Choisissez la langue de votre document :
- bg - български
- es - español
- cs - čeština
- da - dansk
- de - Deutsch
- et - eesti keel
- el - ελληνικά
- en - English
- fr - français
- ga - Gaeilge
- hr - hrvatski
- it - italiano
- lv - latviešu valoda
- lt - lietuvių kalba
- hu - magyar
- mt - Malti
- nl - Nederlands
- pl - polski
- pt - português
- ro - română
- sk - slovenčina
- sl - slovenščina
- fi - suomi
- sv - svenska
|
 Jačanje mandata Europola: unos upozorenja u SIS ***I |
| |||||||
| ||||||||
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje) Europski parlament, – uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0791), – uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 88. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9-0394/2020), – uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, – uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te da se predstavnik Vijeća pismom od 30. ožujka 2022. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, – uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika, – uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0287/2021), 1. usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju; 2. poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog; 3. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima. Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 8. lipnja 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2018/1862 u pogledu unosa u Schengenski informacijski sustav (SIS) upozorenja s informacijama o državljanima trećih zemalja u interesu Unije
(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/1190.) | ||||||||
| Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između EU-a i Mauritanije i protokol o provedbi tog Sporazuma *** |
| |||||||||
(Suglasnost) Europski parlament, – uzimajući u obzir Odluku Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije i protokola o provedbi tog Sporazuma (12208/2021), – uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije (12446/2021), – uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9‑0419/2021), – uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 8. lipnja 2022. o Nacrtu odluke(1), – uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika, – uzimajući u obzir mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za proračune, – uzimajući u obzir preporuku Odbora za ribarstvo (A9-0148/2022), 1. daje suglasnost za sklapanje sporazuma; 2. nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Islamske Republike Mauritanije.
| ||||||||||
| Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između EU-a i Mauritanije i protokol o provedbi tog Sporazuma (Rezolucija) |
| |||||||||||||||||||||||
Europski parlament, – uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12208/2021), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2021/99 od 25. siječnja 2021. o sklapanju Sporazuma u obliku razmjene pisama između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije o produljenju Protokola o utvrđivanju ribolovnih mogućnosti i financijskog doprinosa predviđenih Sporazumom o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Islamske Republike Mauritanije, koji prestaje važiti 15. studenoga 2021.(1), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2021/2123 od 11. studenoga 2021. o potpisivanju, u ime Europske unije, i o privremenoj primjeni Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije i protokola o njegovoj provedbi(2), – uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 8. lipnja 2022.(3) o Nacrtu odluke, – uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u ribarstvu između Europske zajednice i Islamske Republike Mauritanije, koji je stupio na snagu 8. kolovoza 2008.(4), – uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije(5), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2022. naslovljenu „Prema održivom plavom gospodarstvu u EU-u: uloga sektora ribarstva i akvakulture”(6), – uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 43. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) (C9-0419/2021), – uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu od 23. lipnja 2000. između članica Skupine afričkih, karipskih i pacifičkih država (AKP), s jedne strane, i Europske zajednice i njezinih država članica, s druge strane(7) (Sporazum iz Cotonoua), – uzimajući u obzir publikaciju Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) iz 2015. naslovljenu „Voluntary Guidelines for Securing Sustainable Small-Scale Fisheries in the Context of Food Security and Poverty Eradication” (Dobrovoljne smjernice za očuvanje održivog malog ribolova u kontekstu sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja siromaštva), – uzimajući u obzir sažeto izvješće Radne skupine FAO-a o procjeni male pelagijske ribe uz obalu sjeverozapadne Afrike iz 2019., – uzimajući u obzir zajedničku ribarstvenu politiku, posebno njezinu vanjsku dimenziju, – uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravu mora, – uzimajući u obzir obvezu EU-a u pogledu usklađenosti politika radi razvoja sadržanu u članku 208. UFEU-a, – uzimajući u obzir Komisijinu ex ante i ex post ocjenu prethodnog sporazuma i protokola, – uzimajući u obzir izvješće s izvanrednog sastanka Zajedničkog znanstvenog odbora o Sporazumu o ribarstvu potpisanom između Islamske Republike Mauritanije i Europske unije, koji je održan od 10. do 12. veljače 2021., – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav(8), – uzimajući u obzir članak 105. stavak 2. Poslovnika, – uzimajući u obzir mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za razvoj, – uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9‑0154/2022), A. budući da provedba sporazumâ o partnerstvu u održivom ribarstvu mora biti u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim savjetima kako bi se osigurale održive ribolovne operacije u kojima se iskorištava samo višak dopuštenog ulova u partnerskoj zemlji; budući da bi sektorska potpora trebala doprinositi održivom razvoju sektora ribarstva, posebno u okviru potpore malom ribolovu, te istodobno jačati lokalnu sigurnost opskrbe hranom i lokalne zajednice; B. budući da prvi sporazum o ribarstvu između Europske unije i Islamske Republike Mauritanije datira iz 1987. i da je posljednji protokol o provedbi, koji je prvobitno trajao četiri godine, odnosno od 2015. do 2019., dvaput produljen, i to svaki put za razdoblje od jedne godine i prestao je važiti 15. studenoga 2021.; C. budući da su Unija i Mauritanija 28. srpnja 2021. postigle dogovor o novom sporazumu o partnerstvu u održivom ribarstvu i protokolu; D. budući da je Europska unija s afričkim zemljama potpisala više sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu; E. budući da novi protokol obuhvaća razdoblje od pet godina i pruža slične ribolovne mogućnosti kao i prethodni protokol, pri čemu financijski doprinos Unije za pristup ribarstvu iznosi 57,5 milijuna EUR godišnje, a njezin doprinos sektorskoj potpori iznosi ukupno 16,5 milijuna EUR; F. budući da je Sporazum o partnerstvu u ribarstvu s Mauritanijom najveći mješoviti sporazum EU-a; budući da se njime osiguravaju ribolovne mogućnosti za plovila iz 10 država članica koja love pridnene i pelagijske vrste, koje su kao i tuna vrlo migratorne vrste, u granicama raspoloživog viška kako je utvrđen u članku 62. Konvencije UN-a o pravu mora, uzimajući u obzir ribolovni kapacitet mauritanskih flota; G. budući da prelov malih pelagijskih stokova, posebno srdele goleme, i njihova prerada u riblje brašno i riblje ulje nanose golemu štetu ne samo lokalnim vodama, na primjer onečišćenjem otpadnih voda, nego i sigurnosti opskrbe hranom lokalnog stanovništva u cijeloj zapadnoafričkoj regiji; budući da se 2017. Mauritanija obvezala da će smanjiti i postupno ukinuti proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja do 2020.; budući da se od 2010. njihova proizvodnja utrostručila i da je došlo do ekspanzije tvornica ribljeg brašna u Mauritaniji i susjednim zemljama; H. budući da su obalnim državama potrebni pouzdani znanstveni podaci, efikasno praćenje, sustavi kontrole i transparentnost u pogledu ulova i povlastica za ribolov kako bi utvrdile raspoloživ višak dijeljenih stokova malih pelagijskih vrsta i osigurale da se odluke o upravljanju stokovima mogu donijeti tako da se oni ne love iznad znanstvenih granica; budući da se u pogledu upravljanja malim pelagijskim vrstama u Mauritaniji u izvješću s izvanrednog sastanka Zajedničkog znanstvenog odbora iz 2021. podupiru dodatne mjere za smanjenje ribolovnih napora u ribolovnoj zoni te zemlje koja obuhvaća 15 nautičkih milja, kao što je uvođenje kvota za stokove za koje je znanstveno potvrđeno da se prekomjerno iskorištavaju; I. budući da je sektorska potpora u okviru novog protokola usmjerena na osam područja djelovanja; budući da ona obuhvaćaju, među ostalim, potporu artizanalnom ribolovu i obalnim zajednicama, jačanje znanstvenih istraživanja i jačanje aktivnosti kontrole i nadzora te tehničku potporu mauritanskim vlastima; budući da će Zajednički odbor odobriti višegodišnji sektorski program za korištenje takve potpore; budući da mauritanske vlasti imaju obvezu podnijeti konačno izvješće o provedbi sektorske potpore; J. budući da se novim protokolom uspostavlja novo koordinacijsko tijelo (cellule de coordination) koje će podupirati provedbu projekata utvrđenih u programu i biti odgovorno za praćenje odluka Zajedničkog odbora; K. budući da se člankom 7. novog protokola Uniji i Mauritaniji omogućuje da u trećoj godini provedbe preispitaju ribolovne mogućnosti, uz poštovanje održivosti resursa u ribolovnom području i prilagodbu financijskog doprinosa EU-a; L. budući da se novim protokolom uvode različite pristojbe za vlasnike plovila iz kategorije 6 (koćarice-hladnjače za ribolov pelagijskih vrsta) koje su više u skladu s tržišnom vrijednošću svake pojedine pelagijske vrste koja se lovi; M. budući da se u članku 3. novog sporazuma navodi da flota EU-a mora imati jednake tehničke uvjete za ribolov i pristup resursima i kao i sve ostale flote; budući da se u istom članku traži jačanje razmjene informacija i Mauritanija obvezuje da će objavljivati sve sporazume kojima se stranim plovilima dopušta ulazak u njezinu ribolovnu zonu; N. budući da se novim protokolom za plovila EU-a mijenja i proširuje ribolovna zona za male pelagijske vrste; budući da u skladu s člankom 9. protokola Mauritanija mora u roku od šest mjeseci od početka primjene protokola izraditi plan održivog upravljanja ribolovom malih pelagijskih vrsta koji se primjenjuje na sve flote koje obavljaju ribolov u mauritanskim vodama, što je uvjet za uspostavu nove ribolovne zone; budući da Zajednički odbor mora odobriti taj plan upravljanja kao uvjet za isplatu 7,5 milijuna EUR financijskog doprinosa Unije; O. budući da se novim protokolom plovilima EU-a omogućuje da u iznimnim okolnostima ulov iskrcaju izvan mauritanskih luka, što je dugogodišnji zahtjev ribarskih plovila EU-a aktivnih u Mauritaniji; P. budući da je Komisija u svojoj ocjeni prethodnog protokola pozvala na uspostavu regionalnog okvira upravljanja za iskorištavanje dijeljenih stokova malih pelagijskih vrsta i senegalskog oslića, u skladu s člankom 63. Konvencije UN-a o pravu mora; 1. pozdravlja sklapanje novog Sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i protokola između Unije i Mauritanije, čiji je cilj poboljšati i modernizirati postojeći sporazum; smatra pozitivnim to što ubuduće neće biti potrebna dodatna jednogodišnja produljenja prethodnog protokola odnosno da će se ona ukinuti ako nisu prijeko potrebna, bez štete za europsku flotu; 2. pozdravlja i unapređenje sporazuma o partnerstvu u punopravni sporazum o partnerstvu u održivom ribarstvu i naglašava da su te vrste sporazuma dobar temelj za suradnju u području upravljanja oceanima i održivog upravljanja ribljim stokovima; naglašava da je važno osigurati da se načela održivog upravljanja sadržana u zajedničkoj ribarstvenoj politici odražavaju u sporazumima Unije o ribarstvu, među ostalim i u njihovoj provedbi; 3. ističe da se tim sporazumom jača okolišna, gospodarska, socijalna, administrativna i znanstvena suradnja kako bi se potaknulo održivo ribarstvo, doprinijelo boljem upravljanju oceanima, suzbijao nezakoniti, neprijavljeni i neregulirani ribolov, pratile i kontrolirale ribolovne aktivnosti te doprinijelo transparentnoj provedbi sporazuma i otvaranju radnih mjesta u skladu s Konvencijom Međunarodne organizacije rada (MOR) br. 188 iz 2007. o radu u ribolovu; naglašava da partnerstvo mora pružiti jamstva i zaštitu svim radnicima na plovilima EU-a; ističe važnost poštenog tržišnog natjecanja za sve ribare koji djeluju u mauritanskim vodama; 4. uviđa važnost novog sporazuma i protokola zbog znatnih ribolovnih mogućnosti za flotu EU-a te kao platforme za kontinuiranu strukturiranu suradnju između Unije i Mauritanije, posebno u području održivog upravljanja ribarstvom i održavanja europske flote; 5. poziva Mauritaniju da osigura da ne dođe do prelova malih pelagijskih vrsta te da zaustavi i postupno ukloni negativne učinke koje prouzročuje industrija ribljeg brašna i ribljeg ulja u Mauritaniji; poziva EU da u okviru sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu doprinese tim ciljevima; napominje da bi se riba trebala prvenstveno upotrebljavati za prehranu ljudi, a ne kao sirovina za prerađivačku industriju, te da je važno uključiti lokalne vlasti koje trebaju surađivati u tom procesu; 6. pozdravlja zahtjev iz novog protokola da Mauritanija objavi plan održivog upravljanja malim pelagijskim vrstama koji će se primjenjivati na sva plovila koja obavljaju ribolov u mauritanskim vodama; apelira na Mauritaniju da pri izradi takvog plana u obzir uzme zaključke izvješća s izvanrednog sastanka Zajedničkog znanstvenog odbora iz 2021. te da po potrebi primijeni znanstveno utemeljen predostrožni pristup; 7. naglašava zalaganje stranaka za promicanje upravljanja ribarstvom na temelju nediskriminacije među različitim flotama koje su prisutne u tom području te ističe da bi plovila Unije trebala imati pristup odgovarajućem udjelu u višku ribolovnih resursa u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim savjetima; 8. pozdravlja klauzule o transparentnosti i nediskriminaciji u novom sporazumu i protokolu te apelira na Komisiju da osigura njihovu potpunu provedbu i poštovanje; napominje da su pravila o transparentnosti već postojala u prethodnom sporazumu, ali se nisu u potpunosti poštovala; 9. traži da Mauritanija obavijesti Komisiju o svim javnim i privatnim sporazumima sa stranim plovilima koja obavljaju ribolov u njezinoj ribolovnoj zoni, među ostalim s plovilima iz trećih zemalja, te da se te informacije uključe u godišnje izvješće koje Komisija šalje Parlamentu; izražava zabrinutost zbog toga što Mauritanija dosad nije objavila neke sporazume o ribarstvu s trećim zemljama; 10. prima na znanje razmjenu informacija koja se zahtijeva novim protokolom u pogledu izvješća o aktivnostima stranih flota i domaćih flota u stranom vlasništvu koje djeluju u mauritanskim vodama; poziva Mauritaniju da Komisiji dostavi potpune informacije o svim plovilima koja obavljaju ribolov u njezinim vodama u jasnom formatu prilagođenom korisnicima koji omogućuje da se dobije opća slika ukupnog ribolovnog napora, ulova po vrstama i stanja stokova; poziva Mauritaniju da te informacije učini javno dostupnima; napominje da je to uvjet za izračun „viška” u duhu Konvencije UN-a o pravu mora; 11. pozdravlja činjenicu da je Mauritanija objavila prvo izvješće u okviru Inicijative za transparentnost u sektoru ribarstva; napominje da se to izvješće temelji na informacijama iz kalendarske godine 2018.; poziva Mauritaniju da objavi novije podatke; 12. izražava zabrinutost zbog prakse zamjene zastava posebno u mauritanskim vodama i općenito u regiji; 13. smatra da Unija, s obzirom na svoju mrežu sporazuma o partnerstvu u ribarstvu i sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu koji su na snazi u sjeverozapadnoj Africi, ima svoju ulogu u poticanju Mauritanije i susjednih zemalja da intenziviraju suradnju u upravljanju dijeljenim stokovima, posebno u utvrđivanju stokova i ribolovnih mogućnosti, kao što su stokovi važni za lokalnu sigurnost opskrbe hranom; posebno naglašava važnost aktivne suradnje Unije sa svojim partnerima u tom području kako bi se osigurale odluke o održivom upravljanju u relevantnim regionalnim organizacijama za upravljanje ribarstvom; poziva EU, Mauritaniju i susjedne zemlje da podupru provedbu sveobuhvatnog regionalnog okvira upravljanja za dijeljene stokove uspostavom regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom za te stokove te pokretanjem međunarodnog dijaloga s predmetnim zemljama; 14. pozdravlja činjenicu da su se sve stranke obvezale provesti sporazum transparentno i u skladu sa Sporazumom iz Cotonoua kad je riječ o ljudskim pravima, demokratskim načelima, vladavini prava i dobrom upravljanju; traži da se posebna pozornost posveti ljudskim pravima u Mauritaniji, među ostalim u sektoru ribarstva, s posebnim naglaskom na radnim uvjetima; napominje da neprovođenje Sporazuma iz Cotonoua u pogledu poštovanja ljudskih prava može rezultirati suspenzijom u skladu s njegovim člankom 21. i člankom 14. novog protokola o provedbi; 15. napominje da se u ex post evaluaciji prethodnog protokola zaključuje da su općenito Mauritanija i EU ostvarili sličan udio dodane vrijednosti od po otprilike 40 – 45 %; međutim, u evaluaciji se navodi i da je dodana vrijednost koja je za Mauritaniju nastala na temelju aktivnosti plovila EU-a relativno niska jer nije bilo gospodarskih interakcija na kopnu; s tim u vezi poziva EU da u okviru novog protokola istraži načine za poboljšanje te situacije; 16. primjećuje da je Mauritanija imala poteškoća s iskorištavanjem sektorske potpore; stoga poziva Komisiju da pruži tehničku pomoć za pripremu i provedbu višegodišnjeg sektorskog programa te da ojača administrativne kapacitete u Mauritaniji, posebno za novo koordinacijsko tijelo; 17. smatra da je sektorska potpora važan element za razvoj mauritanskog sektora ribarstva i otvaranje radnih mjesta u obalnim zajednicama; 18. pozdravlja sektorsku potporu u okviru osi 6 i 7; poziva Zajednički odbor da promiče infrastrukturne projekte koji će dovesti do veće lokalne konzumacije ribljih proizvoda i da financira projekte od kojih će izravnu korist imati cijeli lanac vrijednosti u mauritanskom malom ribolovu; 19. traži veći broj projekata