Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 165. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)(1),

–  uzimajući u obzir članak 165. stavak 4. i članak 166. stavak 4. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2021/2316 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. prosinca 2021. o Europskoj godini mladih (2022.)(2),

–  uzimajući u obzir Plan iz Bratislave od 16. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir Rimsku deklaraciju od 25. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava od 4. ožujka 2021.,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2017)4 o radu s mladima od 31. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Strategiju Vijeća Europe za sektor mladih do 2030. od 23. siječnja 2020.,

–  uzimajući u obzir Revidiranu povelju Vijeća Europe o sudjelovanju mladih u lokalnom i regionalnom životu,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća Europe CM/Rec(2019)4 o potpori mladim izbjeglicama pri prijelazu u odraslu dob,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća Europske unije i predstavnikâ vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o okviru za europsku suradnju u području mladih: Strategija Europske unije za mlade za razdoblje 2019. – 2027.(3),

–  uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije za europski prostor obrazovanja od 30. rujna 2020.,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan Komisije za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. prosinca 2017. o pametnom radu s mladima(5),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 5. lipnja 2019. o mladima i budućnosti rada(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnikâ vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o digitalnom radu s mladima od 3. listopada 2019.(7),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća i predstavnikâ vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, o okviru za uspostavu Europske agende za rad s mladima(8) i njezinu provedbu putem takozvanog „Bonskog procesa”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2020. o Garanciji za mlade(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2020. o jakoj socijalnoj Europi za pravednu tranziciju(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. veljače 2021. o utjecaju bolesti COVID-19 na mlade i sport(11),

–  uzimajući u obzir govor predsjednice Europske komisije o stanju Unije od 15. rujna 2021.,

–  uzimajući u obzir svoje stajalište od 18. listopada 2022. o Prijedlogu odluke Vijeća o smjernicama za politike zapošljavanja država članica(12),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora o ocjeni učinka EU-a iz perspektive mladih,

–  uzimajući u obzir zaključke Konferencije o budućnosti Europe u pogledu obrazovanja i mladih,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svojem govoru o stanju Unije 15. rujna 2021. najavila Europsku godinu mladih, pri čemu je istaknula važnost mladih Europljana u izgradnji bolje budućnosti, koja je zelenija, uključivija, održiva i digitalna, kao i toga da im se pruže brojnije i bolje mogućnosti tako da se osigura da se njihov glas čuje i da ih se stavi u središte pozornosti nakon pandemije bolesti COVID-19;

B.  budući da se Europskom godinom mladih nastoje ostvariti četiri opća cilja, odnosno obnoviti pozitivne izglede za mlade i pomoći im da prevladaju posljedice pandemije na svoje živote, poduprijeti ih i osnažiti da postanu aktivni i angažirani građani, bolje informirati mlade generacije o prilikama koje im se pružaju u okviru javnih politika na razini EU-a te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te uključiti politike za mlade u sva relevantna područja politike Unije;

C.  budući da se ti ciljevi temelje na nizu političkih inicijativa EU-a koje su već pokrenute, što među ostalim uključuje Europsku garanciju za mlade, Europsku strategiju za mlade i pripadajući dijalog EU-a s mladima, Europsku agendu za rad s mladima te prilike povezane s europskim prostorom obrazovanja; budući da su tim politikama utvrđeni prijeko potrebni i hitni ciljevi za učinkovito poboljšanje životnih, obrazovnih i radnih uvjeta za sve mlade ljude, no da je njihova provedba i dalje u velikoj mjeri fragmentirana i nepotpuna; budući da se stoga očekuje da će Europska godina mladih poslužiti kao akcelerator potpune provedbe tih politika primjenom koordiniranog pristupa i čvrste metodologije i procesa te da će mladima pružiti brojnije i bolje mogućnosti sudjelovanja kao pokretača promjena u društvu;

D.  budući da u pogledu demokracije mladi od Europske godine mladih najčešće očekuju da donositelji odluka više slušaju njihove zahtjeve i djeluju u skladu s njima (72 %) te da podupiru njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj (71 %)(13);

E.  budući da su organizacije mladih među glavnim pokretačima sudjelovanja mladih u javnom životu i pristupa razvojnim prilikama kroz mobilnost te mogućnosti neformalnog i informalnog učenja; budući da se u nekoliko država članica EU-a smanjuje prostor za građansko djelovanje velikog broja organizacija mladih(14);

