionalnoj i lokalnoj razini, kao što je Platforma EU-a o suživotu ljudi i velikih zvijeri, te promicati dijalog, razmjenjivati iskustva i surađivati u rješavanju sukoba između ljudi i zaštićenih vrsta; poziva Komisiju da podrži razvoj koordiniranih pristupa u svim državama članicama;

10.  poziva Komisiju da izvješćuje o utjecaju prisutnosti velikih zvijeri u Europi na održivost stočarstva, biološku raznolikost, ruralne zajednice i ruralni turizam, uključujući generacijsku obnovu u poljoprivredi, u kontekstu socioekonomskih čimbenika koji utječu na održivost stočarstva; poziva Komisiju i države članice da procijene učinak koji napadi velikih zvijeri imaju na dobrobit životinja, kao i na dobrobit i prihode poljoprivrednika te na njihove veće radne napore i materijalne troškove, uzimajući u obzir i podatak jesu li provedene preventivne mjere i koliko su bile djelotvorne;

11.  poziva Komisiju i države članice da razviju pouzdanu i sveobuhvatnu procjenu svih relevantnih prijetnji i pritisaka na svaku vrstu velikih zvijeri i njihova staništa na europskoj razini i u svakoj državi članici, bilo prema prirodnim uzrocima bilo prema čimbenicima izazvanima ljudskim djelovanjem; poziva države članice i Komisiju da mapiraju i prioritetna područja povezivosti za populacije velikih zvijeri te da utvrde najvažnije ekološke koridore, prepreke raspršivanju, cestovne dionice s velikom smrtnošću i druga važna obilježja krajobraza koja se odnose na fragmentiranu narav rasprostranjenosti velikih zvijeri kako bi se izbjegla fragmentacija staništa;

12.  naglašava da su stočarska gospodarstva u planinskim područjima, uključujući posebno alpsku regiju, osobito osjetljiva na sve veću štetu koju uzrokuju veliki grabežljivci; ističe da su gospodarstva u tim regijama mala i da imaju velike dodatne troškove te bi ih trebalo zaštititi i podupirati kako bi ona pridonijela zaštiti planinskih krajolika i očuvanju biološke raznolikosti u regijama s negostoljubivim okolišem; ističe da su područja kao što su travnjaci Nardus bogati vrstama na silikatnoj podlozi u brdskom pojasu te planinski i predplaninski vapnenački travnjaci posebno vrijedna očuvanja u skladu s Direktivom o staništima; napominje da su ta staništa stvorena u prisutnosti divljih grabežljivaca i ističe da je ključan čimbenik za očuvanje tih područja ekstenzivna ispaša, na primjer goveda i konja ili stada pod nadzorom pastira; poziva Komisiju da odlučnim djelovanjem i konkretnim rješenjima zaštiti i očuva tradicionalne poljoprivredne prakse, kao što su pastoralizam, model nadzirane ispaše, praksa sezonskog preseljenja životinja radi ispaše koju priznaje UNESCO i način života nomadskih stočara; uviđa da neke od tih praksi mogu biti obuhvaćene predloženim popisom potencijalnih poljoprivrednih praksi koje se financiraju iz programa za ekologiju;

13.  poziva Komisiju i države članice da prepoznaju da trenutačno dostupne preventivne mjere, uključujući ograde i pse čuvare, koje su uspješne u nekim regijama EU-a, mogu predstavljati dodatno financijsko i radno opterećenje za poljoprivrednike, da nisu uvijek financirane sredstvima EU-a ili nacionalnim sredstvima te da imaju različit stupanj učinkovitosti i djelotvornosti ovisno o lokalnim uvjetima(9)(10); u tom pogledu naglašava da bi financijska potpora za preventivne mjere trebala biti popraćena savjetodavnom potporom kako bi se osigurala njihova sveobuhvatna i pravodobna provedba; ističe da pri provedbi preventivnih mjera i razmatranju odstupanja u obzir treba uzeti konfiguraciju tla, geografske okolnosti, povijest suživota s velikim zvijerima i druge prevladavajuće čimbenike, kao što je turizam, koji je često ključan za dotična područja; poziva Komisiju i države članice da u slučajevima širenja populacije velikih zvijeri prepoznaju važnost razvoja i proaktivne provedbe strategija za ublažavanje u skladu s Direktivom o staništima, na temelju znanstvenih dokaza;

14.  poziva Komisiju da redovito ocjenjuje napredak u postizanju stanja očuvanosti vrsta na razini biogeografskih regija i/ili populacija na razini EU-a, te ustraje u tome da Komisija bez odgode razvije postupak procjene kako bi se omogućila izmjena statusa zaštite populacija u određenim regijama čim se postigne željeno stanje očuvanosti, u skladu s člankom 19. Direktive o staništima;