sektorske potpore kojima bi se pomoglo ženama u mauritanskom sektoru ribarstva, posebno onima koje sudjeluju u preradi; prepoznaje važnost takvih projekata za lokalnu sigurnost opskrbe hranom i traži da se žene pozovu na sudjelovanje u radionicama za predstavljanje i planiranje mjera potpore; 20. naglašava da je nedostatak vidljivosti, dostupnosti i transparentnosti jedan od općih problema u vezi sa sektorskom potporom u sporazumima Unije o partnerstvu u održivom ribarstvu; stoga pozdravlja mjere za vidljivost i promidžbu koje su poduzete u pogledu aktivnosti povezanih s provedbom protokola, čime se omogućuje da njegove koristi budu u potpunosti vidljive i dostupne svim uključenim stranama; napominje da je za povećanje sektorske potpore i njezine učinkovitosti potrebna bolja provedba i korištenje; 21. poziva Komisiju i Mauritaniju da poboljšaju i ubrzaju provedbu sektorske potpore i povećaju transparentnost, posebno u području povlastica za ribolov; stoga pozdravlja objavljivanje godišnjih izvješća o načinima korištenja sektorske potpore i traži da ona budu javna; predlaže da se Parlamentu predstave aktivnosti ili mjere koje imaju najveću relevantnost ili učinak na dijelove mauritanskog teritorija ili društva koji ispunjavaju uvjete za tu sektorsku potporu; 22. naglašava da je potrebno poboljšati prikupljanje podataka o stokovima u mauritanskim vodama i da se provedba sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu mora temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim savjetima; smatra da bi se sektorska potpora trebala koristiti za potporu artizanalnom ribolovu i, kao prioritet, za poboljšanje znanstvenih podataka o ribljim stokovima, posebno o dijeljenim stokovima malih pelagijskih vrsta kao što su srdela golema i šaruni, te o aktivnostima kontrole i nadzora svih flota koje obavljaju ribolov u njihovim ribolovnim područjima; 23. naglašava važnost znanstvenih podataka o stokovima, pravilnog prikupljanja podataka i boljeg praćenja kako bi se novim protokolom mogla povećati i poboljšati pokrivenost znanstvenim promatračima, što bi posebno trebalo biti cilj za ribarska plovila trećih zemalja; 24. potiče Komisiju da olakša sudjelovanje i razmjenu između stručnjaka i znanstvenika u okviru ovog sporazuma te tijekom njegove provedbe ako je to potrebno za procjenu različitih vrsta i funkcioniranje sporazuma; 25. pozdravlja činjenicu da se novim protokolom omogućuje prilagodba financijskog doprinosa EU-a i ribolovnih mogućnosti u trećoj godini njegove primjene; poziva Komisiju da iskoristi tu fleksibilnost ako to bude potrebno; 26. pozdravlja nova pravila o pristojbama za vlasnike plovila i nada se da će to i druga poboljšanja protokola, uključujući mogućnost da plovila EU-a u iznimnim okolnostima iskrcaju ulov u lukama koje nisu mauritanske, dovesti do boljeg iskorištavanja dostupnih ribolovnih mogućnosti u budućnosti; 27. pozdravlja činjenicu i uviđa da bi vlasnici koćarica-hladnjača iz Unije za ribolov pelagijskih vrsta i vlasnici plovila iz Unije za ribolov kozica koji ribolov obavljaju na temelju protokola, u obliku pristojbe u naravi, trebali i dalje doprinositi politici distribucije ribe potrebitom stanovništvu tako da 2 % svojeg ulova pelagijskih vrsta prekrcanih ili iskrcanih na kraju izlaska u ribolov rezerviraju za Société nationale de distribution de poisson (nacionalno društvo Mauritanije za distribuciju ribe); napominje da je u Mauritaniji konzumacija lokalne ribe u porastu; poziva Komisiju i mauritanske vlasti da osiguraju da taj doprinos zaista stigne do stanovništva i da ne završi u tvornicama ribljeg brašna; 28. naglašava snažno zalaganje za provedbu načela i prava Međunarodne organizacije rada za sve ribare na plovilima EU-a kako bi se ukinula diskriminacija pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja; smatra da bi trebalo pratiti tu provedbu; 29. pozdravlja zapošljavanje kvalificiranih mauritanskih pomoraca na plovilima EU-a na temelju ugovora koji su u skladu sa standardima Međunarodne organizacije rada i obuhvaćaju socijalno osiguranje; poziva na ulaganje većih napora u zapošljavanje pripravnika kako bi se povećao broj kvalificiranih osoba u sektorskom programu; 30. poziva Komisiju da u partnerstvo EU-a s Afrikom kao ključan element uvrsti sporazume o partnerstvu u održivom ribarstvu; 31. pozdravlja projekte koji se u Mauritaniji financiraju iz razvojne pomoći EU-a kao što je projekt „Promopeche” čiji je cilj otvaranje radnih mjesta i osposobljavanje mladih u području artizanalnog ribolova; poziva Komisiju da poboljša usklađenost i dosljednost između sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu i UN-ovih ciljeva održivog razvoja; 32. naglašava da je ribarstvo, uključujući mali ribolov, važan sektor za gospodarstvo Mauritanije i ključan za mauritanski gospodarski razvoj, sigurnost opskrbe hranom, prehranu i mogućnosti zapošljavanja, posebno za žene i mlade, te za osiguravanje uključivog i održivog gospodarskog razvoja za sve; stoga podržava mjere za znatno povećanje otpornosti lokalnih aktera, uključujući mala obiteljska poduzeća i obalne zajednice, na posljedice klimatskih promjena i erozije obale; ustraje u tome da ulaganja u ribarstvo moraju biti jasno usklađena s ciljevima održivog razvoja i ne smiju ugrožavati potrebe obalnih zajednica; insistira na tome da bi se financijski doprinos predviđen novim sporazumom trebao raspodijeliti na način kojim se u obzir uzima temeljna uloga obalnih zajednica; 33. poziva na to da se potiče lokalni i regionalni gospodarski razvoj i jačaju obalne zajednice koje ovise o morskim resursima i koje stoga moraju biti u potpunosti uključene u upravljanje morskim i obalnim područjima; podsjeća da se obnovom morske i obalne bioraznolikosti podupiru obalne zajednice i doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama; naglašava da su tijekom cijelog postupka provedbe potrebna redovita savjetovanja s obalnim zajednicama; 34. uviđa da tržišta i proizvođači u EU-u ovise o uvozu ribe iz Mauritanije, među ostalim zemljama, kako bi se potrošačima u EU-u osigurala dostupnost hrane; 35. traži da se daljnji napori EU-a u okviru ovog sporazuma o partnerstvu u održivom ribarstvu usredotoče na ukidanje štetnih i neodrživih subvencija za ribu u okviru Svjetske trgovinske organizacije i drugih međunarodnih tijela, pri čemu je potrebno posebnu pozornost posvetiti nezakonitom ribolovu; 36. traži da se pravna stečevina EU-a, uključujući presude Suda EU-a, poštuje i propisno primjenjuje u ribarstvu u Mauritaniji i okolnom području; 37. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Islamske Republike Mauritanije.
| ||||||||||||||||||||||||
| Revizija sustava EU-a za trgovanje emisijama u zrakoplovstvu ***I |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Obavješćivanje u okviru Programa za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) ***I |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova u državama članicama (Uredba o raspodjeli tereta) ***I |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo (LULUCF) ***I |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Standardne vrijednosti emisija CO2 za osobna i kombi vozila ***I |
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
0234_HR-p0000002.png "20220608-P9_TA(2022)0234_HR-p0000002.png")
0234_HR-p0000003.png "20220608-P9_TA(2022)0234_HR-p0000003.png")
| Vanjska, sigurnosna i obrambena politika EU-a nakon ruske ratne agresije na Ukrajinu |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Europski parlament, – uzimajući u obzir naslove II., III. i V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i obvezu iz preambule o provedbi vanjske, sigurnosne i obrambene politike, a posebno njegov članak 10. stavke 1. i 2., članak 13. stavak 2., članak 14. stavak 1., članak 16. stavak 1., članak 24. stavak 1., članke 26., 36., 41., članak 42. stavke 2., 3., 6. i 7., članke 44., 45., 46. i Protokol br. 10, – uzimajući u obzir akcijski plan naslovljen „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, kako ga je odobrilo Vijeće 21. ožujka 2022. i prihvatilo Europsko vijeće 25. ožujka 2022., – uzimajući u obzir Izjavu iz Versaillesa koju su 11. ožujka 2022. donijeli čelnici država ili vlada EU-a, – uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 18. svibnja 2022. o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima (JOIN(2022)0024), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2022. naslovljenu „Provedba zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2021.”(1), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2022. naslovljenu „Provedba zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2021.”(2), – uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 15. veljače 2022. naslovljenu „Doprinos Komisije europskoj obrani” (COM(2022)0060), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528(3), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. naslovljenu „Ustavne, pravne i institucijske posljedice zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona”(4), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. travnja 2022. o zaključcima sastanka Europskog vijeća od 24. i 25. ožujka 2022., uključujući najnovija događanja u ratu protiv Ukrajine te sankcije EU protiv Rusije i njihovu provedbu(5), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2022. o potrebi za hitnim akcijskim planom EU-a u cilju osiguravanja sigurnosti opskrbe hranom unutar i izvan EU-a s obzirom na rusku invaziju na Ukrajinu(6), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu(7), – uzimajući u obzir izjave čelnikâ Parlamenta od 16. i 24. veljače 2022. o Ukrajini, – uzimajući u obzir izvješće o konačnim rezultatima Konferencije o budućnosti Europe iz svibnja 2022., – uzimajući u obzir priopćenje sa sastanka na vrhu u Bruxellesu koje su izdali čelnici država i vlada koji su sudjelovali na sastanku Sjevernoatlantskog vijeća u Bruxellesu 14. lipnja 2021., – uzimajući u obzir analizu i preporuke Skupine za razmatranje koju je imenovao glavni tajnik NATO-a od 25. studenoga 2020. naslovljene „NATO 2030.: Ujedinjeni za novo doba”, – uzimajući u obzir rezolucije Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2022. o agresiji na Ukrajinu, od 24. ožujka 2022. o humanitarnim posljedicama agresije na Ukrajinu i od 7. travnja 2022. o suspenziji prava na članstvo Ruske Federacije u Vijeću za ljudska prava, – uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica s jedne strane i Ukrajine s druge strane(8), uključujući Detaljan i sveobuhvatan sporazum o slobodnoj trgovini koji je stupio na snagu 1. rujna 2017., – uzimajući u obzir odluke Vijeća o mjerama ograničavanja koje je EU donio protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, – uzimajući u obzir Sporazum o trgovini i suradnji između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju s jedne strane i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske s druge strane(9) (Sporazum o trgovini i suradnji između EU-a i Ujedinjene Kraljevine), – uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika, – uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0164/2022), A. budući da je ničim izazvana i neopravdana agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, nakon ruske invazije na Gruziju 2008. i drugih agresivnih djelovanja diljem svijeta, očigledno kršenje međunarodnog prava, Povelje UN-a i načela sadržanih u Helsinškom završnom aktu iz 1975., Memoranduma iz Budimpešte iz 1994. i Pariške povelje za novu Europu od 19.-21. studenog 1990., te ozbiljno narušava europsku i svjetsku sigurnost i stabilnost; B. budući da Ruska Federacija nije postupila u skladu s nalogom koji je Međunarodni sud izdao 16. ožujka 2022. i kojim se od Rusije nedvosmisleno traži da smjesta prekine svoje vojne operacije i osigura da nikakve vojne jedinice ili nezakonite oružane snage koje možda vodi ili podržava, kao ni bilo kakve organizacije i osobe koje su možda pod njezinom kontrolom ili vodstvom, ne poduzimaju nikakve korake u nastavku sadašnjih vojnih operacija; C. budući da ruska invazija na Ukrajinu predstavlja napad na sam europski mirovni poredak te stoga ugrožava temelje na kojima je izgrađena vanjska, sigurnosna i obrambena politika Unije; budući da ustrajni pokušaji Rusije da stvori nestabilnost u susjedstvu Unije i na globalnoj razini te da ugrozi i silom izmjeni europski sigurnosni poredak zahtijeva da Unija znatno i odlučno osnaži koheziju i djelotvornost svoje vanjske, sigurnosne i obrambene politike; D. budući da su tisuće Ukrajinaca izgubili živote u ratu koji je Ruska Federacija povela protiv Ukrajine od 2014.; budući da su tisuće ranjene, a više od 10 milijuna bilo je prisiljeno napustiti svoje domove ili pobjeći u susjedne zemlje; E. budući da ruske oružane snage namjerno i neselektivno bombardiraju civilnu infrastrukturu, uključujući domove i skloništa, jaslice, škole, bolnice, objekte za hitne slučajeve i ustanove za pružanje skrbi te željezničke i autobusne kolodvore; F. budući da prema navodima Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava ti napadi uzrokuju neizmjernu ljudsku patnju i predstavljaju ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; budući da su mučenja i ubojstva civila te sve više prijavljenih slučajeva trgovanja ljudima, seksualnog nasilja, izrabljivanja, silovanja i zlostavljanja žena i djece strašni ratni zločini koje je potrebno hitno istražiti i dokumentirati kako bi se počiniteljima moglo suditi; budući da je u tijeku međunarodna istraga zločina počinjenih u Buči; budući da invazija na Ukrajinu ispunjava kriterije za kazneno djelo agresije kako je definirano u članku 8.a Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda, a zlodjela koja je počinila ruska vojska i njezini posrednici ispunjavaju kriterije definicije genocida iz Konvencije UN-a iz 1948; budući da donositelji odluka i počinitelji moraju biti privedeni međunarodnom kaznenom pravosuđu; G. budući da je ruska invazija na Ukrajinu dovela rat u Europu te mi Europljani u Europskoj uniji sad moramo iskoristiti svu svoju odlučnost i snagu na zaštitu i obranu ove Unije te vrijednosti i načela za koje se ona zalaže, među ostalim načelo teritorijalne cjelovitosti, nacionalnog suvereniteta i međunarodnog poretka temeljenog na pravilima; H. budući da je izostanak prikladnog odgovora na ruske agresije protiv Gruzije 2008. i protiv Ukrajine 2014. potaknuo Rusiju da nastavi s agresivnim vojnim i političkim kampanjama, što se odnosi i na opću invaziju na Ukrajinu, čime je oslabljen i ugrožen međunarodni poredak temeljen na pravilima te stabilnost u Europi i svijetu; I. budući da je strateški cilj slobodnog svijeta pomoći Ukrajini da konačno pobijedi ruskog agresora i ponovno uspostavi kontrolu nad svojim međunarodno priznatim teritorijem; J. budući da se ratna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i njezin napad na europski mirovni poredak odvijaju u kontekstu ozbiljne represije nad civilnim društvom i političkom oporbom u Rusiji, s ciljem osiguravanja opstanka sve totalitarnijeg režima; K. budući da je obrana Europe prije svega obveza svih europskih demokracija; budući da ta obveza mora biti usklađena s primjerenim financijskim ciljevima i ciljevima u pogledu vojnog kapaciteta; budući da je Unija odlučna u obavljanju svoje uloge u suzbijanju pokušaja Ruske Federacije da uništi temelje međunarodne sigurnosti i stabilnosti, među ostalim u bliskoj suradnji s NATO-om koji je temelj kolektivne obrane svojih država članica; budući da su 18. svibnja 2022. Finska i Švedska službeno podnijele zahtjev za pristupanje NATO-u; budući da je važno da sve članice NATO-a brzo ratificiraju protokole o pristupanju Finske i Švedske; budući da Turska pokazuje nevoljkost da prihvati zahtjeve Finske i Švedske za pristupanje NATO-u; budući da je članak 42. stavak 7. UEU-a i dalje važan sastavni dio europske sigurnosne strukture koji pruža potporu i zaštitu svim državama članicama EU-a; budući da je Parlament izrazio iskrenu zahvalnost na obnovljenoj pomoći i suradnji SAD-a kada je riječ o zaštiti i podupiranju europske teritorijalne obrane; L. budući da Ukrajina ima temeljno pravo na samoobranu u skladu s člankom 51. Povelje UN-a; budući da Parlament odaje priznanje ukrajinskom narodu na njegovoj hrabrosti u obrani svoje zemlje i naših zajedničkih vrijednosti slobode i demokracije te da ih neće napustiti; M. budući da je Parlament, u svojoj Rezoluciji od 1. ožujka 2022. o ruskoj agresiji na Ukrajinu, pozvao institucije EU-a da rade na dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Ukrajini za članstvo u EU-u i da u međuvremenu nastave raditi na njezinoj integraciji u jedinstveno tržište EU-a u skladu sa Sporazumom o pridruživanju između EU-a i Ukrajine; N. budući da će savjetodavna misija Europske unije (EUAM) u Ukrajini u okviru svog obnovljenog mandata omogućiti blisku suradnju Međunarodnog kaznenog suda, agencije Unije Eurojust i država članica kojom će se poduzeti mjere kojima se izravno podržava istraga i kazneni progon međunarodnih zločina u Ukrajini; O. budući da bi Parlament trebao započeti duboku analizu razloga zbog kojih Unija, njezine države članice i partneri istomišljenici u međunarodnoj zajednici nisu uspjeli zaustaviti rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, kojom se krši Povelja UN-a i koja je stoga napad na samu srž europskog mirovnog i sigurnosnog poretka, na njezine vrijednosti i blagostanje i na njezine demokratske temelje, te analizirati pouke iz prethodnih pogrešaka počinjenih u politici prema Rusiji, počevši od neuspjeha da se osigura potpuna provedba sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. uz posredovanje EU-a, kao i istrage slučajeva kršenja sankcija uvedenih od 2014.; P. budući da je Vijeće u Strateškom kompasu potvrdilo da na cijelom zapadnom Balkanu još uvijek ne vladaju sigurnost i stabilnost te da postoji rizik od potencijalnog učinka prelijevanja uzrokovanog trenutačnim pogoršanjem sigurnosne situacije u Europi; Q. budući da hitno potrebno pojačati pripravnost kako bi se moglo bolje nositi s cijelim spektrom budućih kriza, posebno humanitarnih i sigurnosnih; budući da Unija mora upotrijebiti sve instrumente koji su joj na raspolaganju, s naglaskom na pravodobno uključivanje, kako bi se zaštitili Unija i njezini građani, njezine vrijednosti i interesi te radi doprinosa međunarodnom miru i sigurnosti; budući da je potrebno da Unija surađuje sa svojim saveznicima; R. budući da su žene, djevojčice i ranjive skupine nerazmjerno pogođene oružanim