F.  budući da među državama članicama i unutar njih i dalje postoje razlike, koje često negativno utječu na mlade s manje prilika iz ruralnih ili udaljenih područja i na mlade koji pripadaju svim vrstama manjina u pogledu mogućnosti za obrazovanje, stjecanje vještina i rad; budući da se prevelik broj mladih ljudi u Europi nalazi u nesigurnim životnim uvjetima i suočava s velikim financijskim rizicima kako bi se nastavili školovati te stekli vještine i iskustva koji su im potrebni za kvalitetan početak radnog vijeka;

G.  budući da su mladi jedna od skupina koje su najviše pogođene gospodarskim, psihološkim i socijalnim posljedicama pandemije bolesti COVID-19, kao i gospodarskim i političkim napetostima koje uzrokuje ruska vojna agresija na Ukrajinu, uključujući sve veće račune kao posljedica razorne energetske krize i mračna predviđanja zbog sve većeg uništavanja okoliša, čime se ugrožava njihova fizička i mentalna dobrobit;

H.  budući da postojeći alati i resursi za mlade i njihovo uključivanje u oblikovanje politika često nisu dostupni i vidljivi svima, zbog čega brojni mladi ljudi i organizacije koje oni vode nisu s njima upoznati, ili se s njima ne savjetuje u dovoljnoj mjeri niti su uključeni u postupke donošenja politika;

I.  budući da se u tom pogledu uspjeh Europske godine mladih ne bi trebao mjeriti samo brojem organiziranih događanja ili njihovom posjećenošću, već i u odnosu na mehanizme i politike koji su uspostavljeni ili unaprijeđeni kako bi pozitivno utjecali na položaj i ulogu mladih u društvu;

J.  budući da su odgovarajuća priprema Europske godine mladih i cilj postizanja postavljenih uvjeta bili vrlo zahtjevni za institucije EU-a i dionike zbog iznimno žurnog donošenja odluke; budući da je to još žalosnije zbog hitne potrebe za poboljšanjem života mladih u Europi; budući da u tim okolnostima raspoloživo vrijeme nije bilo dovoljno za provedbu smislene i djelotvorne Europske godine mladih; budući da bi iz tog iskustva trebalo izvući pouke za buduće europske godine;

K.  budući da se Europska godina mladih već bliži kraju i da su u tijeku pripreme kako bi se osigurao njezin trajni učinak;

Uvjeti za utvrđivanje i provedbu europskih godina

1.  pozdravlja obilježavanje Europske godine mladih 2022. kao znak iznimne predanosti EU-a mladima i budućim generacijama; naglašava da su mjere zaštite zdravlja u pandemiji bolesti COVID-19 najviše pogodile mlade ljude te utjecale na njihov pristup društvenom i kulturnom životu i naštetile njihovu pristupu obrazovanju;

2.  duboko žali zbog uvjeta u kojima je pokrenuta Europska godina mladih, posebno zbog kratkog vremena za donošenje Uredbe, što je odgodilo provedbu i financiranje brojnih projekata; nadalje žali zbog toga što je to utjecalo na promidžbu Europske godine mladih u državama članicama te na informiranje mladih ljudi i njihovih organizacija; u tom kontekstu poziva Komisiju da produlji Europsku godinu mladih do sljedećeg Dana Europe, 9. svibnja 2023., a da to pritom ne utječe na početak Europske godine vještina;

3.  žali zbog činjenice da odluke o budućim europskim godinama i dalje mogu biti podložne kasnim najavama te poziva Komisiju da omogući potpunu uključenost relevantnih institucija i povezanog civilnog društva znatno prije datuma početka svake buduće europske godine kako bi se maksimalno povećao njihov učinak; ističe da najava europskih godina samo nekoliko mjeseci prije njihova planiranog početka ne može postati novi standard jer se time ugrožava snaga cijelog projekta; poziva Komisiju da ubuduće omogući pravodobnu pripremu europskih godina za sve dionike;

