Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju prethodnu rezoluciju o Ukrajini i Rusiji, a posebno Rezoluciju od 23. listopada 2008. o spomenu na gladomor, umjetno izazvanu glad u Ukrajini (1932. – 1933.)(1),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, Opću deklaraciju o ljudskim pravima i druge sporazume i instrumente UN-a o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave o obljetnicama gladomora usvojene na plenarnim sjednicama Opće skupštine UN-a,

–  uzimajući u obzir Rimski statut Međunarodnog kaznenog suda,

–  uzimajući u obzir rezoluciju ukrajinske Verhovne Rade iz 2003. kojom se namjerno izazivanje gladi proglašava genocidom, ukrajinski zakon od 28. studenoga 2006. o gladomoru u Ukrajini od 1932. do 1933. i poziv ukrajinske Verhovne Rade od 16. studenoga 2022. parlamentima u zemljama diljem svijeta da priznaju gladomor od 1932. do 1933. kao genocid nad ukrajinskim narodom,

–  uzimajući u obzir članak 132. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se prema Konvenciji UN-a o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida kriminaliziraju djela kojima je namjera u cijelosti ili djelomično uništiti nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu: ubijanje pripadnika te skupine, nanošenje teških tjelesnih ili psihičkih ozljeda članovima skupine, namjerno nametanje takvih životnih uvjeta skupini koji će zasigurno dovesti do njezina potpunog ili djelomičnog fizičkog uništenja, nametanje mjera za sprečavanje poroda unutar skupine i prisilno premještanje djece iz jedne skupine u drugu;

B.  budući da je gladomor od 1932. do 1933., koji je prouzročio smrt milijuna Ukrajinaca, sovjetski režim cinično isplanirao i okrutno provodio kako bi nasilno sproveo sovjetsku politiku kolektivizacije poljoprivrede i potisnuo ukrajinski narod i njegov nacionalni identitet; budući da se sovjetski režim koristio sličnim okrutnim metodama u ostalim dijelovima Sovjetskog Saveza, posebno u Kazahstanu, Bjelarusu, sjevernom Kavkazu i drugdje; budući da je zatiranje ukrajinskog identiteta provedeno zastrašivanjem njegovih nositelja;

C.  budući da dokazi pokazuju da je sovjetski režim namjerno zapljenjivao žetvu i zatvarao granice kako bi spriječio Ukrajince pobjegnu od gladi; budući da je Sovjetski Savez 1932. i 1933. izvozio žitarice s državnog teritorija Ukrajine dok su tamo ljudi umirali od gladi; budući da je ubijanje pretežno ruralnih Ukrajinaca često bilo popraćeno propagandnim materijalom u kojemu su seljaci prikazivani kao krivci za glad;

D.  budući da su aktualni ruski agresivni rat protiv Ukrajine, uništavanje njezine energetske i poljoprivredne infrastrukture, blokiranje izvoza ukrajinskih žitarica i krađa milijuna tona žitarica koje provodi Rusija ponovno izazvali strah od umjetne gladi velikih razmjera, posebno na globalnom jugu, koji cjenovno ovisi o pristupačnim ukrajinskim žitaricama;

E.  budući da sovjetski zločini nisu dobili jasnu pravnu i moralnu prosudbu od strane međunarodne zajednice; budući da su propaganda i veličanje totalitarnog sovjetskog režima te oživljavanje kulta Staljina u Rusiji kulminirali time da je današnja Rusija postala država sponzor terorizma i država koja se koristi terorističkim sredstvima te ponavljanjem strašnih zločina nad ukrajinskim narodom u naše vrijeme, kao što je aktualni kholodomor (kholodomor = hladomor, usp. hladomor = gladomor), pokušaj Rusije da smrzne ukrajinski narod do smrti ciljanim uništenjem ukrajinske civilne energetske infrastrukture tijekom zime;

F.  budući da su do prosinca 2022. parlamenti ili drugi predstavnički domovi na državnoj razini više od 20 zemalja priznali gladomor kao genocid ili zločin protiv ukrajinskog naroda i protiv čovječnosti;

G.  budući da se 2022., odnosno 2023. godine obilježava 90. obljetnica gladomora;

1.  uviđa da je gladomor, umjetno izazvana glad od 1932. do 1933. u Ukrajini koju je prouzročila smišljena politika sovjetskog režima, genocid nad ukrajinskim narodom s obzirom na to da je počinjen s ciljem fizičkog uništavanja skupine ljudi namjernom primjenom određenih životnih uvjeta;