sukobima; budući da konstruktivan angažman žena i djevojčica u sprečavanju i rješavanju sukoba te obnovi povećava održivost mira; budući da su se institucije EU-a obvezale na uključivanje rodne ravnopravnosti u Akcijski plan EU-a za rodnu ravnopravnost III, koji obuhvaća sva područja zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); S. budući da bi aktivna uloga Parlamenta u uspostavi okvira zajedničke obrambene politike Unije i zajedničke obrane te njegova politička potpora tom okviru i demokratski nadzor nad njim učvrstili i unaprijedili predstavničke i demokratske temelje Unije; T. budući da se funkcioniranje Unije temelji na predstavničkoj demokraciji i budući da su građani EU-a na razini Unije izravno zastupljeni u Parlamentu; U. budući da bi svaka institucija EU-a trebala potpuno iskoristiti ovlasti koje su joj dodijeljene u Ugovorima i u skladu s postupcima, uvjetima i ciljevima koji su u njima utvrđeni; budući da bi institucije trebale međusobno lojalno surađivati; V. budući da nadležnost Unije u pitanjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike obuhvaća sva područja vanjske politike i sva pitanja koja se odnose na sigurnost Unije, uključujući postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike koja bi mogla voditi prema zajedničkoj obrambenoj uniji u skladu s člankom 24. i člankom 42. stavkom 2. UEU-a, ako tako jednoglasno odluči Europsko vijeće; W. budući da je posebna uloga Parlamenta u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici Unije definirana u Ugovorima; X. budući da bi Parlament, zajedno s Vijećem, trebao izvršavati proračunsku funkciju u tom području, kako je predviđeno člankom 41. UEU-a, te da bi trebao izvršavati svoju funkciju političkog savjetovanja, kako je predviđeno člankom 36. UEU-a; Y. budući da se tijekom donošenja odluka Europskog Vijeća i Vijeća u području vanjske, sigurnosne i obrambene politike izvršna vlast Europske unije sastoji od Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeća, Političkog i sigurnosnog odbora i podređenih agencija; budući da se u članku 24. UEU-a navodi da „države članice aktivno i bez zadrške podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Unije u duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti” te da „se suzdržavaju od svakog djelovanja koje je suprotno interesima Unije ili koje bi moglo narušiti njezinu učinkovitost kao kohezivne snage u međunarodnim odnosima”; Z. budući da je Parlament jedina institucija koja može zakonito izvršavati funkciju političke kontrole i nadzora nad izvršnom vlasti na razini Unije; AA. budući da bi produbljivanje suradnje u području obrane među državama članicama na razini Unije trebalo ići ruku pod ruku s jačanjem parlamentarnog nadzora i kontrole koje provode Europski parlament i nacionalni parlamenti; AB. budući da će potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, prema potrebi zajedno s Komisijom, Parlamentu pružati svoja detaljna stajališta o preporukama u nastavku, posebno ako se odnose na proračunsku funkciju Parlamenta i njegovu funkciju političkog nadzora nad vanjskom, sigurnosnom i obrambenom politikom Unije; AC. budući da bi suradnja država članica i partnera u skladu s člankom 42. stavkom 2., člancima 45. i 46. UEU-a trebala imati koristi od pravne osobnosti, povlastica i imuniteta koji se osiguravaju Ugovorima; AD. budući da Unija teži promicati mirna i uključiva društva za održivi razvoj, pružati pristup pravdi za sve i izgradnji učinkovitih, odgovornih i uključivih institucija na svim razinama; AE. budući da Unija zajedno sa svojim saveznicima mora težiti očuvanju mirovnog i sigurnosnog poretka kako bi se europskom kontinentu i njegovim stanovnicima osigurao mir i sigurnost koje zaslužuju; budući da je rat u Ukrajini razotkrio nedostatke trenutačne globalne sigurnosne strukture; AF. budući da je zbog višedimenzionalne prirode neprijateljskog djelovanja Rusije važno razmotriti i osmisliti obranu slobodne Europe na cjelovit način i uključiti sva kritična područja koja uključuju obranu, međunarodnu suradnju, medije i kritične civilne infrastrukture, tehnologiju, lance opskrbe i energetiku; AG. budući da Unija svjedoči najizravnijoj prijetnji svojoj teritorijalnoj sigurnosti od završetka Drugog svjetskog rata; budući da je aktualna kriza otkrila potrebu za raspravom o proračunu EU-a, posebno s obzirom na tekuću raspravu o tome koju vrstu vojne opreme ili potpore Unije može pružiti; AH. budući da je dezinformiranje i propagandu potrebno što prije suzbiti u pravnom i tehničkom smislu, osobito u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u na području zapadnog Balkana i zemljama Istočnog partnerstva; AI. budući da je Vijeće u ožujku 2022. usvojilo Strateški kompas; budući da je cilj Strateškog kompasa Uniji pružiti alate kako bi bila učinkoviti pružatelj sigurnosti u neprijateljskom okruženju i odlučniji globalni akter za mir i sigurnost ljudi; AJ. budući da je sve inicijative EU-a usmjerene na jačanje europske obrane potrebno redovito ažurirati u skladu sa zaključcima Strateškog kompasa i budućim preispitivanjima analize prijetnji; AK. budući da je sva dodatna sredstva namijenjena ostvarenju cilja potrošnje najmanje 2 % BDP-a na obranu potrebno iskoristiti na koordiniran i kooperativan način, uz potpuno iskorištavanje instrumenata obrane EU-a kako bi se prevladali nedostaci u sposobnostima i ojačala europska obrana; AL. budući da će potpuno iskorištavanje djelovanja u području razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti EU-a, posebno stalne strukturirane suradnje (PESCO) i Europskog fonda za obranu, pridonijeti povećanju kako sigurnost saveznika NATO-a tako i država članica; AM. budući da bi države članice trebale izbjegavati neusklađene mjere koje bi mogle dodatno pogoršati rascjepkanost i udvostručavanje europske obrambene industrijske baze, čime bi se bolje iskoristio novac poreznih obveznika; AN. budući da je provedba sankcija i dalje jedan od ključnih elemenata instrumentarija Unije za suprotstavljanje ruskome ratu protiv Ukrajine te budući da se stoga moraju staviti na raspolaganje sva sredstva na razini EU-a i država članica kako bi se osigurala potpuna provedba sankcija; budući da je Vijeće djelovalo brzo i ujedinjeno te je dosad usvojilo pet paketa sankcija protiv Rusije zbog njezina rata u Ukrajini, uključujući pojedinačne sankcije, kao što su zamrzavanje imovine i ograničenja putovanja; gospodarske sankcije usmjerene na financijski, trgovinski, energetski, prometni, tehnološki i obrambeni sektor; ograničenja za medije; diplomatske mjere; ograničenja gospodarskih odnosa s Krimom i Sevastopoljem te s područjima Donjecka i Luganska, koja nisu pod kontrolom vlade, kao i mjere koje se odnose na gospodarsku suradnju; AO. budući da ruska agresija na Ukrajinu ima sekundarne posljedice koje utječu na međunarodne odnose, globalne saveze, industrijsku proizvodnju i lance opskrbe na makrorazini, što utječe na sigurnost opskrbe hranom i životnu egzistenciju; AP. budući da Narodna Republika Kina svojim izjavama i radnjama iskazuje potporu i razumijevanje za položaj Rusije, promiče ruske argumente i očite laži te nije voljna u potpunosti podržati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine; AQ. budući da Europsko vijeće i Vijeće jednoglasno sastavljaju i provode ZVSP, osim ako Ugovorima nisu predviđene iznimke, kao i člankom 24. UEU-a; AR. budući da Parlament, koji na razini Unije izravno predstavlja građane EU-a, ima jedinstven položaj u institucijama EU-a i središnju ulogu u postupku usklađivanja donošenja odluka u EU-u sa željama građana, među ostalim u području vanjske politike, kako je navedeno u završnom izvješću Konferencije o budućnosti Europe; 1. preporučuje Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:
2. nalaže svojoj predsjednici da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Sigurnost u području Istočnog partnerstva i uloga zajedničke sigurnosne i obrambene politike |
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Europski parlament, – uzimajući u obzir preambulu Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno stavke 3., 4. i 6., – uzimajući u obzir glavu V. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovo poglavlje 2. odjeljak 2. u kojemu su navedene odredbe o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP), – uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane(1), Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Gruzije, s druge strane(2), Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju te njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane(3), Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane(4), te Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Azerbajdžana, s druge strane(5), – uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/947 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. lipnja 2021. o uspostavi Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa, izmjeni i stavljanju izvan snage Odluke br. 466/2014/EU te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 2017/1601 i Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 480/2009(6), – uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/887 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2021. o osnivanju Europskog stručnog centra za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti i mreže nacionalnih koordinacijskih centara(7), – uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agenciji Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti)(8), – uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije(9), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/1792 od 11. listopada 2021. o izmjeni Odluke 2014/145/ZVSP o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja kojima se podrivaju ili ugrožavaju teritorijalna cjelovitost, suverenitet i neovisnost Ukrajine(10), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528(11), – uzimajući u obzir odluke Vijeća (ZVSP) 2021/748(12), 2021/749(13) i 2021/750(14) od 6. svibnja 2021. o sudjelovanju Kanade, Kraljevine Norveške i Sjedinjenih Američkih Država u projektu u okviru PESCO-a za vojnu mobilnost, – uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1537 od 22. listopada 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/797 o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama(15), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1127 od 30. srpnja 2020. o izmjeni Odluke (ZVSP) 2019/797 o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama(16), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2019/797 od 17. svibnja 2019. o mjerama ograničavanja protiv kibernapada koji predstavljaju prijetnju Uniji ili njezinim državama članicama(17), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica(18), – uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/486/ZVSP od 22. srpnja 2014. o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine)(19) i Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/813 od 20. svibnja 2021. o izmjeni Odluke 2014/486/ZVSP o savjetodavnoj misiji Europske unije za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM Ukraine)(20), – uzimajući u obzir Zajedničku akciju Vijeća 2008/736/ZVSP od 15. rujna 2008. o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia(21), i Odluku Vijeća (ZVSP) 2020/1990 od 3. prosinca 2020. o izmjeni Odluke 2010/452/ZVSP o Promatračkoj misiji Europske unije u Gruziji, EUMM Georgia(22), – uzimajući u obzir godišnji program rada Europskog fonda za obranu za 2021., koji je Komisija donijela 30. lipnja 2021., – uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (COM(2020)0823), – uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata od 16. prosinca 2020. (COM(2020)0829), – uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 16. prosinca 2020. naslovljenu „Strategija EU-a za kibersigurnost za digitalno desetljeće” (JOIN(2020)0018), – uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 24. srpnja 2020. o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju (COM(2020)0605), – uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 13. rujna 2017. naslovljenu „Otpornost, odvraćanje i obrana: jačanje kibersigurnosti EU-a” (JOIN(2017)0450), – uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a” (JOIN(2017)0021), – uzimajući u obzir neformalni sastanak Europskog vijeća održan 10. i 11. ožujka 2022., formalni sastanak Europskog vijeća održan 24. i 25. ožujka 2022. i izvanredni sastanak na vrhu NATO-a održan 24. ožujka 2022., – uzimajući u obzir izjavu članova Europskog vijeća od 26. veljače 2021. o sigurnosti i obrani, – uzimajući u obzir novi strateški program za razdoblje 2019. – 2024. koji je Europsko vijeće donijelo 20. lipnja 2019., – uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015., 15. prosinca 2016., 9. ožujka 2017., 22. lipnja 2017., 20. studenog 2017. i 15. prosinca 2017., – uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. siječnja 2018. o integriranom pristupu vanjskim sukobima i krizama i od 24. siječnja 2022. o stanju sigurnosti u Europi, – uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. studenoga 2013., 18. studenoga 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016., 14. studenoga 2016., 18. svibnja 2017., 17. srpnja 2017., 25. lipnja 2018., 17. lipnja 2019., 10. prosinca 2019., 17. lipnja 2020., 12. listopada 2020., 20. studenoga 2020., 7. prosinca 2020. i 10. svibnja 2021. o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, – uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. prosinca 2021. o paktu za civilni ZSOP, – uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. studenog 2020. o strateškom preispitivanju PESCO-a 2020., – uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. lipnja 2020. o vanjskom djelovanju EU-a u vezi sa sprečavanjem i borbom protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, – uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2019. o dodatnim nastojanjima za jačanje otpornosti i suzbijanje hibridnih prijetnji, – uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 10. prosinca 2018. o ženama, miru i sigurnosti, – uzimajući u obzir zaključke Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća 19. studenoga 2018., o uspostavi pakta za civilni ZSOP, – uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. lipnja 2017. o okviru za zajednički diplomatski odgovor EU-a na zlonamjerne kiberaktivnosti („alati za kiberdiplomaciju”), – uzimajući u obzir završno izvješće o prvom ciklusu Koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD) predstavljenom na sastanku Vijeća održanom 20. studenoga 2020., – uzimajući u obzir globalnu strategiju naslovljenu „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koju je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016., – uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva održanih 2009. u Pragu, 2011. u Varšavi, 2013. u Vilniusu, 2015. u Rigi, 2017. u Bruxellesu i 2021. u Bruxellesu, – uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su usvojila parlamentarni odbori za vanjske poslove pridružene trojke te izjave koje su Poljska i Litva usvojile 13. prosinca 2021., o jačanju suradnje u okviru praćenja ljudskih prava na područjima država Istočnog partnerstva koje je okupirala Rusija, – uzimajući u obzir Protokol iz Minska od 5. rujna 2014., Memorandum iz Minska od 19. rujna 2014. i paket mjera za provedbu sporazumâ iz Minska, usvojen i potpisan 12. veljače 2015. u Minsku i u cijelosti podržan Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 2202 (2015) od 17. veljače 2015., – uzimajući u obzir trilateralne sastanke predsjednika Europskog vijeća između predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, predsjednika Republike Azerbajdžana Ilhama Alijeva i premijera Republike Armenije Nikola Pašinjana od 14. prosinca 2021. i 6. travnja 2022., – uzimajući u obzir zajedničku izjavu o suradnji EU-a i NATO-a od 10. srpnja 2018. i zajedničku izjavu EU-a i NATO-a od 8. srpnja 2016., – uzimajući u obzir šesto izvješće o napretku od 17. svibnja 2021. o provedbi zajedničkog skupa prijedloga koji su 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017. odobrili Vijeće Europske unije i Vijeće NATO-a, – uzimajući u obzir zajednički skup od 74 prijedloga za provedbu Zajedničke izjave iz Varšave koji su vijeća EU-a i NATO-a odobrila 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017., – uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i UN-a od 24. siječnja 2022. o jačanju strateškog partnerstva UN-a i Eu-a za mirovne operacije i upravljanje krizama: Prioriteti za razdoblje 2022. – 2024., – uzimajući u obzir Povelju UN-a, Helsinški završni akt Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) iz 1975., Parišku povelju za novu Europu iz 1990., Kodeks ponašanja OESS-a od 3. prosinca 1994. u pogledu političko-vojnih aspekata sigurnosti, Memorandum o sigurnosnim jamstvima u vezi s pristupanjem Ukrajine Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja od 5. prosinca 1994. (Memorandum iz Budimpešte o sigurnosnim jamstvima) i Bečki dokument od 30. studenoga 2011. o mjerama za izgradnju povjerenja i sigurnosti, – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2021. o suradnji EU-a i NATO-a u kontekstu transatlantskih odnosa(23), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. svibnja 2021. o ratnim zarobljenicima nakon najnovijeg sukoba Armenije i Azerbajdžana(24), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. ožujka 2021. o provedbi Direktive 2009/81/EZ u pogledu javne nabave u području obrane i sigurnosti te Direktive 2009/43/EZ u pogledu transfera obrambenih proizvoda(25), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. veljače 2021. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine(26), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2020.(27), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2021. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2020.(28), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Republike Moldove(29), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. rujna 2020. o provedbi Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Gruzije(30), – uzimajući u obzir svoju preporuku od 19. lipnja 2020. Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u lipnju 2020.