Europski parlament,

—  uzimajući u obzir zeleni plan i naknadni paket „Spremni za 55 %”,

—  uzimajući u obzir četvrti željeznički paket,

—  uzimajući u obzir Bijelu knjigu naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

—  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije iz 1995. naslovljenu „Prema pravednom i učinkovitom određivanju cijena u prometu – mogućnosti politike za internalizaciju vanjskih troškova prijevoza u Europskoj uniji” (COM(1995)0691),

—  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga(1) (Europski akt o pristupačnosti),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija za održivu i pametnu mobilnost – usmjeravanje europskog prometa prema budućnostiˮ (COM(2020)0789),

—  uzimajući u obzir Direktivu 2012/34/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o uspostavi jedinstvenog Europskog željezničkog prostora(2),

—  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU(3) (Uredba o mreži TEN-T),

—  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2021/1187 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o mjerama racionalizacije radi ubrzanja realizacije transeuropske prometne mreže (TEN-T)(4),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o reviziji smjernica za transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T)(5),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o sigurnosti željeznica i signalizaciji: ocjena aktualnog stanja u pogledu uvođenja Europskog sustava za upravljanje željezničkim prometom (ERTMS)(6),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. ožujka 2020. naslovljenu „Nova industrijska strategija za Europu”,

—  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2021/2316 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. prosinca 2021. o Europskoj godini mladih (2022.)(7),

—  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/782 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2021. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prijevozu(8) (Uredba o pravima putnika u željezničkom prijevozu),

—  uzimajući u obzir studiju Komisije iz listopada 2021. naslovljenu „Prekogranične usluge željezničkog prijevoza putnika na velike udaljenosti”,

—  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

—  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A9-0242/2022),

A.  budući da se novom Strategijom za održivu i pametnu mobilnost utvrđuje ključna etapa udvostručenja prometa željeznicama velikih brzina do 2030. i utrostručenja prometa željeznicama velikih brzina do 2050.;

B.  budući da se između 2001. i 2018. broj putnika željeznicama velikih brzina gotovo udvostručio, što pokazuje da postoji potražnja za tom vrstom prijevoza kad god se ona osigura(9);

C.  budući da se u zračnim lukama EU-a bilježi povećanje kašnjenja(10); budući da se predviđa znatan manjak kapaciteta (za oko 1,5 milijuna letova do 2040.) ako se ne donesu akutne korektivne mjere(11); budući da zagušenja na cestama koštaju EU oko 110 milijardi EUR godišnje (1 % BDP-a EU-a)(12);

D.  budući da željeznica velikih brzina donosi višestruke koristi, kao što su smanjenje broja smrtnih slučajeva, smanjenje zagušenja i emisija, te ima pozitivan gospodarski učinak jer poboljšava pristupačnost, skraćuje vrijeme putovanja i stvara prilike za zapošljavanje;

E.  budući da su poduzeti važni zakonodavni koraci prema dovršetku jedinstvenog europskog željezničkog prostora;

F.  budući da financiranje ERTMS-a na pruzi i u vozilu ima ključnu ulogu u osiguravanju veće stope uvođenja te povećane sigurnosti i interoperabilnosti u cijeloj mreži TEN-T, uz istodobno unapređenje realizacije istinski interoperabilnog europskog željezničkog prostora;

G.  budući da je dovršetak mreže TEN-T, uz očuvanje kapaciteta za razvoj sekundarnih mreža, ključan za napredovanje prema održivijim načinima prijevoza, posebno prema željezničkom prijevozu, te za bolju multimodalnu povezanost između gradova, regija, perifernih područja i otoka u EU-u;

H.  budući da i dalje postoje tehnološke prepreke za interoperabilnost vlakova među državama EU-a;

I.  budući da je pametno izdavanje multimodalnih karata ključan instrument za poticanje većeg korištenja održivog željezničkog i multimodalnog prijevoza; budući da željeznička mreža i postaje mogu imati ključnu ulogu u integraciji drugih načina prijevoza u povezivanje prvog/posljednjeg dijela puta;

J.  budući da je Europska godina željeznice 2021. bila prilika za promicanje prelaska na željeznicu kao okosnicu putničkog prijevoza diljem Unije, bolje služenje građanima i poboljšanje razvoja mreže TEN-t u državama članicama;