2.  odaje počast svim žrtvama gladomora i izražava solidarnost s ukrajinskim narodom koji je pretrpio tu tragediju, posebno s onima koji su preživjeli gladomor i njihovim obiteljima; odaje počast onima koji su umrli zbog tih zločina koje je počinio totalitarni sovjetski režim;

3.  oštro osuđuje te genocidne činove totalitarnog sovjetskog režima koji su doveli do smrti milijuna Ukrajinaca i znatno naštetili temeljima ukrajinskog društva;

4.  poziva sve zemlje, posebno Rusku Federaciju i druge zemlje nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza, da otvore svoje arhive o umjetno izazvanoj gladi koja se dogodila od 1932. do 1933. u Ukrajini;

5.  poziva sve zemlje i međunarodne organizacije koje još nisu priznale gladomor kao genocid da to učine; poziva Rusku Federaciju, kao glavnu nasljednicu Sovjetskog Saveza, da službeno prizna gladomor i ispriča se zbog tih zločina;

6.  poziva države članice EU-a i treće zemlje da promiču osviještenost o tim događajima i drugim zločinima koje je počinio sovjetski režim te da povijesno znanje o njima uključe u obrazovne i istraživačke programe kako bi se u budućnosti spriječile slične tragedije;

7.  žali zbog činjenice da se devedeseta obljetnica gladomora obilježava istovremeno dok Rusija nastavlja svoju ratnu agresiju na Ukrajinu, krši suverenitet i teritorijalnu cjelovitost te zemlje i nastoji uništiti Ukrajinu kao nacionalnu državu te identitet i kulturu njezina naroda; nadalje, osuđuje činjenicu da je ruska ratna agresija na Ukrajinu uzrokovala globalnu krizu opskrbe hranom, pri čemu Rusija uništava i pljačka ukrajinska skladišta žita te Ukrajini i dalje otežava izvoz žitarica u najugroženije zemlje;

8.  osuđuje manipulaciju povijesnog sjećanja od strane trenutačnog ruskog režima u svrhu opstanka režima; u tom pogledu ponovno osuđuje činjenicu da su ruske vlasti prisilno raspustile organizacije za ljudska i građanska prava Međunarodno komemoralno društvo i Centar za ljudska prava „Memorial”, čin kojim do izražaja došla revizionistička ideologija trenutačnog ruskog režima; poziva EU i države članice, javne i privatne institucije i sve organizacije civilnog društva da aktivno osude i opovrgnu sve pokušaje iskrivljavanja povijesnih činjenica ili manipuliranja javnim mnijenjem u Europi pomoću lažnih povijesnih diskursa koji se izmišljaju i šire kako bi se podržala ideologija i opstanak kriminalnih režima; poziva sve institucije EU-a i države članice da pruže potporu akademskoj zajednici i civilnom društvu u dokumentiranju, istraživanju i obrazovanju o političkoj represiji i totalitarnim zločinima u Sovjetskom Savezu;

9.  najoštrije osuđuje sve oblike totalitarizma; žali zbog toga što zločini sovjetskog totalitarnog režima još nisu prosuđeni iz pravne perspektive, što počinitelji tih zločina nisu privedeni pravdi i što međunarodna zajednica nikad nije jasno osudila te zločine; poziva na sveobuhvatnu, povijesnu i pravnu procjenu sovjetskog režima i transparentnu javnu raspravu o njegovim zločinima, što je iznimno važno za izgradnju zajedničke europske povijesti i sjećanja, a time i za jačanje otpornosti naših društava na moderne prijetnje demokraciji; ponavlja da su procjena sovjetskog režima i transparentna javna rasprava o njegovim zločinima najvažniji za samu Rusiji kako bi se podigla razina javne svijesti, izgradila otpornost na dezinformacije i na iskrivljeni povijesni diskurs te spriječilo ponavljanje sličnih zločina;

10.  nalaže nadležnim službama Europskog parlamenta da ovu Rezoluciju odmah prevedu na ruski i ukrajinski jezik;

11.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vrhovnoj Radi, predsjedniku i vladi Ukrajine, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, predsjedniku, vladi i parlamentu Ruske Federacije, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku Organizacije za europsku sigurnost i suradnju te glavnom tajniku Vijeća Europe.

(1) SL C 15 E, 21.1.2010., str. 78.