(31), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. prosinca 2018. o vojnoj mobilnosti(32), – uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o kiberobrani(33), – uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Rusiji, osobito one povezane s djelovanjem Rusije na državnom području zemalja Istočnog partnerstva, njezinim nezakonitim pripojenjem Krima, kršenjem prava krimskih Tatara, njezinom okupacijom dijelova područja Ukrajine, Gruzije i Republike Moldove i povezanim aktivnostima usmjerenim prema uvođenju granica, kao i njezinom neprijateljskom propagandom i dezinformacijama o EU-u i zemljama Istočnog partnerstva, – uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, – uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0168/2022), A. budući da je Istočno partnerstvo dio politike susjedstva EU-a i budući da EU ima sveobuhvatan pristup sigurnosti i otpornosti, među ostalim na kiberprijetnje i hibridne prijetnje, koji je ciljano osmišljen za jačanje odnosa sa šest zemalja Istočnog partnerstva: Armenijom, Azerbajdžanom, Bjelarusom, Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom, kako bi se pomoglo promicanju mira, stabilnosti, otpornosti, zajedničkog blagostanja, održivog razvoja i reformi te ljudske sigurnosti u istočnom susjedstvu EU-a, ojačala gospodarska suradnja, poduprla međusektorska reforma i doprinijelo općoj otpornosti tih zemalja, u duhu uzajamnih obveza te zajedničke odgovornosti; B. budući da se Istočnim partnerstvom nastoji poticati stabilnost, blagostanje i uzajamna suradnja te poticati predanost potrebnim reformama; budući da postoji hitna potreba za jačanjem mirnog rješavanja sukoba diljem Istočnog partnerstva, posebno uz pomoć multilateralnih pristupa i foruma kao što je OESS; budući da postoji potreba za razvojem strategije o načinima boljeg rješavanja sigurnosnih aspekata politike EU-a o Istočnom partnerstvu, uzimajući kao polazište sigurnosne potrebe relevantnih partnerskih zemalja, zbog toga što destabilizacija regije Istočnog partnerstva predstavlja znatnu globalnu prijetnju te prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti zemalja Istočnog partnerstva i europskog kontinenta; C. budući da se Istočno partnerstvo suočava s ozbiljnim kršenjima međunarodnog prava, sigurnosnim prijetnjama i sukobima, što je dovelo do sadašnje ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da sigurnost i mir u istočnom susjedstvu podrazumijevaju poštovanje i pridržavanje međunarodnog prava, teritorijalne cjelovitosti te temeljnih prava i sloboda; budući da bi EU trebao učiniti sve što je u njegovoj moći kako bi pomogao pridruženim zemljama Istočnog partnerstva da steknu neovisnost i potpunu kontrolu nad svojim teritorijima; budući da je jasna predanost EU-a europskoj perspektivi pridruženih zemalja Istočnog partnerstva ključna za prodemokratske reforme i sigurnost, stabilnost i blagostanje njihovih društava; D. budući da su EU i partneri Istočnog partnerstva zajednički odlučili produbiti suradnju u području sigurnosti, među ostalim jačanjem sposobnosti zemalja Istočnog partnerstva da se nose s hibridnim prijetnjama i kiberprijetnjama; budući da je potrebno zadržati fokus i na konvencionalnim prijetnjama, imajući na umu nedavni razvoj događaja u zemljama Istočnog partnerstva i srednje Azije; E. budući da su ključni ciljevi Istočnog partnerstva na korist svih susjeda, uključujući Rusiju, jer se njima pomaže u izgradnji stabilnije regije mjerama za očuvanje međunarodnog prava, poštovanjem teritorijalne cjelovitosti i ugovorima kojima se uređuju odnosi među državama i kojima se unapređuje dobro upravljanje, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i dobrosusjedski odnosi promicanjem mira, stabilnosti, zajedničkog blagostanja i izgleda za narode svih zemalja Istočnog partnerstva; budući da destabilizacija regije Istočnog partnerstva predstavlja znatnu prijetnju miru, stabilnosti i sigurnosti EU-a i cijelog svijeta; F. budući da je na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanom 15. prosinca 2021. ponovno potvrđeno suvereno pravo svakog partnera da odabere stupanj ambicioznosti i ciljeve u svojim odnosima s EU-om; G. budući da je sastanak na vrhu Istočnog partnerstva 15. prosinca 2021. rezultirao povećanim naporima za unaprjeđenje otpornosti, jačanje strateške komunikacije i borbe protiv dezinformiranja te promicanje sigurnosti, kiberdijaloga i suradnje u područjima ZSOP-a; H. budući da svaka zemlja Istočnog partnerstva, osim Bjelarusa, sudjeluje u teritorijalnom sukobu na svojem tlu koji je organizirala Rusija ili koji uključuje Rusiju; I. budući da su 22. veljače 2022. oba doma ruskog parlamenta, Vijeće Ruske Federacije i Duma, jednoglasno podržala priznavanje odmetnutih ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk kao neovisnih država; J. budući da je 23. veljače 2022. ruski parlament izglasao odobrenje predsjedniku Putinu za angažiranje ruske vojske izvan države kako bi „podržala separatiste u Ukrajini”; K. budući da je 24. veljače 2022. ruski predsjednik Vladimir Putin u unaprijed snimljenom televizijskom prijenosu objavio da je naručio „specijalnu vojnu operaciju” u istočnoj Ukrajini; budući da su nekoliko minuta kasnije raketirani deseci gradova diljem te zemlje, uključujući glavni grad Ukrajine; budući da su u zoru vojnici i oklopna vozila ušli u istočnu Ukrajinu preko ruske granice, kao i iz Bjelarusa na sjeveru i s Krima, koji je Rusija nezakonito pripojila, na jugu; L. budući da je 27. veljače 2022. predsjednik Putin odlučio ruske nuklearne i raketne snage staviti na najvišu razinu pripravnosti za borbu; M. budući da je 24. veljače 2022., nakon što je na ukrajinskoj granici rasporedila više od 200 000 vojnika u ofenzivnoj formaciji i pooštrila svoju taktiku hibridnog i kibernetičkog ratovanja protiv izabrane ukrajinske vlasti, Rusija pokrenula invaziju punog razmjera na Ukrajinu preko njezinih sjevernih, istočnih i južnih granica te Crnog mora, uz teško bombardiranje civilnih područja oslanjajući se na nadmoć svojeg zrakoplovstva, mornarice i oružja; budući da je riječ o najvećem vojnom sukobu u Europi od Drugog svjetskog rata; N. budući da su ruske snage, unatoč prvotnim neuspjesima uslijed snažnog otpora Ukrajinaca, provodile ofenzivne operacije te zračne i topničke/raketne napade na civilne položaje i infrastrukturu, uključujući poznate evakuacijske koridore; O. budući da je 13. ožujka 2022. Rusija pojačala ratnu agresiju u Ukrajini udarima na vojnu bazu udaljenu manje od 16 km od poljske granice, u kojima je poginulo najmanje 35 ljudi i ozlijeđeno još 134, što je dodatno pojačalo napetost u regiji; P. budući da Rusija predsjednika Putina i dalje provodi ratnu agresiju i vodi kontinuirani hibridni rat protiv nekih od zemalja Istočnog partnerstva, u pozadini kojeg je diljem regije stalno prisutna prijetnja silom, oružana agresija i nezakonita okupacija, kako bi te države ostale politički slabe i neuravnotežene te vezane za samoproglašenu sferu utjecaja Moskve, čime se zapravo uskraćuje suvereno pravo zemlja Istočnog partnerstva na teritorijalnu cjelovitost, donošenje vlastitih vanjskopolitičkih odluka i odabir vlastitih savezništava, što je u suprotnosti s relevantnim načelima OESS-a sadržanima u Helsinškom završnom aktu iz 1975. i Pariškoj povelji iz 1990., kao i Dokumentu iz Istanbula (1999.) i Deklaraciji iz Astane (2010.); budući da rusko agresivno djelovanje i pokušaji da oslabi europski sigurnosni poredak uzrokuju nestabilnost u regiji i šire te nastoje oslabiti i umanjiti ulogu EU-a u regiji; Q. budući da su izravna vojna agresija Rusije na Gruziju 2008. i kasnija okupacija 20 % njezinih teritorija te ruska invazija, privremena okupacija i nezakonito pripojenje Krima 2014. i podrška separatistima u Donjecku i Lugansku destabilizirali regiju, poslužili kao presedan koji je doveo do ruske ratne agresije na Ukrajinu te jasno predstavljaju kršenje suvereniteta, neovisnosti, jedinstva i teritorijalne cjelovitosti Gruzije i Ukrajine; budući da je EU oštro osudio takva djelovanja i odlučno ustraje u odluci da ne prizna regije koje je Rusija nezakonito pripojila i okupirala te koje je iskoristila kao polazišta za agresiju protiv nekih zemalja Istočnog partnerstva, što je države članice i EU navelo na uvođenje niza mjera ograničavanja; budući da je rusko djelovanje pokazalo da Rusija odbija težnje pridruženih zemalja Istočnog partnerstva prema članstvu u EU-u ili NATO-u te da je odlučna suprotstaviti se svim pokušajima da se pomogne demokratskom razvoju u regiji koju smatra „bliskim inozemstvom”; budući da Kremlj „blisko inozemstvo” i dalje doživljava kao rusku sferu utjecaja; R. budući da je ruska ratna agresija na Ukrajinu otkrila glavne slabe točke u sigurnosti država članica i država koje nastoje postati članicama EU-a, osobito država Baltika i Crnog mora; S. budući da je Bjelarus pomagao i poticao rusku ratnu agresiju na Ukrajinu dopustivši ruskim oružanim snagama izvođenje vojnih vježbi u trajanju od tjedan dana na bjeloruskom teritoriju prije no što je dozvolio da njegov teritorij posluži kao polazište za invaziju na Ukrajinu; T. budući da je u rujnu 2021. ruska zajednička vojna vježba ZAPAD s Bjelarusom i nekoliko drugih zemalja članica Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) koju predvodi Rusija okupila čak 200 000 vojnika na obuci za protupobunu, urbano ratovanje i kibernapade u netransparentnom iskazu sile; budući da Rusija i Bjelarus redovito zajednički izvode vojne vježbe te su postigli sporazum u vezi sa zajedničkom vojnom doktrinom; budući da je zajednička vojna vježba Rusije i Bjelarusa „Allied Resolve 2022” pokazala da se zaostatak Rusije u pogledu vojnih kapaciteta brzo smanjuje, a da se njezin cilj produbljivanja političkih i vojnih odnosa sa zemljama CSTO-a sve više doseže; budući da se pokazalo da su te vojne vježbe predstavljale obuku za konačnu invaziju i ratnu agresiju na Ukrajinu; budući da ruske vojne snage u Bjelarusu predstavljaju prijetnju Ukrajini, Poljskoj, Litvi i cijeloj Europi te bi mogle biti dio konačnog plana za podčinjavanje i okupaciju Bjelarusa; U. budući da je, u želji da ostane na vlasti, nezakoniti režim Aleksandra Lukašenka učvrstio odnose s Putinovom Rusijom, pristao na povećanje integracije Saveza Rusije i Bjelarusa i primanje ruskih postrojbi duž granice između Bjelarusa i Ukrajine te da pruža logističku i vojnu pomoć ruskim postrojbama koje sudjeluju u ratnoj agresiji protiv Ukrajine; V. budući da Bjelarus snosi krivicu za ratnu agresiju na Ukrajinu zbog toga što je dopustio i podržao rusku invaziju s bjeloruskog teritorija, čime je jasno izrazio političko savezništvo i izazvao pojačan i strog režim sankcija EU-a protiv Bjelarusa; W. budući da suradnja u području sigurnosti i obrane ne bi trebala uključivati nezakonit režim Aleksandra Lukašenka jer bi se svaka potencijalna aktivnost mogla iskoristiti protiv država članica EU-a ili za ugnjetavanje bjeloruskog naroda; X. budući da je nakon masovnih prosvjeda protiv velike izborne prijevare bjeloruski režim dodatno povećao domaću represiju i nasilje nad znatnim dijelom građana Bjelarusa koji teže prema demokratskom društvu i odustao od svojeg cilja poticanja boljih odnosa s EU-om; budući da je Bjelarus preokrenuo težnje prema demokratizaciji i prigrlio instrumentalizaciju migranata u kontekstu izbijanja krize na granici između EU-a i Bjelarusa i budući da i dalje guši domaće težnje liberalizaciji i destabilizira i unosi razdor među državama članicama EU-a kako bi se ukinule sankcije na koje cilja EU protiv pojedinaca i subjekata odgovornih za brutalnu opresiju; budući da režim Aleksandra Lukašenka ugrožava regionalnu stabilnost vođenjem hibridnog rata te je, na štetu sigurnosti zračnog prometa, prisilio slijetanje zrakoplova Ryanaira u Minsk, zbog čega je EU uveo sankcije; Y. budući da je 27. veljače 2022. Bjelarus izglasao novi ustav kojim ta zemlja napušta nenuklearni status; Z. budući da je nakon odluke Rusije da 21. veljače 2022. službeno prizna narodne republike Lugansk i Donjeck, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio da sporazumi iz Minska „više ne postoje” i da za njihovu propast treba kriviti Ukrajinu; budući da su se normandijski format te I. i II. sporazum iz Minska dosad pokazali neučinkovitima i da se njima nije uspjelo okončati svo neprijateljstvo između Ukrajine i snaga koje podupire Rusija te nezakonitih oružanih formacija u određenim područjima ukrajinskih regija Donjeck i Lugansk; budući da je budućnost normandijskog formata i I. i II. sporazuma iz Minska izrazito nesigurna zbog toga što su u međunarodnom oružanom sukobu u Ukrajini ubijene tisuće i raseljeno oko deset milijuna ljudi, a više od četiri milijuna je u izbjeglištvu; budući da se svakodnevnim granatiranjem i oružani napadima i dalje ranjavaju i ubijaju ljudi; AA. budući da se prijetnje Istočnom susjedstvu ne odnose samo na ponašanje i djelovanje Rusije, već i na širok raspon prijetnji, uključujući utjecaj drugih autoritarnih režima, terorizam, organizirani kriminal, trgovinu ljudima, korupciju, instrumentalizaciju nezakonitih migracija, dezinformacije, klimatske promjene, kibernapade, širenje oružja za masovno uništenje, onečišćenje okoliša zbog vojnog sukoba, korištenje opskrbe energijom radi naoružanja, hibridne mjere i mnoštvo drugih prijetnji koheziji društava u susjedstvu; AB. budući da hibridne prijetnje uključuju sustavnu kombinaciju informacijskog ratovanja, agilne uporabe sile, kiberratovanja velikih razmjera te povećanu uporabu novih i disruptivnih tehnologija od morskog dna do svemira, uz uporabu sustava za nadzor i napad s naprednom uporabom zraka, koji se nalaze u svemiru, što će sve biti omogućeno naprednom umjetnom inteligencijom, kvantnim računalstvom, sve „inteligentnijim” tehnologijama za ratovanje bespilotnim letjelicama, ofenzivnim kiberkapacitetima, hipersoničkim raketnim sustavima, nanotehnologijom i biološkim ratovanjem; AC. budući da nije moguće zanemariti mogućnost da Rusija upotrijebi i kemijsko, biološko, radiološko i nuklearno oružje; budući da je EU uznemiren zbog popuštanja globalnog razoružanja, arhitekture neširenja i kontrole oružja; AD. budući da su ruske snage pokrenule vojne napade na nuklearne elektrane Černobil i Zaporožje, preuzele kontrolu nad elektranama i nekoliko tjedana držale njihovo osoblje kao taoce, a Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju nije omogućen pristup podacima koje šalju ti objekti ni nadzor nuklearnog materijala; budući da bi ostale nuklearne elektrane u Ukrajini mogle postati metama u slučaju nastavka borbi; AE. budući da je Moskva pokrenula kampanju dezinformiranja u kojoj se navodi da SAD u Ukrajini razvija biološko oružje; budući da je Ministarstvo vanjskih poslova Kine podržalo tvrdnje Rusije; AF. budući da je Rusija sazvala sastanak Vijeća sigurnosti UN-a radi rasprave o optužbama koje se odnose na korištenje biološkog oružja; AG. budući da je moguće da se službenom ruskom kampanjom dezinformiranja postavljaju temelji za korištenje biološkog oružja; budući da bi dezinformacije o biološkom oružju mogle poslužiti kao izgovor za njegovo kasnije korištenje; AH. budući da kampanje dezinformiranja i hibridno uplitanje koje sponzorira Rusija ugrožavaju razvoj vladavine prava, demokratskih institucija i europske perspektive u zemljama Istočnog partnerstva; budući da se dezinformacijama obmanjuje stanovništvo u zemljama Istočnog partnerstva, širi nepovjerenje u demokratske procese i tradicionalne medije, polariziraju društva, ugrožavaju ljudska prava, pogoršavaju uvjeti manjina i ranjivih skupina te pogoršava cjelokupna unutarnja sigurnost zemalja Istočnog partnerstva; AI. budući da Rusija nastoji uništiti i preoblikovati europsku sigurnosnu strukturu i iznuditi obećanja od transatlantske zajednice da neće prihvatiti Ukrajinu i Gruziju u NATO, a zahtijeva i povlačenje NATO-ovih postrojbi iz nekih država članica EU-a, čime se krše temeljna načela europske sigurnosti, dogovorena među europskim zemljama, uključujući Rusiju; budući da činjenica da su ruske postrojbe izvršile invaziju na Ukrajinu preko bjeloruskog teritorija kako bi pomogle ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu pruža primjer djelovanja kakvo Rusija zahtijeva od svojih saveznika, čime nastavlja predstavljati značajnu prijetnju Poljskoj, baltičkim državama, ostalim zemljama Istočnog partnerstva i cijeloj Europi; AJ. budući da se EU, NATO i njihove države članice zalažu za mirno diplomatsko rješenje čiji bi ishod bio trenutni završetak svih ruskih vojnih aktivnosti u Ukrajini, bezuvjetno povlačenje svih snaga i vojne opreme s čitavog međunarodno priznatog teritorija Ukrajine i rad država članica na jačanju otpornosti i obrambene sposobnosti Ukrajine; budući da je Rusija u dijalogu i pregovorima o stanju u Ukrajini svjesno i namjerno zanemarila Europsku uniju čija je sigurnost u pitanju; budući da se bez europskih zemalja ne može raspravljati o europskoj sigurnosti; budući da je OESS jedina europska organizacija koja okuplja sve europske zemlje, uključujući Rusiju, srednju Aziju i transatlantske partnere; budući da je OESS i dalje prikladan okvir za raspravu o tome kako ojačati zajedničku europsku sigurnosnu strukturu u interesu svih; budući da se ulažu znatni napori u održavanje intenzivne suradnje između EU-a, njezinih država članica i Sjedinjenih Američkih Država te među samim državama članicama u pogledu ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da intenzivni bilateralni razgovori o aktualnoj ratnoj agresiji Rusije na Ukrajinu nisu doveli ni do kakvog napretka prema nalaženju održivog rješenja za tu krizu; AK. budući da su se Europsko vijeće i Vijeće za vanjske poslove, uključujući i ministre vanjskih poslova i ministre obrane, sastali nekoliko puta radi rasprave o ruskoj ratnoj agresiji na Ukrajinu i odluke o strategiji EU-a za njezino rješavanje; budući da se EU suprotstavlja vojnoj agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu sve strožim sankcijama; budući da je između zastupnika u Europskom parlamentu i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku došlo do razmjene stavova o sigurnosnoj strukturi Europe s obzirom na rat Rusije protiv Ukrajine; budući da su Odbor za vanjske poslove i Pododbor za sigurnost i obranu Parlamenta organizirali ad hoc službeno putovanje u Ukrajinu od 30. siječnja do 2. veljače 2022.; AL. budući da je OESS i dalje prikladan okvir za raspravu o tome kako ojačati zajedničku europsku sigurnosnu strukturu u interesu svih; AM. budući da su države članice EU-a, posebice Njemačka, znatno povećale svoje proračune za obranu u znak izravnog odgovora na rusku agresiju na Ukrajinu; AN. budući da nekoliko država članica Ukrajini pruža