4.  pozdravlja međuinstitucijsku završnu konferenciju pod nazivom „Uzmite budućnost u svoje ruke” (engl. Claim the Future), koja se održava 6. prosinca 2022.; pozdravlja i činjenicu da su njezin sadržaj predložili i suorganizirali mladi; potvrđuje da su odabrane teme bile uključiva Europa putem obrazovanja, digitalna Europa putem obrazovanja, dobrobit Europe uključivanjem mentalnog zdravlja u politike te dobrobit Europe omogućivanjem pristupačne skrbi za mentalno zdravlje; u tom pogledu poziva Komisiju da te teme i zaključci budu dio i odraz ostavštine Europske godine mladih;

5.  poziva Komisiju da predloži komunikaciju o daljnjim koracima nakon Europske godine mladih kako bi se postigla njezina četiri cilja, poduprle nove inicijative i omogućio njihov rast, postiglo potpuno uključivanje politika EU-a za mlade u sva područja politika te izradile procjene i izvješća namijenjeni Parlamentu o konkretnom doprinosu Europske godine mladih u provedbi Strategije EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027. i Europske agende za rad s mladima;

6.  ističe da bi opipljivo i konkretno nasljeđe trebalo s jedne strane obuhvaćati uvođenje metodologije za uključivanje mladih u cijelom EU-u kako bi se u obzir uzela njihova mišljenja, a s druge strane provedbu novih europskih i nacionalnih politika koje izravno proizlaze iz ishoda Europske godine mladih;

7.  pozdravlja financijski doprinos i inicijative različitih glavnih uprava Komisije; ipak napominje da bi se neke od opisanih aktivnosti ionako provodile ili da je njihova poveznica s ciljevima Europske godine mladih vrlo slaba; poziva Komisiju da pojasni koji su projekti razvijeni isključivo u okviru Europske godine mladih, a koji su već postojali i samo su prenamijenjeni za potrebe te europske godine; ustraje u tome da je potrebna jasna slika o tome kako su Komisija i države članice financirale Europsku godinu mladih;

Osiguravanje smislenog angažmana i uključenosti mladih u donošenje politika i odluka

8.  ističe da su trećina sudionika panela građana i građanki u okviru Konferencije o budućnosti Europe bili mladi u dobi od 16 do 25 godina; podržava prijedloge donesene na plenarnom zasjedanju Konferencije o budućnosti Europe održanom 9. svibnja 2022., posebno one u kojima se izravno ili neizravno poziva na poticanje politika usmjerenih na mlade;

9.  poziva Komisiju da donese potpuno razrađenu „ocjenu učinka EU-a iz perspektive mladih”, kojom će se osigurati smislena uključenost, sudjelovanje i predanost mladih u pripremi svih politika EU-a te uspostaviti sustavna procjena učinka prijedloga politika kako bi se osiguralo da se njima promiču i u odražavaju potrebe mladih i poduzimaju mjere ublažavanja ako imaju negativan učinak; smatra da je takav proces ključan kako bi se uzela u obzir mišljenja mladih, kako bi se poboljšao pozitivan učinak politika EU-a na njih i kako bi one njima postale jasno vidljive jer politike koje se danas oblikuju imaju izravne posljedice na sljedeću generaciju; naglašava da ocjena učinka EU-a iz perspektive mladih ne smije postati samo još jedna točka na birokratskom kontrolnom popisu, već da bi se njome trebala postići holistička uključivost kako bi se ispunio pripadajući cilj; smatra da bi se rezultati ocjene učinka trebali upotrebljavati kao osnova i biti povezani s već postojećim procesima, primjerice dijalogom EU-a s mladima;

10.  predlaže da se nakon Europske godine mladih u okviru Odbora za kulturu i obrazovanje redovito održava strukturirani dijalog s mladima te da se uspostavi demokratska platforma za otvoreno i uključivo sudjelovanje mladih u postupku donošenja politika na razini EU-a;

11.  ponavlja svoj zahtjev Komisiji i državama članicama da razviju i uvedu u nacionalne kurikulume module o globalnom građanstvu i građanstvu EU-a te iskustva mobilnosti u svrhu učenja kako bi se doprinijelo aktivnijem i participativnijem građanstvu, političkom sustavu koji više uključuje mlade i borbi protiv rasizma u svim njegovim oblicima te diskriminacije i rodno uvjetovanog nasilja s ciljem razotkrivanja predrasuda i izgradnje uključivih društava bez strukturnog rasizma, u kojima se promiču tolerancija, raznolikost i rodna ravnopravnost; poziva Komisiju da nastavnicima pruži potrebne alate i mogućnosti za aktivno sudjelovanje u izradi zajedničkog okvira EU-a za građanski odgoj i obrazovanje, primjerice putem Akademija za stručno usavršavanje učitelja u okviru programa Erasmus+ ili programa za obuku nastavnika u okviru programa Jean Monnet;