K.  budući da je Europska godina mladih 2022. prilika za jačanje tog zamaha mjerama koje su namijenjene mladima;

L.  budući da gradska čvorišta trenutačno nisu dovoljno integrirana u postojeću mrežu TEN-T; budući da nedostaje znatan dio infrastrukture na zadnjem kilometru za prijevoz tereta i multimodalne veze za putnike;

1.  pozdravlja akcijski plan Komisije i podržava predložene ciljeve kako bi se povećala privlačnost, konkurentnost i efikasnost željezničkog prijevoza;

2.  pozdravlja glavne ciljeve koji se nastoje ostvariti tim akcijskim planom, a posebno:

3.  pozdravlja uspostavu prekograničnih pilot-usluga te poziva Komisiju da što prije utvrdi resurse u tu svrhu i jasan vremenski okvir s odgovarajućim ključnim etapama i ciljevima;

Bolja provedba pravne stečevine Unije u području željezničkog prijevoza i ubrzana interoperabilnost

4.  pozdravlja ubrzanje rada kako bi se osigurala potpuna provedba četvrtog željezničkog paketa i tehničkih specifikacija za interoperabilnost (TSI);

5.  naglašava da će potpuno uvođenje ERTMS-a, ostvarivanjem ciljeva iz revidiranog zakonodavnog prijedloga Uredbe o mreži TEN-T, pomoći u stvaranju jedinstvenog digitalnog europskog željezničkog prostora, čime će se osigurati daljnji razvoj povećanog kapaciteta mreže, sigurnih, pouzdanih, brzih i učinkovitih usluga željezničkog prijevoza za veze na velike udaljenosti i prekogranične veze;

6.  naglašava da poticanje željezničkog prijevoza na velike udaljenosti mora biti popraćeno njegovom integracijom u različite međuregionalne, regionalne, gradske i prigradske željezničke mreže, kao i u druge načine prijevoza i TEN-T, čime bi se poboljšala mobilnost od vrata do vrata; naglašava da će to biti ključno za povećanje privlačnosti željezničkih i multimodalnih usluga prijevoza putnika;

7.  naglašava važnost ubrzavanja izgradnje novih željezničkih pruga i daljnjeg promicanja dovršetka infrastrukturnih projekata uključujući mostove koji povezuju otoke s kopnom, kako bi se uspostavile veze koje još nedostaju i poboljšala integracija otoka s morskim autocestama;

8.  pozdravlja prijedlog Komisije da se u okviru revizije Uredbe o mreži TEN-T ubrza uvođenje ERTMS-a diljem Unije i istodobno utvrdi rok za stavljanje izvan pogona postojećih drugorazrednih sustava;

9.  naglašava da je regulatorna predvidljivost, među ostalim za tehničke specifikacije za interoperabilnost, ključni faktor za poticanje potrebnih ulaganja javnih i privatnih dionika kako bi se ispunili ciljevi uvođenja ERTMS-a i interoperabilnosti razini EU-a i na nacionalnoj razini;

10.  naglašava da je važno osigurati sinkronizirano uvođenje pružnih sustava i jedinica u vozilu te da je potrebno poboljšano upravljanje ERTMS-om kako bi se osiguralo to sinkronizirano uvođenje na nacionalnoj razini i na razini EU-a, među ostalim pojednostavljenjem i ubrzavanjem postupaka;

11.  naglašava da je potrebno osigurati brzo, dostatno i učinkovito financiranje i sredstva kako bi se poduprla ulaganja, što bi trebalo uključivati nadležna tijela, a to će omogućiti najbrže moguće uvođenje jedinica ERTMS-a u vozilu i drugih standarda TSI-ja(14) u javnim uslugama;

12.  pohvaljuje ulogu Agencije Europske unije za željeznice (ERA), koja je jedan od stupova željezničke politike Europske unije. naglašava da ERA treba biti financirana na odgovarajući način tako da može pružiti potporu ciljevima dovršetka mreže TEN-T, posebno na prekograničnim dionicama;

13.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu odgovarajuće inicijative kako bi se dodatno poboljšala privlačnost ulaganja u ERTMS;

14.  poziva na ulaganje napora kako bi se koordinirani vremenski rasporedi koji su već uvedeni u nekim državama članicama proširili na razinu EU-a radi olakšavanja jednostavnog i neometanog prekograničnog putovanja za sve građane EU-a;