bilateralnu vojnu pomoć kako bi ukrajinskim oružanim snagama pomogle u obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine; AO. budući da je nekoliko država članica EU-a odlučilo dati pozitivan odgovor na zahtjev Ukrajine za vojnom opremom; budući da je nekoliko država članica EU-a, počevši od baltičkih država i Poljske, poslalo oružje Ukrajini kako bi naprednim naoružanjem pomogle ukrajinskim oružanim snagama u pružanju otpora ruskim okupatorskim snagama; budući da je Litavsko-poljsko-ukrajinska brigada prva i najveća struktura za osposobljavanje europskih i ukrajinskih oružanih snaga i njihovo manevriranje; AP. budući da je EU donio dvije mjere pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći koje će doprinijeti jačanju sposobnosti i otpornosti ukrajinskih oružanih snaga i zaštiti civilnog stanovništva od sadašnje vojne agresije; budući da će se mjerama pomoći u vrijednosti od ukupno 1,5 milijardi EUR financirati nabava opreme i zaliha za ukrajinske oružane snage, po prvi put uključujući i smrtonosnu opremu; AQ. budući da je u studenome 2021. Vijeće najavilo paket od 14 novih projekata u okviru PESCO-a za sigurnost na kopnu i moru, kibersigurnost i sigurnost u svemiru; budući da je 22. veljače 2022. tim za brz odgovor na kiberincidente, financiran u okviru PESCO-a, najavio angažiranje stručnjaka za kibersigurnost radi pomoći ukrajinskim subjektima u obrani od ruskih kibernapada; AR. budući da se nedavno usvojenim Strateškim kompasom moraju izložiti političke i strateške ambicije ZSOP-a te kapaciteti i resursi potrebni za generiranje pozitivnih promjena, posebno u strateškom susjedstvu; budući da je politička volja među državama članicama EU-a ključna za provedbu Strateškog kompasa; budući da je cilj Strateškog kompasa pozitivno utjecati na brzinu i snagu zajedničkog odgovora na geopolitičke i globalne izazove te dati prednost pravoj europskoj obrani od okruženja u kojemu se pojavljuju prijetnje; AS. budući da je Komisija donijela novi paket hitne makrofinancijske pomoći Ukrajini u vrijednosti od 1,2 milijarde EUR kako bi pomogla toj zemlji u suočavanju s trenutnim gospodarskim i geopolitičkim izazovima i rješavanju njezinih financijskih potreba uzrokovanih agresivnim djelovanjem Rusije; budući da će Komisija Ukrajini također dodijeliti dodatnih 120 milijuna EUR, čime će ove godine znatno povećati svoju bilateralnu pomoć toj zemlji u obliku bespovratnih sredstava; budući da će EU nastaviti ulagati u budućnost Ukrajine kroz Gospodarski i investicijski plan kojim se tijekom sljedećih nekoliko godina namjerava potaknuti do 6,5 milijardi EUR ulaganja; AT. budući da su EU i njegovi saveznici donijeli sveobuhvatne i dosad neviđene pakete sankcija i mjera kao odgovor na agresivno djelovanje Rusije usmjereno na teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i blokirali pristup Rusije zapadnim tržištima kapitala, zamrznuvši sredstva i zabranivši poslovanje trima ruskim bankama, kao i isključili ključne banke iz sustava SWIFT; AU. budući da je zbog sankcija u energetskom sektoru Rusiji sve teže i skuplje nadograditi njezine rafinerije nafte; budući da je EU zabranio izvoz, prodaju i opskrbu zrakoplova i s njima povezane opreme ruskim zračnim prijevoznicima, kao i sve povezane usluge popravka i održavanja te financijske usluge; budući da je Zapad zatvorio zračni prostor za sve zrakoplove koji su u ruskom vlasništvu, registrirani u Rusiji ili pod ruskom kontrolom; budući da ti zrakoplovi više neće moći slijetati i polijetati s teritorija EU-a i njegovih saveznika ili ga prelijetati; budući da Zapad proširuje obuhvat kontrola izvoza robe s dvojnom namjenom kako bi ograničio pristup Rusije ključnoj tehnologiji poput poluvodiča i najnovijeg softvera; budući da je EU onemogućio pristup ruskim diplomatima, s njima povezanim skupinama i poduzetnicima, uključujući ruske medije u državnom vlasništvu Russia Today i Sputnik, kao i njihove podružnice; budući da peti paket sankcija EU-a uključuje dodatnih 217 pojedinaca i 18 subjekata te se popisu sankcija dodaje i embargo na ugljen; AV. budući da sankcije uvedene Rusiji i Bjelarusu predstavljaju neviđen iskaz jedinstva država članica EU-a i nanose znatnu gospodarsku štetu ključnim stupovima ruskog i bjeloruskog gospodarstva, koja je dosad rezultirala privremenim potonućem rublja, povećanim rizikom od neispunjenja obveza po obveznicama, privremenim zatvaranjem moskovske burze, golemim smanjenjem ruskog trgovanja naftom i isključenjem Rusije iz širokog spektra međunarodnih organizacija; AW. budući da sankcije protiv Rusije uzrokuju stvarnu štetu i mogle bi izazvati recesiju; budući da je rubalj privremeno potonuo, rizik od neispunjenja obveza po obveznicama naglo narastao, moskovska se burza zatvorila, a Rusija trguje naftom uz sve veće popuste; AX. budući da je Ukrajina službeno uputila zahtjev za članstvo u EU-u 28. veljače 2022., a 3. ožujka 2022. uslijedili su zahtjevi za članstvo u EU-u Republike Moldove i Gruzije; AY. budući da se s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu države članice moraju nositi s dosad neviđenim brojem raseljenih osoba uslijed bijega Ukrajinaca na sigurna područja; budući da Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice očekuje da će izbjeglica biti između šest i osam milijuna; budući da je većina izbjeglica pobjegla u susjedne države članice EU-a, osobito u Poljsku, Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku, kao i u već krhku susjednu zemlju Republiku Moldovu, što je dovelo do golemog pritiska kako bi se osiguralo preseljenje i pomoć; budući da je Komisija aktivirala Mehanizam EU-a za civilnu zaštitu kako bi poduprla Ukrajinu i susjedne države; budući da je usvojila zakonski prijedlog naslovljen Djelovanje kohezijske politike za izbjeglice u Europi (CARE); budući da je predložila znatne financijske instrumente, uključujući 500 milijuna EUR iz proračuna EU-a, prijedlog produljenja razdoblja provedbe za novac dostupan državama članicama u okviru fondova za unutarnje poslove za razdoblje 2014. – 2020. i korištenje fondova za unutarnje poslove za razdoblje 2021. – 2027.; AZ. budući da je Europsko vijeće nedugo nakon početka ruske invazije jednoglasno izglasalo prvu aktivaciju Direktive o privremenoj zaštiti(34), koja je svim ukrajinskim građanima, izbjeglicama i osobama s dugotrajnim boravištem odmah odobrila status osobe pod privremenom zaštitom, kao i pristup zdravstvu, obrazovanju, tržištu rada te boravište u EU-u; BA. budući da Inicijativa za tri mora, (3SI) koja uključuje 12 zemalja na istočnom i južnom krilu EU-a te oko 112 milijuna građana koji surađuju u razvoju infrastrukture, energije, prometa i digitalnih mreža, predstavlja ključan razvoj te se može proširiti kako bi uključila zemlje Istočnog partnerstva u nastojanju da se dodatno ojačaju veze s EU-om; BB. budući da Europski parlament snažno podupire međunarodnu Krimsku platformu, koju su u kolovozu 2021. u Kijevu pokrenuli Ukrajina, države članice EU-a i drugi međunarodni partneri kako bi razvili inicijativu ukrajinskog predsjednika; budući da je platforma važan format za savjetovanje i koordinaciju čiji je cilj povećanje učinkovitosti međunarodnog odgovora na aktualnu nezakonitu okupaciju Krima, čime se ponovno potvrđuje nepriznavanje pripojenja Krima i postizanje prekida okupacije Krima i njegova mirnog povratka pod nadzor Ukrajine; budući da platforma odgovara na rusku ratnu agresiju povećanjem međunarodnog pritiska na Kremlj, sprečavanjem daljnjih kršenja prava i zaštitom žrtava okupacijskog režima; BC. budući da Rusija nastavlja s nezakonitim izdavanjem putovnica ukrajinskim građanima na privremeno okupiranim teritorijima ukrajinskih oblasti Donjeck i Lugansk; BD. budući da je 26. veljače 2022. Vijeće sigurnosti UN-a sastavilo tekst u kojem osuđuje rusku invaziju Ukrajine, na koji je Rusija uložila veto, a Kina i Ujedinjeni Arapski Emirati bili su suzdržani; BE. budući da je 2. ožujka 2022. Opća skupština UN-a donijela neobvezujuću rezoluciju kojom zahtijeva trenutačan prestanak ruske ratne agresije na Ukrajinu; budući da je rezolucija donesena velikom većinom od 140 država koje su glasovale za, pet protiv i 38 suzdržanih; BF. budući da je 16. ožujka 2022., nakon povratka iz posjeta Ukrajini, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda Karim Khan izjavio da „ako su napadi namjerno usmjereni na civilno stanovništvo: to je zločin koji moj ured može istraživati i progoniti”; BG. budući da je 7. travnja 2022. Opća skupština UN-a izglasala suspenziju Rusije iz Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava; BH. budući da je kao odgovor na neizazvanu i neopravdanu invaziju Ukrajine u veljači 2022. NATO rasporedio tisuće dodatnih obrambenih kopnenih, zračnih i pomorskih snaga u istočnom dijelu Saveza; budući da je Savez aktivirao snage za odgovor NATO-a; BI. budući da NATO pomaže u koordinaciji ukrajinskih zahtjeva za pomoć i podupire vlastite saveznike u isporuci humanitarne i neubojite pomoći; BJ. budući da je NATO ponovno potvrdio svoju politiku otvorenih vrata; budući da saveznici NATO-a stavljaju snage u stanje pripravnosti i šalju dodatne brodove i borbene zrakoplove u NATO-ova uporišta u istočnoj Europi kako bi ojačali savezničko odvraćanje i obranu; BK. budući da je određen broj ruskih bespilotnih letjelica ušao u zračni prostor nekoliko država članica NATO-a prije pada na njihov teritorij, što predstavlja jasnu povredu zračnog prostora država članica NATO-a; BL. budući da je 8. ožujka 2022. predsjednik Ukrajine Zelenskij objavio da više neće težiti članstvu u NATO-u i da je Ukrajina spremna na kompromis oko statusa odmetnutih ukrajinskih regija Lugansk i Donjeck, koje su pod ruskom kontrolom; BM. budući da bi EU trebao odgovarati na prijetnje iz Kremlja ne samo oštrim sigurnosnim mjerama poput dostave oružja Ukrajini kako bi se mogla braniti, već i korištenjem meke sile europskih instrumenata poput priznavanja statusa države kandidata za članstvo; BN. budući da se ZSOP mora temeljiti na još bližoj koordinaciji i suradnji s obrambenim i odvraćajućim pristupom NATO-a i njegovom politikom otvorenih vrata, uz potpuno poštovanje sporazuma o sigurnosti država članica EU-a, kao i na potrebi za bliskom koordinacijom između EU-a i NATO-a kako bi se osigurala usklađenost između Strateškog kompasa EU-a i sljedećeg strateškog koncepta NATO-a; budući da neke od zemalja Istočnog partnerstva teže priključivanju NATO-u; BO. budući da su između 2014. i početka rata Sjedinjene Američke Države Ukrajini pružile više od 2,9 milijardi USD sigurnosne pomoći, od čega 393 milijuna USD samo u 2021., što Ukrajinu čini najvećim pojedinačnim primateljem strane vojne pomoći u Europi, dok SAD svake godine osposobljava po četiri brigade ukrajinske vojske; budući da je SAD Ukrajinu opskrbio smrtonosnom opremom i, nedavno, najavio paket u vrijednosti od 800 milijuna USD koji će uključivati teško naoružanje, artiljeriju, bespilotne letjelice i streljivo, što će iznos ukupne sigurnosne pomoći SAD-a Ukrajini podići na više od četiri milijarde USD od početka rata; BP. budući da su 27. siječnja 2022. parlament Ujedinjene Kraljevine i ukrajinska Verhovna Rada potpisali sporazum o vojnoj oprskbi kojim će se Ukrajini priskrbiti investicijski projekti u 2022. i 2023.; budući da je taj vojni sporazum vrijedan ukupno 1,7 milijardi GBP te mu je cilj povećanje ukrajinskih pomorskih kapaciteta; BQ. budući da je od 9. veljače 2022. hitna pomoć Ujedinjene Kraljevine Ukrajini dosegla vrijednost od 400 milijuna GBP i budući da je Ujedinjena Kraljevina stavila tisuću vojnika u stanje pripravnosti radi raspoređivanja u istočnoj Europi kako bi osigurala sigurnost izbjeglicama iz Ukrajine; BR. budući da je Ujedinjena Kraljevina osigurala izgradnju kapaciteta i neubojitu obuku za više od 20 000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga te priskrbila obrambene sustave; budući da je Ujedinjena Kraljevina Ukrajinu opskrbila i opremom za smrtonosno oružje; BS. budući da je Kanada pokrenula operaciju UNIFIER, Program za vojno osposobljavanje i suradnju te Projekt za pomoć pri osposobljavanju policije, čime je kolektivno osposobila više od 30 000 članova ukrajinskih sigurnosnih snaga i policijskih službi i priskrbila taktičku opremu i oružje; budući da je Kanada od siječnja do travnja 2022. izdvojila više od 118 milijuna CAD za vojnu opremu namijenjenu pomoći Ukrajini i osigurala 500 milijuna CAD dodatne vojne pomoći Ukrajini za financijsku godinu 2022. – 2023.; BT. budući da je Norveška donirala protutenkovsko oružje i sustave zračne obrane, kao i sveobuhvatni paket neubojite vojne pomoći, uključujući neprobojne prsluke, kacige, suhe obroke i ostale neophodne potrepštine, a Ukrajini je pružila i više od 40 milijuna EUR potpore; BU. budući da je Japan Ukrajini pružio neubojitu vojnu pomoć uključujući neprobojne prsluke, kacige, i hranu, kao i zajam u iznosu od 100 milijuna USD; BV. budući da je Savjetodavni odbor za reformu obrane, koji se sastoji od visokokvalificiranih stručnjaka iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine, Kanade, Poljske, Njemačke i Litve, najviše međunarodno savjetodavno tijelo u Ukrajini; BW. budući da sve aktivnija uloga Kine u natjecanju za politički, društveni i gospodarski utjecaj u regiji raste u zemljama Istočnog partnerstva, u kojima se kineska ulaganja, među ostalim u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, kombiniraju s jeftinim zajmovima kojima se povećava udio duga u BDP-u, pri čemu je predviđeni ishod neispunjavanje obveza plaćanja tih zemalja, što bi dovelo do radikalne kompenzacije, često u obliku vlasništva nad strateškom infrastrukturom i usklađivanja politika; BX. budući da je utjecaj trećih zemalja, posebno Irana, u zemljama Istočnog partnerstva većinom usmjeren na Južni Kavkaz gdje dugotrajni kulturni, vjerski, politički i gospodarski utjecaj Irana nastavlja rasti, što može narušiti sigurnost i stabilnost nekih zemalja Istočnog partnerstva zbog pokušaja atentata povezanih s operativcima Iranske islamske revolucionarne garde u Gruziji i Azerbajdžanu, što dodatno otežava nastojanja EU-a da promiče sigurnost, stabilnost i dobrosusjedske odnose među zemljama Istočnog partnerstva; BY. budući da je sukob u trajanju od 44 dana koji je izazvao Azerbajdžan iz temelja promijenio politički, strateški i operativni status quo na Južnom Kavkazu, rezultirao tisućama žrtava, desecima tisuća raseljenih osoba i doveo do toga da Rusija u okviru sporazuma o prekidu vatre od 10. studenoga 2020. rasporedi oko 2000 takozvanih pripadnika mirovnih snaga u Lačinskom koridoru i Gorskom Karabahu te području oko njega; budući da se okršaji između Azerbajdžana i Armenije i dalje odvijaju, a sukob u Gorskom Karabahu nije riješen; budući da Rusija neće moći sama riješiti sukob koji je nastao na području bivšeg Sovjetskog Saveza; budući da je nedostatak strateškog predviđanja i diplomatske inicijative EU-a omogućio Rusiji, Turskoj, Iranu i drugim akterima da ojačaju svoj utjecaj na Južnom Kavkazu; BZ. budući da je oštećen glavni plinovod za opskrbu Gorskog Karabaha plinom, čime je 8. ožujka 2022. taj sporni teritorij zbog stalnih vojnih sukoba između armenskih i azerbajdžanskih snaga u Gorskom Karabahu ostao bez pristupa opskrbi energijom; CA. budući da su početkom siječnja 2022. snage CSTO-a (predvođene ruskom vojskom i, među ostalim, uz postrojbe iz Bjelarusa i Armenije) intervenirale u Kazahstanu na zahtjev vlade te zemlje kako bi pomogle u gušenju građanskih nemira i osigurale nastavak režima koji je trenutačno na vlasti te iskorisile tu organizaciju za podršku njegovim interesima; CB. budući da Ruska Federacija nastavlja dodatno pojačavati svoju nezakonitu vojnu prisutnost na okupiranim područjima Gruzije Abhaziji i Južnoj Osetiji, intenzivno gomilati vojne snage i provoditi vojne vježbe te povećavati „postavljanje granica” uz liniju administrativnog razgraničenja, čime se ozbiljno destabilizira sigurnosno stanje na terenu i ugrožava egzistencija stanovništva u područjima pogođenima sukobom; CC. budući da uspjeh svake misije ZSOP-a ovisi o jačini njegova mandata i razini političke volje i kohezije država članica EU-a i partnerskih zemalja, kao i o spremnosti država članica da ulože svoje stručno znanje, imovinu, osoblje i resurse; CD. budući da će se u okviru Službe EU-a za civilno planiranje i provođenje (CPCC) morati razmotriti kako od tih sve prisutnijih prijetnji zaštititi raspoređene misije pod vodstvom EU-a i civilno osoblje EU-a; CE. budući da mandat misija ZSOP-a, ako žele postići svoje ciljeve, treba uključivati savjetovanje i osposobljavanje za suočavanje s novim i disruptivnim tehnologijama koje brzo ulaze u okruženje „zamrznutih sukoba”; budući da misije ZSOP-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva moraju ostati na snazi sve dok ih zemlje primateljice i države članice smatraju potrebnima kako bi se zajamčilo ostvarenje ciljeva misije; CF. budući da Vijeće trenutačno raspravlja o mogućnostima povećanja prisutnosti ZSOP-a u Ukrajini; CG. budući da je savjetodavna misija EU-a za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini (EUAM) civilna misija pokrenuta 2014. na zahtjev ukrajinske vlade za potporom EU-a reformi tijela kaznenog progona i institucija vladavine prava, čime bi se ponovno uspostavilo povjerenje ukrajinskih građana nakon nasilnih događaja povezanih s ukrajinskom revolucijom; CH. budući da je EUAM utvrdio pet prioritetnih područja, uključujući nacionalnu i državnu sigurnost, organizirani i prekogranični kriminal, kazneno pravosuđe, sigurnost zajednice i upravljanje policijom te digitalnu transformaciju i inovacije, za potporu reformama u sektoru civilne sigurnosti u Ukrajini, da njegov godišnji proračun iznosi 29,5 milijuna EUR i da zapošljava 371 ovlaštenu osobu, uključujući ukrajinske državljane i osoblje iz drugih zemalja koje nisu članice EU-a, te da njegov mandat traje do obnove mandata u 2024.; CI. budući da EUAM obuhvaća tri područja djelovanja: pružanje strateških savjeta za razvoj strateških dokumenata i zakonodavstva; podupiranje provedbe reformi praktičnim savjetima, osposobljavanjem i opremom; te promicanje suradnje i koordinacije kako bi se osigurala usklađenost reformskih napora Ukrajine i međunarodnih aktera; CJ. budući da EUAM provodi svoje aktivnosti u partnerstvu s Vijećem za nacionalnu sigurnost i vanjskom obavještajnom službom Ukrajine; budući da EUAM preko svojih tužitelja surađuje s ukrajinskim sustavom sudova kako bi se osigurala neovisnost i učinkovitost tužiteljstva; budući