15.  poziva Komisiju i države članice da znanstveno utvrde i podrže najbolje izvedive preventivne mjere kako bi se smanjili napadi i šteta koju velike zvijeri uzrokuju napadom na stoku, uzimajući u obzir regionalne i lokalne značajke država članica, te da podrže poljoprivrednike u podnošenju zahtjeva za te preventivne mjere kako bi se proširili i ojačali uspješni pristupi; također poziva na njihovo učinkovito uključivanje u savjetodavne i potporne usluge; poziva na povećanje sredstava iz programa LIFE za projekte usmjerene na postizanje suživota s velikim zvijerima uz istodobno podupiranje financiranja za zaštitu vrsta; poziva na davanje prednosti manjim projektima čiji je cilj razmjena i razvoj najboljih praksi u pogledu suživota s velikim grabežljivcima te poziva Komisiju da utvrdi odgovarajuće zahtjeve za mjerenje i izvješćivanje o učinkovitosti mjera za ublažavanje štete koje se istražuju u projektima koje financira EU, kao što je program LIFE, dajući prednost objektivnim i kvantitativnim metodama procjene;

16.  poziva države članice da izrade i provedu sveobuhvatne akcijske planove za vrste ili planove očuvanja i/ili upravljanja, ako oni već nisu uspostavljeni, uzimajući u obzir gustoću naseljenosti ljudi, krajobrazne strukture, stočarstvo, stanje očuvanosti, druge relevantne ljudske aktivnosti i populacije divljih kopitara i papkara;

17.  ističe potrebu za redovitim praćenjem populacija velikih zvijeri kako bi se strateški planirale mjere očuvanja, primijenili preventivni programi za smanjenje sukoba i ocijenili rezultati svih mjera; napominje da bi se praćenje trebalo temeljiti na pouzdanoj metodologiji, da bi se njime trebalo promicati i olakšati sudjelovanje različitih dionika te da bi se njegovi rezultati trebali redovito priopćavati društvu i glavnim skupinama dionika;

18.  poziva Komisiju i države članice da utvrde odgovarajuće i dugoročne mogućnosti financiranja za primjerene preventivne mjere i odgovarajuću naknadu za poljoprivrednike ne samo za gubitke i troškove nastale zbog napada velikih zvijeri, nego i za provedene mjere ublažavanja kako bi se osiguralo supostojanje velikih zvijeri i održivih stočarskih praksi; naglašava da bi sustavi za nadoknadu štete, osmišljeni tako da supostojanje stočarstva i velikih zvijeri ne znači gubitak dobiti za poljoprivrednike, trebali pokrivati izravne i neizravne troškove povezane s napadima grabežljivaca te da bi trebali biti integrirani u preventivne mjere za najveću učinkovitost; ističe važnost pravedne i sveobuhvatne nadoknade svih gubitaka životinja iz uzgoja koje su prouzročile velike zvijeri, uključujući hibridne vrste; poziva države članice i regije da poboljšaju pristup financijskoj naknadi; poziva Komisiju da prepozna da sve veći broj napada velikih zvijeri podrazumijeva i povećanje sredstava namijenjenih za zaštitu domaćih životinja i isplatu naknada; žali zbog činjenice da se naknada koja se isplaćuje uzgajivačima stoke nakon napada razlikuje među državama članicama; poziva Komisiju da razmisli o izmjeni svojih poljoprivrednih smjernica kako bi se olakšala nadoknada štete koju su prouzročile velike zvijeri u okviru državne potpore;

19.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću.

(1) SL C 67, 8.2.2022., str. 25. (2) SL C 356, 4.10.2018., str. 38. (3) SL L 206, 22.7.1992., str. 7. (4) SL L 38, 10.2.1982., str. 3. (5) Crveni popis ugroženih vrsta IUCN-a, „Canis lupus (Grey Wolf)”(Canis lupus (sivi vuk)), pristupljeno 23. studenoga 2022. (6) Inicijativa velikih zvijeri za Europu – Stručna skupina Povjerenstva IUCN-a za opstanak vrsta pri Stalnom odboru Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa, ,,Assessment of the conservation status of the Wolf (Canis lupus) in Europe (Procjena stanja očuvanosti vuka (Canis lupus) u Europi)”, 2. rujna 2022. (7) https://rm.coe.int/inf45e-2022-wolf-assessment-bern-convention-2791-5979-4182-1-2/1680a7fa47Idem, str. 2. (8) 8 Obavijest Komisije od 12. listopada 2021. naslovljena „Smjernice o strogoj zaštiti životinjskih vrsta od interesa Zajednice u skladu s Direktivom o staništima” (C(2021)7301). (9) 9 Cortés, Y. et al., „A decade of use of damage prevention measures in Spain and Portugal” (Desetljeće primjene mjera za prevenciju štete u Španjolskoj i Portugalu), Carnivore Damage Prevention News, 2020. (10) Oliveira, T. et al., „The contribution of the LIFE program to mitigating damages caused by large carnivores in Europe” (Doprinos programa LIFE ublažavanju štete koju uzrokuju velike zvijeri u Europi), Global Ecology and Conservation, sv. 31., 2021.