Ojačana infrastruktura za željeznički prijevoz putnika

15.  smatra da će pravovremeni dovršetak multimodalnih i neometanih koridora osnovne mreže TEN-T do 2030. biti prvi korak prema daljnjoj integraciji mreže te da je on od ključne važnosti i mora uključivati uklanjanje uskih grla i uspostavu veza koje nedostaju te dovršetak prekograničnih dionica; podržava završetak planiranih veza željeznicom velikih brzina u proširenoj osnovnoj mreži do 2040.; smatra da bi prioritetna ulaganja trebala biti usmjerena i na razvoj prekograničnih veza željeznicama velikih brzina na velike udaljenosti, posebno u područjima u kojima trenutačno ne postoji infrastruktura za željeznice velikih brzina; naglašava, u kontekstu revizije smjernica za TEN-T, važnost povezivanja glavnih gradova EU-a cjenovno pristupačnim i učinkovitim uslugama željeznica velikih brzina i poboljšanja kvalitete infrastrukture; ističe da su nove pruge za velike brzine učinkovit alat za povećanje konkurentnosti željezničkog prijevoza;

16.  naglašava iznimnu važnost izgradnje nove infrastrukture kako bi se zadovoljila potražnja za željeznicama velikih brzina; podsjeća da će za udvostručenje prometa željeznicama velikih brzina do 2030. biti potrebno najmanje 75-postotno povećanje trenutačne duljine mreže od 11 526 km(15);

17.  naglašava ulogu mreže TEN-T, visokokvalitetnih željezničkih veza i multimodalnog prijevoza u podupiranju gospodarskog rasta i uključivosti, posebno u izoliranim regijama i područjima sa znatnim strukturnim nedostacima; stoga poziva Komisiju da donese mjere i projekte za potporu boljoj povezanosti lokalnog multimodalnog željezničkog i održivog prijevoza u perifernim i obalnim područjima s nižim mogućnostima za razvoj;

18.  žali zbog ograničenih financijskih sredstava EU-a dostupnih u okviru Instrumenta za povezivanje Europe za razdoblje 2021. – 2027. (CEF II), koja pokrivaju samo oko 5 % ukupnih ulaganja potrebnih za dovršetak osnovne mreže TEN-T(16);

19.  naglašava da je potrebno poboljšati upotrebu fondova EU-a izvan Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i kohezijskih fondova, uključujući Instrument za povezivanje Europe, NextGenerationEU, Mehanizam za oporavak i otpornost, Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU) ili financiranje Europske investicijske banke (EIB), kako bi se osigurala golema visokokvalitetna ulaganja u održivu i učinkovitu prometnu infrastrukturu, uključujući brze željezničke linije koje nedostaju;

20.  naglašava da je potrebna pametna povezanost s osnovnom mrežom TEN-T te da treba razviti daljnju integraciju različitih nacionalnih mreža, među ostalim za ruralna, udaljena, otočna, periferna i druga područja u nepovoljnom položaju, radi promicanja njihova socioekonomskog razvoja kako bi mreža TEN-T ispunila svoju ulogu u poticanju socioekonomske i teritorijalne kohezije na unutarnjem tržištu EU-a, s obzirom na to da samo 44 % stanovnika pograničnih područja EU-a trenutačno ima pristup željezničkim uslugama(17) i da često nedostaju odgovarajuća multimodalna prijevozna rješenja;

21.  naglašava važnost prekograničnih željezničkih veza s regijama zapadnog Balkana, Ukrajinom i Moldovom; napominje da je učinkovit i brz mehanizam prelaska granica na vanjskim granicama EU-a ključan kako bi se putnicima osigurala neometana željeznička povezanost između EU-a i zemalja obuhvaćenih procesom proširenja i zemalja Istočnog partnerstva;

22.  pozdravlja obećavajuće alternative koje nude vlakovi s pogonom na vodik i baterije kad elektrifikacija željezničke dionice nije moguća;

23.  podržava usredotočenost Komisije na dovršenje prvog/posljednjeg kilometra multimodalnih čvorišta u gradskim čvorištima, čime se jača povezanost željezničkog prijevoza sa zračnim, pomorskim i cestovnim prijevozom; međutim, podsjeća da bi manja i manje naseljena gradska čvorišta trebala imati učinkovite veze s multimodalnim čvorištima i terminalima smještenima na razumnim udaljenostima;