da EUAM preko svojih regionalnih područnih ureda i suradnjom sa susjednim pokrajinama obučava i oprema ukrajinske policijske snage; budući da EUAM svoje inicijative za osposobljavanje policije usmjerava na pružanje strateških savjeta i „dijaloga o sigurnosti zajednice” te osposobljava lokalnu policiju u ključnim područjima; CK. budući da EUAM surađuje s Europolovom procjenom prijetnje teškog i organiziranog kriminala (SOCTA) prilikom pomoći ukrajinskim vlastima u mjerama za izgradnju kapaciteta i integriranom upravljanju granicama; CL. budući da je rad EUAM-a u pogledu pomoći za reformu Sigurnosne službe Ukrajine (SSU) i dalje njegov prioritet i da mora usmjeriti svoju potporu na provedbu reforme kako bi se osiguralo da SSU postupno ukine istražne ovlasti u pogledu mjera opreza, demilitarizira službu, ima jasnu podjelu nadležnosti u odnosu na druge sigurnosne agencije, učinkovit nadzor te da se opseg te službe smanji; budući da zakonom 3196, ako se ispravno provede, propisuje da SSU usmjeri svoje djelovanje na protuobavještajne aktivnosti, mjere odgovora na prijetnje državnoj sigurnosti, borbu protiv terorizma, kibersigurnost, zaštitu državnosti i teritorijalne cjelovitosti te zaštitu državnih tajni; budući da reforme potrebne za osiguravanje demokratskog razvoja zahtijevaju da se SSU podvrgne: jasnom odvajanju funkcija, uklanjanju iz istrage gospodarskog kriminala i kaznenih djela korupcije (osim u iznimnim slučajevima kada to odobri državni odvjetnik), političkoj neovisnosti, demilitarizaciji i dodatnoj optimizaciji, većoj transparentnosti i odgovornosti te većoj usmjerenosti na zaštitu kritične infrastrukture; CM. budući da pomoć EUAM-a pri uspostavljanju Ureda za gospodarsku sigurnost, usmjerenog na financijski kriminal na području Ukrajine, predstavlja ključnu reformsku aktivnost; budući da su transparentan odabir osoblja Ureda za gospodarsku sigurnost i raspuštanje Državne porezne službe ključni za postupno smanjenje utjecaja oligarha na gospodarstvo Ukrajine; budući da će Ured za gospodarsku sigurnost naslijediti istražne ovlasti SSU-a u pogledu mjera opreza u području gospodarske sigurnosti i da mora dati podršku naporima Ukrajine u odupiranju pritisku institucija kaznenog progona; CN. budući da je EUAM 2020. svoj četvrti područni ured za potporu provedbi centralno vođenih reformi na regionalnoj i lokalnoj razini, kao što su to osposobljavanje i savjetovanje lokalnih tijela kaznenog progona, otvorio u Mariupolju, što odražava rastuću ulogu EUAM-a u jačanju otpornosti cjelokupne Ukrajine i želju Ukrajine da se uskladi s ciljevima ZSOP-a; budući da je područni ured u Mariupolju evakuiran i zatim uništen slijedom ruskog vojnog napada; CO. budući da je zbog ruske invazije na Ukrajinu sve međunarodno osoblje bilo prisiljeno na sigurnu evakuaciju iz te zemlje; budući da je misija i dalje u kontaktu s ukrajinskim kolegama te je i dalje u stanju pripravnosti do daljnjih uputa iz sjedišta EU-a; CP. budući da su zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu evakuirani svi članovi osoblja ZSOP-a i EUAM-a u Ukrajini koji su državljani država članica; CQ. budući da je misija EU-a za pomoć na granici između Republike Moldove i Ukrajine (EUBAM) civilna misija pokrenuta 2005.; budući da ta misija ima neizvršni mandat za jačanje kapaciteta službenika graničnog nadzora, carinskih tijela i tijela kaznenog progona u Ukrajini i Republici Moldovi za upravljanje granicama, s godišnjim proračunom od 12 milijuna EUR i s više od 200 članova osoblja te da njezin mandat traje do studenoga 2023.; CR. budući da EUBAM pomaže Republici Moldovi i Ukrajini u ispunjavanju obveza u okviru područja produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine u sklopu sporazumâ o pridruživanju koje su sklopile s EU-om, koje je osmišljeno kako bi se povećali granični i carinski kapaciteti Moldove i Ukrajine; budući da su mu dodijeljene sljedeće zadaće: borba protiv carinskih prijevara, krijumčarenja droge, nezakonitih migracija i trgovine ljudima; pružanje potpore olakšavanju trgovine i integriranom upravljanju granicama te pomoć u mirnom rješavanju sukoba u Pridnjestrovlju kroz proces „5+2”; CS. budući da krijumčarenje duhana, uključujući krivotvorene proizvode, uzrokuje godišnji gubitak za državne proračune Republike Moldove, Ukrajine i država članica koji se procjenjuje na deset milijardi EUR; budući da je EUBAM 2020. i 2021. spriječio brojne operacije krijumčarenja, pri čemu je zaplijenio pozamašne količine streljiva, duhana, alkohola, etanola i heroina; CT. budući da EUBAM pomaže graničnim službama Republike Moldove i Ukrajine u razvoju općih zajedničkih pokazatelja koji se upotrebljavaju za identificiranje žrtava trgovine ljudima; CU. budući da EUBAM-ova Radna skupina za droge nastoji povezati partnerske službe te misije s drugim tijelima za izvršavanje zakonodavstva u području borbe protiv droga u regiji; budući da EUBAM surađuje s brojnim međunarodnim organizacijama, uključujući Europol, Frontex i OESS u okviru inicijativa Radne skupine za nadzor naoružanja, Zajedničke operacije „ORION II” i programa „EU za sigurnost granica”; CV. budući da EUBAM dosljedno zagovara ponovno otvaranje međunarodnih prometnih koridora koji prolaze Pridnjestrovljem te razvija i zagovara tehničke mjere izgradnje povjerenja između Kišinjeva i Tiraspola u područjima prometa, carina, veterinarskih i fitosanitarnih pitanja te pitanja u vezi s kaznenim progonom; CW. budući da EUBAM doprinosi mirnom rješavanju sukoba u Pridnjestrovlju mjerama za izgradnju povjerenja i prisutnošću u svrhu nadzora u dijelu Pridnjestrovlja na granici između Moldove i Ukrajine; CX. budući da Ruska Federacija vodi takozvanu mirovnu misiju u Pridnjestrovlju od približno 500 vojnika i operativnu skupinu ruskih postrojbi (OGRT) od približno 1 500 vojnika, kontrolira separatističke oružane skupine u Pridnjestrovlju i održava više od 100 zajedničkih vojnih vježbi godišnje s Pridnjestrovljem; budući da je zabrinuta pokušajima separatista iz Tiraspola da ishode priznanje neovisnosti Pridnjestrovlja 4. ožujka 2022.; CY. budući da je zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu sigurnost ZSOP-a i EUBAM-a u Moldovi ozbiljno ugrožena i mogla bi u konačnici dovesti do njihove evakuacije iz te zemlje; CZ. budući da je promatračka misija Europske unije u Gruziji (EUMM) civilna misija pokrenuta 2008. nakon Sporazuma u šest točaka sklopljenog uz posredovanje EU-a kojim je okončan rat između Gruzije i Rusije; budući da je EUMM u svojih 13 godina postojanja pridonosio izgradnji povjerenja i normalizaciji, pružao stabilnost na terenu među stranama umiješanima u sukob i u široj regiji i time pokazao snažnu političku predanost EU-a toj regiji; DA. budući da EUMM trenutačno ima 325 članova misije, uključujući više od 200 civilnih promatrača i proračun od 44,8 milijuna EUR, te da njegov mandat traje do prosinca 2022.; DB. budući da se izvorni mandat iz 2008. u pogledu praćenja provedbe Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a između Gruzije i Rusije nije promijenio, pri čemu se zahtijeva: zabrana primjene nasilja, prestanak sukoba, dopuštanje pristupa humanitarnoj pomoći, povratak gruzijskih oružanih snaga njihovim uobičajenim vojarnama, povlačenje ruskih oružanih snaga na položaje koje su zauzimale prije sukoba te pokretanje međunarodne rasprave o sigurnosti i stabilnosti Južne Osetije i Abhazije; DC. budući da Rusija ne poštuje Sporazum o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008., koji su uz posredovanje EU-a sklopile Gruzija i Rusija, jer su u odmetnutim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji i dalje nezakonito prisutne njezine oružane snage i agenti Savezne sigurnosne službe (FSB) te službenici graničnog nadzora Ruske Federacije; budući da to ne dopušta uspostavu međunarodnih sigurnosnih mehanizama na terenu i isto tako onemogućava ulazak EUMM-a na teritorije koje je okupirala Rusija, što je kritična prepreka za postizanje ciljeva misije; budući da je mandat EUMM-a valjan na cjelokupnom području Gruzije; budući da se EUMM suočava s ruskim postavljanjem linije administrativne granice dublje u gruzijsko državno područje, čime se dodatno proširuje teritorijalna okupacija Gruzije; DD. budući da očita kršenja Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a i primirja od strane Ruske Federacije i dalje traju te da države članice na to često pružaju tek ograničene odgovore ili pozive na djelovanje, ili uopće ne reagiraju, što Rusku Federaciju može ohrabriti da nastavi s takvim radnjama; budući da su zabilježena nezakonita uhićenja uz linije administrativne granice i nezakonite aktivnosti postavljanja granice; DE. budući da EUMM nije uobičajena civilna misija zbog svojeg mandata i usmjerenosti na aktivnosti praćenja i izgradnju građanskih kompetencija te zbog toga što predvodi aktivnosti za izgradnju povjerenja pomoću manjih iznosa bespovratnih sredstava i ciljanih projekata između dviju strana; budući da joj mandat omogućava usmjeravanje na hibridne prijetnje, ljudska prava, manjine i ekološke aspekte sigurnosti; budući da je EUMM uspostavio Savjetodavni odbor za hibridno ratovanje i redovito je u kontaktu s Uredom za vezu NATO-a i timom koji provodi Veliki paket NATO-a za Gruziju; DF. budući da EUMM omogućuje sastanke u mjestu Ergneti o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih i osigurava redovito održavanje tih sastanaka na kojima se rješava sigurnosna situacija na terenu te na kojima sudjeluju gruzijska vlada, odmetnute regije i Ruska Federacija; budući da je sličan mehanizam u mjestu Gali u Abhaziji, nažalost, stavljen na čekanje; DG. budući da EUMM stalno mora prilagođavati svoje analitičko usmjerenje i sposobnosti odgovora na stalne hibridne prijetnje te stoga treba odgovarajući proračun i resurse; DH. budući da je EUMM meta aktivnosti dezinformiranja, koje posebno provode mediji i kanali društvenih medija sa sjedištem u okupiranim regijama koje podupire Rusija, zbog čega je EUMM prisiljen organizirati svoje interne resurse kako bi se osigurala potrebna suradnja i istražili načini za suzbijanje dezinformacija; DI. budući da EUMM upravlja dežurnom telefonskom linijom koja predstavlja mehanizam za izgradnju povjerenja koji djeluje kao stalno dostupan komunikacijski kanal, za hitne incidente na terenu, između gruzijske vlade i de facto vlasti u Abhaziji i Južnoj Osetiji, koja uključuje službenike graničnog nadzora Ruske Federacije raspoređene u objema regijama; budući da je ta dežurna telefonska linija 2021. korištena 2100 puta; budući da EUMM podržava pregovaračke formate i komunikacijske kanale sudjelovanjem u Međunarodnoj raspravi u Ženevi (GID) i supredsjedanjem sastancima u Ergnetiju o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih; DJ. budući da su 24. listopada 2019., prvi put u više od deset godina, službenici FSB-a prešli liniju administrativne granice i pritvorili promatrače EUMM-a, zbog čega je EU bio prisiljen pregovarati u cilju njihova puštanja na slobodu; DK. budući da uloga koju je EUMM imao u rješavanju humanitarnih potreba lokalnog stanovništva u područjima pogođenima sukobima i omogućavanju učinkovite razmjene informacija, primjerice u vezi s prijelazima zdravstvenih djelatnika ili oslobađanjem pritvorenih osoba i promatrača EUMM-a na linijama administrativne granice, kao i u sudjelovanju u ostvarenju rasprava održanih uživo na sastancima u Ergnetiju o mehanizmu za sprečavanje incidenata i reagiranje na njih, daju golemu vrijednost ulozi EUMM-a u doprinosu sigurnosti, upravljanju sukobima i izgradnji povjerenja; DL. budući da je Gruzija jedna od zemalja koja po stanovniku najviše pridonosi misijama ZSOP-a u Africi; DM. budući da su zemlje Istočnog partnerstva i dalje jako ugrožene energetskom nesigurnošću, posebno Republika Moldova i Ukrajina, koje su više puta bile izložene energetskoj ucjeni Rusije; DN. budući da će mjere EU-a za ublažavanje energetske nesigurnosti diversifikacijom izvora energije ojačati sigurnost i stabilnost regije Istočnog partnerstva; DO. budući da je Komisija već poduzela korake kako bi diversifikacijom dobavljača plina smanjila ovisnost Europe o jednom dobavljaču; budući da je kao odgovor na posljedice izazvane sankcijama uvedenima Rusiji, kako bi prekinula ovisnost o energiji uvezenoj iz Rusije, Komisija sastavila novi plan za zamjenu, do kraja 2022., 100 milijardi kubnih metara plina uvezenog iz Rusije većim uvozom ukapljenog prirodnog plina i uvozom plina preko plinovoda od dobavljača koji nisu Rusija, te povećanjem proizvodnje i uvoza biometana i vodika iz obnovljivih izvora energije; budući da se tom planom nastoji smanjiti uporaba fosilnih goriva u kućanstvima, zgradama, industriji i sustavima napajanja te potaknuti energetska učinkovitost, povećati korištenje obnovljivih izvora energije i elektrifikacija i poduzeti mjere za rješavanje uskih grla infrastrukture; 1. ponovno ističe predanost EU-a i naglašava njegovu nedvosmislenu potporu suverenosti, teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj neovisnosti zemalja Istočnog partnerstva unutar njihovih međunarodno priznatih granica te podupire njihove pokušaje potpune provedbe tih načela; ističe važnost jedinstva i solidarnosti država članica u tom pogledu; 2. najoštrije osuđuje ničim izazvanu i neopravdanu ratnu agresiju Rusije na Ukrajinu i njezina povezana djelovanja u područjima ukrajinskih regija Donjecka i Luhanska, koje nisu pod kontrolom ukrajinske vlade, na nezakonito pripojenom Krimu i u Bjelarusu; naglašava da stalna agresija Rusije i širenje njezinih vojnih aktivnosti u Ukrajini štetno utječe na europsku i svjetsku sigurnost; ponovno ističe da bi partneri i saveznici trebali pojačati vojnu potporu Ukrajini i dostavu oružja, što je u skladu s člankom 51. Povelje UN-a kojim se omogućuje individualna i kolektivna samoobrana; 3. ističe da su održiv mir i sigurnost ljudi u regiji Istočnog partnerstva od temeljne važnosti za EU; najoštrije osuđuje ratnu agresiju koju je pokrenula Ruska Federacija i njezinu ulogu u vojnom i kibernetičkom ratovanju u regiji Istočnog partnerstva; poziva na hitan prekid ratne agresije na Ukrajinu i na potpuno i hitno povlačenje svih ruskih postrojba sa svih područja u zemljama Istočnog partnerstva pod ruskom okupacijom te na prekid vojnih sukoba usmjerenih protiv Ukrajine u kojima se gube životi civila i vojnika te koji dovode do raseljavanja milijuna ljudi i istodobno onemogućuju socioekonomski razvoj; najoštrije osuđuje napad ruskih snaga i njihovu okupaciju ukrajinskih nuklearnih postrojenja te smatra da pokušaji Rusije da ojača svoj zlonamjerni utjecaj u regiji Istočnog partnerstva uporabom sile i prisile ne smiju uspjeti; ističe važnost jedinstva, solidarnosti i usklađenosti država članica; poziva na jačanje suradnje s demokratskim saveznicima istomišljenicima kako bi se ublažio negativan utjecaj sila trećih zemalja u regiji Istočnog partnerstva i kako bi mu se suprotstavilo; 4. pozdravlja zaključke sastanka na vrhu Istočnog partnerstva iz 2021. te daljnju suradnju između EU-a i zemalja Istočnog partnerstva; uzimajući u obzir sigurnosne izazove s kojima se suočavaju zemlje Istočnog partnerstva, posebno trenutačnu rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, dugotrajne sukobe, otvoreno vojno djelovanje, hibridne prijetnje i uplitanje u demokratske procese, predlaže povećanje suradnje sa zemljama Istočnog partnerstva u području sigurnosti i obrane te povećanje ulaganja i pomoći u području sigurnosne, vojne, obavještajne i kibernetičke sigurnosti s pridruženim zemljama Istočnog partnerstva; 5. podržava bliskiju koordinaciju i suradnju u području obrane i sigurnosti s određenim zemljama Istočnog partnerstva; s namjerom promicanja strateških ciljeva sigurnosti ljudi i održivog mira u cijeloj regiji Istočnog partnerstva i šire te poticanja u tu svrhu primjene integriranog pristupa realizacijom punog potencijala ZSOP-a u vezi s relevantnim političkim sredstvima; snažno podržava postojeće misije ZSOP-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva; snažno ustraje na jačanju sigurnosne dimenzije politike Istočnog partnerstva EU-a, razvoju strateških sigurnosnih partnerstava s nekim zemljama Istočnog partnerstva, unapređenju dijaloga i suradnje u području vanjske i sigurnosne politike i na razradi aktivnije uloge EU-a u smirivanju postojećih napetosti, sprečavanju budućih sukoba, posredovanju i mjerama za izgradnju povjerenja, kao i u rješavanju sukoba borbom protiv hibridnih prijetnji, dezinformiranja i propagande, u pomoći i suradnji u području civilne obrane i pružanju podrške sveobuhvatnom pregledu sigurnosnog sektora u zemljama Istočnog partnerstva kojim bi se utvrdila područja obrane i sigurnosti kojima je potrebno poboljšanje i omogućilo EU-u i državama članicama da usklade svoju potporu; smatra da su potrebni daljnje promicanje usklađivanja i postupna konvergencija vanjske i sigurnosne politike EU-a i zemalja Istočnog partnerstva u skladu s obvezama partnera prema EU-u; poziva zemlje Istočnog partnerstva da se usklade s politikom sankcija EU-a prema Rusiji zbog rata koji vodi protiv Ukrajine; 6. naglašava da su mirno rješavanje aktualnih ili neriješenih sukoba u regiji na temelju međunarodnog prava i dobrosusjedski odnosi ključni za izgradnju i jačanje otpornih i održivih demokracija u Istočnom partnerstvu; podsjeća na činjenicu da mir i sigurnost zahtijevaju snažne i javno odgovorne institucije, dobro upravljanje i poštovanje vladavine prava; snažno potiče partnere iz Istočnog partnerstva da se dodatno uključe u relevantne reforme jer će potrebnu otpornost na vanjske prijetnje biti moguće ostvariti samo uz unutarnju otpornost koja se temelji na snažnim i demokratskim institucijama; 7. naglašava potrebu da EU nastavi promicati okružje povoljno za rješavanje sukoba i podupirati aktivnosti kojima se promiču povjerenje i međuljudski kontakti u zajednicama podijeljenima zbog sukoba, da dade prednost naporima za preemptivnu uspostavu mira, uključujući preventivnu diplomaciju, kao i za mehanizme ranog upozoravanja i djelovanja, te da poveća za to namijenjena financijska sredstva; 8. poziva države Istočnog partnerstva da neprestano rade na nastavku suradnje sa susjednim zemljama jer bi se time osiguralo produbljivanje već plodne suradnje i izbjegle nepotrebne napetosti koje mogu proizaći iz neriješenih bilateralnih pitanja; 9. poziva na snažniju usmjerenost na pomirenje i ponovnu izgradnju veza u zajednici s obzirom na podjele prisutne u regiji Istočnog partnerstva; u