12.  smatra da decentralizirana događanja imaju velik potencijal približavanja EU-a mladima i predlaže uspostavu godišnjeg festivala kulture i ideja u EU-u, kojim bi se poticale lokalne rasprave i kulturne aktivnosti o svim ključnim temama po izboru mladih oko simboličnog datuma 9. svibnja;

Jačanje mjera za dobrobit mladih

13.  ističe da je dobrobit mladih povezana s mogućnostima i kapacitetima za učenje i rad te sa životnim standardom koji im je dostupan u zemlji boravišta; sa zabrinutošću napominje da se mladi suočavaju sa sve većom tjeskobom i mentalnim poteškoćama među ostalim uzrokovanima posljedicama pandemije bolesti COVID-19, ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu, povećanim troškovima života i energetskim siromaštvom te klimatskom krizom;

14.  ponavlja svoj poziv Komisiji i državama članicama da izrade europski plan za zaštitu mentalnog zdravlja u obrazovanju i osposobljavanju, uključujući informalno i neformalno učenje, kako bi se pobrinule za dobrobit naše mlađe generacije u svim njezinim oblicima; ustraje na važnosti pružanja redovite psihološke potpore učenicima, učiteljima i nastavnicima u okviru obrazovnog sustava; potiče jačanje veza među obrazovnim ustanovama, kulturnim i sportskim organizacijama, organizacijama mladih i mrežama psihologa za pružanje izvannastavnih aktivnosti kako bi se povećala predanost mladih društvu;

15.  zabrinut je zbog činjenice da inflacija, povećanje cijena stanovanja i komunalnih usluga te nedostatak smještaja u nekim odredišnim zemljama ozbiljnu utječu na mobilnost mladih, što je posebno prepreka za osobe s manjim mogućnostima; ističe da je važno osigurati da se mladima i organizacijama koje vode mladi u okviru programâ EU-a pruža dostatna financijska potpora za stjecanje iskustava mobilnosti, bilo u svrhu učenja, osposobljavanja ili solidarnosti; u tom pogledu poziva Komisiju i države članice da precizno prilagode razinu financijske potpore koja se pruža mladima za iskustva mobilnosti kako bi se osigurala socijalno uključiva dimenzija programa EU-a;

Borba protiv nesigurnih radnih mjesta među mladima i osiguravanje kvalitetnog početka radnog vijeka

16.  ponavlja svoj poziv državama članicama da primjenjuju Jamstvo za djecu kako bi osigurale da svako dijete kojem je potrebna pomoć ima pristup besplatnom i učinkovitom ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te općenito kvalitetnom obrazovanju, uključujući školske aktivnosti, zdravstvenu zaštitu i učinkovit pristup zdravoj prehrani i pristojnom stanovanju; nadalje, poziva države članice da provode poboljšanu Garanciju za mlade kako bi se osiguralo da svaka mlada osoba dobije kvalitetnu ponudu za posao, nastavak obrazovanja, naukovanje i pripravništvo u skladu sa svojim potrebama; pozdravlja mjere Komisije za olakšavanje razmjene dobrih praksi i koordinaciju nacionalnih akcijskih planova u tom pogledu te je potiče da nastavi ulagati napore sve dok se ciljevi u potpunosti ne ostvare;

17.  ustraje u ključnoj ulozi rada s mladima kako bi se otklonile poteškoće s kojima se oni suočavaju, posebno jer se time pridonosi njihovu osobnom razvoju, dobrobiti i samoostvarenju; poziva države članice da bolje prepoznaju vrijednost rada s mladima te da na održiv način rekonstruiraju i ojačaju strukture za rad s mladima kad god je to potrebno;

18.  poziva Komisiju i države članice da predlože zajednički pravni okvir kako bi se osigurala pravedna naknada za pripravništvo i naukovanje; ustraje u tome da bi svim pripravnicima trebalo zajamčiti pristojne uvjete rada i pravednu naknadu kako bi se spriječile izrabljivačke prakse;

