Odluka Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o predloženom imenovanju Keit Pentus-Rosimannus na mjesto članice Revizorskog suda (C9-0316/2022 – 2022/0808(NLE))

P9_TA(2022)0390 A9-0272/2022

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C9‑0316/2022),

–  uzimajući u obzir članak 129. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A9‑0272/2022),

A.  budući da se Vijeće pismom od 20. rujna 2022. savjetovalo s Europskim parlamentom u vezi s imenovanjem Keit Pentus-Rosimannus na mjesto članice Revizorskog suda;

B.  budući da je Odbor za proračunski nadzor zatim ocijenio kvalifikacije Keit Pentus-Rosimannus, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; budući da je, u okviru tog ocjenjivanja, odbor zaprimio životopis Keit Pentus-Rosimannus kao i njezine odgovore na pismeni upitnik koji joj je upućen;

C.  budući da je u tom odboru 8. studenoga 2022. održano saslušanje Keit Pentus-Rosimannus tijekom kojeg je ona dala uvodnu izjavu, a zatim odgovorila na pitanja članova odbora;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Keit Pentus-Rosimannus imenuje članicom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

Odluka Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o zaključenju poslovnih knjiga Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2020. (2022/2903(RSP))

P9_TA(2022)0391 B9-0488/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir završnu godišnju računovodstvenu dokumentaciju Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2020.,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o agencijama EU-a za financijsku godinu 2020. kojemu su priloženi odgovori agencija(1),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(2) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2020., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 28. veljače 2022. o razrješnici koju Agencija treba dobiti za izvršenje proračuna za financijsku godinu 2020. (06003/2022 – C9‑0101/2022),

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 4. svibnja 2022.(3) o odgodi Odluke o razrješnici za financijsku godinu 2020. i odgovore izvršne direktorice Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 18. listopada 2022.(4) o odbijanju davanja razrješnice za financijsku godinu 2020. i izvršne direktorice Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu,

–  uzimajući u obzir članak 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012(5), a posebno njezin članak 70.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2019/1896 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2019. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i stavljanju izvan snage uredaba (EU) br. 1052/2013 i (EU) 2016/1624(6), a posebno njezin članak 116.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) 2019/715 od 18. prosinca 2018. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela osnovana na temelju UFEU-a i Ugovora o Euratomu na koja se upućuje u članku 70. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(7), a posebno njezin članak 105.,

–  uzimajući u obzir članak 100. Poslovnika i Prilog V. Poslovniku,

1.  odobrava zaključenje poslovnih knjiga Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu za financijsku godinu 2020.;

2.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Odluku proslijedi izvršnoj direktorici Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 439, 29.10.2021., str. 3. (2) SL C 439, 29.10.2021., str. 3. (3) SL L 258, 5.10.2022., str. 406. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0362. (5) SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (6) SL L 295, 14.11.2019., str. 1. (7) SL L 122, 10.5.2019., str. 1.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Protokola uz Euromediteranski privremeni sporazum o pridruživanju u području trgovine i suradnje između Europske zajednice, s jedne strane, i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) za dobrobit Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, s druge strane, o okvirnom sporazumu između Europske unije i Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze o općim načelima sudjelovanja Palestinske samouprave u programima Unije (12669/2019 – C9-0115/2021 – 2019/0164(NLE))

P9_TA(2022)0392 A9-0253/2022

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12669/2019),

–  uzimajući u obzir Protokol uz Euromediteranski privremeni sporazum o pridruživanju u području trgovine i suradnje između Europske zajednice, s jedne strane, i Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO) za dobrobit Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, s druge strane, o okvirnom sporazumu između Europske unije i Palestinske samouprave na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze o općim načelima sudjelovanja Palestinske samouprave u programima Unije(1),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 209., člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9‑0115/2021),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A9‑0253/2022),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Palestine.

(1) SL L 121, 8.4.2021., str. 3.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju s ciljem donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama (10521/1/2022 – C9-0354/2022 – 2012/0299(COD))

P9_TA(2022)0393 A9-0275/2022

(Redovni zakonodavni postupak: drugo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir stajalište Vijeća u prvom čitanju (10521/1/2022 – C9-0354/2022),

–  uzimajući u obzir stajalište u prvom čitanju(1) o prijedlogu Komisije upućenom Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2012)0614)),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji su odobrili nadležni odbori u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članak 67. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za pravna pitanja i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost u skladu s člankom 58. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku za drugo čitanje Odbora za pravna pitanja i Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost (A9‑0275/2022),

1.  prihvaća stajalište Vijeća u prvom čitanju;

2.  utvrđuje da je akt usvojen u skladu sa stajalištem Vijeća;

3.  nalaže svojoj predsjednici da potpiše akt s predsjednikom Vijeća u skladu s člankom 297. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

4.  nalaže svojem glavnom tajniku da potpiše akt nakon provjere jesu li svi postupci propisno zaključeni te da ga u dogovoru s glavnim tajnikom Vijeća da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 436, 24.11.2016., str. 225.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata (COM(2020)0829 – C9-0421/2020 – 2020/0365(COD))

P9_TA(2022)0394 A9-0289/2021

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2020)0829),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9-0421/2020),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 27. travnja 2021.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 1. srpnja 2021.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je nadležni odbor odobrio u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 21. rujna 2022. obvezao prihvatiti to stajalište u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, Odbora za vanjske poslove i Odbora za promet i turizam,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A9-0289/2021),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 22. studenoga 2022. radi donošenja Direktive (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2008/114/EZ

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2022/2557).

(1) SL C 286, 16.7.2021., str. 170. (2) SL C 440, 29.10.2021., str. 99.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. u pogledu ograničenja pristupa vodama Unije (COM(2021)0356 – C9-0254/2021 – 2021/0176(COD))

P9_TA(2022)0395 A9-0206/2022

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0356),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 43. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0254/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 22. rujna 2021.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 12. listopada 2022. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ribarstvo (A9‑0206/2022),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  odobrava zajedničku izjavu Parlamenta i Komisije priloženu ovoj rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije;

3.  prima na znanje izjavu Komisije priloženu ovoj Rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji C Službenog lista Europske unije;

4.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

5.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 22. studenoga 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1380/2013 u pogledu ograničenjâ pristupa vodama Unije

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/2495).

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Europskog parlamenta i Komisije o ribarstvu u La Mancheu

Europski parlament i Komisija primaju na znanje stanje ribarstva u La Mancheu i zabrinutost lokalnih i regionalnih dionika u području ribarstva, uključujući ribare, zbog upotrebe pridnenih mreža potegača na brojnim plovilima.

Europski parlament i Komisija potiču blisku suradnju između tih dionika i poduzimanje odgovarajućih inicijativa te pozivaju države članice da, prema potrebi, prate podnošenje zajedničkih preporuka. Komisija će prema potrebi poduzeti daljnje mjere, uključujući tehničke mjere, na temelju savjetovanja s dionicima i procjene relevantnih znanstvenih tijela, uključujući procjenu socioekonomskih učinaka. U tom će pogledu Komisija osigurati dostupnost financijskih sredstava za znanstvena istraživanja i savjete.

Izjava Komisije o reviziji Uredbe o ZRP-u

Ako razmotri mogućnost revizije Uredbe o ZRP-u, Komisija će provesti procjenu učinka u skladu s načelima bolje regulative. Komisija će u trenutku objave tog prijedloga suzakonodavcima staviti na raspolaganje procjenu učinka.

Alternativno, razmotrit će mogućnost izrade izvješća o provedbi zajedničke ribarstvene politike najkasnije do 2032.

(1) SL C 517, 22.12.2021., str. 123.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 u pogledu odluka europskih organizacija za normizaciju koje se odnose na europske norme i europske normizacijske dokumente (COM(2022)0032 – C9-0033/2022 – 2022/0021(COD))

P9_TA(2022)0396 A9-0205/2022

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2022)0032),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C9‑0033/2022),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 26. kolovoza 2022.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 74. stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. listopada 2022. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A9‑0205/2022),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 22. studenoga 2022. radi donošenja Uredbe (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 1025/2012 u pogledu odluka europskih organizacija za normizaciju koje se odnose na europske norme i europske normizacijske dokumente

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2022/2480).

(1) SL C 323, 26.8.2022., str. 43.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o početnim kvalifikacijama i periodičnom osposobljavanju vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika (kodificirani tekst) (COM(2021)0034 – C9-0008/2021 – 2021/0018(COD))

P9_TA(2022)0397 A9-0267/2022

(Redovni zakonodavni postupak – kodifikacija)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2021)0034),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C9‑0008/2021),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 24. veljače 2021.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 20. prosinca 1994. o ubrzanoj metodi rada za službeno kodificiranje zakonodavnih tekstova(2),

–  uzimajući u obzir članke 109. i 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A9‑0267/2022),

A.  budući da se, prema mišljenju Savjetodavne radne skupine pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, dotični prijedlog ograničava samo na kodifikaciju postojećih tekstova bez suštinskih promjena;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 22. studenoga 2022. radi donošenja Direktive (EU) 2022/... Europskog parlamenta i Vijeća o početnim kvalifikacijama i periodičnom osposobljavanju vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika

(Budući da je postignut dogovor između Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2022/2561).

(1) SL C 155, 30.4.2021., str. 78. (2) SL C 102, 4.4.1996., str. 2.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o prijedlogu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma između Europske unije i Novog Zelanda na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (07910/2022 – C9-0296/2022 – 2022/0098(NLE))

P9_TA(2022)0398 A9-0273/2022

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (07910/2022),

–  uzimajući u Nacrt sporazuma između Europske unije i Novog Zelanda na temelju članka XXVIII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT) iz 1994. o izmjeni koncesija za sve carinske kvote uvrštene u raspored EU-a CLXXV. zbog povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (07911/2022),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom (v.) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0296/2022),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A9‑0273/2022),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Novog Zelanda.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o Nacrtu odluke Vijeća o izmjeni Odluke (EU) 2015/2169 o sklapanju Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane (12600/2022 – C9-0343/2022 – 2022/0257(NLE))

P9_TA(2022)0399 A9-0277/2022

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12600/2022),

–  uzimajući u obzir Sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Koreje, s druge strane,

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 167. stavkom 3., člankom 207. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C9-0343/2022),

–  uzimajući u obzir članak 105. stavke 1. i 4. te članak 114. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A9‑0277/2022),

1.  daje suglasnost za Nacrt odluke Vijeća;

2.  nalaže svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Koreje.

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o provedbi strategije zaduživanja za financiranje instrumenta NextGenerationEU, Unijina instrumenta za oporavak (2021/2076(INI))

P9_TA(2022)0400 A9-0250/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 3. Odluke Vijeća (EU, Euratom) 2020/2053 od 14. prosinca 2020. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1) (Odluka o vlastitim sredstvima),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19(2),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski sporazum od 16. prosinca 2020. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o proračunskoj disciplini, suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju te novim vlastitim sredstvima, uključujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 od 17. prosinca 2020. kojom se utvrđuje višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027.(4), uključujući zajedničke i jednostrane izjave donesene u okviru višegodišnjeg financijskog okvira (VFO),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. travnja 2021. o novoj strategiji financiranja instrumenta NextGenerationEU (COM(2021)0250),

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća o izmjeni Odluke o vlastitim sredstvima (COM(2021)0570),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljenu „Europski zeleni plan” (COM(2019)0640) i svoju rezoluciju od 15. siječnja 2020. o istoj temi(5),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A9-0250/2022),

A.  budući da je na temelju Odluke o vlastitim sredstvima Komisija ovlaštena da u razdoblju 2021. – 2026. u ime Unije na tržištima kapitala pozajmljuje sredstva u visini do 750 milijardi EUR u cijenama iz 2018. isključivo u svrhu suočavanja s posljedicama krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 s pomoću instrumenta NextGenerationEU, Unijina instrumenta za oporavak; budući da se 360 milijardi EUR u cijenama iz 2018. može iskoristiti za odobravanje zajmova državama članicama, a 390 milijardi EUR izravno za rashode EU-a;

B.  budući da otplata pozajmljenih sredstava i pripadajućih kamata treba biti na teret proračuna Unije i planirana tako da se osigura stabilno i predvidljivo smanjenje obveza najkasnije do 31. prosinca 2058.; budući da su gornje granice vlastitih sredstava povećane za 0,6 % kako bi se pokrile sve obveze Unije koje proizlaze iz zaduživanja za instrument NextGenerationEU;

C.  budući da su Parlament, Vijeće i Komisija usvojili pravno obvezujući plan za uvođenje novih vlastitih sredstava u cilju stvaranja dostatnih sredstava za pokrivanje očekivanih rashoda povezanih s otplatom za NextGenerationEU, čime se ne smanjuje financiranje programa i politika Unije;

D.  budući da u skladu s Odlukom o vlastitim sredstvima Komisija treba redovito i sveobuhvatno obavješćivati Parlament i Vijeće o svim aspektima svoje strategije upravljanja dugom, uključujući kalendar izdavanja s očekivanim datumima i obujmima izdavanja za sljedeću godinu te plan kojim se utvrđuju očekivana plaćanja glavnice i kamata;

E.  budući da ukupni programirani iznos za NextGenerationEU i periodičnu isplatu kupona i isplatu po dospijeću (troškovi otplate u okviru EURI-ja) iznosi 14,7 milijardi EUR za razdoblje 2021. – 2027.;

Razlozi za zaduživanje za instrument NextGenerationEU

1.  naglašava da je NextGenerationEU najveći zajednički program zaduživanja EU-a i prvi kojim se ne odobravaju samo zajmovi državama članicama, već se osiguravaju i izravni proračunski rashodi Unije koji su dio stvarnih programa i politika EU-a; ističe da se zajedničkim dugom Unije kojim upravlja Komisija povećavaju veličina, učinak i dodana vrijednost proračuna Unije, čime se podupire oporavak nakon pandemije bolesti COVID-19 i ostvaruju dugoročni prioriteti EU-a, posebno zelena i digitalna tranzicija;

2.  ističe da program zaduživanja za instrument NextGenerationEU, s prosječnim godišnjim obujmom zaduživanja od 150 milijardi EUR do 2026., čini Uniju ključnim čimbenikom na financijskim tržištima, izjednačava je s drugim velikim europskim izdavateljima državnih obveznica te je čini najvećim nadnacionalnim izdavateljem i najvećim izdavateljem zelenih obveznica;

3.  ističe da će se uspjeh strategije zaduživanja ocijeniti na temelju njezine sposobnosti da se pravodobno i relativno jeftino prikupe sredstva potrebna za provedbu instrumenta NextGenerationEU na tržištima kapitala i da se dug otplati do 2058. na temelju profila koji je i jednostavan i predvidljiv te bez istiskivanja uspostavljenog programa rashoda u okviru gornjih granica VFO-u i ugrožavanja budućeg djelovanja EU-a; naglašava da izdavanje od strane Unije ne bi trebalo narušavati uvjete kreditiranja za druge europske izdavatelje te da bi čak trebalo imati pozitivnu ulogu na tržištima kapitala, posebno zadovoljavanjem potražnje ulagača za imovinom denominiranom u eurima i za novim proizvodima kao što su zelene obveznice;

Opis i procjena dosadašnje strategije zaduživanja za instrument NextGenerationEU

4.  napominje da je Komisija razvila i uspostavila novi i veliki program financiranja te brzo i učinkovito izgradila svoje kapacitete za upravljanje dugom; pozdravlja činjenicu da se izdavanja odvijaju u stalnom ritmu od prvog izdavanja 2021. i da je potražnja uvelike premašena, što svjedoči o snažnom interesu ulagača i omogućuje Komisiji da ispuni svoje ciljeve financiranja; sa zadovoljstvom primjećuje da se, u skladu s rejtingom AAA dodijeljenim Uniji, proizvodima iz EU-a trguje po privlačnim kamatnim stopama koje su jednake drugim velikim europskim i nadnacionalnim izdavateljima;

5.  prima na znanje da je strategija financiranja koju je usvojila Komisija diversificirana i da nudi širok raspon proizvoda (obveznice i mjenice) i rokova dospijeća (od tri mjeseca do 30 godina) s pomoću različitih metoda izdavanja (sindicirane transakcije i dražbe) u skladu s redovitim rasporedom;

6.  prima na znanje odluku Komisije o oslanjanju na veliku mrežu primarnih trgovaca, koji su važni partneri u osiguravanju dobrog funkcioniranja primarnih i sekundarnih tržišta i izvješćivanju Komisije o tržišnim uvjetima; podsjeća Komisiju da je važno da se zajamči da banke ispunjavaju svoje pravne obveze i nastojanja da se postigne bolja geografska ravnoteža i u pogledu članova mreže primarnih trgovaca i u pogledu vođenja sindiciranih transakcija; poziva Komisiju da osigura da članovi mreže primarnih trgovaca imaju dostatne poticaje i obveze kako bi mogli obavljati svoju ulogu;

7.  prima na znanje godišnje odluke o zaduživanju i planove financiranja koje je Komisija dosad objavila; naglašava da je transparentnost u pogledu strategije i operacija zaduživanja Komisije ključna za uspješnu koordinaciju s drugim sudionicima na tržištu i jamčenje odgovornosti, posebno za Parlament, kao i osviještenost i odgovornost među donositeljima odluka i u široj javnosti; u tom kontekstu poziva Komisiju da brzo i sustavno izvješćuje Parlament na način da pruži raščlanjene podatke o svim naknadama nastalima izdavanjem duga EU-a, uključujući naknade Komisije za EURI kao administrativne troškove, kao i troškove koje države članice snose kada uzimaju zajam u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost;

8.  primjećuje da je, u skladu s godišnjom odlukom o zaduživanju i polugodišnjim planovima financiranja, Komisija od lipnja 2021. na financijskim tržištima prikupila više od 113 milijardi EUR, od čega 23 milijarde EUR u obliku zelenih obveznica i obveznica s kratkim, srednjim i dugim rokovima dospijeća; prima na znanje dostavljene informacije u pogledu raspodjele vrste ulagača i geografske raspodjele; poziva na kontinuiranu transparentnu komunikaciju o napretku dražbi obveznica i sindiciranja;

Mogući pozitivni učinci i izazovi zaduživanja za instrument NextGenerationEU

9.  smatra da instrument NextGenerationEU, time što će Uniju učiniti jednim od najvećih izdavatelja obveznica u Europi, može pozitivno utjecati na stabilnost i likvidnost tržišta kapitala EU-a, poboljšati gospodarske izglede EU-a, dopuniti makroekonomsku strukturu europodručja i ojačati međunarodnu ulogu eura; napominje da je instrument NextGenerationEU pravno ograničen u pogledu veličine i vremena i da bi mogao imati još utjecajniju ulogu kao izvor sigurne imovine i pomoći u integraciji financijskih tržišta EU-a i jačanju otpornosti Unije, pod uvjetom da se stečena iskustva uzmu u obzir na odgovarajući način; osim toga, napominje da vremenski okvir i opseg programa zaduživanja za instrument NextGenerationEU ograničavaju potencijal obveznica EU-a da postanu istinski sigurna imovina, da služe pravilnom funkcioniranju financijskih tržišta i da poboljšaju stabilnost ekonomske i monetarne unije; poziva Komisiju da razmotri moguće načine za održavanje nepodmirene količine obveznica instrumenta NextGenerationEU nakon 2027. kako bi se spriječilo da se likvidnost smanji ubrzo nakon što dosegne svoj vrhunac na kraju faze potrošnje instrumenta NextGenerationEU;

10.  primjećuje veliku potražnju za dugom EU-a na tržištima kapitala i njegovu neometanu integraciju u njih; poziva Komisiju da konsolidira položaj duga EU-a diversifikacijom profila ulagača, poticanjem sekundarnih tržišta i uklanjanjem tehničkih prepreka;

11.  posebno ističe da bi Unija kao najveći svjetski izdavatelj zelenih obveznica mogla postaviti referentne vrijednosti za održiva ulaganja, kao i diversifikacijom svoje baze ulagača i osiguravanjem nižih troškova zaduživanja; naglašava važnu ulogu zelenih obveznica u financiranju imovine potrebne za prelazak na niskougljično gospodarstvo; pozdravlja činjenicu da se u Komisijinu okviru za zelene obveznice primjenjuju visoki standardi održivosti; potiče Komisiju da spriječi bilo kakvu vrstu manipulativnog zelenog marketinga i da osigura visokokvalitetno izvješćivanje o korištenju primitaka kako se ne bi ugrozila zelena premija; konstatira da načelo nenanošenja bitne štete služi kao standard za rashode koji se financiraju u okviru instrumenta NextGenerationEU; naglašava da izdavanjem dijela duga za instrument NextGenerationEU u obliku zelenih obveznica države članice i Komisija imaju odgovornost učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi osigurale ispunjavanje obveza prema ulagačima u pogledu potrošnje u području klime te očekuje od Komisije da u potpunosti ispuni svoju obvezu da isključi problematične projekte iz financiranja zelenim obveznicama čim se pojavi bilo kakva propisno potkrijepljena zabrinutost u pogledu manipulativnog zelenog marketinga; pozdravlja pregled s pokazateljima zelenih obveznica instrumenta NextGenerationEU, interaktivnu internetsku stranicu s informacijama o ulaganjima koja se financiraju zelenim obveznicama(6);

12.  smatra da bi Komisija trebala uvesti snažne mjere revizije kako bi osigurala pravilnu provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost, posebno kako bi se smanjio rizik od bilo kakvog manipulativnog zelenog marketinga, te s obzirom na jedinstvenu konfiguraciju instrumenta NextGenerationEU, u okviru kojeg Komisija prikuplja sredstva na tržištima kapitala i odgovorna je prema ulagačima, dok novac zapravo troše države članice; stoga poziva države članice da se pridržavaju obećanja koja su dale u svojim planovima za oporavak i otpornost, da na odgovarajući način i potpuno provedu ta obećanja te da temeljito izvješćuju Komisiju o provedbi ključnih etapa i ciljeva;

13.  napominje da je, unatoč svojem opsegu, instrument NextGenerationEU dosad uspješno ublažio rizik od istiskivanja potražnje za drugim europskim državnim obveznicama; ističe da bi, kad bi se tržište država europodručja učinilo privlačnijim, posebno ulagačima izvan EU-a, izdavanje vrijednosnih papira za instrument NextGenerationEU moglo pozitivno utjecati na potražnju za vrijednosnim papirima koje izdaju drugi europski sudionici na tržištu; poziva Komisiju da nastavi blisko surađivati s agencijama za dug država članica te s Europskom središnjom bankom, Europskom investicijskom bankom i Europskim stabilizacijskim mehanizmom; ponavlja važnost širenja trgovanja dugom EU-a na drugim burzama EU-a u skladu s načelima unije tržišta kapitala;

14.  nadalje tvrdi da instrument NextGenerationEU ima pozitivan učinak na privlačnost i održivost dugova država članica jer svim državama članicama nudi uvjete zaduživanja s rejtingom AAA preko zajmova iz Mehanizma za oporavak i otpornost, pomaže da se znatno smanje prinosi na državne obveznice i diskontiraju bespovratna sredstva iz izračuna nacionalnog duga, te šalje snažnu poruku financijskim tržištima o otpornosti i koheziji europodručja i EU-a;

15.  smatra da instrument NextGenerationEU pokazuje prednosti ambicioznijeg, kolektivnijeg i demokratskijeg odgovora na krizu na razini EU-a; smatra da bi mogućnost izravne kupnje obveznica EU-a kod građana EU-a mogla povećati osjećaj pripadnosti EU-u; traži od Komisije da u tom pogledu razvije jednostavan i transparentan mehanizam; napominje da ta praksa već postoji u nekoliko država članica; smatra da bi gospodarske koristi bile važne i da bi nadmašile troškove provedbe; napominje da je znatna potpora u krizi koja se financira zajedničkim izdavanjem duga ojačala povjerenje u otpornost EU-a i njegovih država članica te da sudionici na financijskim tržištima u velikoj mjeri uviđaju veću stabilnost europske financijske arhitekture; ističe da uspješna provedba instrumenta NextGenerationEU pokazuje da je EU pružio odgovarajući odgovor na gospodarske posljedice krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19; stoga poziva sve institucije EU-a da se pobrinu za to da EU ispuni svoja obećanja, među ostalim pružanjem dugoročne političke vizije;

16.  sa zabrinutošću primjećuje nove izazove koje predstavlja nedostatak sigurnosti u globalnom okruženju zbog nezakonite, ničim izazvane i neopravdane agresije Rusije na Ukrajinu i naglog porasta inflacije i kamatnih stopa, koji utječu na državne izdavatelje; upozorava da su se troškovi financiranja znatno povećali zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta i da se očekuju goleme nesigurnosti u okruženju dugoročnih kamata; očekuje da će to utjecati na liniju u proračunu EU-a koja se odnosi na otplatu u okviru EURI-ja; sa zabrinutošću primjećuje da troškovi refinanciranja koji su viši od programiranih već utječu na raspoloživost sredstava u naslovu 2.b te da se čak troše ograničene mogućnosti posebnih instrumenata tijekom godišnjeg proračunskog postupka; poziva Komisiju da pomno prati situaciju i da redovito izvješćuje proračunsko tijelo; uviđa da Komisija mora djeluvati na vrlo nesigurnom tržištu, izvan intervala pouzdanosti od 99 %; podsjeća da bi se sva plaćanja financijskih doprinosa državama članicama trebala izvršiti do 31. prosinca 2026., kako je utvrđeno u uredbama o EURI-ju i Mehanizmu za oporavak i otpornost, no da bi se taj rok mogao promijeniti; ističe da su za takve promjene potrebne odgovarajuće izmjene uredbi o EURI-u i Mehanizmu za oporavak i otpornost;

17.  smatra da se puni potencijal instrumenta NextGenerationEU može osloboditi samo ako se svi nacionalni planovi za oporavak i otpornost provedu učinkovito i pravodobno; zabrinut je zbog nedostatka sposobnosti financijske apsorpcije u nekoliko država članica; žali zbog dinamike koja se dogodila u nekim državama članicama u kojima kasni izvršenje tradicionalnih sredstava EU-a kako bi se brže apsorbirala sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost; potiče države članice da u potpunosti i dosljedno iskoriste zajmove odobrene u okviru instrumenta NextGenerationEU;

18.  naglašava da će biti potrebna daljnja ulaganja u politike EU-a kako bi se ojačala konkurentnost, otpornost i strateška autonomija EU-a, posebno u pogledu industrije i djelovanja u području klime; smatra da trajne preraspodjele nisu održivo dugoročno rješenje za financiranje prioriteta EU-a i ističe potrebu za dodatnim sredstvima; podsjeća da klimatske promjene i aktualni rat u Ukrajini naglašavaju hitnu potrebu za okončanjem ovisnosti Unije o trećim zemljama u ključnim sektorima njezina gospodarstva, kao što su energetika, sirovine, industrija i poljoprivreda; u tom pogledu smatra da je najava predsjednice Komisije Ursule von der Leyen o uspostavi europskog fonda za suverenost u skladu s Rezolucijom Parlamenta od 19. svibnja 2022.(7) i izjavom Konferencije predsjednika od 30. lipnja 2022. o programu rada Komisije za 2023.; stoga poziva Komisiju i države članice da, u skladu s preporukama Konferencije o budućnosti Europe, dodatno razmotre zajedničko zaduživanje na razini EU-a radi stvaranja povoljnijih uvjeta zaduživanja, uz istodobno održavanje odgovornih fiskalnih politika na razini država članica; žali zbog sustavnog stvaranja i upotrebe instrumenata, fondova i zajedničkih programa zaduživanja, uključujući instrument NextGenerationEU, izvan opsega proračuna EU-a i bez nadzora ili kontrole od strane proračunskog tijela; stoga poziva na uvršćivanje u proračun operacija zaduživanja i kreditiranja te svih budućih programa ili instrumenata EU-a; traži da Parlament u svim slučajevima bude u potpunosti uključen u okviru postupka suodlučivanja;

Proračun Unije i nova vlastita sredstva

19.  ističe da će značajke zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU imati izravne posljedice na otplate iz proračuna Unije tijekom desetljeća; stoga ustraje na optimizaciji otplate duga i osiguravanju neometanog profila duga kako bi se buduće opterećenje ravnomjerno raspodijelilo;

20.  ističe da se kapacitet EU-a za zaduživanje i kreditiranje uz pomoć instrumenta NextGenerationEU znatno povećao; ustraje u tome da je potrebno uključiti proračunsko tijelo u sve faze postupka zaduživanja i kreditiranja; podsjeća da je u skladu s Odlukom o vlastitim sredstvima Komisija obvezna objavljivati redovito ažurirani plan očekivanih plaćanja glavnice i kamata o kojem će se raspravljati s Parlamentom i Vijećem na redovitim međuinstitucijskim sastancima o instrumentu NextGenerationEU;

21.  podsjeća na svoj odlučni zahtjev da bi se proračunska odobrena sredstva za troškove otplate u okviru EURI-ja trebala unijeti u proračun EU-a iznad gornjih granica VFO-a kako bi se zaštitile razlike do gornje granice i mehanizmi fleksibilnosti u predviđene svrhe; poziva na relevantne izmjene Uredbe o VFO-u tijekom revizije VFO-a sredinom razdoblja;

22.  čvrsto vjeruje da će se konačni uspjeh instrumenta NextGenerationEU, a posebno vjerodostojnost i održivost njegova financiranja, također ocijeniti u odnosu na sposobnost Unije da otplati zajednički dug novim vlastitim sredstvima u sektoru zaštite okoliša i korporativnom sektoru, a ne s povećanim doprinosima država članica koji se temelje na bruto nacionalnom dohotku;

23.  ističe da su nova vlastita sredstva jedan od glavnih čimbenika koji Uniji omogućuju da provede svoje političke prioritete, djelomično i zbog potrebe za većim ulaganjima kako bi se riješilo pitanje energetske neovisnosti i pomoglo ublažavanju socijalnog učinka ruske ratne agresije na Ukrajinu i sankcija te kako bi se ubrzala tranzicija na zelenu energiju; naglašava da bi se uvođenjem novih vlastitih sredstava u budućnosti izbjegla nužnost provođenja rezova u programima Unije, koji bi ugrozili samu svrhu i dugoročne koristi plana oporavka; smatra da bi se uvođenjem novih vlastitih sredstava, koje je dogovoreno u pravno obvezujućem Međuinstitucijskom sporazumu od 16. prosinca 2020., ostvarile trajne koristi, ne samo u provedbi politika EU-a, već i u osiguravanju statusa Unije kao vjerodostojnog i pametnog izdavatelja duga; stoga poziva države članice da što prije započnu i ubrzaju pregovore o prvom paketu tzv. nove generacije vlastitih sredstava EU-a na temelju sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, mehanizma za graničnu prilagodbu emisija ugljika i prvog stupa međunarodnog sporazuma OECD-a o minimalnom oporezivanju multinacionalnih poduzeća, kao što je Komisija istaknula 22. prosinca 2021.; apelira na Vijeće da odobri prvi paket vlastitih sredstava prije kraja 2022.;

24.  napominje, međutim, da procijenjeni prihodi od tih triju vlastitih sredstava ne bi bili dovoljni za pokrivanje troška zaduživanja u okviru instrumenta NextGenerationEU; stoga ponavlja svoj poziv Komisiji da prije prosinca 2023. iznese prijedlog druge košarice novih vlastitih sredstava, uključujući prijedlog poreza na financijske transakcije, kako bi se osigurala dostatna sredstva za otplatu duga za NextGenerationEU; ističe pravno obvezujući plan utvrđen Međuinstitucijskim sporazumom; međutim, traži od Komisije da, s obzirom na najnovije gospodarske izazove, bude još ambicioznija i da ne isključi mogućnost dodavanja vlastitih sredstava koja su inovativna, nova i, po mogućnosti, istinska;

o
o   o

25.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 424, 15.12.2020., str. 1. (2) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 23. (3) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 28. (4) SL L 433 I, 22.12.2020., str. 11. (5) SL C 270, 7.7.2021., str. 2. (6) https://ec.europa.eu/info/strategy/eu-budget/eu-borrower-investor-relations/nextgenerationeu-green-bonds/dashboard_hr (7) Rezolucija Europskog parlamenta od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje (Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0219).

Rezolucija Europskog parlamenta od 22. studenoga 2022. o provedbi Europskog vijeća za inovacije (2022/2063(INI))

P9_TA(2022)0401 A9-0268/2022

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegovu glavu XIX.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. travnja 2021. o uspostavi Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa, o utvrđivanju pravila za sudjelovanje i širenje rezultata(1),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2021/764 o uspostavi posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor Europa(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije(3),

–  uzimajući u obzir programe rada Europskog vijeća za inovacije (EIC) za 2021. i 2022.,

–  uzimajući u obzir EIC-ovo Izvješće o utjecaju za 2021.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. siječnja 2018. naslovljenu „Privremena evaluacija programa Obzor 2020.: najveći mogući učinak istraživanja i inovacija u EU-u (COM(2018)0002),

–  uzimajući u obzir procjenu učinka od 7. lipnja 2018. priloženu prijedlogu Komisije za program Obzor Europa (SWD(2018)0307),

–  uzimajući u obzir izjavu Odbora EIC-a od 16. kolovoza 2022. za raspravu u Odboru Parlamenta za industriju, istraživanje i energetiku o provedbi EIC-a(4),

–  uzimajući u obzir izjavu Odbora EIC-a od 9. veljače 2022. o programu rada EIC-a za 2022. i budućnosti Fonda EIC-a(5),

–  uzimajući u obzir priopćenje Komisije za tisak od 5. kolovoza 2022. naslovljeno „‘EIC Accelerator implementation update” (Najnovije informacije o provedbi Akceleratora EIC-a)(6),

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) Odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješćâ o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A9-0268/2022),

Opći ciljevi i struktura EIC-a u okviru programa Obzor Europa

A.  budući da je EIC vodeći inovacijski program EU-a za prepoznavanje, razvoj i povećanje revolucionarnih inovacija, posebno deep-tech inovacija; budući da će EIC olakšati i poboljšati umrežavanje i suradnju te stvoriti sinergije među različitim inovacijskim zajednicama u EU-u, a posebno s EIT-om, te osigurati široku geografsku pokrivenost; budući da je uspostavljen kako bi se potaknula tehnološka strateška autonomija Europe i poboljšalo funkcioniranje europskog tržišta poduzetničkog kapitala;

B.  budući da je u Uredbi (EU) 2021/695 EIC utvrđen kao „jedinstvena kontaktna točka s centraliziranim upravljanjem” koja se „uglavnom usredotočuje na revolucionarne i disruptivne inovacije, s posebnim naglaskom na inovacijama kojima se stvaraju tržišta, ali i uz paralelnu potporu svim vrstama inovacija, uključujući postupne inovacije”;

C.  budući da se u Uredbi (EU) 2021/695 navodi da EIC mora djelovati u skladu s jasnom dodanom vrijednošću Unije, autonomijom, sposobnošću preuzimanja rizika, učinkovitošću, djelotvornošću, transparentnošću i odgovornošću;

D.  budući da se u Odluci Vijeća (EU) 2021/764 navodi da EIC ima dva cilja: prvo, prepoznati, razvijati i uvoditi sve vrste visokorizičnih inovacija, uključujući postupne; te drugo, podupirati brz rast inovativnih poduzeća na razini Unije i međunarodnoj razini na putu od ideja do tržišta;

E.  budući da se EIC provodi kroz tri glavna stupa, a to su: Tragač EIC-a (Pathfinder); tranzicijske aktivnosti EIC-a i Akcelerator EIC-a (Accelerator);

F.  budući da Tragač osigurava bespovratna sredstva za visokorizične najsuvremenije projekte kojima se istražuju nova i deep-tech područja s ciljem razvoja potencijalno radikalnih inovativnih tehnologija sutrašnjice i novih tržišnih prilika;

G.  budući da se Akceleratorom uglavnom podupiru mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) radi razvoja revolucionarnih, deep-tech inovacija koje su ključne za budući rast Europe i otvorenu stratešku autonomiju;

H.  budući da se Akcelerator provodi uglavnom s pomoću mješovitog financiranja EIC-a koje se dodjeljuje u okviru jednog, jasnog i transparentnog postupka i na temelju jedne odluke te će poduprti inovator moći na temelju jedinstvene opće obveze primiti financijska sredstva za različite faze inovacije do uvođenja na tržište, uključujući fazu koja prethodi masovnoj komercijalizaciji;

I.  budući da zakonodavstvo Obzora Europa omogućuje Uniji da sama snosi početni rizik odabranih inovacija;

J.  budući da se Odlukom Vijeća (EU) 2021/764 od Komisije zahtijeva da uspostavi subjekt posebne namjene za provedbu mješovitog financiranja EIC-a i da upravlja svim operativnim elementima projekata Akceleratora;

Rezultati pilot-projekta

K.  budući da je u pilot-projektu EIC-a i poboljšanom pilot-projektu EIC-a uspješno dokazana izvedivost EIC-a kao punopravnog programa, kako je navedeno u općim zaključcima evaluacijske studije za 2022. koju je objavila Komisija(7), unatoč nekim početnim problemima, uključujući nejasnu komunikaciju s korisnicima o uvjetima ulaganja za poduzeća;

L.  budući da je učinkovitost pilot-projekta bila pod pritiskom zbog niskih stopa uspješnosti;

M.  budući da je u okviru pilot-projekta EIC-a u razdoblju od 2018. do 2020. financirano 330 projekata Tragača u okviru poziva na podnošenje prijedloga s velikim brojem prijava;

N.  budući da je geografska rasprostranjenost sudjelovanja, a posebno koordinacija pilot-projekta Tragač, bila koncentrirana u državama članicama EU-15 i pridruženim zemljama; budući da se činilo da se položaj zemlje na europskoj ljestvici uspjeha u inoviranju odražava u broju prijava te u uspjehu inovatora u pilot-projektu Tragač: budući da su predvodnici u inovacijama imali su najvišu stopu uspjeha, a novi inovatori imali su najniže stope uspješnosti;

O.  budući da je Fond EIC-a u okviru svoje izvorne strukture, kako je 2020. uspostavljen u okviru pilot-projekta EIC-a i koji je tada prihvatila Komisija, funkcionirao na odgovarajući način; budući da je doneseno 140 odluka o vlasničkim ulaganjima unatoč učestalim kašnjenjima i problemima pri potpisivanju instrumenta za mješovito financiranje; budući da su te odluke imale omjer financijske poluge 2,7, što pokazuje da je Fond EIC-a u svojoj izvornoj strukturi mogao uspostaviti znatna zajednička ulaganja;

P.  budući da se u evaluacijskoj studiji zaključuje da se „Fond EIC-a temelji na opravdanim ciljevima javne politike i tržišnim potrebama” te da se „sporna točka o strukturi Fonda temelji na tumačenju dvaju pravila prihvatljivosti: ‘nebankabilnosti’ i zajedničkog ulaganja”;

Q.  budući da je postupak dubinske analize uspostavljen u okviru pilot-projekta EIC-a bio posebno uspješan jer se njime pružaju visokokvalitetne procjene u okviru dubinske analize, a to potvrđuje činjenica da je nekoliko tih procjena upotrijebljeno za privlačenje vanjskih ulagača, što upućuje na to da ulagači temelje svoje odluke o ulaganju na dovoljno kvalitetnoj dubinskoj analizi;

R.  budući da su strukturirani stručni savjeti o ulaganjima koje su pružili Odbor za ulaganja i tim Europske investicijske banke (EIB) uključeni u Izvršnu agenciju za EIC i MSP-ove (EISMEA) uspjeli pružiti visokokvalitetnu dubinsku analizu zahvaljujući jedinstvenoj suradnji između EISMEA-e i EIB-a u kombinaciji sa stručnim znanjem o ulaganjima koje su vanjski stručnjaci, uključujući serijske ulagače i ulagače poduzetničkog kapitala, pružili u Odboru za ulaganja;

Stanje provedbe EIC-a u okviru programa Obzor Europa

S.  budući da je anotiran predložak sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za Obzor Europa objavljen iznimno kasno, što je dovelo do znatne nesigurnosti među podnositeljima prijedloga, uključujući potencijalne podnositelje prijedloga u okviru EIC-a;

T.  budući da uvođenje voditelja programa ima potencijal za povećanje učinkovitosti EIC-a; budući da je imenovano još devet voditelja programa;

U.  budući da rad voditelja programa i dalje nije dovoljno vidljiv i da ga dionici doživljavaju netransparentnim;

V.  budući da je EIC nova vrsta programa koja nosi veći financijski rizik od uobičajene potrošnje Unije te je stoga potrebna namjenska strategija u pogledu revizije;

W.  budući da je u okviru programa rada za 2021. i 2022. za EIC stavljeno na raspolaganje 1,55 milijardi EUR odnosno 1,71 milijarda EUR; budući da u obje godine iz proračuna instrumenta Next Generation EU potječe oko 430 milijuna EUR, koji su u potpunosti stavljeni na raspolaganje za komponente bespovratnih sredstava EIC-a; budući da je oko 52 % dostupnih proračunskih sredstava dodijeljeno za otvorene pozive prema načelu „odozdo prema gore” u okviru otvorenih poziva na podnošenje prijedloga; budući da je 65 % dostupnih sredstava dodijeljeno komponentama bespovratnih sredstava EIC-a, dok je 35 % dodijeljeno komponentama ulaganja; budući da je gotovo 70 % dostupnih sredstava dodijeljeno pozivima u okviru Akceleratora, a 20 % pozivima u okviru Tragača;

X.  budući da je otvoreni poziv na podnošenje prijedloga za Tragač imao stopu uspješnosti od 6,45 % u 2021. godini i 7 % u 2022.; budući da je u okviru poziva na podnošenje prijedloga za izazove Tragača 2021. podneseno 403, a odobreno 39 prijedloga, što je stopa uspješnosti od 9,7 %;

Y.  budući da su za Akcelerator vrijedila dva roka: 2021. odnosno 2022.;

Z.  budući da su do rujna 2022. jedina sredstva prenesena korisnicima Akceleratora bila predujmovi bespovratnih sredstava za koje je vrijeme do odobrenja iznosilo 12 mjeseci i da nikakva sredstva nisu prenesena u okviru (kvazi) potpore vlasničkom kapitalu, a donesena je samo jedna odluka o ulaganju, što je dovelo do toga da je vrijeme do ulaganja znatno dulje od jedne godine; budući da je Komisija tek u ljeto 2022. počela potpisivati neobvezujuće dogovore za korisnike odabrane 2021. i da će većina njih biti potpisana nakon ljeta(8);

Temeljna pitanja u vezi s provedbom

Upravljanje Fondom EIC-a i razmatranja o restrukturiranju Fonda

1.  zabrinut je zbog najave početkom 2022. o promjenama u strukturi Fonda u usporedbi sa stanjem u okviru pilot-projekta EIC-a, kad su poduzeća iz prva dva roka iz 2021. već bila odabrana za financiranje;

2.  podsjeća da je Fond EIC-a osnovan kako bi se pružila potpora start-up poduzećima i MSP-ovima koji razvijaju deep-tech inovacije; naglašava činjenicu da su novčani tokovi ključni za start-up poduzeća i MSP-ove te da duga kašnjenja u primanju očekivanih sredstava mogu dovesti u stečaj te vrste poduzeća; stoga naglašava da je važno da Fond EIC-a može ulagati u rokovima koji su kompatibilni s tržištem; žali zbog slučajeva u kojima Fond EIC-a nije uspio ostvariti taj cilj i u kojima je izvorna odluka o ulaganju Fonda EIC-a postala nevažna zbog dugog kašnjenja i razvoja poduzeća u tom razdoblju;

3.  zabrinut je zbog kašnjenja u provedbi mjera mješovitog financiranja u okviru Akceleratora; naglašava da su kašnjenja bila isključivo rezultat različitih perspektiva o provedbi EIC-a koje proizlaze iz proturječnih tumačenja relevantnih pravnih tekstova različitih odjela Komisije o upravljanju Fondom EIC-a; napominje da su se sukobi odnosili samo na vlasnički udio u projektu te da stoga nisu trebali utjecati na sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava; žali zbog činjenice da ti interni sukobi u Komisiji ugrožavaju 96 europskih deep-tech poduzeća; duboko je zabrinut zbog toga što, osim jedne izvanredne odluke o ulaganju, Fond EIC-a nije donio odluke o stvarnim ulaganjima;

4.  podsjeća da bi mješovito financiranje EIC-a trebalo dodijeliti u okviru jedinstvenog postupka i jedinstvenom odlukom kojom bi se obuhvatila i bespovratna sredstva i komponente financijskog instrumenta; naglašava da bi Komisija trebala upravljati svim operativnim elementima projekata Akceleratora;

5.  uviđa da je Komisija izrazila zabrinutost zbog upravljanja Fondom EIC-a u pogledu utjecaja na osoblje, kao i potencijalne odgovornosti Komisije za ugled ulaganja;

6.  prima na znanje zabrinutost Komisije u pogledu osoblja u vezi s upravljanjem investicijskim portfeljem EIC-a; uviđa da Fond EIC-a mora imati odgovarajući broj zaposlenih i da to znači znatan broj članova osoblja s velikim iskustvom; međutim, smatra da izravno zapošljavanje tih osoba nije jedino rješenje; ističe da je izvorni Odbor za ulaganja zajedno s EIB-om razvio alternativan plan za rješavanje kadrovskog problema; stoga zaključuje da kadrovski izazov a nije razlog za restrukturiranje Fonda;

7.  prima na znanje obrazloženje Komisije da se u članku 11. stavku 3. Odluke Vijeća (EU) 2021/764 od Komisije zahtijeva da istraži neizravno upravljanje i da to prouzročuje promjene u strukturi Fonda EIC-a;

8.  podsjeća da je tekst članka 11. stavka 3. uključen u prijedlog Komisije o Obzoru Europa i da nikada nije bio doveden u pitanje tijekom zakonodavnog postupka; ističe činjenicu da to znači da je pri osnivanju Fonda EIC-a 2020. Komisija trebala u potpunosti poznavati taj tekst; naglašava da je odluku Komisije o osnivanju Fonda EIC-a, koja je uključivala izvornu strukturu, donio Kolegij povjerenika te da je ona imala potporu cijele Komisije; naglašava da isto vrijedi i za program rada EIC-a za 2021., u kojem se ne spominje potreba za restrukturiranjem Fonda EIC-a; zaključuje da je pitanje usklađenosti s člankom 11. stavkom 3. interno postavljeno u Komisiji u ljeto 2021. nakon što je program već započeo; smatra da je pokretanje takvog temeljnog pitanja tijekom programa koji je u tijeku, nakon što je propušteno nekoliko prilika da se to pitanje postavi u razdoblju od tri godine prije početka programa, u najmanju ruku slučaj lošeg upravljanja i znak odbijanja prihvaćanja novog načina rada kako su predvidjeli suzakonodavci;

9.  ističe da je članak 11. stavak 3. samo jedna rečenica koju treba tumačiti u kontekstu cjelovite Odluke Vijeća; u tom pogledu također naglašava da je u Prilogu navedenoj Odluci Vijeća predviđeno da Komisija „osniva subjekt posebne namjene”, bez postavljanja bilo kakvih drugih uvjeta; nadalje ističe da mješovito financiranje EIC-a navedeno u članku 11. stavku 3. i definirano u točki 1.1.2. Priloga I. Odluci Vijeća uključuje bespovratna sredstva i potporu ulaganjima u obliku vlasničkog kapitala ili drugih povratnih oblika; stoga zaključuje da se zahtjev neizravnog upravljanja ne može tumačiti tako da se primjenjuje samo na dio mješovitog financiranja koji se odnosi na ulaganja i da se taj članak ne može tumačiti tako da se te dvije komponente razdvoje u provedbi;

10.  napominje važnost profesionalne pripreme odluke o ulaganju; stoga ističe ulogu Odbora za ulaganja Fonda EIC-a koji imenuje Komisija, kao i vrijednu potporu za dubinsku analizu koju pruža EIB u okviru EISMEA-e; međutim, žali zbog toga što se čini da daljnje odluke Fonda EIC-a, kao što su pridruživanje krugu ulaganja nakon početne odluke o ulaganju ili utvrđivanje razloga za ulaganje, traju predugo, djelomično zbog vremena koje je EIB-u potrebno da pruži svoj doprinos;

11.  napominje da su i Odbor za ulaganja EIC-a i Odbor Fonda EIC-a, u izvornom ustroju Fonda EIC-a, uključivali i predstavnike Komisije i vanjske stručnjake te osiguravali odgovarajuću ravnotežu između usklađenosti politika i profesionalnih odluka o ulaganjima;

12.  napominje da je Komisija do listopada 2022. donijela i razvila „prijelazni aranžman” u skladu s kojim Fond EIC-a ostaje u vlasništvu Komisije, dok će vanjski upravitelj Fonda donositi odluke o ulaganju Fonda; ističe da će vanjski upravitelj Fonda zapošljavati osoblje za Odbor za ulaganja, što znači da u Odboru više neće biti neovisnih stručnjaka koji su pružali neprocjenjivo stručno znanje niti će biti predstavnika Komisije koji osiguravaju usklađenost politika; prima na znanje opis tog aranžmana u programu rada EIC-a za 2022.;

13.  sa zabrinutošću primjećuje da do primjene prijelaznog aranžmana za ulaganja najavljenog u programu rada EIC-a za 2022. sve odluke o jedinstvenoj dodjeli i sve bitne odluke o ulaganjima mora odobriti Kolegij povjerenika te stoga moraju biti popraćene još jednom razinom nadzora; smatra da je to neprihvatljiva situacija jer zbog toga postupak donošenja odluka postaje još dulji i složeniji, a za podnositelje prijedloga podrazumijeva veću nesigurnost;

14.  s dubokom zabrinutošću napominje da je čak i uspostava prijelaznog aranžmana za Fond EIC-a trajala dulje od jedne godine zbog stalnih unutarnjih rasprava među različitim odjelima Komisije; napominje da je Komisija u lipnju 2022. počela obrađivati komponente bespovratnih sredstava projekata Akceleratora odabranih u lipnju 2021., što pokazuje da je postignut dovoljan napredak u uspostavi prijelaznog aranžmana kako bi se mogli počeli provoditi projekti mješovitog financiranja; napominje da je većina sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za korisnike bespovratnih sredstava odabrane na temelju roka iz lipnja 2021. potpisana u ljeto 2022., zbog čega je trebalo dulje od jedne godine da bi se dobila bespovratna sredstva; prima na znanje da je Komisija u svibnju 2022. priopćila da će komponente bespovratnih sredstava za korisnike mješovitog financiranja EIC-a iz roka za listopad 2021. biti finalizirane do kraja svibnja ili početkom lipnja(9); napominje da je Komisija tijekom ljeta 2022. morala obavijestiti te korisnike bespovratnih sredstava da bespovratna sredstva neće biti spremna do srpnja i da će vjerojatno morati čekati do listopada 2022.; zaključuje da će i u pogledu tog roka trebati najmanje jedna godina do odobrenja bespovratnih sredstava;

15.  ističe da se člankom 216. stavkom 1. Financijske uredbe Komisiji izričito daje ovlast za izravno upravljanje ulaganjima (članak 216. stavak 1.b) ili za upravljanje ulaganjima preko „namjenskog subjekta za ulaganja” (članak 216. stavak 1.a); naglašava da taj oblik provedbe omogućuje veću fleksibilnost i više strateškog razmatranja odluka o ulaganjima i upravljanju portfeljem od neizravnog upravljanja; odbacuje ideju da će prijenos upravljanja Fondom na Europsku investicijsku banku (EIB) i vanjskog upravitelja fonda omogućiti fleksibilnost i strateško razmatranje potrebno za uspjeh EIC-a; izražava zabrinutost da će Fond EIC-a jednostavno postati još jedan fond poduzetničkog kapitala koji podupire EIB;

16.  naglašava da se strateški savjeti Odbora EIC-a trebaju temeljitije provoditi u radu EIC-a, uključujući njegove preporuke za povećanje raznolikosti i uključivanje sudionika iz cijelog niza zemalja kako bi se ostvario potencijal inovatora diljem Europe i potaknula praktična suradnja s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju (EIT);

Fond EIC-a kao jedini ulagač

17.  duboko je zabrinut zbog očite politike Fonda EIC-a da nikad ne bude vodeći ulagač u krugu vlasničkog kapitala, posebno u kombinaciji sa zahtjevom da poduzeća uključe odgovarajuća zajednička ulaganja vanjskih ulagača; smatra da je to protivno strateškim ciljevima i glavnoj logici EIC-a; ističe činjenicu da to nije bila politika na početku pilot-projekta EIC-a i da je ta promjena politike primijenjena s retroaktivnim učinkom na zahtjeve podnesene prije promjene politike; duboko je zabrinut zbog činjenice da je to stvorilo probleme s novčanim tokom za mnoge podnositelje prijedloga i da je samo trećina stvarno namijenjenih vlasničkih ulaganja zaista pretvorena u plaćanja poduzećima; naglašava da zajedničko ulaganje ne bi trebalo biti početni zahtjev za projekte, već cilj Fonda EIC-a tijekom trajanja projekta dodjele bespovratnih sredstava;

18.  podsjeća da EIC može biti jedini ulagač, koji preuzima sav rizik ulaganja, u skladu s Uredbom (EU) 2021/695; napominje da se čini da se ta uloga provodi samo pružanjem konvertibilnih zajmova, dok je zajednička ulaganja potrebno uskladiti za sva vlasnička ulaganja; napominje da je do sada više od 50 % svih ulaganja u okviru komponente vlasničkog kapitala bilo u obliku konvertibilnih zajmova; ističe da je jedan od razloga za osnivanje EIC-a bio taj što u Europi nedostaju ulagači u rizični kapital, a posebno ulagači u rizični kapital sa stručnim znanjem na deep-tech tržištima; u tom pogledu napominje da se na nefunkcionalno tržište ne može u potpunosti osloniti kao na učinkovit mehanizam za usmjeravanje odluka EIC-a o ulaganjima i izlasku iz njih; s tim u vezi pozdravlja činjenicu da bi zahtjev za kvalificirano zajedničko ulaganje mogao pogoršati tržišni neuspjeh koji se trebao riješiti osnivanjem EIC-a;

19.  napominje da praksa zahtijevanja zajedničkog ulaganja pretvara EIC u ulagača sljedbenika, što ga izlaže riziku od:

20.  zabrinut je zbog prakse konverzije konvertibilnih zajmova u vlasnički kapital za poduzeća koja nisu uspjela privući dodatna ulaganja na temelju procjene utvrđene u trenutku odobravanja zajma, a ne na temelju procjene u trenutku konverzije zajma; u tom pogledu ističe da je EIC osnovan kako bi se olakšao razvoj i rast start-up poduzeća upravo u fazi u kojoj se procjene mogu brzo povećati jer se rizik povezan s nekom tehnologijom brzo smanjuje, a ulazak na tržište približava; zaključuje da je oslanjanje na staru procjenu u suprotnosti s ciljevima EIC-a; osim toga, ističe da bi Fond EIC-a trebao preuzeti rizik, ali da je upotreba konvertibilnih zajmova uglavnom premještena na podnositelja prijedloga;

21.  uviđa da vanjski vodeći ulagač donosi dodanu vrijednost jer taj vodeći ulagač može imati visoko specijalizirano znanje o tržišnom segmentu relevantnom za određeno ulaganje te da Fond EIC-a, zbog svoje veličine i opće prirode, ne može parirati tom specijaliziranom znanju; stoga napominje da će specijalizirani vodeći ulagač imati veću dodanu vrijednost za razvoj poduzeća nego Fond EIC-a; nadalje, priznaje da bi postojanje vanjskog vodećeg ulagača jamčilo da će procjenu i druge uvjete ulaganja utvrditi tržište;

22.  odlučno odbacuje ideju da Fond EIC-a ne može biti jedini ulagač ili vodeći ulagač; naglašava da je mogućnost ulaganja čak i kad tržište za to nije spremno jedno od ključnih opravdanja za postojanje EIC-a; zaključuje da bi politika ulaganja Fonda EIC-a trebala izričito omogućiti:

23.  napominje da se u točki 1.2.3. Priloga I. Odluci Vijeća (EU) 2021/764 zahtijeva da Fond EIC-a definira i provodi izlaznu strategiju za svoja ulaganja; primjećuje da se čini da takva strategija ne postoji;

Nedostaci u provedbi

Postupak podnošenja zahtjeva

24.  naglašava važnost pristupačnog i učinkovitog postupka prijave za program čiji je cilj privući najambicioznije inovatore; napominje da se postupak i dalje može poboljšati na sljedeći način:

25.  sa zabrinutošću primjećuje da ocjenjivači dionicima daju različite signale o odgovarajućem riziku i „bankabilnosti” prijedloga Akceleratora EIC-a, što posebno utječe na sudjelovanje nedovoljno zastupljenih regija i poduzeća koja vode žene; podsjeća da je jedno od osnovnih načela EIC-a sposobnost preuzimanja rizika; nadalje podsjeća da se u točki 1.1.2. Priloga I. Odluci Vijeća (EU) 2021/764 navodi da je pružanje financiranja za „nebankabilne” projekte glavni cilj Akceleratora EIC-a; duboko je uvjeren da Akcelerator EIC-a može biti uspješan samo ako postoji jasna politika i komunikacija u vezi s odgovarajućim rizikom za projekte Akceleratora EIC-a i njihovu „bankabilnost”;

26.  zabrinut je zbog očitog nedostatka transparentnosti u upravljanju programom, kako su izvijestili dionici; ističe dva glavna pitanja dionika:

27.  naglašava važnost pouzdanog obećanja o vremenu do odobrenja bespovratnih sredstava; u tom pogledu ističe da je za evaluaciju otvorenog poziva na podnošenje prijedloga za Tragač 2021. bilo potrebno više od pet mjeseci, dok se u članku 31. Uredbe (EU) 2021/695 zahtijeva da podnositelji prijedloga u roku od pet mjeseci budu obaviješteni o ishodu postupka evaluacije;

28.  izražava zabrinutost u pogledu postupka podnošenja zahtjeva za Akcelerator EIC-a, koji je postao dulji i složeniji jer se primjenjuje nekoliko koraka i koristi vlastita platforma EIC-a, izvan službenog portala za financiranje i natječaje; smatra da bi postupak podnošenja i evaluacije Akceleratora EIC-a usmjerenog na inovatore trebao biti lako razumljiv poduzetnicima i znanstvenicima, minimalan u smislu vremena koje treba uložiti, pravedan i transparentan te u skladu s industrijskim standardima;

29.  duboko je zabrinut zbog načina na koji funkcionira platforma za umjetnu inteligenciju; u tom pogledu napominje da i podnositelji prijedloga i ocjenjivači izražavaju zabrinutost zbog te platforme;

30.  ističe da je za internetski obrazac potrebno puno vremena, da nije fleksibilan u pogledu predstavljanja informacija (nema mogućnosti formatiranja ili slika) i da se nepotrebno koristi žargonom; napominje da se čini da nastali „poslovni plan” nije u skladu s industrijskim standardima niti je riječ o formatu koji je prilagođen ocjenjivačima ili voditeljima projekata;

31.  skreće posebnu pozornost na povećani broj stranica (120 – 200 stranica), u usporedbi s pilot-projektom EIC-a (50 stranica) te naglašava da ocjenjivači imaju 36 minuta za evaluaciju cjelovitog prijedloga (druga faza); napominje da je to jedan od razloga zašto su dionici nezadovoljni kvalitetom evaluacije;

32.  sa zabrinutošću primjećuje da je dovoljno jedno negativno mišljenje u drugoj fazi postupka evaluacije da bi zahtjev bio neuspješan; smatra da je to neproporcionalno jer tri ocjenjivača ocjenjuju prijedlog i sva tri daju pozitivno/negativno mišljenje na temelju tri zasebna kriterija za evaluaciju;

33.  cijeni, zajedno s većinom dionika, uvođenje pobijanog postupka jer on potencijalno doprinosi poboljšanju postupka evaluacije; međutim, napominje da su potrebna poboljšanja jer mnogi dionici navode da je nejasno što se događa s protuargumentima podnositelja prijedloga, kao i da podnositelji prijedloga imaju vrlo malo vremena da pripreme svoje protuargumente; naglašava da je uvođenje pobijanog postupka zabilježeno kao jedan od razloga za dulji vremenski rok do dobivanja bespovratnih sredstava; poziva Komisiju da poboljša pobijani postupak kako bi postao smisleniji tako da omogući da on bude dovršen u kraćem vremenskom roku kako bi se poštovao rok za dodjelu bespovratnih sredstava i istodobno ostavilo dovoljno vremena za pripremu pobijanog postupka;

34.  zabrinut je zato što zbog složenosti postupka podnositelji prijedloga sve više moraju zapošljavati konzultante koji se bave postupkom podnošenja zahtjeva;

35.  prepoznaje da bi, kako bi se olakšalo brzo donošenje odluka EIC-a i razvoj deep-tech start-up poduzeća, pojedinci zaposleni u istraživačkim organizacijama trebali moći iskoristiti rezultate istraživačkih projekata za stvaranje start-up poduzeća; u tom pogledu pozdravlja uvođenje koncepta „inovatora EIC-a” u predlošku sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava i programu rada za 2022.; žali što je to uvođenje popraćeno nesigurnošću u pogledu pravnih posljedica tog koncepta za istraživačke organizacije;

Ostala pojedinačna pitanja

36.  naglašava da bi koncept „inovatora EIC-a” trebao dovesti do efektivne upotrebe rezultata istraživanja za razvoj gospodarskih aktivnosti; zaključuje da se time ne bi smjela ugroziti upotreba rezultata od strane drugih stručnjaka unutar istraživačke organizacije ili same istraživačke organizacije za razvoj gospodarskih aktivnosti; smatra da su široka prava pristupa za inovatore EIC-a, bez vremenskog ograničenja, opravdana samo u slučajevima u kojima istraživačke organizacije ne pružaju potrebnu potporu pojedinačnim istraživačima kako bi iskoristili rezultate za razvoj gospodarske aktivnosti; stoga smatra da bi ta prava pristupa trebalo dodijeliti inovatorima EIC-a na pojedinačnoj osnovi kad je očito da inovatoru nedostaje potrebna potpora unutar istraživačke organizacije;

37.  žali što se zbog niskih stopa uspješnosti programa (6 – 10 %) previše visokokvalitetnih prijedloga ne financira; ističe da niske stope uspješnosti predstavljaju gubitak jer se potencijalno duboke transformativne inovacije dalje ne razvijaju te gubitak u smislu izgubljenog vremena i novca uloženog u pripremu prijedloga; u tom pogledu poziva da se, po potrebi, koristi aplikacija u dva koraka kako bi se ograničio gubitak vremena i novca uložen u pripremu prijedloga;

38.  naglašava da su inovacijski kapacitet, gospodarski rast i otpornost Europe ugroženi zbog slabog sudjelovanja žena u kontekstu start-up poduzeća i poduzetničkog kapitala; u tom pogledu pozdravlja napore koje je EIC uložio za promicanje ženskog vodstva i njihova sudjelovanja u start-up poduzećima i poduzetničkom kapitalu; žali što to još nije rezultiralo dovoljnim promjenama; tom pogledu skreće pozornost na činjenicu da su samo 1,8 % ulaganja u europska start-up poduzeća 2021. prikupila start-up poduzeća koja su osnovala isključivo žene, a tek 9,3 % prikupili su rodno mješoviti osnivački timovi(10);

39.  ističe važnost Odbora EIC-a kao glavnog savjetnika Komisije u pogledu provedbe EIC-a, kao i razvoja šire inovacijske politike, posebno u pogledu poboljšanja inovacijskog ekosustava u Europi te utvrđivanja strateški relevantnih tehnologija; naglašava da bi EISMEA i drugi uključeni odjeli Komisije trebali u potpunosti i pravodobno obavijestiti Odbor EIC-a o svim kretanjima u provedbi EIC-a te mu dostaviti sve informacije koje zatraži o EIC-u;

40.  napominje da su tranzicijske aktivnosti EIC-a formalno dio programa Tragač EIC-a iako se provode kao zaseban programski dio; smatra da pozivi na podnošenje prijedloga u pogledu tranzicijskih aktivnosti čine manje od 10 % proračuna EIC-a u okviru programa rada za 2021. i 2022.; ističe da su pozivi na podnošenje prijedloga u pogledu tranzicijskih aktivnosti jedini na koje se primjenjuje brzi postupak za istraživanje i inovacije; odobrava primjenu tog postupka za poziv na podnošenje prijedloga u pogledu tranzicijskih aktivnosti; poziva Komisiju da proširi primjenu tog postupka na više poziva u okviru Tragača;

41.  naglašava da se u programu rada za 2022. navodi načelo „nenanošenja bitne štete” i kao kriterij za evaluaciju Akceleratora EIC-a i kao kriterij prihvatljivosti za EIC općenito; zabrinut je zbog tog zahtjeva da se poštuje načelo nenanošenja bitne štete kako je utvrđeno u Uredbi (EU) 2020/852, poznatoj kao Uredba o taksonomiji, jer se primjenjuje na sve pozive neovisno o sadržaju ili zrelosti; prepoznaje korisnost načela za usmjeravanje odabira projekata u okviru poziva na podnošenje prijedloga čiji je sadržaj izravno povezan s ciljevima Unije u području okoliša i čije se uvođenje na tržište približava; naglašava da ne postoji pravna osnova za opću primjenu tog dodatnog kriterija prihvatljivosti na sve pozive;

42.  pozdravlja napore u okviru EIC-a za razvoj odgovarajućeg okvira za evaluaciju uspješnosti EIC-a; ističe da je zbog jedinstvene prirode EIC-a potreban prilagođen pristup praćenju uspješnosti i upotrebi rezultata tog praćenja kako bi se osiguralo da EIC ima najbolje rezultate na tržištu;

Preporuke

43.  poziva Komisiju da ponovno ocijeni svoju provedbu Fonda EIC-a u okviru programa Obzor Europa i da pronađe odgovarajući novi svrsishodni način upravljanja koji odražava ambicioznu i transformativnu prirodu EIC-a kao referentnog ulagača u revolucionarne inovacije u Europi; apelira na Komisiju da u taj novi pristup uključi sljedeća načela:

44.  potiče Komisiju da započne otvoreni dijalog s Parlamentom, relevantnim programskim odborom i Odborom EIC-a kako bi se pronašlo alternativno dugoročno rješenje za strukturu Fonda EIC-a kojom bi se u potpunosti poštovalo relevantno zakonodavstvo Unije i navedena načela; preporučuje da se provede temeljita procjena načina za poboljšanje provedbe EIC-a, uzimajući u obzir opciju osnivanja neovisnog tijela Unije u skladu s člankom 187. UFEU-a kao glavnog subjekta odgovornog za provedbu EIC-a; naglašava da je potrebno osigurati da se prema podnositeljima prijedloga uvijek postupa jednako te da se pri provedbi osigura transparentnost, odgovornost i sprečavanje sukoba interesa; preporučuje da se, ako se temeljitom procjenom utvrdi da bi takvo tijelo bilo najbolje institucionalno okruženje za provedbu Akceleratora u skladu s navedenim smjernicama, ono osnuje čim prije;

45.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti promicanju žena u sektoru inovacija te da istodobno teži rodnoj ravnopravnosti na svim relevantnim položajima, kao i geografskoj ravnoteži korisnika EIC-a diljem regija Unije; posebno traži od Komisije da u programe rada EIC-a uključi posebne mjere za rješavanje tih dvaju pitanja u okviru EIC-a;

46.  preporučuje da se odjeljak InvestEU istraži izvan okvira Fonda EIC-a za poduzeća kojima je potrebno samo odgovarajuće financiranje kako bi dovršila cikluse proširenja;

47.  poziva Komisiju da pojasni pravila i postupke koji se odnose na tumačenje kriterija „nebankabilnosti” i zajedničkih ulaganja te da poboljša komunikaciju i bolje uključi nacionalne kontaktne točke;

48.  poziva Komisiju da primijeni načelo nenanošenja bitne štete za pozive čiji je sadržaj izravno povezan s ciljevima Unije u području okoliša i čije se uvođenje na tržište približava te da se suzdrži od upotrebe načela nenanošenja bitne štete kao dodatnog horizontalnog kriterija prihvatljivosti za sve projekte EIC-a;

49.  poziva Komisiju da izmijeni predložak sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava kako bi se uključila jasna definicija „inovatora EIC-a” i da utvrdi jasnu politiku o pravima pristupa za inovatore EIC-a koja im pruža široka prava pristupa samo ako istraživačka organizacija nema uspostavljenu aktivnu politiku i strukturu za potporu upotrebi rezultata istraživanja za gospodarske aktivnosti;

50.  poziva Komisiju da uvede sustav kontinuirane i brze evaluacije uspješnosti EIC-a, a posebno Akceleratora;

51.  poziva Komisiju da uključi strogu i stalnu procjenu postupka evaluacije, ozbiljno uzimajući u obzir pritužbe podnositelja prijedloga koje upućuju na jasne nedosljednosti u evaluaciji njihovih prijedloga; poziva Komisiju da obavijesti Parlament o tome kako postupa s pojedinačnim pritužbama u kojima se dokazuje očit neuspjeh ocjenjivača;

52.  poziva relevantna tijela Unije, uključujući Europski revizorski sud i Odbor EIC-a, da razviju namjensku strategiju u pogledu revizije za EIC koja odražava posebnu prirodu EIC-a;

53.  poziva Komisiju da uključi mjere za poboljšanje sudjelovanja MSP-ova i da Akcelerator EIC-a učini dostupnim i privlačnim inovativnim MSP-ovima pojednostavljenjem postupka podnošenja zahtjeva kako bi se uklonile prepreke za MSP-ove;

54.  poziva Komisiju da osigura da se instrumentom podupire cijeli niz projekata u pogledu njihova opsega kako bi mala poduzeća koja razvijaju i šire inovacije sa snažnim učinkom mogla imati jednak pristup tim projektima;

55.  poziva Komisiju da revidira trenutačni postupak podnošenja i vrijeme do odobrenja bespovratnih sredstava u okviru Akceleratora EIC-a te da uskladi platformu EIC-a s kriterijima za evaluaciju Akceleratora EIC-a; smatra da bi ta revizija trebala biti usmjerena na brz i jednostavan instrument prilagođen potrebama europskih deep-tech start-upova s ciljnim vremenom do odobrenja bespovratnih sredstava od četiri do pet mjeseci;

56.  poziva Komisiju da poboljša sinergije i suradnju s EIT-om; poziva EIT i EIC da uspostave recipročnu i sustavnu razmjenu informacija te da imaju zajedničkog člana u svakom od svojih upravnih odbora kako bi se izbjegle stroge podjele i udvostručavanje napora i strategija;

o
o   o

57.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 170, 12.5.2021., str. 1. (2) SL L 167 I, 12.05.2021., str. 1. (3) SL L 193, 30.7.2018., str. 1. (4) https://eic.ec.europa.eu/news/statement-eic-board-discussion-european-parliament-itre-committee-eic-implementation-2022-08-16_en (5) https://eic.ec.europa.eu/system/files/2022-02/Statement%20by%20the%20EIC%20Board%20on%20the%20EIC%20Work%20Programme%20for%202022%20and%20future%20of%20the%20EIC%20Fund.pdf (6) https://eic.ec.europa.eu/news/eic-accelerator-implementation-update-2022-08-05_en (7) Europska komisija, Evaluation study on the European Innovation Council (EIC) Pilot (Evaluacijska studija o pilot-projektu Europskog vijeća za inovacije (EIC)), 2022. (8) https://eic.ec.europa.eu/news/eic-accelerator-implementation-update-2022-08-05_en (9) https://sciencebusiness.net/news/commission-says-european-innovation-council-grant-logjam-end-june (10) https://europeanwomeninvc.idcinteractive.net/