tom pogledu potiče aktivnu suradnju s akterima iz civilnog društva i s vjerskim zajednicama u područjima kao što su analiza lokalnih sukoba, posredovanje, pomirenje i jačanje društvene kohezije; 10. poziva na bližu koordinaciju s OESS-om u cilju rješavanja sigurnosnih izazova u regiji Istočnog partnerstva, posebno u područjima trgovine ljudima, nadzora naoružanja, instrumentaliziranih migracija, izgradnje povjerenja i olakšavanja dijaloga među svim stranama u kriznoj situaciji; 11. i dalje je zabrinut zbog stalnih povreda teritorijalnog mora i zračnog prostora koje ruski režim čini u zemljama Baltičkog mora, Crnog mora te Azovskog mora; poziva države članice u regiji Crnog mora, u kontekstu trenutačne ratne agresije na Ukrajinu, da pojačaju vojnu suradnju s partnerima na istoku Crnog mora (Ukrajina, Gruzija i Republika Moldova), bilateralno i u okviru NATO-a; naglašava važnost angažmana EU-a i NATO-a u zemljama Istočnog partnerstva u regiji Crnog mora u svrhu postizanja sigurnosti i stabilnosti regije Crnog mora; 12. poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) te također potiče države članice da doprinesu suradnji u okviru Međunarodne platforme za Krim u cilju rješavanja hibridnih prijetnji sigurnosti šire regije Crnog mora koje predstavljaju ruska nezakonita okupacija i pripojenje Krima te militarizacija Crnog i Azovskog mora, odnosno prijetnji koje su povezane s tim; 13. smatra da bi Inicijativa za tri mora (3SI) mogla poslužiti kao jedan od formata za iskorištavanje ulaganja kojima se promiču uzajamna sigurnost i stabilnost u pogledu ključne infrastrukture te smatra da bi tu inicijativu trebalo proširiti na način da se uključe i zemlje Istočnog partnerstva u okviru postojećih europskih politika i programa, posebno Istočnog partnerstva; ističe da bi Inicijativa za tri mora (3SI) trebala blisko surađivati s EU-om kako bi se izbjegla dvostruka djelovanja i inicijativa te suprotstavljeni pristupi; podržava ideju da bi EU trebao preuzeti vođenje Inicijative za tri mora (3SI); 14. poziva institucije EU-a da izrade ambiciozniji program integracije za Ukrajinu, koji bi mogao uključivati praktične korake za prvu međufazu postupne integracije Ukrajine u jedinstveno tržište EU-a; poziva Komisiju da temeljito, i na temelju zasluga, ocijeni prijave za status kandidata Gruzije, Ukrajine i Republike Moldove; 15. ističe potrebu da članovi Odbora za vanjske polove Europskog parlamenta i njegova Pododbora za ljudska prava stalno prate situaciju; Ostvarivanje punog potencijala ZSOP-a u Istočnom partnerstvu 16. pozdravlja činjenicu da se u usvojenom Strateškom kompasu stavlja odgovarajući naglasak na zemlje Istočnog partnerstva, uključujući podršku Ukrajini zbog ruske agresije i dodatnu otpornost na ruske provokacije i prijetnje; naglašava potrebu jamčenja da je on usko koordiniran i usklađen s predstojećim Strateškim konceptom NATO-a 2022., posebno u područjima suzbijanja ruske agresije, kiberobrane i suzbijanja hibridnog ratovanja, dezinformiranja te vanjskih manipulacija i uplitanja, s obzirom na to da se sigurnosno okruženje i otpornost Europe ne mogu postići bez dugoročne sigurnosti i otpornosti svih susjednih zemalja EU-a; napominje da pristup EU-a mora biti sveobuhvatan i uključivati podržavanje demokratskih i gospodarskih reformi, jačanje institucijske i društvene otpornosti te povećanje sigurnosnih i obrambenih kapaciteta; 17. potiče države članice koje su članice i EU-a i NATO-a te koje predvode različite inicijative NATO-a za izgradnju kapaciteta u zemljama Istočnog partnerstva da se pobrinu za koordinaciju napora u pogledu osposobljavanja i prijenosa najboljih praksi sa Službom EU-a za vojno planiranje i provođenje (EU MPCC) i sa Službom EU-a za civilno planiranje i provođenje (CPCC); poziva države članice da se pobrinu da misije ZSOP-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva budu pažljivo koordinirane sa strategijom i djelovanjima NATO-a u regiji; 18. potiče države članice sudionice PESCO-a da prilagode projekte u okviru PESCO-a potrebama EU-ovih misija i operacija u okviru ZSOP-a, npr. razvojem visoko kriptiranih sigurnih civilnih komunikacijskih sustava, te da u skladu s općim uvjetima za sudjelovanje trećih zemalja u projektima u okviru PESCO-a razmotre upućivanje poziva zemljama Istočnog partnerstva da ispune te opće uvjete za sudjelovanje; napominje da uključivanje strateških partnera poput pridruženih zemalja Istočnog partnerstva u pojedinačne projekte u okviru PESCO-a može biti strateški interes EU-a i da može biti uzajamno korisno jer bi time zemlje Istočnog partnerstva stekle jedinstvene kapacitete i tehničku stručnost, posebno u području rješavanja hibridnih prijetnji i kibersigurnosti; pozdravlja u tom smislu raspoređivanje u Ukrajinu stručnjaka tima za brzi odgovor na kiberincidente koji se financira u okviru PESCO-a; 19. potiče EU i njegove države članice da prošire mehanizme potpore za daljnje sudjelovanje zemalja Istočnog partnerstva u civilnim i vojnim misijama i operacijama ZSOP-a, uključujući, kad to bude potrebno, istraživačka i/ili terenska putovanja, radionice, osposobljavanje i tečajeve itd., što bi pridonijelo povećanju interoperabilnosti partnera i razvoju zajedničkih postupaka i djelovanja; dodatno ih potiče na suradnju s većinom partnera iz Istočnog partnerstva u području kibersigurnosti, među ostalim u pogledu međusobne razmjene obavještajnih podataka i pomoći u pogledu ključne infrastrukture; 20. razmatra savjetovanje nekih partnera iz Istočnog partnerstva u početnoj fazi planiranja misija i/ili operacija ZSOP-a, posebno onih koje se odvijaju ili će se odvijati u partnerima iz Istočnog partnerstva; 21. naglašava važnost aktivnog uključivanja i snažnije savjetodavne uloge Europskog parlamenta u postupku donošenja odluka u vezi sa ZSOP-om kako se provodi u regiji zemalja Istočnog partnerstva; 22. pozdravlja dogovor Vijeća od 13. travnja 2022. o trećoj tranši vojne pomoći u okviru Europskog instrumenta mirovne pomoći u ukupnom iznosu od 1,5 milijardi EUR kojom se osiguravaju smrtonosni vojni materijal, gorivo i zaštitna oprema, te poziva na njihovu hitnu dostavu; naglašava važnost jačanja naše suradnje u području sigurnosti i obrane za EU, s obzirom na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu i pogoršanje sigurnosnog okruženja koje utječe na stabilnost naših istočnih partnera i upravljanje njima; pozdravlja odluku Europskog vijeća od 2. prosinca 2021. da se iz Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za Ukrajinu osigura 31 milijun EUR, za Gruziju 12,75 milijuna EUR, a za Republiku Moldovu 7 milijuna EUR pomoći za jačanje njihove otpornosti i obrambenih sposobnosti, posebno kapaciteta u području kibersigurnosti, medicine, inženjerstva, mobilnih i logističkih kapaciteta te borbe protiv dezinformiranja; potiče daljnju upotrebu EPF-a kako bi se povećala sposobnost pridruženih zemalja Istočnog partnerstva, posebno onih koje se suočavaju s oružanom agresijom i koje su domaćini misija ZSOP-a, za ispunjavanje njihovih dodatnih sigurnosnih potreba u ključnim područjima kao što su oprema potrebna za razmjenu obavještajnih podataka putem sigurnih komunikacijskih linija i tehnički alati za suzbijanje oružane agresije i hibridnih prijetnji; ističe da EU mora poboljšati materijalnu i novčanu potporu zemljama Istočnog partnerstva i usmjeriti se također na izgradnju kapaciteta, posebice za suzbijanje kampanja dezinformiranja kao i za nacionalnu obranu, u cilju poboljšanja otpornosti svake zemlje Istočnog partnerstva; ističe da EU mora osmisliti integrirani pristup koji bi omogućio pružanje pomoći zemljama Istočnog partnerstva u suočavanju s međusobno povezanim prijetnjama; 23. ističe važnost solidarnosti EU-a i država članica s Ukrajinom te sa sve nesigurnijom sigurnosnom situacijom u određenom broju zemalja Istočnog partnerstva; potiče EU i njegove države članice da se pobrinu za to da svako pružanje potpore u opremi zemljama Istočnog partnerstva u okviru EPF-a bude strogo usklađeno s relevantnim međunarodnim pravom u pogledu isporuke opreme oružanim snagama, s ciljevima potpore EU-a dotičnoj zemlji Istočnog partnerstva i da se ono, kada je to relevantno, provodi u koordinaciji s pripadajućim NATO-ovim inicijativama za izgradnju kapaciteta partnerskih zemalja i strateškim planiranjem kako bi se izbjeglo nepotrebno preklapanje i povećala učinkovitost; potiče države članice da razrade instrumente vojne pomoći kojima bi se nekim zemljama Istočnog partnerstva omogućilo da nabave opremu od proizvođača iz EU-a; poziva države članice da pojednostave upravne postupke kako se ne bi blokirale već donesene odluke u vezi s osiguravanjem opreme zemljama Istočnog partnerstva; 24. poziva države članice da povećaju proračun EPF-a kako bi se Eu-u omogućilo da ojača otpornost i obrambene sposobnosti zemalja Istočnog partnerstva, na primjer za suzbijanje hibridnih prijetnji; 25. potiče države članice da dodatno ojačaju vojnu otpornost Ukrajine osiguravanjem oružja, uključujući protubrodsko, protuzračno i protuoklopno oružje; pozdravlja odluku svih država članica koje su Ukrajini isporučile smrtonosnu opremu kako bi povećale njezin kapacitet za obranu vlastitog suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti; 26. pozdravlja osnivanje jedinice za razmjenu informacija Vojnog stožera EU-a; priznaje da je Poljska postala logističko središte koje osigurava da sve materijalne i financijske zalihe stignu do ukrajinskih oružanih snaga; potiče države članice da hitno poduzmu korake u cilju povećanja i premještanja osoblja i zaliha u istočne države članice EU-a, posebice opreme za sigurnu komunikaciju, medicinskih zaliha i sofisticiranog naoružanja; 27. potiče Komisiju da, kao u sklopu inovativnog financijskog odgovora na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu, procijeni kad bi bila prikladna revizija višegodišnjeg financijskog okvira i da preispita, u okviru drugih politika, mogućnost povećanja izdataka za obranu, smanjenje ulaganja u rusku naftu i plin, ublažavanje socioekonomskih posljedica rata za građane EU-a i otpis dugova, uz stalno pružanje vojne pomoći zemljama Istočnog partnerstva u okviru EPF-a; 28. pozdravlja činjenicu da je Komisija odobrila novi program hitne makrofinancijske pomoći (MFA) Ukrajini u iznosu od 1,2 milijarde EUR koji će pridonijeti povećanju makroekonomske stabilnosti Ukrajine i općenitoj otpornosti u kontekstu nastalom zbog ruske ratne agresije na Ukrajinu i njezina utjecaja na gospodarstvo; ističe da su EU i europske financijske institucije od 2014. toj zemlji dodijelile više od 17 milijardi EUR u obliku bespovratnih sredstava i zajmova; 29. poziva Komisiju da pojača praćenje režima sankcija kako bi se osigurala usklađenost s postojećim režimima sankcija; Jačanje suradnje s institucijama i instrumenata 30. poziva EU i saveznike NATO-a da upotrijebe sva sredstva kojima se može pružiti potpora vojno-sigurnosnoj suradnji sa zemljama Istočnog partnerstva jer se bez toga ne mogu osigurati sigurnost i stabilnost regije; pozdravlja činjenicu da se NATO-ovom politikom otvorenih vrata održavaju bliski politički i operativni odnosi sa zemljama koje teže pristupanju, konkretno s Ukrajinom i Gruzijom; 31. naglašava važnost intenzivnih savjetovanja i jačanja suradnje između EU-a i NATO-a u vezi sa situacijama rasta napetosti kao što je trenutačna ruska ratna agresija na Ukrajinu; ističe da bi se u okviru te suradnje trebali poštovati sporazumi o sigurnosti svih država članica i da bi se trebala temeljiti na jedinstvu i solidarnosti među državama članicama te na pridržavanju načela povezanih s postojećom sigurnosnom strukturom Europe i međunarodnim pravom, što uključuje suverenost i teritorijalnu cjelovitost susjednih zemalja; poziva transatlantsku zajednicu da iskoristi i proširi postojeće i buduće napore kako bi se suprotstavila izravnim i neizravnim aktima agresije i aktivnostima Rusije usmjerenima protiv Ukrajine, Gruzije i Moldove; 32. poziva EU da ojača suradnju s NATO-om u pogledu potpore izgradnji obrambenih i sigurnosnih kapaciteta naših partnera u Istočnom susjedstvu, među ostalim u okviru predstojeće zajedničke izjave o suradnji između EU-a i NATO-a; pozdravlja bolju suradnju između Sjedinjenih Američkih Država, EU-a i njegovih država članica te intenzivne rasprave koje se odvijaju u NATO-u u vezi sa sigurnošću Europe; 33. poziva ESVD da izvješća o procjeni, procjene prijetnja i političke poruke koordinira s veleposlanstvima država članica i uredima za vezu NATO-a u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva; 34. zabrinut je zbog činjenice da jedna članica NATO-a odgađa pristup Ukrajine Agenciji NATO-a za potporu i nabavu unatoč hitnoj potrebi i zbog razloga koji nisu povezani s trenutačnom situacijom; 35. zabrinut je zbog činjenice da jedna država članica NATO-a blokira rasprave između NATO-a i Ukrajine na ministarskoj razini, čime sprečava razvoj tog partnerstva; 36. potiče potpredsjednika Komisije/ Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da tijekom predstojećeg dijaloga o sigurnosti i obrani između EU-a i SAD-a, dijaloga između EU-a i SAD-a o Rusiji te dijaloga između EU-a i SAD-a o Kini posebnu pozornost posveti sigurnosti područja Istočnog partnerstva; napominje da dijalog o sigurnosti između EU-a i SAD-a predstavlja važnu priliku za maksimalno povećanje dodane vrijednosti transatlantskih odnosa u području sigurnosti i obrane te da bi u okviru tog dijaloga trebalo posvetiti dovoljno vremena i sredstava poboljšanju sigurnosnog okruženja u regiji Istočnog partnerstva; napominje da se demokratsko, stabilno i proeuropsko Istočno partnerstvo, posebno Ukrajina, smatra prijetnjom režimu Kremlja te je stoga pod političkim i vojnim pritiskom; podsjeća da se o europskom sigurnosnom poretku ne može raspravljati bez europskih zemalja; naglašava da je stabilnost regije Istočnog partnerstva ključna za sigurnost cijelog europskog kontinenta; 37. poziva EU da podrži visokokvalitetne neovisne medije i novinare u zemljama Istočnog partnerstva u jačanju pluralizma, medijske slobode i vladavine prava, suzbijanju dezinformacija i povećanju sveukupne otpornosti demokratskih društava zemalja Istočnog partnerstva; 38. zabrinut je zbog sve veće manipulacije informacijama, dezinformiranja i hibridnih prijetnji za koje je odgovorna posebno Rusija, no i drugi akteri, što izravno utječe na nekoliko operativnih područja i misija ZSOP-a, čime se destabilizira cijela regija; 39. žali zbog napora ruskih vlasti da vlastitom stanovništvu u potpunosti zataje trenutačnu ratnu agresiju na Ukrajinu, posebice nazivanjem ratne agresije na Ukrajinu „specijalnom operacijom” te ukidanjem slobode medija i nametanjem oštrih zakonskih sankcija protiv pojedinaca i neovisnih medija; 40. naglašava potrebu da EU i njegove države članice unaprijede suradnju s partnerima iz regije Istočnog partnerstva, konkretno u području strateške komunikacije i suzbijanja dezinformiranja i manipulacije informacijama te bilo kakvog zlonamjernog vanjskog uplitanja, kako bi se izgradila otpornost države i društva te suprotstavilo slabljenju i fragmentaciji društava i institucija; 41. poziva EU da omogući projekte za vlade, civilna društva, nevladine organizacije i druge dionike u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva koji će im pomoći u borbi protiv dezinformiranja i hibridnih prijetnji, među ostalim važnim radom odjela ESVD-a Stratcom i njegovih radnih skupina, Obavještajnog i situacijskog centra EU-a (EU INTCEN), jedinice za otkrivanje hibridnih prijetnji, sustava brzog uzbunjivanja, uspostavljenom suradnjom na upravnoj razini između ESVD-a, Komisije i Parlamenta, mreže protiv dezinformiranja pod vodstvom Komisije i administrativne radne skupine Parlamenta protiv dezinformiranja; potiče države članice da prošire sudjelovanje pridruženih zemalja Istočnog partnerstva uz uključivanje Europskog centra za suzbijanje hibridnih prijetnji (Hybrid COE); 42. naglašava ključnu potrebu za jačanjem suradnje između EU-a i partnera iz Istočnog partnerstva u područjima strateške komunikacije, borbe protiv dezinformacija i manipulacije informacijama te bilo kakvog zlonamjernog vanjskog uplitanja; 43. poziva ESVD da poboljša sposobnost delegacija EU-a u zemljama Istočnog partnerstva za raskrinkavanje kampanja dezinformiranja koje ugrožavaju demokratska načela i kojima upravljaju akteri stranih država, posebno Rusija; poziva na hitno oblikovanje odgovora misija ZSOP-a na hibridne prijetnje, s obzirom na to da je ovo pokušaj njihove delegitimizacije; 44. poziva Vijeće, Komisiju i ESVD da istraže mogućnosti za poticanje izgradnje kibersposobnosti naših partnera, na primjer prilagodbom savjetodavnih mandata na način da oni uključuju i specijalizirano osposobljavanje za borbu protiv hibridnih prijetnji, kampanje dezinformiranja, kibernetičko ratovanje i analizu obavještajnih podataka iz otvorenih izvora, kako bi se osiguralo da zemlje Istočnog partnerstva ojačaju tehničku infrastrukturu potrebnu za kiberotpornost; potiče pokretanje civilnih kibermisija; primjećuje važan rad na osposobljavanju koji Europska akademija za sigurnost i obranu (ESDC) obavlja u području kiberobrane i pozdravlja ciljana događanja namijenjena osposobljavanju i obrazovanju koje ESDC organizira za partnere Istočnog partnerstva; 45. potiče EU da unaprijedi svoje politike kibersigurnosti s obzirom na to da ratna agresija u Ukrajini ima alarmantno visok potencijal za dosad neviđenu eskalaciju, uključujući onu koja dolazi od trećih strana; 46. potvrđuje ulogu civilnog društva u oblikovanju politike i nadzoru reforme sigurnosnog sektora te poziva na stalnu potporu i financiranje civilnog društva i, ako to okolnosti dopuštaju, na njegovo uključivanje u važne projekte kako bi se omogućila veća razina odgovornosti i transparentnosti u obrambenom i sigurnosnom sektoru; 47. poziva Komisiju, ESVD i države članice da povećaju vidljivost misija ZSOP-a u Istočnom partnerstvu jačanjem svoje strateške komunikacije i proaktivnim suzbijanjem dezinformacija koje su usmjerene protiv njih na način da te misije i, konkretno, delegacije EU-a uključe u svoje političke poruke, javno dostupne dokumente i kontakte s međunarodnim medijima; 48. naglašava potrebu da EU ojača svoje institucionalne kapacitete za sprečavanje sukoba, posredovanje, dijalog i smirivanje napetosti u regiji Istočnog partnerstva; ističe da bi EU mogao imati snažniju ulogu u određivanju mjera za izgradnju povjerenja te da bi mogao sudjelovati i u naporima usmjerenima