24.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju stratešku ulogu željezničkih postaja u okviru integriranog i održivog sustava mobilnosti, posebno podupiranjem modernizacije malih postaja;

25.  poziva na jačanje uloge ERA-e u certificiranju i odobravanju željezničkih vozila kako bi se osigurali neometani i pravovremeni postupci, posebno za prekogranične veze, te u konsolidiranju i smanjenju broja nacionalnih pravila; nadalje, potiče ERA-u i države članice da ubrzaju suradnju u pogledu specifikacija za željeznička vozila koja mogu prometovati bilo gdje;

Dovoljan broj željezničkih vozila

26.  traži da se u revidiranim Smjernicama za željeznice pojasne i pojednostave pravila o državnim potporama za javno financiranje interoperabilnih željezničkih vozila za prekogranični prijevoz i s tim povezane uslužne objekte te usluge željezničke infrastrukture, uključujući dostupne instrumente za financiranje takvih vozila i provedbu Željezničkog protokola iz Luxembourga;

27.  poziva željezničke prijevoznike da planiraju dovoljan broj narudžbi željezničkih vozila velikih brzina u skladu s ciljevima Komisije da se do 2040. željeznice velike brzine udvostruče; isto tako naglašava željeznička vozila za usluge noćnih vlakova treba pravovremeno planirati kako bi se olakšao preporod noćnih vlakova; nadalje, skreće pozornost na činjenicu da je potrebno osigurati dovoljnu raspoloživost željezničkih vozila za predstojeću planiranu ponovnu uspostavu regionalnih prekograničnih željezničkih veza;

28.  smatra da bi bolja sigurnost željezničkih pruga trebala biti popraćena ekvivalentnom razinom tehnološke i mehaničke sigurnosti vlakova koji se svakodnevno koriste za prijevoz osoba i robe;

29.  potiče Komisiju da, s obzirom na njezine navedene namjere, dodatno prouči i procijeni mogućnost uspostave europskog fonda željezničkih vozila te da nastavi rasprave s EIB-om o tome kako to provesti;

30.  naglašava da su potrebni jasni zahtjevi i specifikacije za interoperabilnost i daljnja ulaganja u željeznička vozila;

31.  naglašava da su ta ulaganja posebno važna kad su željeznička vozila naknadno opremljena multisustavnim aplikacijama koje su potrebne za omogućavanje prekograničnih i međunarodnih operacija u više od jedne zemlje;

32.  žali zbog toga što je izrada specifikacija za željeznička vozila koja mogu prometovati bilo gdje pomaknuta na sljedeću reviziju TSI-ja, zbog čega je došlo do kašnjenja od tri godine; apelira na države članice da prednost daju suradnji s ERA-om kako bi se potaknuo razvoj specifikacija za željeznička vozila koja mogu prometovati bilo gdje;

33.  podsjeća da je platforma za ulaganja u zelenu željeznicu koju je nedavno pokrenuo EIB ključna inicijativa za potporu i poticanje javnih i privatnih ulaganja u željezničke projekte; potiče željezničke prijevoznike, upravitelje infrastrukture, tijela nadležna za promet i druge dionike da pristupe toj platformi kako bi se zadovoljile posebne potrebe tržišta;

34.  poziva na inovativne inicijative za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima (MSP-ovi) i mikropoduzećima; naglašava da je važno u obzir uzeti lokalne, regionalne i nacionalne potrebe kako bi se ojačalo i potaknulo poslovno okruženje za MSP-ove te kako bi se ono povezalo s novom industrijskom politikom na razini EU-a;

35.  poziva Komisiju da prati provedbu prijevoza bicikala u prekograničnim putničkim vlakovima kako je predviđeno u Uredbi o pravima putnika u željezničkom prijevozu;

Usklađivanje izobrazbe i certifikacije strojovođa i željezničkog osoblja s budućim potrebama

36.  naglašava da neusklađenost certifikacije strojovođa može otežati njihovu mobilnost među državama članicama i razvoj usluga prijevoza putnika na velike udaljenosti, posebno na prekograničnim dionicama;

37.  prima na znanje važnost jezika za strojovođe koji obavljaju prekogranična putovanja te poziva Komisiju da promiče razvoj digitalnih jezičnih alata kao cjenovno pristupačnog rješenja za pomoć u savladavanju jezičnih barijera i za premošćivanje postojećih prepreka;

38.  nadalje ističe da je potrebno promicati jedinstven radni jezik na razini EU-a, i to engleski, za strojovođe koji upravljaju vlakovima za prijevoz putnika na velike udaljenosti i prekogranični prijevoz putnika i koji ne govore jezike država članica kroz koje prolaze na putovanju;

39.  podržava jezično osposobljavanje željezničkog osoblja kako bi se osiguralo da mogu na odgovarajući način pružati usluge svim putnicima;

40.  naglašava važnost jasne europske strategije za vještine kako bi se uklonile konstantne tehničke i operativne prepreke koje ometaju prekogranični promet;

41.  naglašava važnost Nove industrijske strategije za Europu kako bi se pružila potpora prekvalifikaciji i usavršavanju strojovođa, posebno u pogledu novih digitalnih vještina; nadalje, naglašava da je važno osigurati stope zaposlenosti i jednake mogućnosti za sve;

42.  podsjeća da je Direktivom (EU) 2016/798(18) o sigurnosti željeznica predviđeno davanje posebnog ovlaštenja pratećem osoblju; smatra da je kvalificirano osoblje potrebno ne samo kako bi se poboljšale željezničke usluge, nego prije svega kako bi se zajamčila sigurnost željezničkog prijevoza u svim njegovim aspektima;

43.  poziva na daljnje inicijative kako bi se žene potaknule na odabir zanimanja u željezničkom sektoru;

44.  poziva na daljnje inicijative kako bi se mladima i radnoj snazi MSP-ova pružile relevantne vještine i znanje;

Učinkovitija uporaba mreža

45.  ističe da je važno osigurati bolju uporabu mreže, posebno duž mreže TEN-T, i poziva na donošenje mjera za neometan protok putnika, uključujući uspostavu tranzitnih i terminalnih čvorova duž linija na kojima prometuju željeznice velikih brzina, te za povećanje privlačnosti noćnih vlakova; naglašava da je za te korake potrebna bliska suradnja na linijama mješovitog prometa pri oblikovanju aranžmana za prijevoz putnika i tereta kako bi se spriječilo stvaranje uskih grla i zagušenja na pruzi, što narušava učinkovitost cijele mreže;

46.  ističe da je dostupnost kapaciteta i nepostojanje uskih grla ključno za učinkovito korištenje mreže i za povećanje modalnog udjela željezničkog prometa;

47.  potiče države članice da pruže višegodišnju perspektivu u financiranju svoje infrastrukture kako bi se omogućilo planirano i međunarodno koordinirano održavanje i razvoj infrastrukture, smanjila privremena ograničenja kapaciteta i poboljšala pouzdanost međunarodne željeznice;

48.  potiče Komisiju da upotrijebi indeks povezanosti koji trenutačno razvija za precizno utvrđivanje ulaganja u infrastrukturu koja su potrebna za osiguravanje učinka mreže;

49.  ističe ulogu digitalizacije te potrebu za odgovarajućom kibersigurnošću i boljom koordinacijom, posebno u prekograničnom željezničkom prometu; u tom pogledu naglašava potrebu za boljom koordinacijom načina na koji se upravlja kapacitetima u mrežama država članica kako bi se poboljšalo korištenje dostupnih kapaciteta; stoga poziva na veću usklađenost postupaka i kriterija za planiranje i dodjelu kapaciteta, kao i na potpunu interoperabilnost digitalnih alata; traži od Komisije da razmotri uspostavu mehanizama koordinacije radi bolje integracije prekograničnog željezničkog prometa u nacionalni promet te stoga i učinkovitijeg upravljanja željezničkim kapacitetima i za putničke i teretne vlakove;

50.  insistira na tome da je potrebna učinkovitija prekogranična dodjela pruga;

Određivanje odgovarajućih cijena za pristup pruzi

51.  pozdravlja predstojeće planove Komisije da objavi smjernice za utvrđivanje pristojbi za pristup pruzi i da potiče snižene pristojbe za pristup pruzi pri uspostavi prekograničnih usluga, kao i transparentnost njihova izračuna;

52.  ponovno naglašava važnost pristojbi za pristup pruzi kao odlučujućeg faktora koji utječe na željezničko tržište; poziva Komisiju da u predstojećim smjernicama predloži preporuke za namjenske infrastrukturne pristojbe za noćne vlakove;

53.  naglašava da je važno odrediti pravedne i primjerene cijene za pristup pruzi za sve prijevoznike i istodobno osigurati jednako postupanje prema postojećim i novim prijevoznicima te odgovarajuće financiranje infrastrukturnih mreža;

54.  naglašava da je naplata pristojbi za pristup pruzi važan izvor prihoda za upravitelje infrastrukture te podsjeća da na jedan od izračuna pristojbi za pristup pruzi utječe nedostatak dovoljnih infrastrukturnih kapaciteta(19);

Pojednostavljivanje izdavanja karata i pristupa željezničkom sustavu za korisnike

55.  priznaje da je za povećanje privlačnosti usluga željezničkog prijevoza putnika na velike udaljenosti potrebno sljedeće:

56.  poziva na to da se na željezničkim kartama jasno navedu informacije o ugljičnom otisku za rezervirano putovanje, koje su već javno dostupne (na primjer na internetskim stranicama kao što je EcoPassenger), kako bi se dodatno potaknula promjena načina prijevoza s pomoću dobro informiranog planiranja mobilnosti;

57.  iščekuje predstojeći prijedlog Komisije o multimodalnim digitalnim uslugama mobilnosti kako bi se dodatno poboljšao pristup podacima o putovanjima, njihova dostupnosti i razmjena te olakšalo sklapanje poštenih trgovinskih sporazuma, pri čemu su oba načela ključna za sve sudionike na tržištu; ističe da je potrebna suradnja između željezničkih prijevoznika i prodavača karata kako bi se poboljšala distribucija karata te uspostavili pošteni, razumni i nediskriminirajući uvjeti za razmjenu podataka s pomoću strojno čitljivih formata na temelju otvorenih standarda, preko aplikacijskih programskih sučelja (API) s posebnim odredbama u slučaju smetnji i/ili otkazivanja usluge;

58.  naglašava da je važno osigurati pravedne, lako dostupne, cjenovno pristupačne i povoljne cijene karata za sve kategorije putnika, uključujući one najranjivije, kao i pristup platformama i prodavačima karata, posebno za starije putnike i za osobe sa smanjenom pokretljivošću;

59.  naglašava da je potreban sveobuhvatan pristup s jasnim ključnim etapama provedbe kako bi se ostvario lakši pristup multimodalnim vezama na temelju svrsishodnih interoperabilnih rješenja;

60.  poziva Komisiju da i dalje nadzire poštovanje nove Uredbe o pravima putnika u željezničkom prijevozu;

Ravnopravni uvjeti u odnosu na druge načine prijevoza

61.  smatra da bi trebalo istražiti sve moguće načine kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti u odnosu na druge načine prijevoza; pozdravlja najavu Komisije da će procijeniti izuzeće od PDV-a na razini EU-a za međunarodne željezničke usluge te reviziju i pojednostavljenje pravila o državnim potporama;

62.  naglašava da bi putnicima trebale biti dostupne transparentne informacije kako bi mogli donositi održivije odluke te da bi inicijativa „CountEmission EU” mogla pomoći u uspostavi okvira za usporedbu emisija;

63.  poziva države članice da optimiziraju korištenje javnih sredstava za poboljšanje javnog prijevoza, npr. usluga željezničkog prijevoza, kojim se može prevoziti velik broj putnika i zadovoljiti sve veća potražnja za prijevozom;

Obveze pružanja javnih usluga radi promicanja održivog prekograničnog i/ili multimodalnog kolektivnog prijevoza

64.  ističe da željeznički prijevoz ima ključnu ulogu u očuvanju funkcioniranja prometa čak i u kriznim situacijama jer može u kratkim rokovima prihvatiti golem priljev putnika;

65.  naglašava da ugovori o javnim uslugama, koji dopunjuju očito poboljšanje nediskriminirajućeg tržišnog okvira za komercijalne usluge, mogu imati ključnu ulogu u promicanju kontinuiteta prekograničnih usluga za europske građane i poboljšanju veza sa zanimljivim odredištima, kao što su turistička i povijesna odredišta, pružanjem željezničkih usluga koje pomažu očuvanju guste, redovite, pouzdane i kvalitetne željezničke mreže, čak i do manje privlačnih odredišta;

66.  smatra da se obvezama javnih usluga, koje dopunjuju poboljšan i pošten tržišni okvir, može promicati korištenje željeznice, među ostalim u prijevozu putnika na velike udaljenosti, posebno u slučaju tržišnih nedostataka na prekograničnim dionicama, a osobito na rutama koje obuhvaćaju posljednju dionicu puta, možda u kombinaciji s drugim profitabilnim segmentima mreže;

Jačanje uloge mladih

67.  poziva Komisiju i države članice da u Europskoj godini mladih 2022. održe zamah Europske godine željeznice 2021. poticanjem mladih da putuju vlakom i njihovim privlačenjem u zanimanja u željezničkom sektoru, koji se suočava s manjkom vještina prouzročenim inovacijama i digitalizacijom kako bi se osigurale odgovarajuće razine primanja i radni uvjeti;

68.  smatra da je jedinstvena europska mreža željeznica velikih brzina važna za povezivanje ljudi, uključujući mlade; smatra da će pristup obrazovanju i radnim mjestima poboljšati koheziju u Europi;

69.  pozdravlja planirane inicijative Komisije za lakše pružanje usluga prekograničnih noćnih vlakova te potiče željezničke prijevoznike da u potpunosti iskoriste potencijal noćnih vlakova;

o
o   o

70.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 151, 7.6.2019., str. 70. (2) SL L 343, 14.12.2012., str. 32. (3) SL L 348, 20.12.2013., str. 1. (4) SL L 258, 20.7.2021., str. 1. (5) SL C 456, 10.11.2021., str. 47. (6) SL C 99, 1.3.2022., str. 2. (7) SL L 462, 28.12.2021., str. 1. (8) SL L 172, 17.5.2021., str. 1. (9) Europska komisija, Glavna uprava za mobilnost i promet, EU transport in figures: statistical pocketbook 2021 (Promet u EU-u u brojkama, statistička knjižica za 2021.), Ured za publikacije, 2021. (10) https://www.eurocontrol.int/press-release/european-aviation-facing-serious-capacity-challenges-now-and-future (11) https://www.eurocontrol.int/sites/default/files/2020-01/eurocontrol-nm-user-forum-2020-airport-perspective-schiphol.pdf (12) https://www.eca.europa.eu/lists/ecadocuments/ap19_07/ap_urban_mobility_en.pdf (13) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljena „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640). (14) U tehničkim specifikacijama za interoperabilnost (TSI) utvrđuju se tehnički i operativni standardi kako bi se osigurala interoperabilnost željezničkog sustava Europske unije. Tehničke specifikacije za interoperabilnost za podsustav telematskih aplikacija (TAP) odnose se na aplikacije za putnički promet, uključujući sustave za informiranje putnika prije i tijekom putovanja, za sustave rezervacija i plaćanja, upravljanje prtljagom i upravljanje vezama između vlakova i s drugim načinima prijevoza. (15) Zajednica europskih željezničkih i infrastrukturnih kompanija (CER), informativni članak pod nazivom „A TEN-T to make modal shift and the European Green Deal a reality” (TEN-T za ostvarenje promjene načina prijevoza i europskog zelenog plana), Bruxelles, prosinac 2021. (16) Ibid. (17) Medeiros, E. i dr., „Boosting cross-border regions through better cross-border transport services. The European case,” Case Studies on Transport Policy (Poticanje prekograničnih regija uz pomoć boljih prekograničnih usluga prijevoza. Primjer Europe. Studije slučaja o prometnoj politici), 9 (2021.), ožujak 2021. (18) Direktiva (EU) 2016/798 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o sigurnosti željeznica (preinaka) (SL L 138, 26.5.2016., str. 102.). (19) Europska komisija, Glavna uprava za mobilnost i promet, „Long-distance cross-border passenger rail services: final report” (Prekogranične usluge željezničkog prijevoza putnika na velike udaljenosti: konačno izvješće), Ured za publikacije Europske unije, 2021.