19.  naglašava da prijelaz iz škole na posao za mlade uvelike ovisi o priznavanju diploma, kvalifikacija ili razdoblja obrazovanja stečenih u inozemstvu; žali zbog toga što u tom području i dalje postoje prepreke te potiče Komisiju i države članice da takvo priznavanje učine automatskim, pri čemu posebno treba iskoristiti mogućnosti koje nudi digitalizacija; potiče države članice da uz formalno obrazovanje isto tako vrednuju i priznaju kompetencije i vještine stečene neformalnim i informalnim učenjem i radom s mladima diljem Unije i izvan EU-a; ponavlja da to ne bi smjelo ugroziti pravo na visokokvalitetno visoko obrazovanje;

Ulaganje u sljedeću generaciju putem obrazovanja

20.  ističe da ulaganje u prilike za učenje koje su dostupne mladima izravno utječe na njihov budući život kao pojedinaca, ali i na dobro gospodarsko stanje i koheziju društva u cjelini; naglašava potrebu za otklanjanjem poteškoća s kojima se suočavaju mladi koji su diskriminirani ili imaju manje mogućnosti s obzirom na pristup različitim razinama formalnih, informalnih i neformalnih obrazovnih okvira, među ostalima mlade žene, mladi članovi zajednice LGBTIQ+, mladi migranti, mladi tražitelji azila i izbjeglice te učenici s invaliditetom i smanjenim sposobnostima; stoga poziva države članice da znatno povećaju javnu potrošnju na obrazovanje, uključujući digitalno obrazovanje, strukovno i obrazovno osposobljavanje, usavršavanje i prekvalifikaciju; poziva Komisiju da potiče primjenu zajedničkih pokazatelja kako bi se procijenio učinak reformi i ulaganja, uključujući u okviru instrumenta NextGenerationEU, na unaprjeđenje namjenskih politika za mlade i obrazovanje;

21.  ponavlja svoj poziv državama članicama da do 2025. u potpunosti uspostave europski prostor obrazovanja; stoga pozdravlja napredak koji je već postignut u nekim državama članicama; poziva države članice da poduzmu odgovarajuće mjere potrebne za jačanje svoje digitalne infrastrukture, povezivosti i obrazovnih programa te za odgovarajuće osposobljavanje učitelja i nastavnika, kao i da pruže smjernice za poticanje digitalne pismenosti kako bi se poboljšale nove metode podučavanja i kako bi se mladima omogućili učinkovit pristup informacijama, razotkrivanje dezinformacija i otklanjanje problema nasilja na internetu, kao što su poticanje na mržnju, rasizam, seksualno zlostavljanje djece na internetu, rodno uvjetovano nasilje, zlostavljanje na internetu i prekid komunikacije bez objašnjenja (engl. ghosting); podsjeća na postojeći rodni jaz u obrazovanju u području znanosti, tehnologije, inženjerstva, umjetnosti i matematike (STEAM) te na potrebu za korektivnim mjerama kako bi se ta razlika uklonila; sa zanimanjem iščekuje Komisijinu reviziju Akcijskog plana za digitalno obrazovanje (2012. – 2027.) na sredini provedbenog razdoblja;

o
o   o

22.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 202, 7.6.2016., str. 47. (2) SL L 462, 28.12.2021., str. 1. (3) SL C 456, 18.12.2018., str. 1. (4) SL C 494, 8.12.2021., str. 2. (5) SL C 418, 7.12.2017., str. 2. (6) SL C 189, 5.6.2019., str. 28. (7) SL C 414, 10.12.2019., str. 2. (8) SL C 415, 1.12.2020., str. 1. (9) SL C 395, 29.9.2021., str. 101. (10) SL C 445, 29.10.2021., str. 75. (11) SL C 465, 17.11.2021., str. 82. (12) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0359. (13) Istraživanje Eurobarometra iz 2022. o mladima i demokraciji u Europskoj godini mladih, objavljeno 6. svibnja 2022. (14) Sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva: utjecaj na mlade i njihove organizacije Rezolucija o borbi protiv sužavanja prostora za djelovanje povećanjem prilika za organizacije mladih, nacionalna vijeća mladih i međunarodne nevladine organizacije mladih Voicify: Dio Europe