na pomirenje; traži od država članica i ESVD-a da rade i na jačanju osposobljavanja i izgradnje kapaciteta naših partnera iz Istočnog partnerstva u području nadzora naoružanja, razoružanja i neširenja oružja; pohvaljuje u tom pogledu centre izvrsnosti EU-a za ublažavanje kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih rizika u Tbilisiju; poziva Komisiju da unaprijedi izgradnju kapaciteta partnera iz Istočnog partnerstva za jačanje otpornosti njihovih ključnih subjekata s pomoću zajedničkih aktivnosti osposobljavanja i razmjene najboljih praksi; 49. pozdravlja Koncept EU-a za kulturnu baštinu u sukobima i krizama; mišljenja je da ZSOP može dati doprinos rješavanju sigurnosnih izazova povezanih s očuvanjem i zaštitom kulturne baštine i pozdravlja mogućnosti istraživanja razvoja takvih aktivnosti u regiji Istočnog partnerstva; napominje da bi uključivanje aspekta zaštite kulturne baštine i međukulturnog dijaloga u mandat misije bilo korisno za postupak rješavanja sukoba i sklapanje održivih sporazuma; 50. potiče države članice da osiguraju da se digitalna tranzicija koja se odvija u zemljama Istočnog partnerstva zaštiti od zlonamjernih aktivnosti, čime će se potaknuti dodatno iskorištavanje postojećih vodećih inicijativa EU-a za izgradnju kapaciteta u području kibernetike, CyberEast i EU4Digital, kako bi uključilo uspostavljanje pravnih i administrativnih struktura za certificiranje softvera i hardvera, koordinaciju nacionalnih timova za hitne računalne intervencije (CERT) te tijela za kibernetičku forenziku i istragu u Europi; poziva Europski centar za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibersigurnosti da blisko surađuje s istočnim partnerima EU-a u cilju poboljšanja kibersigurnosti u regiji; poziva Vijeće da surađuje s Ukrajinom radi jačanja naše zajedničke kibersigurnosti i naše zajedničke otpornosti na kiberprijetnje i hibridne napade; 51. potiče sve države članice da pokažu snažniju političku volju i solidarnost slanjem dovoljnog broja članova osposobljenog i kvalificiranog osoblja u misije ZSOP-a u pridružene zemlje Istočnog partnerstva kako bi se osiguralo da velik broj država članica bude zastupljen u misijama diljem regije i kako bi se potaknulo veće sudjelovanje zemalja koje nisu članice EU-a u tim misijama, posebno zemalja koje su bile domaćini uspješno okončanih misija ZSOP-a i koje bolje razumiju lokalni kontekst; pozdravlja sudjelovanje većine partnerskih zemalja Istočnog partnerstva u misijama ZSOP-a i operacijama u trećim zemljama u skladu s europskim interesima i vrijednostima; podržava suradnju velikog broja država članica s partnerima iz Istočnog partnerstva u području sigurnosti, kao što je Litavsko-poljsko-ukrajinska brigada; 52. pozdravlja uvođenje vojnih savjetnika u misijama i delegacijama EU-a te potiče daljnje povećanje stručnosti osoblja u području sigurnosti i obrane unutar delegacija EU-a; 53. smatra rusku ratnu agresiju na Ukrajinu pozivom na buđenje europske obrane kako bi se budućim misijama ZSOP-a osigurala bolja sredstva, povećana razina ambicije i revidirani mandati za suočavanje s izazovima koji će se pojavljivati, s nadom u postizanje ciljeva misije; 54. potiče države članice da uvedu učinkovitije kapacitete za razmjenu obavještajnih podataka unutar misija ZSOP-a i među tim misijama te da stave poseban naglasak na poboljšanu suradnju i upućivanje osoblja iz Europola i Interpola u stožer misije ZSOP-a kako bi se olakšala neometana razmjena obavještajnih podataka; 55. poziva stožere misija ESVD-a, MPCC-a, CPCC-a i ZSOP-a da promiču novu kulturu razumijevanja između civilnih i vojnih partnera koja se temelji na poboljšanim institucionalnim odnosima i zajedničkoj svijesti i procjeni u nastojanju da se razvije sveobuhvatan okvir i kultura planiranja; 56. potiče Stožer za misije ZSOP-a da pozove na tješnje sinergije s nacionalnim zajedničkim centrima za osposobljavanje i ocjenjivanje u zemljama Istočnog partnerstva; 57. poziva CPCC, MPCC, Vojni odbor EU-a (EUMC) i Vojni stožer EU-a (EUMS) da što je prije moguće razviju model za generiranje i razmjenu najboljih praksi te znanja i iskustva u pogledu koncepata za planiranje kampanje ili misije, posebno u pogledu procjene prijetnji i rizika, ranog upozoravanja i strateškog predviđanja, s onim partnerima koji su ključni za uspjeh kampanje; 58. poziva Komisiju, ESVD, konkretno CPCC i EUMC da se vježbama i osposobljavanjem bolje prilagode uspostavi međuagencijskih radnih skupina; vjeruje da pristup planiranju, resursima i logistici nudi ZSOP-u mogućnost da bude upotrebljen kao čvorište za pripremu u području društvene otpornosti i oporavka od katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem i prirodnih katastrofa; 59. poziva CPCC i MPCC da istaknu važnost profesionalnog civilno-vojnog obrazovanja za sve osoblje u misijama ZSOP-a; poziva EU i države članice da osiguraju odgovarajuću opremu i osposobljavanje za osoblje misija ZSOP-a kako bi ono bilo opreznije i izdržljivije; potiče Komisiju da proširi program Vojni Erasmus na časnike iz zemalja Istočnog partnerstva kako bi se financiralo njihovo obrazovanje na vojnim akademijama diljem EU-a; poziva EU da istraži mogućnost proširenja uloge ESDC-a kako bi se olakšalo osposobljavanje časnika oružanih snaga i nacionalne obrane; potiče dosljedno i strukturirano sudjelovanje odgovarajućeg osoblja na tečajevima ESDC-a i suradnju s mehanizmima kao što je program za stručno usavršavanje (PDP); 60. potiče proširenje programa Vojnog Erasmus primanjem časnika iz zemalja Istočnog partnerstva te financiranje njihova obrazovanja na vojnim akademijama diljem EU-a; 61. potiče stožere misija ZSOP-a da pozovu na tješnje sinergije s nacionalnim zajedničkim centrima za osposobljavanje i ocjenjivanje u pridruženim zemljama Istočnog partnerstva kao što su zajednički stožeri i vježbe za osoblje u vezi s mogućim scenarijima na kojima bi sudjelovali civilni i vojni čelnici iz država članica EU-a, osoblje misije ZSOP-a i pridružene zemlje Istočnog partnerstva; 62. poziva Komisiju, ESVD, CPCC i MPCC da ojačaju sinergije s drugim poljima politike i relevantnim dionicima u cilju intenzivnijeg djelovanja u području preemptivne uspostave mira, preventivne diplomacije, ranog upozoravanja, izgradnje povjerenja i poboljšanja otpornosti građana na dezinformiranje; potiče države članice da razmotre sudjelovanje u zajedničkim vježbama sa zemljama Istočnog partnerstva u područjima kao što su pomorske vježbe, zajedničke operacije zračne potpore i mirovne potpore; 63. izražava zabrinutost u vezi s prevladavajućom politizacijom obrambenih snaga u nekim zemljama Istočnog partnerstva i političkim utjecajem na njih, jer navedeno dovodi do politički motiviranih razrješenja ili degradiranja časnika koji su se obrazovali ili osposobljavali u okviru programa koje podržavaju EU, države članice i druge partnerske zemlje, te potiče rješavanje tog pitanja; 64. ističe da su za EU važni promicanje uloge žena i mladih u izgradnji mira u regiji Istočnog partnerstva te promicanje Programa o ženama, miru i sigurnosti te Programa o mladima, miru i sigurnosti u regiji Istočnog partnerstva; ističe potrebu za razmjenom najboljih praksi u području rodne ravnopravnosti i rodno osjetljivih aspekata vojnih operacija i civilnih misija (oblikovanje, planiranje, analiza, rodna ravnoteža osoblja itd.) uključivanjem osoblja misija i operacija ZSOP-a u obvezna osposobljavanja EU-a te uvođenjem posebnih savjetnika za rodna pitanja za svaku misiju i operaciju ZSOP-a; Osiguravanje dodatnih političkih i strateških kapaciteta za ZSOP u području Istočnog partnerstva 65. poziva Komisiju, ESVD i posebno CPCC da osiguraju da reforma Sigurnosne službe Ukrajine i dalje bude prioritet EUAM-a te da prošire obuhvat suradnje sa Sigurnosnom službom Ukrajine na kibersigurnost, suzbijanje terorizma i hibridnih prijetnji nakon ukidanja izvanrednog stanja; 66. potiče države članice i EU da prošire suradnju u okviru EUAM-a na sve strukture za borbu protiv korupcije uključene u reformu sektora civilne sigurnosti te da u obliku osposobljavanja i davanja uputa ili na temelju razmjene najboljih praksi i zajedničkog utvrđivanja budućih prioriteta uključe i ukrajinsko državno tijelo za borbu protiv korupcije, Nacionalnu agenciju za borbu protiv korupcije i Vrhovni antikorupcijski sud; potiče države članice da preporuče uključivanje u aktualne tečajeve osposobljavanja predstavnika ukrajinskih službi i uprave, u studije slučajeva korupcije i analize razloga neuspjeha istraga i neuspjeha u pozivanju počinitelja na odgovornost kako bi se osoblju koje ima ulogu u borbi protiv korupcije pomoglo da izbjegne ponavljanje pogrešaka iz prošlosti; pozdravlja prilagodljivost misija ZSOP-a u pogledu odgovora na rusku vojnu agresiju; 67. poziva Komisiju, ESVD i CPCC da osiguraju da reforma Sigurnosne službe Ukrajine i dalje bude prioritet EUAM-a nakon izvanrednog stanja kako bi se osigurali učinkovitiji nadzor, manje istražne ovlasti u pogledu mjera opreza i manji broj objekata za pritvor, smanjenje opsega Sigurnosne službe Ukrajine i njezina demilitarizacija, uz tromjesečnu procjenu provedbe; 68. potiče države članice i EU da pojačaju svoju potporu naporima koje EUAM ulaže u digitalizaciju, povezanima s reformom ukrajinskog sektora civilne sigurnosti, osposobljavanjem i pružanjem tehnologija kojima se podupiru registriranje podataka, upravljanje ljudskim resursima i postupci sudske evidencije kako bi se pomoglo transparentnosti, izgradnji povjerenja u zajednici i borbi protiv korupcije; pozdravlja predanost EUAM-a jačanju uloge žena u tijelima kaznenog progona; 69. podsjeća da prošireni mandati moraju biti popraćeni odgovarajućim resursima; zabrinut je zbog rizika raspršivanja ako EUAM obuhvati opsežne sektore, a da pritom nema odgovarajuća sredstva za ispunjavanje svoje misije; potiče države članice da ojačaju profesionalnu komponentu EUAM-a pomoću predstavnika posebnih službi kako bi se djelotvorno provele reforme i pružili praktični savjeti; 70. poziva na proširenje mandata EUAM-a na područja borbe protiv hibridnih prijetnji, strateške komunikacije, digitalne tehnologije i kibersigurnosti kako bi se ojačala sposobnost ukrajinskih vladinih institucija za suzbijanje informacijskih prijetnji, kao što su upotreba komunikacija za narušavanje povjerenja u javne institucije, širenje dezinformacija i neprijateljske propagande, polarizacija društva i stvaranje negativnih percepcija Ukrajine u svijetu; 71. potiče države članice da poboljšaju svoju potporu Ukrajini pri njezinim naporima da odoli ruskoj agresiji i da dodatno reformira svoj sektor obrane u kojem se odvijaju temeljne reforme koje će dugotrajno utjecati na ukrajinske oružane snage, njihovu sposobnost da omoguće sigurnost Ukrajine te povjerenje javnosti i pouzdanost; poziva države članice da hitno donesu odluku nakon političkog rješenja sukoba između Ukrajine i Rusije o pokretanju misije ZSOP-a za vojno savjetovanje i osposobljavanje u cilju pružanja pomoći Ukrajini pri djelovanju u gusto naseljenim gradskim područjima borbi, asimetričnom i kibernetičkom ratovanju i reformi njezinog sustava profesionalnog vojnog obrazovanja, koje je najznačajnije područje u kojem se može pomoći ostvarenju promjena i osigurati održivost transformacije sustava obrane; 72. poziva EU i države članice da osnaže svoje javne reakcije na provokacije usmjerene protiv EUMM-a, posebno u slučajevima kršenja prekida vatre; podsjeća da mandat EUMM-a pokriva cijelo državno područje Gruzije unutar njezinih međunarodno priznatih granica i ustraje na nesmetanom pristupu gruzijskim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji; 73. poziva Komisiju i ESVD da osiguraju odgovarajuće resurse za stožer misije EUMM, a posebno sigurne informacijske i komunikacijske kanale, opremu za noćno gledanje, kvalitetnije satelitske snimke i poboljšane kapacitete za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka iz otvorenih izvora (OSINT); 74. poziva Vijeće da zadrži EUAM, EUMM i EUBAM onoliko dugo koliko bude potrebno na temelju redovitih procjena njihove provedbe i potreba s obzirom na prioritete ZSOP-a te podupre strukturu koja omogućuje produljenje njihovih mandata kako bi se osigurala lakša prilagodba svim promjenama stanja na terenu; poziva na redovitu procjenu potreba drugih ili komplementarnih misija s obzirom na prioritete ZSOP-a; 75. ponovno ističe potporu EU-a suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Moldove te naporima u okviru pregovaračkog procesa formata „5+2” za postizanje mirnog, trajnog i sveobuhvatnog političkog rješenja sukoba u Pridnjestrovlju, na temelju poštovanja suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Republike Moldove unutar njezinih međunarodno priznatih granica, s posebnim statusom Pridnjestrovlja, čime bi se osigurala zaštita ljudskih prava i na područjima koja trenutačno nisu pod kontrolom ustavnih vlasti; podsjeća da je 22. lipnja 2018. Opća skupština UN-a donijela rezoluciju u kojoj se Ruska Federacija poziva da bezuvjetno povuče svoje postrojbe i naoružanje s teritorija Republike Moldove, i ponovno potvrđuje svoju potporu hitnoj provedbi te rezolucije; 76. izražava zabrinutost po pitanju nedavnog razvoja događaja na teritoriju regije Pridnjestrovlje i osuđuje ih kao štetne provokacije u vrlo nestabilnoj sigurnosnoj situaciji; poziva na smirenost kako bi se očuvala sigurnost i dobrobit ljudi koji žive s obje strane rijeke Dnjestra i u susjednim zemljama; 77. izražava ozbiljnu zabrinutost zbog stalnih napetosti na granici između Armenije i Azerbajdžana nakon nasilnog sukoba u jesen 2020.; poziva Komisiju i ESVD da nastave graditi povjerenje, smanjivati napetosti i nastojati ostvariti mirno rješavanje sukoba između Armenije i Azerbajdžana; naglašava važnost razmjene i oslobađanja svih pritvorenika, rješavanja pitanja nestalih osoba, omogućavanja humanitarnog razminiranja, osiguravanja sigurnog i slobodnog kretanja civila u Gorskom Karabahu, pomoći stanovništvu zahvaćenom sukobima, mjera izgradnje povjerenja, međuljudskih kontakata, podržavanja aktivnosti obnove i naglašava da bi očuvanje kulturne baštine i međukulturnog dijaloga doprinijelo procesu rješavanja sukoba; smatra da posljedice tih neprijateljstava i prisutnost takozvanih ruskih „mirovnih snaga” ne bi smjele utjecati na politička zbivanja u Armeniji i budućnost plana reformi te zemlje; 78. pozdravlja ishod sastanka na visokoj razini predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, predsjednika Republike Azerbajdžan Ilhama Alijeva i premijera Republike Armenije Nikola Pašinjana održanog 14. prosinca 2021., na kojem su oba čelnika ponovno potvrdila svoju spremnost za rad na otvorenim bilateralnim pitanjima i za pokretanje pregovora o određivanju granice, za što je EU spremna pružiti tehničku pomoć; poziva Komisiju, ESVD i države članice da potiču početak pregovora o razgraničenju i određivanju državnih granica te sklapanju održivog sporazuma koji vodi mirnom suživotu; 79. poziva EU i države članice da ne dopuste da sukob između Azerbajdžana i Armenije postane teško rješiv; 80. poziva Komisiju da spriječi da EU na bilo koji način primjenjuje ili financira nezakonite tehnologije nadzora te poziva EU i države članice da surađuju s vladom Azerbajdžana kako bi se zaustavila upotreba takvih nezakonitih tehnologija nadzora i represivne kibersigurnosti; 81. izražava duboku zabrinutost zbog destabilizirajućeg i terorističkog djelovanja određenih zemalja, posebno Irana, u južnom Kavkazu; oštro osuđuje svaki teroristički čin; pozdravlja sigurnosnu suradnju između EU-a, njegovih država članica i zemalja Istočnog partnerstva te u potpunosti podržava daljnje produbljivanje suradnje u borbi protiv terorizma; poziva ESVD da što je prije moguće uspostavi sigurnosni dijalog s Armenijom kakav ima s Azerbajdžanom; poziva EU i države članice da ne dopuste da se sukob između Azerbajdžana i Armenije intenzivira; 82. ističe sve veću ulogu Kine u regiji Istočnog partnerstva, koja je vidljiva na primjeru sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini s Gruzijom; naglašava potrebu da EU izradi stratešku procjenu o tome kakav učinak takva sve veća uloga može imati na utjecaj EU-a u zemljama Istočnog partnerstva i suradnju s njima; 83. poziva ESVD da prati sve veću prisutnost Kine u zemljama Istočnog partnerstva, uključujući posljedice (i potencijalne posljedice) za unutarnju sigurnost zemalja Istočnog partnerstva te širu geopolitičku situaciju; 84. ističe da se Peking usprotivio gospodarskim sankcijama protiv Rusije u kontekstu Ukrajine za koje tvrdi da su jednostrane i da ih nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a; naglašava da Kina još uvijek nije osudila rusko djelovanje u Ukrajini niti priznala da je Rusija napala Ukrajinu; ističe da državna televizija u Kini u velikoj mjeri zanemaruje vojnu agresiju u Ukrajini i tvrdi da su za invaziju krivi SAD i NATO; 85. poziva na hitan embargo na uvoz nafte, ugljena, nuklearnog goriva i plina iz Rusije te na potpuno napuštanje Sjevernog toka 1. i Sjevernog toka 2.; ističe da je Sjeverni tok 2. predstavljao važan instrument kojim je Rusija za povećavala svoj politički i gospodarski utjecaj nad državama članicama i državama Istočnog partnerstva; ističe da u zemljama Istočnog partnerstva postoji velik potencijal za korištenje biogoriva te da bi one mogle bolje iskoristiti različite obnovljive izvore energije kao sredstvo smanjenja energetske ovisnosti; 86. pozdravlja volju izraženu na posljednjem sastanku na vrhu Istočnog partnerstva održanom u prosincu 2021. da se istraži poboljšana sektorska suradnja u području energetske sigurnosti sa zainteresiranim pridruženim partnerima iz Istočnog partnerstva; ističe klimatsku sigurnost kao područje moguće daljnje suradnje između EU-a i Istočnog partnerstva; 87. potiče države članice da razmotre osnivanje klimatskog fonda u okviru Istočnog partnerstva koji bi uključivao prekograničnu i regionalnu suradnju, zaštitu biološke raznolikosti, održivu uporabu prirodnih resursa, istraživanje i obrazovanje te bio posebno usmjeren na izgradnju kapaciteta u području zelenih tehnologija na temelju najboljih praksi u državama članicama; o 88. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću Europske unije, Komisiji, potpredsjedniku Komisije/Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, agencijama EU-a u području obrane i kibersigurnosti, glavnom tajniku NATO-a te nacionalnim parlamentima država članica.
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti |