Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 21. i 36.,

–  uzimajući u obzir izvješće potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 14. lipnja 2022. naslovljeno „Izvješće o ZVSP-u – naši prioriteti za 2022.”,

–  uzimajući u obzir „Strateški kompas za sigurnost i obranu – za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti”, koji je Vijeće odobrilo 21. ožujka 2022., a Europsko vijeće potvrdilo 24. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 24. i 25. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir Izjavu iz Versaillesa od 11. ožujka 2022.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. i 24. lipnja 2022. o široj Europi, Ukrajini, zahtjevima Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije za članstvo, zapadnom Balkanu, gospodarskim pitanjima, Konferenciji o budućnosti Europe i vanjskim odnosima,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija od 12. listopada 2022. o Komunikaciji o politici proširenja EU-a za 2022. (COM(2022)0528),

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je 2. ožujka 2022. donijela Opća skupština UN-a naslovljenu „Agresija na Ukrajinu (A/RES/ES-11/L.1) i njezinu rezoluciju od 12. listopada 2022. naslovljenu „Teritorijalna cjelovitost Ukrajine: poštovanje načela Povelje Ujedinjenih naroda” (A/RES/ES -11/L.5),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 9. ožujka 2022. o vanjskom upletanju u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. listopada 2021. naslovljenu „Komunikacija o politici proširenja EU-a za 2021.” (COM(2021)0644),

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je Opća skupština UN-a donijela 7. travnja 2022. naslovljenu „Suspenzija prava na članstvo Ruske Federacije u Vijeću za ljudska prava” (A/RES/ES-11/L.4),

–  uzimajući u obzir izvješće od 9. svibnja 2022. o konačnom ishodu Konferencije o budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. svibnja 2022. o daljnjem postupanju nakon zaključaka Konferencije o budućnosti Europe(2),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2021/509 od 22. ožujka 2021. o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći i o stavljanju izvan snage Odluke (ZVSP) 2015/528(3),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća usvojene 16. prosinca 2021. o bolesti COVID-19, upravljanju krizama i otpornosti, sigurnosti i obrani, vanjskim aspektima migracija i vanjskim odnosima,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje usvojenu 23. studenog 2022.(4),

–  uzimajući u obzir strateški koncept NATO-a koji su čelnici država i vlada NATO-a donijeli na sastanku na vrhu NATO-a u Madridu 29. lipnja 2022.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju br. 1325 Vijeća sigurnosti UN-a od 31. listopada 2000. o uspostavi Programa za žene, mir i sigurnost,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 25. studenog 2020. o Akcijskom planu EU-a za rodnu ravnopravnost (GAP) III naslovljenu „Ambiciozan plan za rodnu ravnopravnost i jačanje položaja žena u okviru vanjskog djelovanja EU-a” (JOIN(2020)0017),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2022. o izgledima za postizanje dvodržavnog rješenja za Izrael i Palestinu(5),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu o suradnji EU-a i NATO-a, koju su 10. siječnja 2023. potpisali predsjednik Europskog vijeća, predsjednica Europske komisije i glavni tajnik Organizacije sjevernoatlantskog ugovora,

–  uzimajući u obzir članak 54. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ustavna pitanja,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9-0292/2022),

A.  budući da ničim izazvana i neopravdana vojna agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, uz potporu Lukašenkova režima u Bjelarusu, predstavlja povratak rata na europski kontinent i prouzročava teška uništavanja i patnje; budući da je Rusija počinila ratne zločine protiv Ukrajine; budući da sve to uvelike dovodi u pitanje i nastavlja ugrožavati europsku i globalnu sigurnost; budući da je Rusija zaprijetila upotrebom nuklearnog oružja; budući da se to negativno odražava na globalne lance opskrbe i da je sigurnost opskrbe hranom ugrožena u nekoliko područja u svijetu; budući da je nezakonita vojna agresija Rusije na Ukrajinu dovela do gospodarske nesigurnosti, naglog porasta cijena energije i produbljivanja klimatske krize te da, osim toga, ima velik potencijal za daljnju destabilizaciju mnogih država članica kao i trećih zemalja, osobito zemalja zapadnog Balkana i Istočnog partnerstva, zbog čega možemo ustvrditi da je uvelike izmijenila geopolitički kontekst zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU-a (ZVSP); budući da je vojna agresija na Ukrajinu bila dio Putinova plana za preoblikovanje euroatlantske sigurnosne strukture; budući da je taj plan osujećen zahvaljujući herojskoj obrani ukrajinske vojske; budući da EU od 2014. godine ne može u potpunosti primjenjivati svoje zajedničke sigurnosne i obrambene instrumente (ZSOP) kako bi učinkovito podupro borbu Ukrajine protiv Rusije, iako su ove godine vidljiva određena poboljšanja; budući da EU, kako bi ga drugi doživljavali kao uspješnog i pouzdanog globalnog aktera, treba dodatno razviti svoje sposobnosti i ojačati svoju političku volju za jamčenje sigurnosti u svojem neposrednom susjedstvu;

B.  budući da istočno susjedstvo i zapadni Balkan trebaju mirno rješavanje sukoba, veću stabilnost i sigurnost te povećanu uzajamnu suradnju; budući da je sigurnost u tim regijama uvelike ugrožena ruskom invazijom na Ukrajinu i mogućnošću prelijevanja te agresije na susjedne zemlje; budući da destabilizacija našeg neposrednog susjedstva ugrožava stabilnost, mir i sigurnost EU-a;

C.  budući da vojna agresija Rusije na Ukrajinu naglašava potrebu za snažnijim, ambicioznijim, vjerodostojnijim, strateškim i ujedinjenim djelovanjem EU-a na svjetskoj sceni kao i za tim da EU samostalno postavi vlastite strateške ciljeve te razvija i rabi kapacitete za njihovo ostvarivanje; budući da je navedeno samo iznova potvrdilo da energetska neovisnost mora biti prioritet Europe;

D.  budući da je ruska vojna agresija na Ukrajinu znak upozorenja EU-u te da predstavlja neposrednu prijetnju europskom i globalnom sigurnosnom poretku kao i sigurnosti EU-a i njezinih država članica; budući da je ruska invazija na Ukrajinu dala impuls za geopolitičko redefiniranje ZVSP-a i vanjskog djelovanja EU-a općenito, koje odlikuju odvažnom vizijom vođeni interesi Unije u novim geopolitičkim okolnostima kao i istinska volja za djelovanjem i transatlantskom suradnjom na temelju kojih bi se ostvarili strateški bitni rezultati; budući da su Finska i Švedska, suočene s ruskom agresijom, podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u; budući da taj sukob upućuje na to da države članice hitno trebaju definirati zajedničku percepciju prijetnji i pokazati istinsku solidarnost s najizloženijim državama članicama; budući da je rat ponovno potvrdio ulogu NATO-a kao temelja europske sigurnosti kao i nužnost snažne transatlantske veze;

E.  budući da je od presudne važnosti da se Unija pozabavi svojim ključnim slabostima, kao što je još donedavna prekomjerna ovisnost o Rusiji i Narodnoj Republici Kini, te da poveća svoju otpornost i pripravnost na prijetnje koje proizlaze iz totalitarnih i nedemokratskih režima;

F.  budući da ruska invazija također potvrđuje da države članice trebaju iskazati nužnu političku volju za transformaciju ZVSP-a u punopravnu europsku politiku te da to potvrđuju i zaključci građana s Konferencije o budućnosti Europe;

G.  budući da je mogućnost brzog, učinkovitog i djelotvornog vanjskopolitičkog, sigurnosnog i obrambenog djelovanja, kao što je predviđeno u Ugovoru iz Lisabona, tijekom proteklog desetljeća korištena samo u vrlo ograničenoj mjeri zbog nedostatka političke volje država članica; budući da je zbog promjenjivih uvjeta europske sigurnosne situacije sada krajnje vrijeme za upotrebu svih instrumenata predviđenih UEU-om, a posebno onih povezanih sa ZSOP-a; budući da Ugovor iz Lisabona sadrži elemente, koji postoje od prosinca 2009., kao što su vojni početni fond u skladu s člankom 41. stavkom 3.b, mogućnost formiranja manje skupine država članica s ambicioznijim sigurnosnim i obrambenim ciljevima u skladu s člankom 44. i definiranja istinske europske politike sposobnosti i naoružanja iz članka 42. stavka 3.;

H.  budući da bi se premošćujuće klauzule mogle odmah primijeniti za prelazak sa zahtjeva za jednoglasnim odlučivanjem na glasovanje kvalificiranom većinom u određenim područjima politike; budući da trenutačna prijetnja europskoj sigurnosti zahtijeva hitnu prilagodbu određenih metoda rada;

I.  budući da je Vijeće djelovalo brzo i ujedinjeno te je dosad usvojilo devet paketa sankcija protiv Rusije zbog njezina djelovanja u Ukrajini, uključujući sankcije za pojedince, kao što su zamrzavanje imovine i ograničenja putovanja, gospodarske sankcije usmjerene na financijski, trgovinski, energetski, prometni, tehnološki i obrambeni sektor, ograničenja za medije, diplomatske mjere, ograničenja gospodarskih odnosa s okupiranima Krimom i Sevastopoljem te s područjima Donjecka i Luhanska, koja nisu pod kontrolom vlade, kao i mjere povezane s gospodarskom suradnjom, koje sve odreda odlikuju solidarnost i jedinstvo, ali ipak nisu dovoljni da zaustave agresora;

J.  budući da se diljem svijeta bilježi trend smanjivanja slobode medija i rasta broja kampanja dezinformiranja, vanjskog uplitanja i napada na novinare, što je najočitije u zemljama koje se suočavaju s nazadovanjem demokracije i u okorjelim totalitarnim državama; budući da na međunarodnoj razini utjecaj tih trendova na ljudska prava, demokraciju, sudjelovanje javnosti i razvoj izaziva zabrinutost; budući da EU mora ojačati suradnju s partnerskim zemljama istomišljenicama kako bi promicala i štitila slobodu medija i slobodu izražavanja te suzbijala dezinformacije i vanjsko uplitanje u trećim zemljama;

K.  budući da trajna sigurnosna nestabilnost i nepredvidivost na granicama Unije i u njezinu bliskom susjedstvu predstavljaju izravnu prijetnju sigurnosti Unije i njezinih država članica;

L.  budući da Vlada Ruske Federacije pod vodstvom Vladimira Putina nastavlja provoditi međunarodna teroristička djela usmjerena protiv političkih protivnika i suverenih država, što je od 2014. kulminiralo u Ukrajini, invazijom na nju i njezinom okupacijom;

M.  budući da su se globalne posljedice invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, za koju nema opravdanja, dodatno pogoršale uslijed aktualne i dosad nezabilježene pandemije prouzročene bolesti COVID-19, koja je započela u Wuhanu, u Narodnoj Republici Kini; budući da povratak rata velikih razmjera na europski kontinent, gospodarska nestabilnost i namjerna instrumentalizacija energetske nestabilnosti, iza čega stoji Ruska Federacija, dovode do neposredne geopolitičke nesigurnosti za građane Europske unije, države kandidatkinje i potencijalne države kandidatkinje te za partnere diljem svijeta;

N.  budući da za postizanje strateške autonomije Unija mora biti u stanju rješavati sva pitanja koja su za nju od strateške važnosti bez nepotrebnog oslanjanja na sposobnosti trećih zemalja i aktera, među ostalim uklanjanjem ranjivosti zbog kojih je Unija otvorena za unutarnje podjele i prisilne ustupke autoritarnim akterima; budući da će postizanje strateške autonomije omogućiti Uniji da dodatno ojača svoje vanjsko djelovanje na snažnim temeljima, učinkovitije slijedi i projicira svoje interese utemeljene na vrijednostima te ojača svoj doprinos globalnom multilateralizmu, mirnom rješavanju sukoba i razvoju demokracije, vladavine prava i temeljnih prava diljem svijeta; budući da se EU neće moći braniti ni biti vjerodostojan akter bez stvarnih ulaganja u obranu država članica; budući da je, unatoč kontinuiranoj ruskoj agresiji na Ukrajinu od 2014., odluku čelnika NATO-a o izdvajanju najmanje 2 % BDP-a za rashode za obranu provelo samo nekoliko saveznika među državama članicama, u prvom redu država iz istočnog krila Unije; budući da je izdvajanje iznosa prema tom pragu dokaz istinske volje za jačanjem europske sigurnosti i položaja EU-a u isto vrijeme;

O.  budući da je dobrovoljno pristupanje europskih država EU i dalje najuspješniji instrument vanjske politike Unije; budući da su 23. lipnja 2022. europski čelnici Ukrajini i Republici Moldovi dodijelili status zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u i priznali europsku perspektivu Gruzije; budući da je 15. prosinca 2022. Europsko vijeće Bosni i Hercegovini dodijelilo status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u te da je Republika Kosovo podnijela zahtjev za članstvo u Uniji;

P.  budući da zajednička vanjska i sigurnosna politika Unije počiva na vrijednostima demokracije, vladavine prava, univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanja ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te poštovanja načela iz Povelje UN-a i međunarodnog prava; budući da su vrijednosti Unije, kako su sadržane u članku 2., članku 3. stavku 5. i članku 21. UEU-a, u njezinu neposrednom interesu; budući da autokratski pritisak na te demokratske vrijednosti i dalje raste, čime se narušavaju provjere zlouporabe ovlasti, povećava učestalost i ozbiljnost kršenja ljudskih prava te ograničava prostor za djelovanje civilnog društva, neovisnih medija i demokratskih oporbenih pokreta; budući da je prema organizaciji Freedom House 2021. godine po 16. put za redom zabilježen globalni pad demokracije;

Q.  budući da utjecaj klimatskih promjena ima sve teže posljedice na različite aspekte ljudskog života te na mogućnosti razvoja, svjetski geopolitički poredak i globalnu stabilnost; budući da će posljedice klimatskih promjena najviše osjetiti oni s najmanje sredstava za prilagodbu u tom kontekstu; budući da bi se vanjska politika EU-a trebala više usredotočiti na promicanje multilateralnih aktivnosti u okviru suradnje na konkretnim pitanjima koja se odnose na klimu, izgradnje strateških partnerstava te jačanja suradnje i međudjelovanja između državnih i nedržavnih aktera, uključujući one koji najviše doprinose globalnom onečišćenju;

R.  budući da je međunarodni poredak utemeljen na pravilima, koji se temelji na međunarodnom pravu i institucijama multilateralizma, izložen sve većim rizicima, i iznutra i izvana; budući da autokratske države, djelujući samostalno i zajednički, pokušavaju potkopati multilateralne organizacije i agencije te međunarodno humanitarno pravo i pravo o ljudskim pravima, narušiti njegovo značenje kooptiranjem ili zaobići ili onemogućiti njegovu provedbu, pri čemu promiču daljnji razvoj autokratskih normi u EU-u i trećim zemljama, među ostalim korištenjem diplomatskih, gospodarskih ili vojnih poticaja i prisile te kampanjama dezinformiranja; budući da ruska invazija na Ukrajinu i njezini namjerni ratni zločini predstavljaju napad na temelje multilateralnog globalnog poretka utemeljenog na pravilima;

S.  budući da EU mora poboljšati svoju sposobnost donošenja brzih i učinkovitih odluka, posebno u okviru ZVSP-a, kako bi u pružanju odgovora na krize nastupao jedinstveno i djelovao kao istinski globalni akter;

1.  ističe da je brz, jedinstven i trajan odgovor EU-a na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu i njegova sposobnost da uči iz prethodnih geostrateških pogrešaka i da ih ispravi dokaz djelotvornosti vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU-a, koja počiva na našim zajedničkim vrijednostima ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; naglašava da Unija, kako bi ojačala svoju ulogu vjerodostojnog aktera u području vanjske politike koja se temelji na vrijednostima, pouzdanog međunarodnog partnera i vjerodostojnog aktera u području sigurnosti i obrane, mora usvojiti te, u područjima u kojima su oni trenutačno dostupni, provesti postupke donošenja odluka kojima se doprinosi tom cilju;

2.  napominje da brojne autokracije diljem svijeta pomno prate odgovor EU-a na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu i da će on imati presudan utjecaj na određivanje njihova ponašanja na međunarodnoj sceni; naglašava da Europska unija i njezine države članice, da bi bile vjerodostojan akter, trebaju povećati svoju vojnu, političku i humanitarnu pomoć Ukrajini i ojačati svoju obranu u borbi protiv ruskih prijetnji europskoj sigurnosti;

3.  izražava uvjerenje u to da je jamčenje sigurnosti, blagostanja i vodstva EU-a na globalnoj razini usko povezano s konsolidacijom procesa širenja, ubrzavanjem pristupanja država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja te konsolidacijom politike susjedstva EU-a;

4.  naglašava da tektonska promjena u geopolitičkom okruženju prouzročena ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu i drugim međunarodnim izazovima, uključujući stalni rast globalnog autoritarizma, kao što su kinesko-ruska suradnja, sve asertivnija vanjska politika Narodne Republike Kine, klimatska kriza i utjecaj pandemije bolesti COVID-19, zahtijeva bržu i odlučniju provedbu koncepta strateške suverenosti i geopolitičko buđenje EU-a na temelju konkretnih i pouzdanih djelovanja u pogledu prioritetnih tematskih i geografskih problema, ali istodobno ukazuje i na potrebu za bližom suradnjom s NATO-om i saveznicima istomišljenicima diljem svijeta; u tom kontekstu naglašava da bi izravna ili neizravna potpora treće zemlje nezakonitim stajalištima Rusije, u prvom redu pri glasovanju na Općoj skupštini UN-a o relevantnim rezolucijama ili pomaganjem Rusiji da zaobiđe sankcije EU-a, trebala imati jasne, brze i konkretne posljedice u našim političkim i trgovinskim odnosima s tom zemljom;

5.  naglašava da Unija svoje zadaće globalnog aktera i pružatelja sigurnosti može ispuniti samo na temelju fleksibilnijeg i učinkovitijeg donošenja odluka, među ostalim u području sigurnosne i obrambene politike;

6.  ističe da bi se Unija pri djelovanju trebala voditi vrijednostima i načelima na kojima je utemeljena, u skladu s člankom 21. UEU-a, te da bi trebala pokazati svoju usklađnost s njima;

7.  smatra da bi članak 21. stavak 2. UEU-a trebalo izmijeniti kako bi se na popis ciljeva ZVSP-a uvrstio pojam „strateške autonomije”, a EU primjenom vlastite vanjske i sigurnosne politike utemeljene na odlučnom djelovanju uz pomoć konkretnih mjera, politika, proračuna i obveza, postao uspješan diplomatski i sigurnosni akter;

8.  podsjeća na to da je cilj Strateškog kompasa, koji je Vijeće usvojilo u ožujku 2022., EU-u i njegovim državama članicama na raspolaganje dati strateške smjernice i alate za jačanje obrambenih sposobnosti kako bi oni na taj način postali pružatelji sigurnosti u sve neprijateljskijem globalnom i regionalnom okruženju kao i asertivniji globalni akteri čiji su cilj mir i ljudska sigurnost; stoga poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiju i države članice da daju prednost njegovoj bržoj i potpunoj provedbi u suradnji s partnerima istomišljenicima i u potpunoj komplementarnosti s NATO-om i njegovim strateškim konceptom od 29. lipnja 2022., uzimajući pritom u obzir iskustva stečena tijekom ruske ratne agresije na Ukrajinu;

9.  ističe potrebu za snažnom komunikacijskom kampanjom u kojoj bi se istaknule koristi Strateškog kompasa za europsku sigurnost i europske građane;

10.  ističe da bi u cilju geopolitičke preobrazbe potrebne kako bi se odgovorilo na trenutačne izazove EU svoju zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku trebao oblikovati na temelju sljedeće četiri mjere:

11.  ističe da zbog svoje ambiciozne predanosti i retorike vanjske politike u području ljudskih prava Unija mora biti dosljedna i predvoditi svojim primjerom; stoga izražava žaljenje zbog činjenice da je u praksi EU i dalje nedosljedan u odnosu na usporedive situacije u području ljudskih prava u svijetu; izražava žaljenje i zbog nazadovanja u području ljudskih prava i vladavine prava u nizu država članica EU-a, što narušava vjerodostojnost Unije; poziva EU i njegove države članice da budu primjer i strogo poštuju ljudska prava;

12.  naglašava da bi EU trebao ostati predan kontroli naoružanja i multilateralnim sporazumima o razoružanju i neširenju oružja;

Jačanje institucionalnih aranžmana i mehanizama EU-a za donošenje odluka u području vanjske i sigurnosne politike

13.  pozdravlja činjenicu da je brzim i odlučnim odgovorom na rusku vojnu agresiju na Ukrajinu EU pokazala iznimnu razinu jedinstva i odlučnosti; potiče države članice da održe i, prema potrebi, povećaju tu visoku i usklađenu razinu potpore Ukrajini i njezinim građanima u potpunosti u skladu s promjenjivim potrebama Ukrajine i predanošću EU-a neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine; poziva na istu razinu jedinstva u slučaju napada na naše demokracije ili zajedničke vrijednosti u budućnosti;

14.  potiče države članice da zadrže svoje jedinstvo i odlučnost te da nastave s tom dosad nezabilježenom razinom suradnje; naglašava važnost jedinstva i usklađenosti s temeljnim načelima Unije te ističe da je važno očuvati to jedinstvo i nastaviti jačati strateški suverenitet, sigurnost i otpornost EU-a i država članica uspostavom učinkovitijeg sustava donošenja odluka u području ZVSP-a, što bi se moglo postići:

s obzirom na navedeno smatra da bi bilo primjereno da Parlament održi plenarnu raspravu prije odluka Vijeća o tim pitanjima i da donese rezoluciju kojom bi se politički odobrila operacija, uključujući njezine ciljeve, sredstva i trajanje;

15.  apelira na države članice da nastave strogo primjenjivati članak 31. UEU-a, kojim se, među ostalim, Vijeću omogućuje da određene odluke u pitanjima ZVSP-a bez vojnih implikacija donosi kvalificiranom većinom, posebno ako se one odnose na sankcije i ljudska prava te da, u slučaju članka 42. stavka 7. UEU-a, prijeđe na glasovanje pojačanom kvalificiranom većinom; poziva države članice da odmah i u potpunosti iskoriste premošćujuću klauzulu iz članka 31. stavka 3. UEU-a, osobito u prioritetnim područjima;

16.  ponavlja svoju potporu donošenju i provedbi globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava, kojim se EU-u omogućuje brzo uvođenje ciljanih restriktivnih mjera protiv pojedinaca, subjekata i tijela koji su odgovorni za ili uključeni u teška kršenja i povrede ljudskih prava diljem svijeta ili su s njima povezani; pozdravlja namjeru Komisije da pravovremeno proširi područje primjene globalnog režima sankcija EU-a u području ljudskih prava na korupciju, čime bi se potvrdila bliska veza između korupcije i kršenja ljudskih prava; potiče Komisiju da taj zakonodavni prijedlog proširi tako da se omogući veća uloga Europskog parlamenta u predlaganju slučajeva teških kršenja ljudskih prava; ponavlja svoj poziv Vijeću da uvede glasovanje kvalificiranom većinom za donošenje restriktivnih mjera koje se nameću u okviru globalnog režima sankcija EU-a;

17.  poziva EU i njegove države članice da pruže veću potporu organizacijama civilnog društva, aktivistima i istraživačkim novinarima koji sudjeluju u borbi protiv korupcije te da u tu svrhu promiču uspostavu učinkovitih institucija za borbu protiv korupcije, donesu čvrste regulatorne okvire i rješavaju pitanje tajnih jurisdikcija i poreznih oaza, osobito u okviru svojih jurisdikcija;

18.  ističe činjenicu da je provedba sankcija nametnutih Ruskoj Federaciji od ključne važnosti za ograničavanje njezine sposobnosti da nastavi s ratnom agresijom na Ukrajinu te stoga mora biti najveći prioritet; potiče Vijeće da uvede restriktivne mjere za treće zemlje koje omogućuju rusku invaziju na Ukrajinu, bilo olakšavanjem izbjegavanja sankcija, bilo pružanjem izravne vojne pomoći; pozdravlja restriktivne mjere nametnute režimu u Bjelarusu;pozdravlja odluku Vijeća da nametne restriktivne mjere Islamskoj Republici Iranu s obzirom na njezinu opskrbu Ruske Federacije bespilotnim letjelicama za upotrebu protiv Ukrajine, a u prvom redu protiv civilnih ciljeva; poziva na proširenje restriktivnih mjera u svjetlu kontinuirane opskrbe bespilotnim letjelicama koju pruža Islamska Republika Iran i planirane isporuke projektila zemlja-zemlja; snažno podupire Prijedlog direktive(6) kojom se kriminalizira kršenje restriktivnih mjera Unije i poziva Ured europskog javnog tužitelja da bude zadužen za osiguravanje dosljedne i ujednačene istrage i kaznenog progona takvih kaznenih djela diljem EU-a;

19.  izražava zabrinutost zbog sve veće učestalosti i intenziteta okolišnih i klimatskih katastrofa, koje imaju posebno teške posljedice za najsiromašnije i najranjivije pojedince i zajednice u svijetu; podsjeća na to da izravan i neizravan utjecaj klimatskih promjena potkopava globalni mir i sigurnost te istodobno produbljuje postojeće slabosti i nejednakosti te predstavlja rizik za ljudska prava; ističe temeljnu ulogu koju Komisija i države članice u okviru zajedničkog pristupa Tim Europa moraju imati u promicanju klimatske diplomacije na globalnoj razini, u prvom redu većom bilateralnom i multilateralnom suradnjom s međunarodnim partnerima, potpunom provedbom Pariškog sporazuma i daljnjim preuzimanjem obveza, posebno u pogledu partnera u razvoju, te uključivanjem klimatske politike u sve dimenzije svojeg vanjskog djelovanja; potiče Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da osmisle i provode snažnu klimatsku diplomaciju EU-a s ciljem poticanja međunarodne suradnje u pogledu Pariškog sporazuma, jačanja vanjske dimenzije novog zelenog plana i pružanja konkretne potpore ambicioznim ciljevima smanjenja CO2 u trećim zemljama;

20.  ustraje na punoj provedbi i sustavnoj integraciji rodno osviještene politike i Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost III (GAP III) u sve vanjske aktivnosti EU-a, uključujući trgovinsku politiku i politiku održivog razvoja, na svim razinama angažmana i u svim relevantnim aktivnostima i konceptima, među ostalim i nakon isteka GAP-a III; potiče ESVD na poboljšanje geografske ravnoteže u cilju postizanja odgovarajuće nacionalne zastupljenosti, koja odražava raznolikost svih država članica, kako je navedeno u članku 27. Pravilnika o osoblju;

21.  poziva EU i države članice da preuzmu vodeću ulogu u provedbi Rezolucije br. 1325 Vijeća sigurnosti UN-a (2000) o ženama, miru i sigurnosti; naglašava da žene imaju ključnu ulogu u sprečavanju sukoba, mirovnim pregovorima, izgradnji mira, održavanju mira, humanitarnom odgovoru i obnovi nakon sukoba. naglašava da EU mora osigurati ravnopravno sudjelovanje i potpunu uključenost žena u svim naporima za održavanje mira i sigurnosti;

22.  poziva na to da se kapaciteti ESVD-a i delegacija EU-a ojačaju na način da ih se opskrbi vlastitim i trajnim instrumentima te resursima EU-a za vanjske poslove i zaštitu ljudskih prava te za promicanje i borbu protiv dezinformacija; poziva na ažuriranje Odluke Vijeća od 26. srpnja 2010. kako bi se u većoj mjeri ispunili ciljevi te ostvarile vrijednosti i interesi EU-a diljem svijeta;

23.  potiče države članice i Komisiju da ojačaju ulogu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku; ističe da se to može postići izmjenom Ugovora na temelju koje bi potpredsjednik Komisije / visoki predstavnik postao ministar vanjskih poslova Unije i glavni vanjski predstavnik Unije na međunarodnim forumima te bi po službenoj dužnosti mogao sudjelovati u pregovaračkim formatima koje pokrenu ili vode države članice; podržava poziv građana Unije s Konferencije o budućnosti Europe koji su izrazili želju da EU nastupa jedinstveno;

24.  prima na znanje govor Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije održan na godišnjoj konferenciji veleposlanika EU-a za 2022. i očekuje da će se utvrđeni nedostaci diplomatske službe EU-a učinkovito korigirati kako bi se ojačali njezini kapaciteti i učinkovitost; poziva na autonomnu europsku diplomaciju u svim područjima, uključujući, među ostalim, javnu, kulturnu, gospodarsku, klimatsku, digitalnu i kiberdiplomaciju, određenu zajedničkom diplomatskom kulturom i istinskim timskim duhom EU-a; pozdravlja početak provedbe pilot-projekta „Ususret Europskoj diplomatskoj akademiji”, čiji je cilj promicati stjecanje zajedničkih vještina i kompetencija radi promicanja i učinkovite zaštite načela i interesa EU-a u svijetu; naglašava da bi se ovaj pilot-projekt također trebao usredotočiti na ciljne skupine za buduću akademiju i omogućiti osobama koje nisu diplomati država članica da u budućnosti postanu diplomatima EU-a;

25.  ističe strateške uloge međunarodne kulturne suradnje i kulturne diplomacije u kontekstu vanjske politike EU-a u jačanju odnosa s partnerskim zemljama, promicanju demokratskih vrijednosti EU-a, zaštiti kulturne baštine u inozemstvu, mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika, sprečavanju sukoba, suzbijanju dezinformiranja i vanjskog uplitanja u trećim zemljama te u borbi protiv nezakonite trgovine, pljačke i uništavanja kulturnih dobara; poziva na jačanje kulturne diplomacije EU-a uključivanjem kulture kao strateškog stupa u vanjsko djelovanje Unije i razvojem instrumenta EU-a koji utjelovljuje kulturne aspekte Unije diljem svijeta i podupire međunarodne kulturne odnose utemeljene na kulturnoj suradnji i zajedničkom stvaranju, uz aktivno sudjelovanje civilnog društva i kulturnih sektora trećih zemalja; naglašava da bi se tim instrumentom mogla pružati pomoć EU-a u izgradnji kapaciteta te financiranju kulturnog, kreativnog i inovativnog sektora civilnog društva trećih zemalja; podržava uključivanje kulture u sve aktualne i buduće bilateralne i multilateralne sporazume, uz dužno poštovanje obveza preuzetih u okviru Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja;

26.  ističe da su geopolitička i humanitarna globalna kriza pokazale da je potrebno da EU iz prve ruke dobiva vjerodostojne informacije o aktualnim i mogućim vanjskim prijetnjama EU-u kako bi mogao brzo i učinkovito reagirati te snažnije štititi svoje interese u inozemstvu; poziva na jačanje Obavještajnog i situacijskog centra EU-a i Centra za odgovor na krizne situacije ESVD-a na način da se unaprijede njihovi resursi i kapaciteti;

27.  naglašava da treba jasno utvrditi nadležnosti potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije, predsjednika Europske komisije i predsjednika Europskog vijeća jer trenutačni regulatorni okvir predviđen Ugovorima i međuinstitucijskim sporazumima o vanjskom predstavljanju EU-a u inozemstvu nije jasan u pogledu nadležnosti pojedinih čelnika institucija; smatra da taj nedostatak jasnoće može dovesti do određenog udvajanja vanjskog djelovanja EU-a ili zbunjivanja partnera i/ili sugovornika EU-a diljem svijeta u njihovim odnosima s Unijom;

Operacionalizacija strateške autonomije

28.  ističe da su ruska vojna agresija na Ukrajinu te brojna i teška razaranja, ratni zločini i namjerna kršenja ljudskih prava i temeljnih normi međunarodnog prava koje je počinila Ruska Federacija istaknuli potrebu za snažnijim, ambicioznijim, vjerodostojnijim, strateškim i jedinstvenim prisustvom i djelovanjem EU-a na svjetskoj razini; ističe da EU treba biti dinamičniji u određivanju vlastitih strateških ciljeva, kako je predviđeno u Strateškom kompasu, te da treba razvijati kapacitete i mehanizme za njihovo ostvarivanje djelujući pritom i samostalno i u bliskoj suradnji s partnerima istomišljenicima; smatra da bi se ciljem politike EU-a u pogledu Ukrajine trebali smatrati povratak svih okupiranih područja te zemlje, zaštita njezine neovisnosti, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti, brz dovršetak pravnog postupka za oduzimanje imovine zamrznute sankcijama te međunarodni kazneni progon počinitelja, uključujući Vladimira Putina te najviše vojno i civilno vodstvo Ruske Federacije;

29.  podsjeća na to da će EU postati djelotvoran diplomatski i sigurnosni akter samo zahvaljujući snažnom djelovanju te da će EU svoj strateški suverenitet i solidarnost povećati samo konkretnim mjerama, politikama, proračunima i obvezama;

30.  pozdravlja promjenu u pristupima država članica, koja označava pomak prema većoj strateškoj autonomiji EU-a na temelju brze provedbe glavnih mjera utvrđenih u Izjavi iz Versaillesa i Strateškom kompasu; primjećuje da se u njima ističe potreba za jačanjem obrambenih sposobnosti EU-a i država članica te za pozitivnim doprinosom europskoj, transatlantskoj i globalnoj sigurnosti, u bliskoj suradnji, komplementarnosti i koordinaciji s NATO-om kada je to relevantno za EU, a osobito pri ostvarivanju veće strateške autonomije EU-a;

31.  pozdravlja donošenje treće zajedničke izjave o suradnji EU-a i NATO-a 10. siječnja 2023.; potiče Uniju i države članice, koje su ujedno i saveznici NATO-a, da se pobrinu za dosljednu provedbu ciljeva i prioriteta istaknutih u Strateškom kompasu, strateškom konceptu NATO-a i trećoj zajedničkoj izjavi; naglašava da ti strateški procesi u okviru NATO-a i EU-a pružaju jedinstvenu priliku za daljnje intenziviranje naših savjetovanja i suradnje kako bi se povećala sigurnost naših građana te promicali mir i stabilnost u euroatlantskom području, ali i šire;

32.  napominje da bi europski obrambeni kapaciteti trebali biti kompatibilni i komplementarni s NATO-om, koji je i dalje glavni jamac sigurnosti u Europi; naglašava da je EU partner NATO-a i da se suradnja EU-a i NATO-a, kojom se obje organizacije uzajamno osnažuju, temelji na transparentnosti, reciprocitetu, uključivosti i poštovanju autonomije odlučivanja druge organizacije;

33.  ističe da svi procesi za postizanje strateške autonomije EU-a moraju biti komplementarni i kompatibilni s NATO-om; stoga naglašava da je razvoj dosljednih, komplementarnih i interoperabilnih obrambenih kapaciteta ključan za povećanje sigurnosti euroatlantskog područja u skladu s načelom jedinstva snaga; ponavlja da je europska sposobnost za djelovanje, u okviru partnerstva ili autonomno, od presudne važnosti za komplementarnost i doprinos ispunjavanju temeljnih zadaća NATO-a kao i za pojačano sprečavanje sukoba, a time i sigurnost europskog kontinenta u cjelini;

34.  smatra da Strateški kompas predstavlja važan korak prema istinskoj europskoj obrambenoj uniji i da mora biti temelj za razvoj zajedničke strateške kulture na razini Unije i njezinih država članica; poziva EU i države članice da pokažu potrebno jedinstvo i političku volju za brzu provedbu ambicioznih mjera na koje su se obvezali u Strateškom kompasu, uključujući pravodobnu operacionalizaciju kapaciteta EU-a za brzo raspoređivanje; smatra da bi se provedbom Strateškog kompasa EU približio cilju strateške autonomije; ističe da treba uzeti u obzir posljedice ruske vojne agresije na Ukrajinu i skratiti rokove za provedbu pojedinačnih mjera i projekata;

35.  podsjeća, međutim, na to da Europska obrambena agencija, Vojni stožer Europske unije, ESVD i Komisija posljednjih nekoliko godina ispravno identificiraju razlike u kapacitetima država članica kao i ključna područja koja iziskuju obrambene napore; stoga smatra da će se ambicije izražene u Strateškom kompasu i zaključcima Vijeća iz Versaillesa pokazati korisnima samo ako ih učinkovito provedu države članice EU-a;

36.  pozdravlja brzu i opetovanu upotrebu Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za pružanje potrebne potpore kako bi se Ukrajini omogućilo da brani i ponovno stekne stvarnu kontrolu nad cijelim svojim teritorijem unutar svojih međunarodno priznatih granica; ističe da treba povećati sposobnost Unije za djelovanje održivim i primjerenim financiranjem na temelju potpore EPF-a koja je već pružena Ukrajini, među ostalim u okviru jedinice za razmjenu informacija, te se oslanjati na iskustva stečena tijekom pružanja potpore Unije Ukrajini kako bi se povećala pripravnost te zemlje na buduće razvoje događaja; pozdravlja odluku Vijeća od 12. prosinca 2022. o povećanju proračuna EPF-a, za 2 milijarde EUR, uz mogućnost daljnjeg povećanja ukupne gornje granice EPF-a za najviše 5,5 milijardi EUR do 2027. s obzirom na to da treba i dalje podupirati isporuku oružja i streljiva Ukrajini i drugim partnerskim zemljama, među ostalim onima na afričkom kontinentu; potiče potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da brzo predstavi prijedlog izmjene Odluke Vijeća (ZVSP) 2021/509; nadalje, ističe da treba uspostaviti drugi izvanproračunski instrument kojim bi se upravljalo razvojem i stvaranjem cijelog životnog ciklusa kapaciteta, što uključuje zajedničko vojno istraživanje i razvoj, nabavu, osposobljavanje, održavanje i sigurnost opskrbe;

37.  poziva na povećanje financijske i vojne pomoći Ukrajini te na hitno raspoređivanje moderne opreme, oružja i sustava zračne obrane sljedeće generacije; izražava potporu odluci niza država članica i međunarodnih partnera da Ukrajini osiguraju vozila za borbu protiv pješaštva i oklopne transportere; ponavlja svoj poziv državama članicama da krenu s isporukom modernih glavnih borbenih tenkova, uključujući Leopard 2s, u okviru koordinirane inicijative EU-a i uz pomoć Vojnog stožera EU-a u okviru ESVD-a; podržava uspostavu misije vojne pomoći za osposobljavanje ukrajinskih oružanih snaga na tlu EU-a i poziva na njezino brzo raspoređivanje; prepoznaje aktualni rad savjetodavne misije EU-a za reformu sektora civilne sigurnosti u Ukrajini i pozdravlja nedavnu prilagodbu njezina mandata kako bi se pružila potpora ukrajinskim vlastima u olakšavanju istraga i kaznenog progona svih međunarodnih zločina koje su počinile ruske oružane snage i plaćenici u kontekstu ruske vojne agresije na Ukrajinu;

38.  ponavlja svoj poziv Visokom predstavniku / potpredsjedniku Komisije, državama članicama i međunarodnim partnerima da pripreme brz i odlučan odgovor ako Rusija upotrijebi kemijsko, biološko, radiološko ili nuklearno oružje protiv Ukrajine;

39.  pozdravlja usvajanje zajedničke komunikacije Komisije i Visokog predstavnika 18. svibnja 2022. o analizi nedostataka ulaganja u obranu i daljnjim koracima te poziva države članice da zajednički razviju i nabave potrebne kapacitete za uklanjanje tih nedostataka punom primjenom stalne strukturirane suradnje (PESCO), koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD), Europskog fonda za obranu (EDF) kao i novog instrumenta EU-a za poticanje više zajedničke nabave, što će pomoći u povećanju sigurnosti i država članica i saveznika NATO-a;

40.  pozdravlja činjenicu da su Komisija i potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik 1. prosinca 2021. pokrenuli strategiju Global Gateway za poticanje pametnih, čistih i sigurnih veza u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te za jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih sustava diljem svijeta, a posebno u okviru globalnog juga; naglašava geopolitički značaj te dokazane strategije povezivosti, koja u pristup Tim Europa uključuje dimenzije utemeljene na vrijednostima i usmjerene na održivi razvoj, preobrazbu, jačanje otpornosti; poziva na učinkovito upravljanje strategijom Global Gateway; pozdravlja prvi sastanak Odbora za Global Gateway, održan 11. prosinca 2022., na koji je Parlament pozvan kao promatrač; traži da bude propisno uključen u odluke o programima ulaganja u okviru strategije Global Gateway te da ga se redovito obavješćuje o svim razvojima događaja, uključujući o utjecaju na proračun;

41.  smatra da treba uložiti velike napore kako bi se omogućilo da ta strategija ostvari svoj puni potencijal te poziva institucije EU-a i sve države članice da ubrzaju njezin daljnji razvoj i hitriju provedbu; smatra da je ključno udružiti se s partnerima istomišljenicima u širenju opsega i učinka te strategije; poziva da se na razini skupine G7 poduzmu odlučni koraci kako bi se riješio problem globalnog nedostatka ulaganja u infrastrukturu, među ostalim osiguravanjem potrebnih financijskih sredstava;

42.  ističe veliku geopolitičku važnost zelenog plana EU-a kao dugoročnog alata koji će utjecati na odnose EU-a s trećim zemljama;

43.  naglašava važnost ambiciozne klimatske politike EU-a za postizanje ciljeva europskog zelenog plana, posebno njegove internacionalizacije i inicijativa za odgovor na sigurnosne rizike povezane s klimom; s obzirom na trenutačne geopolitičke promjene i izazove očekuje da provedba europskog zelenog plana doprinese izgradnji novih partnerstava i diversifikaciji kombinacije izvora energije u EU-u, kao alternative opskrbi ruskim fosilnim gorivima;

44.  naglašava važnost većih napora koje EU, u suradnji s NATO-om i drugim međunarodnim partnerima, ulaže u reagiranje i izgradnju otpornosti u kontekstu hibridnih prijetnji, kibernapada, kampanja dezinformacija i propagande, unutar Unije i u trećim zemljama; poziva Komisiju i države članice da, u bliskoj suradnji s NATO-om i partnerima izvan NATO-a, zaštitu ključne europske infrastrukture, uključujući odobalne plinovode, odmorske komunikacijske i električne kablove, smatraju prioritetom; ponavlja hitnu potrebu za odgovarajućom zaštitom europskih institucija, agencija i drugih tijela od hibridnih prijetnji i napada stranih državnih aktera; ističe da je također potrebno razviti njihove kapacitete za stratešku komunikaciju u vidu djelovanja radnih skupina StratCom, uključujući one usmjerene na treće zemlje i s posebnim naglaskom na stanovništvu Rusije i Bjelarusa, a usto dodijeliti i odgovarajuća financijska sredstva i u tu se svrhu opskrbiti sigurnim komunikacijskim ustavima i kapacitetima za brz odgovor na napade te uvelike povećati svoju otpornost;

45.  pozdravlja odlučnost Unije i većine država članica u ostvarivanju potpune energetske neovisnosti o Ruskoj Federaciji i diversifikaciji njihovih izvora opskrbe energijom; ponovno traži hitan i potpun embargo na uvoz ruskih fosilnih goriva i uranija te trajno napuštanje i zatvaranje plinovoda Sjeverni tok 1 i 2; naglašava da se kratkoročna diversifikacija izvora energije ne bi trebala dogoditi nauštrb smislenog dijaloga o ljudskim pravima s alternativnim dobavljačima energije; napominje da se time naglasak stavlja na bitnu prirodu ubrzanja zelene tranzicije;

46.  poziva na inicijative za jačanje otpornosti strateških lanaca opskrbe i kritične infrastrukture EU-a uz pomoć redovitih sveobuhvatnih vježbi testiranja otpornosti koje provodi Komisija, među ostalim u područjima zdravstva, energetike, prehrambenih proizvoda, poluvodiča i kritičnih sirovina kao i odobalnih cjevovoda i kabela, kako bi se spriječili ozbiljni poremećaji u lancu opskrbe i na nekritične razine smanjila ovisnost EU-a o trećim zemljama, naročito onima koje ne dijele vrijednosti Unije ili s kojima se Unija nalazi u odnosu sustavnog suparništva; naglašava važnost jačanja vlastitih kapaciteta Unije u suradnji s partnerima istomišljenicima; naglašava da je potrebna daljnja suradnja s demokratskim partnerima kako bi se osigurali strateški resursi koji se upotrebljavaju u proizvodnji baterija, čipova, poluvodiča i drugih ključnih tehnologija te kako bi se smanjila ovisnost o nedemokratskim režimima za opskrbu tim resursima;

47.  ističe stratešku dimenziju svemirskog sektora za Europu; ističe da treba osigurati vidljivost i vjerodostojnost Unije kao međunarodnog aktera u svemiru te unaprijediti razvoj tehnologija kojima bi se osigurala europska strateška autonomija; poziva na veću predanost EU-a razvoju sveobuhvatne međunarodne regulacije svemira, koja će se temeljiti na postojećim ugovorima, deklaracijama i pravnim načelima UN-a na kojima se temelji upravljanje svemirom te ih ažurirati i osnaživati, uzimajući pritom u obzir brz tehnološki napredak; ističe da bi se tim ažuriranim regulatornim okvirom za svemir unaprijedio održiv i miran razvoj svemira te istodobno ograničilo i reguliralo njegovo naoružanje i militarizacija; pozdravlja najavu Komisije o predstavljanju svemirske strategije za sigurnost i obranu; smatra da je jačanje strateške suverenosti EU-a u svemiru kod presudne važnosti za njegove šire napore za postizanje sveobuhvatne strateške autonomije;

48.  naglašava da je pristup sigurnoj vodi za piće jedan od glavnih problema 21. stoljeća, posebno s obzirom na to da se gotovo 60 % vodonosnih resursa prostire preko političkih teritorijalnih granica; naglašava da problemi u opskrbi vodom izazvani povećanom potrebom svjetskog stanovništva za pitkom vodom i strateški nadzor rijeka na njihovu izvoru u nekim zemljama mogu dovesti do najtežih sukoba u slučaju da se ne predvidi integrirana i zajednička upotreba tokova; poziva EU da donese političku strategiju kako bi olakšalo iznalaženje rješenja u područjima koja bi se lako mogla destabilizirati te istodobno potaknula zemlje koje se nalaze u područjima najtežih sukoba povezanih s vodom da potpišu Konvenciju o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotokova i međunarodnih jezera iz 1992.;

49.  poziva Uniju da razvije svoj digitalni suverenitet, naročito u području kibersigurnosti, kako bi se zaštitile demokracija i njezine institucije; ističe posebnu prijetnju koju nove digitalne tehnologije predstavljaju za borce za ljudska prava i druge jer se mogu upotrebljavati za kontrolu, ograničavanje i potkopavanje njihovih aktivnosti, kako je to nedavno pokazala istraga špijunskog softvera Pegasus;

50.  naglašava da bi Unija, u suradnji s partnerima istomišljenicima, trebala težiti globalnoj konkurentnosti u istraživanju, razvoju, proizvodnji i uvođenju bespilotnih letjelica;

51.  pozdravlja najavu Komisije prema kojoj će ona raditi na prijedlozima za paket mjera za obranu demokracije, kojim bi se Uniju zaštitilo od zlonamjernog uplitanja;

Vodeća uloga u jačanju multilateralizma i izgradnja partnerstava za bolji svijet

52.  ističe potrebu za jačanjem UN-a kao prioritetom i za razvojem istinski strateškog partnerstva između UN-a i EU-a u pogledu globalnih prioriteta kao što su klimatska politika i ljudska prava, ali i upravljanje krizama; naglašava da Unija mora i dalje predvoditi u promicanju relevantnijeg, otpornijeg i učinkovitijeg multilateralizma, koji čini osnovu za uključiv politički dijalog, suradnju i konvergenciju, s ciljem promicanja sigurnosti ljudi, održivog razvoja te sprečavanja i mirnog rješavanja sukoba uz puno poštovanje međunarodnog prava i ljudskih prava; potiče Uniju i njezine države članice da na multilateralnim forumima nastupaju jednoglasno, da ojačaju veze s partnerima istomišljenicima diljem svijeta i pojačaju kontakt s trećim zemljama i njihovim stanovništvom te da traže pragmatična sektorska multilateralna rješenja u područjima u kojima je to u skladu s njezinim interesima utemeljenima na vrijednostima;

53.  poziva Komisiju, Vijeće, ESVD i države članice EU-a da iznesu utemeljene prijedloge o tome kako postići i zajamčiti vlastito i trajno sjedište Unije u svim multilateralnim forumima, uključujući Vijeće sigurnosti UN-a, kako bi se ojačala uloga, koherentnost i vjerodostojnost EU-a u svijetu;

54.  naglašava važnost pojačanih diplomatskih napora u izražavanju našeg stajališta na najučinkovitiji način i u koordinaciji s demokratskim partnerima istomišljenicima kako bi se zadržalo najveće moguće jedinstvo unutar međunarodne zajednice u osuđivanju Rusije i obrani obrani načelâ suverenosti i teritorijalne cjelovitosti, međunarodnog prava i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, u okviru Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih foruma; ističe važnost snažnog diplomatskog djelovanja prema zemljama koje su ometale glasovanje ili bile suzdržane u pogledu rezolucija UN-a od 2. ožujka i 12. listopada 2022. kako bi se istaknula ozbiljnost ruske agresije i potreba za jednoglasnim odgovorom međunarodne zajednice; ističe da se prioritet treba dati uspostavi snažnih i pouzdanih saveza, partnerstava i multilateralnih dogovora te izgradnji strateške solidarnosti sa zemljama istomišljenicama;

55.  ističe da je u osudi ruske agresije potrebna jednoglasnost EU-a te da čelnici nekih zemalja EU-a ne bi trebali otvarati zasebne kanale za kontakt s Putinom; naglašava da ne treba nastojati pokrenuti pregovore s Rusijom sve dok i ako ukrajinske vlasti ne odluče u njih stupiti te da bi EU do tog trenutka trebao nastaviti s pružanjem financijske, materijalne i vojne pomoći Ukrajini;

56.  ističe da je ruska invazija na Ukrajinu u dodatan fokus stavila na potrebu za tim da EU nastavi graditi saveze i razumijevanje među partnerima te da intenzivira suradnju s postojećim partnerima istomišljenicima diljem svijeta, naročito s transatlantskim saveznicima NATO-a, uz istodobno širenje svojih partnerstava, posebno sa zemljama globalnog juga;

57.  ističe da se, s obzirom na to da je NATO i dalje ključan za europski sigurnosni poredak, EU i njegove države članice moraju obvezati na jačanje europskog stupa NATO-a, uključujući one države članice koje su ujedno i saveznice NATO-a, dosljednim ispunjavanjem referentnog mjerila NATO-a za vojnu potrošnju u iznosu od 2 % BDP-a od 2024., uz istodobno sprečavanje udvostručavanja, smanjenje fragmentacije i povećanje interoperabilnosti; potiče preostale dvije saveznice NATO-a koje to još nisu učinile da bez odgode ratificiraju pristupanje Švedske i Finske NATO-u; smatra da bi se strateško partnerstvo s NATO-om trebalo temeljiti na povjerenju; ustraje u konsolidaciji i definiranju strateškog partnerstva s NATO-om na recipročan način;

58.  poziva na daljnje jačanje suradnje s NATO-om i drugim partnerstvima, kao što je skupina G7, te s drugim partnerima istomišljenicima; ističe da bi takva partnerstva trebala biti sastavni stup ZVSP-a;

59.  poziva EU i njegove međunarodne partnere da u potpunosti iskoriste sve relevantne instrumente za borbu protiv nekažnjavanja, uključujući iskazivanjem veće potpore Međunarodnom kaznenom sudu i posebnim sudovima na nacionalnoj i međunarodnoj razini kao i uspostavom fleksibilnih mehanizama suradnje i financiranja za brzo prikupljanje i analizu dokaza o međunarodnim kaznenim djelima; poziva međunarodnu zajednicu da se pobrine za to da svi počinitelji ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti kao i poticatelji na te zločine u cijelosti za njih odgovaraju; potiče EU i njezine države članice da rade na uspostavi posebnog suda, na inicijativu Ukrajine i uz potporu međunarodne zajednice, za istragu i pozivanje ruskog vojnog i političkog vodstva na odgovornost za zločin agresije, te da nastave podupirati istragu Međunarodnog kaznenog suda o navodima o ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i zločinu genocida koji je trenutačno u tijeku; ponovno poziva Komisiju da predstavi akcijski plan EU-a o nekažnjavanju; naglašava da bi se tim akcijskim planom trebalo nastojati bolje koordinirati i uskladiti resurse i napore država članica u pogledu kaznenog progona ratnih zločinaca u EU-u; smatra da tranzicijsko pravosuđe ima ključnu ulogu u osiguravanju dugoročnog mira te u prvom redu potiče Komisiju da razvije ambiciozan program za izgradnju kapaciteta država članica, ali i trećih zemalja za primjenu načela univerzalne nadležnosti u njihovim nacionalnim pravnim sustavima;

60.  pozdravlja prvi sastanak europske političke zajednice (održan u listopadu 2022.), kao platforme za raspravu, dijalog i suradnju s bliskim partnerima u području vanjskopolitičkih i sigurnosnih izazova s kojima se suočavamo u cilju jačanja sigurnosti europskog kontinenta i ostvarivanja političke i sigurnosne suradnje utemeljene na zajedničkim interesima; pozdravlja činjenicu da su na prvom sastanku u Pragu sudjelovale 44 zemlje, uključujući bliske partnere kao što je Ujedinjena Kraljevina; poziva na usku suradnju Parlamenta u pojašnjenju opsega i budućeg rada te zajednice; ističe da je za budući uspjeh i usklađenost tog formata od presudne važnosti određena razina usklađenosti demokratskih vrijednosti i načela; ponavlja da europska politička zajednica ni u kojem slučaju ne smije dovesti do ili biti izgovor za odgodu pristupanja zemalja proširenja EU-u;

61.  ističe potrebu za jačanjem dijaloga s Ujedinjenom Kraljevinom o mogućim načinima buduće suradnje i koordinacije u području vanjske i sigurnosne politike, u skladu s odredbama političke izjave te u okviru partnerstva EU-a i NATO-a, Ujedinjenih naroda, europske političke zajednice i drugih međunarodnih foruma; poziva na bližu suradnju EU-a s našim britanskim susjedima jer se suočavamo sa zajedničkim izazovima u pogledu vanjskih i sigurnosnih pitanja; izražava žaljenje zbog toga što Sporazum o trgovini i suradnji ne sadržava odredbe o suradnji u području vanjske politike i obrane; naglašava važnost koordinacije sustava sankcija; poziva na veću uključenost Ujedinjene Kraljevine u europske sigurnosne i obrambene projekte; u tom pogledu pozdravlja odluku članova PESCO-a i Vijeća od 14. studenoga 2022. o pozivanju Ujedinjene Kraljevine da se pridruži projektu PESCO-a za vojnu mobilnost, čime bi se poboljšala uzajamna brza pomoć u području sigurnosti i obrane;

62.  potiče Ujedinjenu Kraljevinu da osigura potpunu provedbu Sporazuma o povlačenju, uključujući Protokol o Irskoj / Sjevernoj Irskoj, te da pronađe praktična, fleksibilna i trajna zajednička rješenja unutar pravnog okvira Protokola; naglašava da je potpuna provedba Protokola ključna za održavanje mira i stabilnosti u Sjevernoj Irskoj, zajamčenih Sporazumom na Veliki petak (Sporazum iz Belfasta), kao i za cjelovitost i pravilno funkcioniranje europskog jedinstvenog tržišta;

63.  ističe važnost jake transatlantske suradnje, ponovno istaknute u kontekstu ruske vojne agresije na Ukrajinu, koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i ciljevima te na načelu ravnopravnog partnerstva u vodstvu i odgovornosti, uz poštovanje autonomije, interesa i težnji druge strane; pozdravlja ulogu SAD-a u odvraćanju od ruske agresije, posebno razmjenom obavještajnih podataka, vojnom pomoći, humanitarnom pomoći i političkom potporom te jačanjem najizloženijeg dijela istočnog krila NATO-a; naglašava potrebu za daljnjim jačanjem transatlantske suradnje između EU-a i SAD-a na temelju ambiciozne transatlantske strategije; poziva političko vodstvo i institucije Sjedinjenih Američkih Država da nastave razvijati sve tješnju suradnju i koordinaciju u svim područjima koja su od interesa za suzbijanje globalnih prijetnji koje utječu na naše zajedničke vrijednosti, sigurnost i blagostanje;

64.  pozdravlja aktualnu suradnju, odlučnost i ujedinjen stav u pružanju potpore Ukrajini i provedbi dosad nezabilježenog režima sankcija kako bi se Rusiju odvratilo od nastavka nezakonite agresije kao i u podupiranju potpunog oslobađanja Ukrajine u granicama koje priznaje međunarodna zajednica; u potpunosti podržava i obvezuje se na ostvarivanje sinergija i zajedničkih vanjskih i sigurnosnih ciljeva daljnjim produbljivanjem suradnje u okviru transatlantskog dijaloga između EU-a i SAD-a, primjerice transatlantskom parlamentarnom diplomacijom, te na odgovaranje na brojne ključne i globalne izazove kao što su klimatske promjene i na prijetnje koje predstavljaju autoritarni i totalitarni režimi u svijetu pa tako i u Europi i Aziji;

65.  preporučuje da se sastanci na vrhu između EU-a i Sjedinjenih Američkih Država održavaju redovito, tj. najmanje jednom godišnje, kako bi se transatlantsku suradnju kontinuirano poticalo na visokoj razini; u tom pogledu pozdravlja rad Transatlantskog vijeća za trgovinu i tehnologiju te ponovno iznosi svoj prijedlog za osnivanje transatlantskog političkog vijeća koje bi služilo kao forum za redovit i učinkovit institucionalni dijalog o vanjskoj i sigurnosnoj politici; pozdravlja snažnu predanost SAD-a europskoj sigurnosti, a osobito njegovu snažnu vojnu pomoć Ukrajini i raspoređivanje postrojbi na istočnom krilu NATO-a;

66.  prima na znanje 23. sastanak na vrhu između EU-a i Kine u travnju 2022.; duboko je zabrinut zbog ishoda 20. nacionalnog kongresa Komunističke partije Kine na kojem su istaknute geopolitičke ambicije Xi Jinpinga; konstatira da je odnos između EU-a i Narodne Republike Kine sve više obilježen gospodarskom konkurencijom i sustavnim suparništvom; ponovno upućuje zahtjev da se pripremi obnovljena, asertivnija, sveobuhvatnija i dosljednija strategija EU-a za Kinu kojom se odnosi s Kinom u cjelini oblikuju u interesu EU-a i u potpunosti uzimaju u obzir izazovi koji proizlaze iz uspona Kine kao globalnog aktera i njezine sve opresivnije unutarnje politike i sve asertivnije vanjske politike, među ostalim prema Uniji te prema državama kandidatkinjama i potencijalnim državama kandidatkinjama;

67.  izražava zabrinutost zbog širokog raspona političkih, gospodarskih i vojnih instrumenata kojima se Narodna Republika Kina sve više koristi kako bi podčinila druge zemlje i pokušala nametnuti svoju autoritarnu ideologiju međunarodnim organizacijama, kao što je UN, te kako bi ojačala svoju prisutnost, projicirala silu i u skladu s time prilagodila svoju strategiju, namjere i naoružavanje vojske; posebno je zabrinut zbog partnerstva s Ruskom Federacijom i njihovih zajedničkih pokušaja potkopavanja svjetskog poretka utemeljenog na pravilima, što je u suprotnosti s našim interesima i vrijednostima; osuđuje de facto prorusko stajalište Narodne Republike Kine prema ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu;

68.  poziva EU i države članice da razmotre svoju ovisnost o Kini i riješe pitanje gospodarskih ovisnosti u strateškim sektorima koje mogu dovesti do ranjivosti; poziva na bolju koordinaciju i suradnju među partnerima sličnih nazora u pogledu pitanja od zajedničkog interesa, posebno, ali ne isključivo, u pogledu pitanja kao što su strateške ovisnosti, gospodarska prisila, političko uplitanje i dezinformiranje, te na promicanje multilateralizma utemeljenog na pravilima i strateške solidarnosti među demokracijama;

69.  najoštrije osuđuje sustav prisilnog rada koji je uspostavila kineska vlada i povezane zločine protiv čovječnosti u Xinjiangu, koji predstavljaju visok rizik od genocida; poziva kinesku vladu da obustavi sustavni progon Ujgura, koji obuhvaća i zastrašujuću činjenicu da vlasti ciljano djeluju na žene iz te zajednice i provode službeni program ciljanih mjera za sprečavanje rađanja, koji uključuje prisiljavanje žena reproduktivne dobi na abortuse, intrauterusne injekcije i sterilizaciju, mjere koje bi mogle ispuniti kriterije da ih se svrsta među najgore zločine protiv čovječnosti; i dalje je duboko zabrinut zbog stanja u Tibetu i politike Komunističke partije Kine koja je usmjerena na slobodu govora i slobodu mišljenja, uvjerenja i vjeroispovijesti;

70.  ponavlja svoj hitan apel preostalim državama članicama, njih deset, koje to još nisu učinile, da suspendiraju aktivne sporazume o izručenju s Narodnom Republikom Kinom i Hong Kongom; oštro osuđuje kampanju transnacionalne represije Narodne Republike Kine usmjerenu protiv pojedinaca iz Kine i Hong Konga koji žive u inozemstvu i dijaspori te pripadnike etničkih i vjerskih manjinskih zajednica, u prvom redu na tlu EU-a; potiče Komisiju i države članice da u suradnji s partnerima istomišljenicima utvrde i ukinu sve kanale kojima se danas olakšava transnacionalna represija Narodne Republike Kine;

71.  ponovno osuđuje podrivanje demokracije u Posebnom Upravnom Području Hong Kongu i nametanje Zakona o nacionalnoj sigurnosti u Hong Kongu od strane Narodne Republike Kine; poziva Komisiju da preispita autonoman status Hong Konga u svjetlu kršenja Zajedničke kinesko-britanske deklaracije i suzbijanja autonomije Hong Konga od strane Kine;

72.  podsjeća da je politika „jedinstvene Kine” jedan od temelja odnosa EU-a i Kine; naglašava da je očuvanje mira, stabilnosti i slobode plovidbe u indopacifičkoj regiji i dalje od ključne važnosti za interese EU-a i njegovih država članica; oštro osuđuje kineske kontinuirane vojne provokacije Tajvana i ponovno odlučno odbija svaku jednostranu promjenu statusa quo u Tajvanskom tjesnacu; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog stajališta kineske vlade navedenog na 20. partijskom kongresu Komunističke partije Kine da se ona nikada neće odreći prava na upotrebu sile na Tajvanu; ponavlja da se status quo u Tajvanskom tjesnacu ne bi smio jednostrano mijenjati protiv volje tajvanskog naroda; pozdravlja jasnu osudu vojnih vježbi Narodne Republike Kine od strane država članica i partnera u regiji te naglašava da je naše jedinstvo ključno za odvraćanje od svake agresije Narodne Republike Kine i održavanje mira i stabilnosti u Tajvanskom tjesnacu; smatra da bi se spor između Tajvana i Kine trebao riješiti mirnim dijalogom bez ikakvih preduvjeta;

73.  poziva sve nadležne institucije EU-a da hitno pripreme strategiju utemeljenu na scenarijima za rješavanje sigurnosnih izazova u Tajvanu;

74.  izražava čvrstu solidarnost s narodom Tajvana i u Tajvanu vidi partnera istomišljenika koji dijeli zajedničke vrijednosti slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava; poziva Komisiju i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da uspostave stratešku suradnju s Tajvanom te da brzo poduzmu daljnje korake u vezi s preporukama iz rezolucije Parlamenta o političkim odnosima i suradnji između EU-a i Tajvana od 21. listopada 2021. i ojačaju gospodarske, trgovinske i ulagačke odnose s tim otokom, među ostalim bilateralnim sporazumom o ulaganjima i sektorskim sporazumima, primjerice u pogledu otpornih lanaca opskrbe, suradnje u pogledu sustava carinskih inspekcija i certificiranja podrijetla te sporazuma o pristupu tržištu; poziva potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da hitno započnu procjenu učinka, javno savjetovanje i utvrđivanje područja primjene bilateralnog sporazuma o ulaganjima s tajvanskim vlastima, radi pripreme za pregovore o produbljivanju bilateralnih gospodarskih veza kao jednom od načina za diversifikaciji lanaca opskrbe kako bi se riješile slabosti EU-a u odnosu na Narodnu Republiku Kinu; preporučuje upućivanje časnika za vezu u Europski ured za gospodarstvo i trgovinu kako bi se koordinirali zajednički napori u borbi protiv dezinformiranja i upletanja; preporučuje da Komisija inicijativu Global Gateway poveže i integrira s novom tajvanskom politikom usmjerenom prema jugu;

75.  poziva EU i njegove države članice da surađuju s međunarodnim partnerima kako bi pomogli u održavanju demokracije u Tajvanu, slobodne od stranih prijetnji;

76.  naglašava da je Tajvan ključni partner EU-a i demokratski saveznik u indopacifičkoj regiji, koji doprinosi održavanju međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i poštuje temeljne vrijednosti; snažno potiče EU i njegove države članice da pojačaju suradnju i teže sveobuhvatnom pojačanom partnerstvu s Tajvanom, posebno u pogledu bitne suradnje u području otpornosti ključnih lanaca opskrbe te suzbijanja dezinformacija i vanjskog uplitanja;

77.  ponavlja da se zalaže za to da Tajvan smisleno sudjeluje kao promatrač na sjednicama, u mehanizmima i aktivnostima međunarodnih i multilateralnih tijela i organizacija;

78.  potiče veću gospodarsku, znanstvenu, kulturnu i političku interakciju između EU-a i Tajvana, uključujući na najvišim mogućim razinama; ističe važnost jačanja dijaloga između EU-a i Tajvana produbljivanjem odnosa s civilnim društvom te poticanjem razmjena s tajvanskim medijskim organizacijama i kulturnih razmjena, uključujući osnivanje jezičnih škola;

79.  poziva Narodnu Republiku Kinu da u svjetlu ponovnog otvaranja svojih granica objavi potpune i točne podatke o bolesti COVID-19, koji bi bili razumljivi i lako dostupni, uključujući dosad nepostojeće podatke o hospitalizacijama, prijemu u jedinicama intenzivne njege i smrtnim slučajevima;

80.  pozdravlja dobru suradnju između EU-a i Republike Koreje kao ključnog strateškog partnera koji dijeli istu predanost demokraciji, ljudskim pravima, vladavini prava i tržišnom gospodarstvu; pozdravlja usklađivanje Republike Koreje s EU-om i SAD-om u odgovoru na ruski rat protiv Ukrajine, posebno izricanjem sankcija Rusiji i Bjelarusu; ističe ulogu Republike Koreje u potpori nastojanjima usmjerenim na potpuno, provjerljivo i nepovratno ukidanje nuklearnog programa i programa balističkih projektila Demokratske Narodne Republike Koreje; poziva države članice da podrže mirno i diplomatsko rješenje tog pitanja u bliskoj suradnji s međunarodnim partnerima; pozdravlja pojačanu suradnju Južne Koreje s NATO-om;

81.  oštro osuđuje kontinuirana testiranja balističkih projektila i nuklearne pokuse Demokratske Narodne Republike Koreje te druge aktivnosti povezane sa širenjem nuklearnog oružja, kao i činjenicu da se broj testiranja povećao od početka 2022., što predstavlja veliku prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti;

82.  najoštrije osuđuje navodne pokušaje Katara i Maroka da utječu na zastupnike, bivše zastupnike Parlamenta i osoblje u vidu korupcije, čime se zlonamjernim uplitanjem narušava demokratski proces EU-a;

83.  smatra da zaštita i promicanje ljudskih prava mora biti u središtu partnerstva EU-a s Marokom, s obzirom na njegov strateški karakter za EU i njegove interese u regiji; poziva Maroko da prestane sa uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara, boraca za ljudska prava i aktivista u dijaspori, da oslobodi političke zatvorenike te da u partnerstvu s EU-om radi na daljnjem razvoju mogućnosti u području obrazovanja, zapošljavanja i zdravstvene skrbi, s posebnim naglaskom na povijesno marginaliziranim regijama, kao što je Rif;

84.  oštro osuđuje napade autoritarnih i neliberalnih režima na ljudska prava i njihov univerzalni karakter, kao i posljedično narušavanje njihove zaštite; poziva zrele demokracije i partnere sličnih nazora da javno zauzmu odlučan stav kojim ćemo ponovno potvrditi našu predanost obrani univerzalnosti ljudskih prava i vladavine prava; poziva zrele demokracije te međunarodne i regionalne organizacije da udruže snage u okviru globalnog okvira za ljudska prava kako bi se odgovorilo na prijetnje i promicala ljudska prava diljem svijeta;

85.  ističe da je EU predan slobodnoj, otvorenoj i povezanoj indopacifičkoj regiji utemeljenoj na pravilima; ponavlja da novu indopacifičku strategiju EU-a treba brzo provesti jer se njome našim partnerima u regiji nudi prilika za rješavanje zajedničkih izazova putem suradnje, obranu međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i međunarodnog prava te zalaganje za vrijednosti i načela koje dijelimo; naglašava važnost poštovanja slobodnih i otvorenih pomorskih putova u indopacifičkoj regiji, u skladu s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora; protivi se jednostranim mjerama u Južnokineskom moru i ponovno ističe svoju potporu mirnom rješavanju sporova u skladu s međunarodnim pravom;

86.  poziva na pojačanu prisutnost EU-a u široj indopacifičkoj regiji; naglašava da bi suradnju s pacifičkim zemljama trebalo ojačati uzimajući u obzir stvarne potrebe naših partnera na terenu, ističe važnost naše suradnje i s Forumom pacifičkih otoka i s Organizacijom afričkih, karipskih i pacifičkih država za provedbu ciljeva utvrđenih u indopacifičkoj strategiji EU-a; zalaže se za jaču suradnju sa zemljama u regiji, posebice Japanom, Južnom Korejom, Australijom, Novim Zelandom te Udruženjem država jugoistočne Azije (ASEAN); pozdravlja komemorativni sastanak na vrhu EU-a i ASEAN-a održan 14. prosinca 2022.; pozdravlja sklapanje Sporazuma o slobodnoj trgovini s Novim Zelandom i stupanje na snagu Okvirnog sporazuma između EU-a i Australije;

87.  ističe važnu ulogu Japana u promicanju stabilnosti u regiji i poziva na snažnije strateško partnerstvo između EU-a i Japana u širokom rasponu područja, uključujući indopacifičku regiju, povezivost, obranu multilateralnog poretka utemeljenog na pravilima, trgovinu i ulaganja, sigurnost, digitalnu transformaciju, klimatsku politiku, istraživanje i inovacije, pionirske tehnologije i analizu / mapiranje resursa ; podsjeća da je Japan jedan od najbližih partnera EU-a s kojim dijeli vrijednosti i načela kao što su demokracija, vladavina prava, ljudska prava, dobro upravljanje i multilateralizam; snažno podupire sklapanje Sporazuma o strateškom partnerstvu između EU-a i Japana te poziva preostale države članice da nastave s ratifikacijom sporazuma; potiče pregovore o sporazumu o sigurnosti i informacijama između EU-a i Japana kao korak prema olakšavanju šire suradnje u području sigurnosti i obrane;

88.  konstatira da je ASEAN ključan partner EU-a; poziva na kontinuiranu usmjerenost na azijski kontinent, s obzirom na to da su mnoge zemlje izložene sve većoj nestabilnosti lanaca opskrbe i poljoprivredno-prehrambenih sustava te slabljenju makroekonomske stabilnosti zbog neopravdane, ničim izazvane i nezakonite ruske vojne agresije na Ukrajinu kojom je dodatno narušen globalni sustav već pogođen krizom uzrokovanom bolešću COVID-19;

89.  oštro osuđuje nelegitimnu vladu mjanmarske vojne hunte i kontinuiranu nasilnu represiju demokratskih težnji naroda Mjanmara nakon nezakonitog državnog udara kao i potporu Rusije i Kine Tatmadawu; ponovno potvrđuje svoju solidarnost s demokratskim težnjama naroda Mjanmara, koje zastupa vlada nacionalnog jedinstva, te poziva EU i njegove države članice da pokrenu ili, prema potrebi, unaprijede suradnju s vladom nacionalnog jedinstva te da joj pruže veću potporu kao i da istodobno uvedu snažnije restriktivne mjere protiv Tatmadawa; u svjetlu nespremnosti Tatmadawa da postigne napredak u vezi s konsenzusom u pet točaka potiče ASEAN na suradnju s vladom nacionalnog jedinstva, neovisnim civilnim društvom i međunarodnom zajednicom kako bi se došlo do održivog demokratskog rješenja za Mjanmar;

90.  naglašava potrebu za sveobuhvatnim jačanjem strateških partnerstava EU-a s Indijom; ističe da su odnosi s Indijom sve važniji i da bi ih trebalo dodatno produbiti trgovinskim pregovorima koji su u tijeku i jačanjem sinergija u bilateralnoj suradnji sa zainteresiranim partnerima u Africi; podsjeća na važnost tog partnerstva za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja; potiče EU i Indiju da u potpunosti iskoriste partnerstvo za povezivost sklopljeno 2021.; pozdravlja tješnja savjetovanja o sigurnosti i obrani te zajedničke pomorske vježbe s Indijom i drugim indopacifičkim partnerima; poziva na primjereno rješavanje pitanja ljudskih prava i demokratskih vrijednosti u suradnji EU-a s Indijom;

91.  zabrinut je zbog stajališta Indije o ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu, njezine suzdržanosti pri glasovanju o rezolucijama UN-a i posebno zbog pružanja financijske potpore Kremlju, ne samo time što se nije uskladila sa sankcijama već i time što je povećala uvoz i kupnju oružja i fosilnih goriva iz Rusije; izražava nadu da će Indija uskladiti svoje stajalište o ruskoj invaziji na Ukrajinu s EU-om te poziva Vijeće i Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije da nastave diplomatske napore u tom pogledu;

92.  ponavlja svoju predanost neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine i svih ostalih zemalja Istočnog partnerstva u njihovim međunarodno priznatim granicama; potvrđuje da ruska vojna agresija na Ukrajinu ima negativan učinak ponajprije na zemlje Istočnog partnerstva; poziva institucije EU-a i države članice da bez odgađanja pokrenu temeljito promišljanje o reformi politike Istočnog partnerstva kako bi bila spremna za budućnost s obzirom na pogoršanje geopolitičke situacije, i to na temelju strateške i političke važnosti regije za EU i različitih izazova s kojima se suočavaju zemlje Istočnog partnerstva; konstatira da sigurnost i mir u istočnom susjedstvu podrazumijevaju poštovanje međunarodnog prava, teritorijalne cjelovitosti te temeljnih prava i sloboda; naglašava važnost jačanja političke i financijske potpore i prisutnosti Unije u toj regiji, u bliskoj suradnji s neovisnim civilnim društvom;

93.  ističe da Rusija agresivnu politiku vodi i prema Gruziji i Moldovi; naglašava da Ruska Federacija nastavlja podrivati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost Moldove prisutnošću svojih postrojbi u regiji Pridnjestrovlja te da potiče političke i društvene nemire korištenjem energije kao oružja i kampanjama dezinformiranja kako bi se izvršio pritisak na moldavsku vladu i europsku orijentaciju te zemlje; poziva Rusku Federaciju da u potpunosti i bezuvjetno povuče svoje vojne snage i naoružanje iz Pridnjestrovlja na uredan način, u skladu s opetovanim zahtjevima moldavskih vlasti; naglašava da se svakim rješenjem pitanja Pridnjestrovlja mora poštovati suvereno pravo Moldove da odabere vlastitu obrambenu i vanjskopolitičku orijentaciju; potvrđuje da je Gruzija prva zemlja izložena sveobuhvatnoj ruskoj vojnoj agresiji kada je u kolovozu 2008. Rusija krenula silom promijeniti granice suverene europske države, okupirati regije koje su neodvojivi dio Gruzije – Abhaziju i regiju Činvali / Južnu Osetiju – te poduzeti korake prema njihovu de facto pripojenju, protjerati stotine tisuća ljudi iz njihovih domova u okviru etničkog čišćenja i podijeliti društva okupacijskim linijama; potiče EU da i dalje zahtijeva da Rusije mora provesti svoje obveze u okviru Sporazuma o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. sklopljenog uz posredovanje EU-a; potiče EU da pojača svoje sudjelovanje u mirnom rješavanju sukoba u regiji Istočnog partnerstva;

94.  pozdravlja pojačan angažman Unije sa zemljama južnog Kavkaza, posebno brzo pokretanje misije EU-a za praćenje uz međunarodnu granicu Armenije s Azerbajdžanom kako bi se pratilo stanje u regiji, izgradilo povjerenje i doprinijelo ponovnoj uspostavi mira i sigurnosti; ističe važnost smanjenog ruskog utjecaja u regiji povećanjem prisutnosti EU-a; poziva Vijeće da poveća broj raspoređenih stručnjaka i poveća kapacitet misija te poziva na veću prisutnost u regiji;

95.  oštro osuđuje najnoviju vojnu agresiju Azerbajdžana 12. rujna 2022. na suvereno državno područje Armenije, koja predstavlja kršenje prekida vatre i ima ozbiljne posljedice na mirovni proces; također je zabrinut zbog ratnih zločina i nehumanog postupanja oružanih snaga Azerbajdžana prema armenskim ratnim zarobljenicima i civilima; ponavlja da se teritorijalna cjelovitost Armenije mora u potpunosti poštovati te naglašava spremnost EU-a da bude aktivnije uključen u rješavanje dugotrajnih sukoba u regiji; stoga poziva azerbajdžanske vlasti da se odmah povuku sa svih dijelova državnog područja Armenije pod njihovom kontrolom i oslobode ratne zarobljenike; oštro osuđuje nezakonitu azerbajdžansku blokadu Lačinskog koridora, čime on krši trilateralnu izjava od 9. studenoga 2020., s obzirom na to da prijeti uzrokovanjem namjerne humanitarne krize za narod Gorskog Karabaha; zahtijeva da azerbajdžanske vlasti odmah ponovno uspostave slobodu kretanja kroz spomenuti koridor; podsjeća da će samo diplomatska sredstva dati pravedan i trajan odgovor na sukob, na korist stanovništva Armenije i Azerbajdžana;

96.  uvjeren je da se održivi mir između Armenije i Azerbajdžana ne može postići vojnim sredstvima, već zahtijeva sveobuhvatno političko rješenje u skladu s međunarodnim pravom, uključujući načela teritorijalne cjelovitosti, samoodređenja i nekorištenja sile sadržana u Povelji UN-a, Helsinškom završnom aktu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) 1975. i temeljnim načelima skupine iz Minska iz 2009.;

97.  podupire inicijativu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela da sazove bilateralne sastanke čelnika Armenije i Azerbajdžana u Bruxellesu i posreduje u njima te potiče rad na terenu posebnog predstavnika EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji; smatra da EU može preuzeti ulogu poštenog posrednika u sprečavanju daljnje eskalacije i postizanju održivog mira; potiče Armeniju i Azerbajdžan da se u potpunosti uključe u izradu sveobuhvatnog mirovnog sporazuma; ponavlja da se takvim sporazumom moraju riješiti svi temeljni uzroci sukoba, uključujući prava i sigurnost armenskog stanovništva koje živi u Gorskom Karabahu, povratak raseljenih osoba i izbjeglica u njihove domove pod nadzorom Ureda visokog povjerenika UN-a za izbjeglice, međuvjerski dijalog, zaštitu i očuvanje kulturne, vjerske i povijesne baštine i teritorijalnu cjelovitost;

98.  poziva na potpunu provedbu Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu s Armenijom i naglašava potrebu za nastavkom pregovora o sveobuhvatnom i pojačanom sporazumu o partnerstvu između EU-a i Azerbajdžana;

99.  ustraje u tome da svako produbljivanje odnosa EU-a s Azerbajdžanom mora i dalje biti uvjetovano time da ta zemlja ostvari znatan napredak u pogledu poštovanja ljudskih prava, vladavine prava, demokracije i temeljnih sloboda;

100.  naglašava važnost slobodnog, demokratskog, suverenog i prosperitetnog Bjelarusa ; ponovno izražava svoju potporu bjeloruskoj demokratskoj oporbi, koja se i dalje opire režimu nelegitimnog vođe i sudioništvu režima u ruskoj invaziji na Ukrajinu unatoč aktualnoj represiji; ustraje u tome da se sve sankcije koje se primjenjuju na Rusku Federaciju moraju primijeniti i na bjeloruski režim, izbjegavajući pritom negativne posljedice, posebno u pogledu izdavanja viza, za bjeloruski narod; osuđuje dezinformacije Lukašenkova režima i Rusije u pogledu navodnih prijetnji bjeloruskom državnom području; prepoznaje težnje većine bjeloruskog naroda da živi u slobodnoj, suverenoj i demokratskoj zemlji te potiče Komisiju i države članice da u suradnji sa službenim predstavnicima demokratske oporbe poduzmu odgovarajuće pripreme za pomoć u budućoj demokratskoj tranziciji te zemlje; osuđuje pokušaje destabilizacije Europe umjetnom migracijskom krizom i poziva EU i sve partnere da blokiraju i istraže trgovanje ljudima i krijumčarenje ljudi od strane Lukašenkova režima i njegovih suučesnika;

101.  ističe oklijevanje i, u određenim slučajevima, nevoljkost srednjoazijskih država da pruže potporu ruskoj invaziji na Ukrajinu, što je znak slabljenja utjecaja Rusije u toj regiji; prima na znanje sve veću suradnju NRK-a i Turske s tom regijom, posebno putem Šangajske organizacije za suradnju i inicijative „Jedan pojas, jedan put”; poziva na veći angažman EU-a u srednjoj Aziji na temelju poštovanja temeljnih prava i interesa Unije koji se temelje na vrijednostima, među ostalim putem strategije Global Gateway;

102.  poziva Komisiju i ESVD da posebnu pozornost posvete zemljama srednje Azije kako bi se očuvala stabilnost i povezanost u toj regiji koja se trenutačno nalazi u osjetljivoj situaciji s obzirom na svoj zemljopisni položaj; smatra da je potrebno temeljito revidirati strategiju EU-a za srednju Aziju kako bi se uzele u obzir korjenite promjene do kojih je došlo u regiji i oko nje od njezina donošenja 2019., kao što su utjecaj nelegalne ruske agresije na Ukrajinu na geopolitičko natjecanje i gospodarstva država regije, povlačenje SAD-a i nasilni povratak talibana na vlast u Afganistanu, tranzicija vlasti u Kazahstanu i Turkmenistanu, nasilni sukob između Tadžikistana i Kirgistana te sve veća regionalna uloga Kine, među ostalima; smatra da je srednja Azija regija od strateškog interesa za EU u pogledu sigurnosti, povezivosti, energetske diversifikacije, rješavanja sukoba i obrane multilateralnog međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima;

103.  pozdravlja činjenicu da je ničim izazvana ruska invazija na Ukrajinu potaknula EU da ponovno da prioritet svojoj politici proširenja; naglašava da, iako širenje i produbljivanje Unije mora ići ruku pod ruku, potreba za unutarnjom reformom EU-a ne smije biti izgovor za usporavanje procesa pristupanja koji se temelji na zaslugama; pozdravlja dodjelu statusa zemalja kandidatkinja Ukrajini, Moldovi te Bosni i Hercegovini i poziva na to da se taj status dodijeli i Gruziji, pod uvjetom da se riješe prioriteti navedeni u mišljenju Komisije; potiče Vijeće i Komisiju da započnu pristupne pregovore s novim državama kandidatkinjama čim se ispune posebni uvjeti koje je utvrdila Komisija; pozdravlja zahtjev Republike Kosova za članstvo u EU-u; naglašava da bi, iako se proširenje pokazalo kao najučinkovitiji instrument vanjske politike Unije kojim se širi područje na kojemu europske vrijednosti i načela imaju značajan učinak, njegovu provedbu trebalo ponovno evaluirati kako bi se omogućila ubrzana integracija zemalja pristupnica koje pokazuju stratešku orijentaciju prema EU-u i nepokolebljivu predanost reformama povezanima s EU-om, demokratskoj konsolidaciji i usklađivanju vanjske politike, među ostalim njihovim postupnim uvođenjem u pojedine politike i inicijative Unije;

104.  ističe potrebu za dostatnom i trajnom potporom energetskoj sigurnosti zemalja pristupnica EU-u, s posebnim naglaskom na one zemlje koje su i dalje znatno izložene ruskoj manipulaciji opskrbom, kao i za uspostavom sigurnosnih paktova sa zemljama pristupnicama izloženima ruskoj agresiji;

105.  poziva na aktivniju i učinkovitiju komunikacijsku strategiju i na jačanje napora u promicanju uloge i koristi proširenja i bliskog partnerstva između EU-a i zemalja zapadnog Balkana te projekata, reformi i misija ZSOP-a koje financira EU;

106.  ističe da je nekažnjavanje nakon invazije na Gruziju 2008. jedan od čimbenika koji su omogućili rusku ratnu agresiju na Ukrajinu; smatra da će ukrajinska pobjeda donijeti slobodu u okupirane ukrajinske regije, uključujući Donbas i Krim, ali i Bjelarusu i da će biti odlučujuća za ponovnu uspostavu teritorijalne cjelovitosti Gruzije i Moldove;

107.  poziva ESVD da pripremi iscrpno izvješće o kršenjima Sporazuma o prekidu vatre iz 2008. s obzirom na to da EU kao posrednik u Sporazumu o prekidu vatre od 12. kolovoza 2008. snosi posebnu odgovornost; poziva ESVD da utvrdi i priopći odredbe koje Ruska Federacija još nije ispunila te da podnese preporuke kojima bi se Ruska Federacija mogla potaknuti na to da ispuni svoje međunarodne obveze, posebno da povuče svoje vojne snage s okupiranih teritorija Gruzije i omogući uspostavu međunarodnih sigurnosnih mehanizama u toj zemlji te neometan pristup EU-a cijelom teritoriju Gruzije u skladu s njegovim mandatom;

108.  ponovno potvrđuje da budućnost naroda Ukrajine, Moldove i Gruzije, kao i zapadnog Balkana, leži u EU-u; ponovno potvrđuje svoju predanost proširenju, kojemu nema alternative i koje više nego ikad prije predstavlja geostrateško ulaganje u stabilan, snažan i ujedinjen EU; izražava čvrsto uvjerenje u to da su izgledi za punopravno članstvo u Uniji zemlja koje žele postati njezine države članice u političkom, gospodarskom i sigurnosnom interesu EU-a; poziva Gruziju da ostvari opipljive rezultate u pogledu prioriteta koje je sastavila Komisija i potvrdilo Europsko vijeće u svojim zaključcima od 23. i 24. lipnja 2022.;

109.  pozdravlja mjere koje je Komisija najavila za jačanje Ukrajine, kao što su pristup našem unutarnjem tržištu i ukidanje naknada za roaming; vjeruje da će se iste mjere proširiti na Republiku Moldovu i Gruziju, kojima jednako tako trebaju jasan znak potpore EU-a i konkretni koraci prema integraciji u EU, s obzirom na snažne destabilizirajuće snage koje ugrožavaju njihove demokracije;

110.  ponovo naglašava predanost EU-a suverenosti, teritorijalnoj cjelovitosti i političkoj neovisnosti Ukrajine, Republike Moldove i Gruzije unutar njihovih međunarodno priznatih granica te podupire njihove napore kako bi u potpunosti provele ta načela; ističe važnost jedinstva i solidarnosti država članica u tom pogledu;

111.  potiče Komisiju da pomno prati destabilizirajuće djelovanje Rusije u Republici Moldovi i da moldavskim vlastima i civilnom društvu pruži potrebnu potporu za odgovor na nove prijetnje;

112.  ustraje u tome da vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a treba reformirati kako bi se usmjerila na sprečavanje kriza, regionalnu sigurnosnu suradnju, globalno klimatsko i okolišno djelovanje, jačanje političkih i socijalnih ljudskih prava i jamčenje provedbe Programa održivog razvoja UN-a do 2030.;

113.  ponovno ističe svoju snažnu potporu europskoj budućnosti i pristupanju EU-u zemalja zapadnog Balkana kao punopravnih članica obitelji EU-a; poziva države članice da ponovno iskažu svoju predanost proširenju na način se ispune obveze koje je EU preuzeo prema zemljama zapadnog Balkana, posebno neposrednim ukidanjem viza za građane Kosova; pozdravlja dodjelu statusa zemlje kandidatkinje Bosni i Hercegovini; naglašava važnost europske integracije tih partnerskih država za stabilnost i sigurnost cijelog europskog kontinenta;

114.  ističe da je potrebno da EU pojača vjerodostojnost procesa proširenja na način da se očuva njegova utemeljenost na zaslugama, među ostalim zadržavanjem središnje uloge dodijeljene demokraciji, temeljnim pravima i vladavini prava, kako se navodi u poglavljima 23. i 24. pravne stečevine u okviru revidirane metodologije proširenja, izbjegavajući pritom politizaciju procesa proširenja zbog bilateralnih sporova; ističe da bi napredak na putu prema EU-u trebao bi ovisiti o kontinuiranom i trajnom napretku koji se ostvario s pomoću potrebnih reformi povezanih s EU-om, osobito u području vladavine prava;

115.  pozdravlja početak pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom te potiče sve relevantne strane da poduzmu potrebne korake kako bi se omogućio brz napredak Albanije i Sjeverne Makedonije; osuđuje štetan utjecaj nekih regionalnih aktera te rusko i ostalo strano uplitanje u zemljama zapadnog Balkana;

116.  naglašava važnost potpunog usklađivanja zemalja zapadnog Balkana s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, posebno s politikom sankcija protiv trećih zemalja; žali zbog kontinuirano niske razine usklađenosti Srbije sa ZVSP-om, posebno u pogledu vojne agresije Ruske Federacije na Ukrajinu; ponavlja svoje stajalište da bi daljnja pregovaračka poglavlja trebala biti otvorena tek kada Srbija ojača svoju predanost reformama u područjima demokracije i vladavine prava i pokaže da je u potpunosti usklađena sa ZVSP-om; podsjeća da se Srbija, kao zemlja koja teži europskoj integraciji, mora pridržavati zajedničkih vrijednosti i prava EU-a;

117.  ističe hitnu potrebu za jačanjem procesa dijaloga između Prištine i Beograda pod vodstvom EU-a u cilju normalizacije njihovih bilateralnih odnosa na temelju uzajamnog priznavanja; osuđuje stalan obrazac zaoštravanja u aktivnostima Srbije i aktera koji djeluju pod njezinim pokroviteljstvom, uključujući nezakonite blokade, nasilne napade i prijetnje vojnim djelovanjem s ciljem iznude ustupaka i podrivanja Republike Kosova; podsjeća na svoje stajalište da je neovisnost Republike Kosova neopoziva i ponovno poziva pet država članica koje to još nisu učinile da hitno priznaju neovisnost Kosova;

118.  pozdravlja odluku Europskog vijeća od 15. prosinca 2022. da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidatkinje, pod uvjetom da se poduzme niz koraka za jačanje spremnosti te zemlje za pregovore o pristupanju; potiče političke aktere u toj zemlji da pokažu predanost i poduzmu značajne korake prema članstvu u EU-u postizanjem napretka u osam koraka iz Preporuke Komisije ostvarivanjem znatnog napretka u pogledu 14 ključnih prioriteta i provedbom opsežnog skupa reformi koji uključuje izborne reforme u skladu s odlukama domaćih i međunarodnih sudova kako bi se osigurala načela jednakosti i nediskriminacije za sve građane i konstitutivne narode, kako je utvrđeno u Ustavu te uz puno poštovanje presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine od 22. prosinca 2009.; poziva Komisiju i ESVD da pomognu Bosni i Hercegovini u brzoj provedbi ključnih prioriteta i sprečavanju povratka nacionalističkim politikama prošlosti; ponavlja da je potrebno osigurati da se prava svih građana, bez obzira na njihovu etničku, političku i vjersku pripadnost, u potpunosti poštuju u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava, odlukama Ustavnog suda i preporukama Venecijanske komisije;

119.  osuđuje trenutačnu secesionističku retoriku i aktivnost u Bosni i Hercegovini, uključujući proslavu nacionalnih praznika, u bosanskoj državi i među akterima iz trećih zemalja, koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnima; ponavlja svoj poziv da se donesu ciljane sankcije protiv destabilizirajućih aktera u Bosni i Hercegovini, uključujući onih koji ugrožavaju njezinu suverenost i teritorijalnu cjelovitost, posebno Milorada Dodika kao i druge visoke dužnosnike Republike Srpske i dužnosnike trećih zemalja koji politički i materijalno podupiru secesionističke politike; poziva sve države članice EU-a da osiguraju da Vijeće može donijeti takve sankcije;

120.  pohvaljuje djelovanje snaga Europske unije (EUFOR) u operaciji Althea i pozdravlja produljenje njezina mandata i za razdoblje nakon studenoga 2022.; podsjeća da ta misija i dalje ima ključnu ulogu za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine te poziva EU i njegove međunarodne partnere da povećaju njezine kapacitete;

121.  konstatira da je Vijeće u Strateškom kompasu potvrdilo da na cijelom zapadnom Balkanu još uvijek ne vladaju sigurnost i stabilnost te da postoji rizik od potencijalnog učinka prelijevanja uzrokovanog trenutačnim pogoršanjem sigurnosne situacije u Europi; podsjeća da se u Strateškom kompasu poziva na potporu suverenosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Bosne i Hercegovine;

122.  izražava zabrinutost u vezi s trenutkom, sadržajem i načinom na koji su izmijenjeni izborni zakon Bosne i Hercegovine i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu izmjene predložio na dan izbora, što bi moglo ugroziti demokratski legitimitet i učvrstiti etno-nacionalizam;

123.  naglašava da je na zapadnom Balkanu potrebno da zemlje kandidatkinje i potencijalne zemlje kandidatkinje u potpunosti usklade svoje politike sa ZVSP-om EU-a, te poziva Komisiju i države članice da se koriste ZVSP-om kao alatom za poboljšanje suradnje sa zemljama zapadnog Balkana; naglašava, u svjetlu nezakonite ruske vojne agresije, da se zemlje koje se žele pridružiti EU-u moraju u potpunosti uskladiti s temeljnim vrijednostima i zajedničkim politikama; naglašava da se o ljudskim pravima i ljudskom dostojanstvu ne može pregovarati, te da stoga zemlje kandidatkinje moraju uključiti prava osoba s invaliditetom, zajednice LGBTI+, žena i djevojčica te ostalih ranjivih skupina u sve sektore i politike; poziva na tješnju suradnju između EU-a i zemalja kandidatkinja i potencijalnih zemalja kandidatkinja u području sigurnosti i obrane;

124.  i dalje je duboko zabrinut zbog navoda da povjerenik za susjedstvo i proširenje namjerno nastoji zaobići i potkopati središnju ulogu demokratskih reformi i reformi vladavine prava u zemljama pristupnicama EU-u; apelira na Komisiju da pokrene neovisnu i nepristranu istragu o tome predstavljaju li postupanje i politika koju zagovara povjerenik za susjedstvo i proširenje kršenje Kodeksa ponašanja članova Europske komisije i njegovih obveza na temelju Ugovora;

125.  prima na znanje izvješće o Turskoj koje je Komisija predstavila 12. listopada 2022.; iznimno je zabrinut zbog činjenice da turska vlada nije preokrenula negativan trend pogoršanja stanja demokracije, vladavine prava, temeljnih prava i neovisnosti pravosuđa te da je vanjska politika Turske i dalje neusklađena s prioritetima EU-a u okviru ZVSP-a, sa stopom usklađenosti od samo 7 % u izvještajnom razdoblju; ponavlja svoje stajalište od 18. svibnja 2022. da ne vidi mogućnost za nastavak pristupnih pregovora s Turskom; međutim, ostaje predan demokratskom i političkom dijalogu s Turskom, posebno s njezinim civilnim društvom;

126.  izražava žaljenje zbog činjenice da Turska još nije ratificirala zahtjeve Švedske i Finske za pristupanje NATO-u;

127.  ponavlja da cijeni činjenicu da je Turska osudila neopravdanu rusku invaziju i vojnu agresiju na Ukrajinu, kao i njezinu ulogu posrednika između Ukrajine i Rusije, uključujući njezin ključan doprinos postizanju važnog dogovora o izvozu ukrajinskog žita; izražava, međutim, ozbiljnu zabrinutost zbog kontinuiranog nedostatka usklađenosti sa sankcijama EU-a protiv Rusije, posebno u pogledu slobodnog kretanja robe koje proizlazi iz postojeće carinske unije, kao i u kontekstu nedavno ojačanih trgovinskih i financijskih odnosa s Rusijom; naglašava da geopolitička uloga Turske ne umanjuje ozbiljne nedostatke u pogledu stanja ljudskih prava u toj zemlji, koji su i dalje glavna prepreka za unapređenje odnosa EU-a i Turske;

128.  ponovno poziva da EU hitno utvrdi sveobuhvatnu strategiju za svoje kratkoročne, srednjoročne i dugoročne odnose s Turskom, kombinirajući sve aspekte i politike kako bi se potaknulo stabilnije, vjerodostojnije i predvidljivije partnerstvo, s obzirom na to da Turska ima ključnu ulogu u regiji i uzimajući u obzir kontinuirane destabilizirajuće aktivnosti te zemlje na zapadnom Balkanu, istočnom Sredozemlju, Bliskom istoku i južnom Kavkazu te činjenicu da ona trenutačno nazaduje u pogledu demokracije; žali zbog nedavne prijeteće retorike turske vlade prema Grčkoj, državi članici i njezinu savezniku u NATO-u; apelira na sve uključene strane da smanje napetosti i promiču nastavak diplomatskog dijaloga kako bi se pronašla održiva rješenja za sporove u toj regiji;

129.  žali da i nakon više od 25 godina od pokretanja barcelonskog procesa još uvijek nije stvoren prostor zajedničkog prosperiteta, stabilnosti i slobode sa sredozemnim zemljama južnog susjedstva; poziva Komisiju da podupre zemlje južnog susjedstva u oporavku od pandemije bolesti COVID-19 i pomogne u ublažavanju negativnih posljedica u tim zemljama zbog poremećaja u opskrbi i povećanja cijena izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, posebno u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i gnojivima; pozdravlja crnomorsku inicijativu za žitarice, ostvarenu uz posredovanje UN-a; apelira na Rusiju da se prestane ponovno koristiti izvozom hrane kao oružjem, čime se neodgovorno riskira daljnja nesigurnost opskrbe hranom u Africi, Aziji i na Bliskom istoku, te da se u potpunosti pridržava uvjeta sporazuma; poziva na jačanje energetskih partnerstava s relevantnim zemljama u regiji, uzimajući u potpunosti u obzir potrebu za diversifikacijom i dobavljača energije i energetskih resursa, istodobno pomažući partnerskim zemljama u njihovoj zelenoj i digitalnoj tranziciji; poziva da se promiče siguran, pravedan i ravnopravan pristup cjepivima diljem svijeta, među ostalim i privremenim ukidanjem relevantnih patentnih prava;

130.  poziva Komisiju da u potpunosti provede inicijative navedene u zajedničkoj komunikaciji Komisije i potpredsjednika Komisije/Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 9. veljače 2021. o obnovljenom partnerstvu s južnim susjedstvom te usvojene u Preporuci Parlamenta o obnovljenom partnerstvu s južnim susjedstvom;

131.  ističe da nestabilnost i nesigurnost u europskom južnom susjedstvu i dalje predstavljaju izazov; poziva EU i njezine države članice da pojačaju suradnju s partnerskim zemljama u južnom susjedstvu kako bi se ublažile posljedice trgovine ljudima i krijumčarenja nezakonitog oružja i kulturnih dobara te spriječio nasilni ekstremizam s ciljem očuvanja sigurnosti i stabilnosti u europskom južnom susjedstvu;

132.  ističe da nestabilnost u Libiji podrazumijeva posljedice ne samo za susjedne zemlje već i za Europu; ističe da nepostojanje funkcionalne države, podjele između frakcija i širenje naoružanih skupina znače plodno tlo za trgovce drogom, oružjem i ljudima;

133.  osuđuje stalnu prijetnju koju Rusija u Vijeću sigurnosti UN-a predstavlja za proširenje posljednjeg sirijskog koridora za humanitarnu pomoć (Bab al-Hawa), čime ugrožava više od četiri milijuna ljudi koji ovise o humanitarnoj pomoći kako bi zadovoljili svoje osnovne potrebe za hranom, lijekovima i drugim ključnim potrepštinama;

134.  izražava zabrinutost zbog teške gospodarske i humanitarne situacije u Afganistanu koja je uslijedila nakon što su talibani nasilno preuzeli vlast, s posebno negativnim učincima na prava žena i djevojčica, etničke i vjerske manjine, borce za ljudska prava, predstavnike neovisnih medija i pojedince koji su surađivali s EU-om i njegovim državama članicama; izražava duboku zabrinutost zbog regionalne nestabilnosti uzrokovane talibanskim preuzimanjem vlasti, a posebno zbog ambicija talibana da prošire svoj utjecaj na susjedne zemlje izgradnjom i jačanjem terorističkih mreža diljem regije; napominje da je u tom pogledu posebno osjetljiv Pakistan;

135.  apelira na Komisiju i Visokog predstavnika da osiguraju potpunu i pravodobnu evakuaciju osoblja posebnog predstavnika EU-a u Afganistanu i misije EUPOL Afganistan, te drugih posebno ranjivih osoba i njihovih supružnika, djece, roditelja i nevjenčanih sestara, u skladu s Odlukom Vijeća (ZVSP) 2022/151(7);

136.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju dodatna financijska sredstva za humanitarnu pomoć afganistanskom narodu; ponovno ističe da ne priznaje talibanski režim; podržava pet ključnih mjerila koja je Vijeće usvojilo 21. rujna 2021. i koja služe kao vodeća načela za budući dijalog s talibanima, ali smatra da je potrebno uložiti znatan napor u definiranje dugoročne strategije kako bi se odgovorilo na krizu u području ljudskih prava i rodni aparthejd koji se trenutačno odvija u Afganistanu; poziva EU da intenzivira svoju potporu pravdi za žrtve gnusnih zločina počinjenih u Afganistanu, čije su žrtve među ostalim žene i djevojčice, etničke manjine i pripadnici zajednice LGBTIQ+, te da pruži svu potrebnu pomoć u nedavno opet otvorenoj istrazi Međunarodnog kaznenog suda o zločinima protiv čovječnosti i ratnim zločinima u Afganistanu; najoštrije osuđuje talibanske odluke da se ženama i djevojčicama zabrani pohađanje srednjoškolskog i sveučilišnog obrazovanja te da se ženama zabrani zapošljavanje u nevladinim organizacijama, uz potencijalno katastrofalne humanitarne posljedice; poziva Komisiju i države članice, zajedno s UN-om, civilnim društvom i međunarodnim partnerima, da povećaju pritisak na talibane kako bi odmah ukinuli te odluke;

137.  osuđuje brutalnu represiju kojom je Iran, uključujući Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC), odgovorio na prosvjede izazvane smrću Mahse Amini nakon njezina nasilnog uhićenja i zlostavljanja od strane iranske „policije za moralnost”; poziva EU i njegove države članice da IRGC uvrste na EU-ov popis osoba, skupina i subjekata uključenih u teroristička djela (EU-ov popis terorista) u svjetlu njegovih terorističkih aktivnosti, represije nad prosvjednicima i isporuke bespilotnih letjelica Rusiji; ponovno ističe da podržava pokret mirnih prosvjeda diljem te zemlje, na kojima se prosvjeduje zbog ubojstva Mahse Amini, sustavnog i sve većeg ugnjetavanja žena te masovnih kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda; zgrožen je nesuzdržanom i nerazmjernom uporabom sile od strane iranske policije i sigurnosnih snaga protiv mirnih prosvjednika; najoštrije osuđuje pogubljenja mirnih prosvjednika koje provodi Islamska Republika; smatra da činjenica da iranski režim očigledno zanemaruje ljudsko dostojanstvo i demokratske težnje vlastitih građana kao i njegova potpora Ruskoj Federaciji zahtijevaju daljnje prilagodbe stajališta EU-a prema Iranu; apelira na vlasti Islamske Republike da odmah ponište sve smrtne kazne izrečene u kontekstu aktualnih prosvjeda i da hitno uvedu moratorij na smrtnu kaznu s ciljem njezina potpunog ukidanja; poziva na snažan odgovor EU-a na ulogu Irana u ruskoj agresiji na Ukrajinu;

138.  snažno podržava težnje iranskog naroda koji želi živjeti u slobodnoj, stabilnoj, uključivoj i demokratskoj zemlji koja poštuje svoje nacionalne i međunarodne obveze u području ljudskih prava i temeljnih sloboda; u tom pogledu pozdravlja restriktivne mjere nametnute iranskim pojedincima i tijelima, uključujući takozvanu „policiju za moralnost”, zbog njihove uloge u represiji aktualnih prosvjeda u Iranu koje predvode žene i kojima se zahtijevaju jednaka prava i okončavanje sustavne diskriminacije žena i širih kršenja ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu; pozdravlja Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava S35/1 od 24. studenoga 2022. o uspostavi neovisne međunarodne misije za utvrđivanje činjenica o Islamskoj Republici Iranu i poziva EU da u potpunosti podupre pripreme za misiju i njezinu provedbu; poziva ESVD, Komisiju i države članice da nastave tematizirati pitanje ljudskih prava u svim kontaktima s Iranom;

139.  ponavlja da se sankcije protiv vodstva IRGC-a ne smiju ukinuti i poziva na dodatne restriktivne mjere protiv IRGC-a; poziva Vijeće da uvrsti IRGC i snage koje mu pomažu, uključujući paravojne paravojne oružane snage Basidž i Quds na EU-ov popis terorista;

140.  konstatira da je neširenje oružja temelj za stabilizaciju na Bliskom istoku i regiji Zaljeva; poziva na nastavak diplomatskih napora kako bi se osiguralo da Iran ne razvije nuklearno oružje; međutim, smatra da se daljnjim pregovorima o Zajedničkom sveobuhvatnom akcijskom planu (ZSAP) ne smiju zanemariti druge iranske štetne politike, projekti i vojni programi;

141.  ponavlja da je potrebno podržati Ugovor o ZSAP-u, kao i aktualne pregovore za njegovu provedbu;

142.  smatra da bi EU trebao pojačati sposobnosti radne skupine StratCom South s ciljem daljnjeg razvoja konkretne strategije za borbu protiv dezinformacija u južnom susjedstvu, uključujući Islamsku Republiku Iran, kako bi se suzbile lažne vijesti i propaganda i ojačali demokracija i stabilnost;

143.  pozdravlja ambiciju za jačanje odnosa EU-a sa zemljama Zaljeva, kako je istaknuto u zajedničkoj komunikaciji upućenoj Europskom parlamentu i Vijeću o strateškom partnerstvu sa Zaljevom od 18. svibnja 2022.; konstatira da postoji zajednički interes za većom strateškom suradnjom s partnerima iz Zaljeva, posebno u pogledu promicanja regionalne sigurnosti, suradnje, klimatske politike i ljudskih prava kao ključnih strateških ciljeva; poziva EU i države članice da nastave isticati poštovanje ljudskih prava i rodnu ravnopravnost, kao i postupno usklađivanje vrijednosti, posebno u svrhu suprotstavljanja ruskoj vojnoj agresiji na Ukrajinu i njezinim posljedicama; duboko žali zbog odluke organizacije OPEC+ da smanji proizvodnju nafte, za koju se posebno zalagala Saudijska Arabija, što će pogoršati globalnu inflaciju i ugroziti međunarodne napore u borbi protiv ruske vojne agresije na Ukrajinu; prima na znanje činjenicu da su Ujedinjeni Arapski Emirati zbog strateških nedostataka u sprečavanju pranja novca dodani na popis jurisdikcija pod pojačanim nadzorom Stručne skupine za financijsko djelovanje; zabrinut je zbog toga što je ta zemlja postala utočište za ruske oligarhe pod sankcijama EU-a; naglašava da istinsko strateško partnerstvo sa Zaljevom iziskuje dijalog i suradnju u području ljudskih prava te usklađivanje stavova u borbi protiv ruske agresije na Ukrajinu;

144.  ponovno ističe svoju potporu Abrahamovim sporazumima kojima su normalizirani diplomatski odnosi između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina i na temelju kojih su kasnije Maroko i Sudan potpisali sporazum o normalizaciji s Izraelom;

145.  ističe, u pogledu izraelsko-palestinskog sukoba, da je i dalje EU ujedinjen u svojoj predanosti postizanju dvodržavnog rješenja, na temelju parametara utvrđenih u zaključcima Vijeća iz srpnja 2014., kojim se Državi Izraelu omogućuje supostojanje u miru, sigurnosti i uzajamnom priznavanju s neovisnom, demokratskom, cjelovitom, suverenom i održivom Državom Palestinom, s Jeruzalemom kao budućim glavnim gradom obiju država; podsjete da su naselja na okupiranim palestinskim područjima nezakonita prema međunarodnom pravu; poziva novu izraelsku vladu da aktivno i vjerodostojno dokaže svoju predanost dvodržavnom rješenju, koje je i dalje ključni cilj politike EU-a u bliskoistočnom mirovnom procesu i ključni element partnerstva EU-a i Izraela;

146.  prima na znanje da je 2022. nastavljen rad Vijeća za pridruživanje EU – Izrael; konstatira da svrha Vijeće za pridruživanja nije samo jačanje partnerstva između EU-a i Izraela, već i biti forum za dijalog o pitanjima povezanima s izraelsko-palestinskim sukobom i sredstvo za oživljavanje bliskoistočnog mirovnog procesa; ponovno ističe i podupire stajalište EU-a koje je Vijeće utvrdilo i jednoglasno odobrilo u okviru priprema za 12. sastanak Vijeća za pridruživanje, održan u Bruxellesu 3. listopada 2022.; podržava napore Visokog predstavnika u pogledu povezivanja arapskih vođa kako bi se ostvario napredak prema sveobuhvatnom regionalnom miru kojim bi se okončao izraelsko-palestinski sukob i ostvarila znatna razina sigurnosti, trgovine i drugih oblika suradnje u toj regiji;

147.  ponavlja svoje stajalište da svi školski udžbenici i materijali koji se financiraju sredstvima Unije moraju biti u skladu s UNESCO-ovim standardima mira, tolerancije, suživota i nenasilja;

148.  pozdravlja donošenje višegodišnjeg doprinosa Unije Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA), kojim se osigurava predvidiva potpora palestinskim izbjeglicama u skladu sa Zajedničkom izjavom EU-a i UNESCO-a za razdoblje 2021. - 2024; pozdravlja dodatni doprinos Unije Agenciji u okviru Mehanizma za hranu i otpornost u cilju rješavanja problema nesigurnosti opskrbe hranom; ističe da UNRWA i dalje doprinosi regionalnoj stabilnosti i miru;

149.  smatra Izrael važnim partnerom EU-a; pohvaljuje Izrael i Libanon za sporazum o utvrđivanju njihove pomorske granice;

150.  najoštrije osuđuje rusku vojnu agresiju na Ukrajinu, kao i potporu koju joj je pružio Lukašenkov režim u Bjelarusu; poziva rusko vodstvo da smjesta okonča tu agresiju i da se bezuvjetno povuče s cijelog međunarodno priznatog državnog područja Ukrajine i svih drugih zemalja, posebno Gruzije i Republike Moldove, čije državno područje ili dijelove državnog područja nezakonito okupira; potiče Rusiju da zajamči slobodan protok žitarica i drugih sirovina diljem svijeta; poziva Vijeće da Rusiju proglasi državom pokroviteljicom terorizma i državom koja se koristi terorističkim sredstvima; potiče međunarodnu zajednicu da podrži sve legitimne međunarodne i nacionalne procese, među ostalim u okviru načela univerzalne nadležnosti, kako bi se istražili zločini protiv čovječnosti i ratni zločini s ciljem da se svi odgovorni za nebrojene ratne zločine i kršenja ljudskih prava, uključujući masovna silovanja i prisilnu deportaciju Ukrajinca, privedu pravdi; ponovno potvrđuje da će Rusija morati pružiti naknadu za svu štetu i uništenje koje je prouzročila u Ukrajini; konstatira da mnogi ruski građani napuštaju Rusiju kako bi izbjegli novačenje; poziva na to da svi koji su na bilo koji način dobrovoljno pomagali Rusiji u ovom ratu ili u organizaciji nezakonitih referenduma budu privedeni pravdi i pojedinačno sankcionirani;

151.  pozdravlja suspenziju Sporazuma između EU-a i Rusije o pojednostavnjenju izdavanja viza; poziva države članice da u potpunosti provedu smjernice Komisije za opće izdavanje viza ruskim podnositeljima zahtjeva i kontrole ruskih građana na vanjskim granicama EU-a, poštujući u potpunosti pravo EU-a i međunarodno pravo, te da se pobrinu za to da svaki zahtjev za azil koji podnesu, među ostalim, disidenti, dezerteri, osobe koje žele izbjeći regrutaciju i aktivisti bude obrađen na pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir sigurnosna pitanja države članice domaćina i djelujući u skladu s pravnom stečevinom EU-a u području azila; poziva Vijeće i Komisiju da pomno prate stanje u vezi s vizama za Ruse;

152.  pozdravlja donošenje najnovijeg paketa sankcija protiv Rusije; međutim, poziva Vijeće da proširi popis osoba protiv kojih su izravno usmjerene sankcije EU-a, uzimajući u obzir 6000 osoba s antikoruptivnog popisa Zaklade Alekseja Navaljnog;

153.  čvrsto je uvjeren da će samo krajnja pobjeda Ukrajine nad Rusijom obraniti globalni poredak i odvratiti druge agresivne aktere od vođenja ratova agresije; poziva nadležne institucije EU-a da zajednički pripreme scenarije za kraj rata uzimajući u obzir potencijalno destabiliziranu i oslabljenu Rusiju i planirajući njezinu moguću reformu;

154.  poziva Komisiju i države članice da preuzmu vodeću ulogu u pripremi multilateralnog mehanizma za nadzor, provedbu i isplatu ruske odštete Ukrajini;

155.  konstatira raširenost potpore ničim izazvanoj i neopravdanoj invaziji Rusije na Ukrajinu u mnogim zemljama, posebno zbog učinkovitih ruskih i kineskih kampanja dezinformiranja; potiče Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije, Komisiju i države članice da unaprijede diplomatsku komunikaciju s tim zemljama, povećaju bilateralnu i multilateralnu suradnju i pojačaju stratešku komunikaciju; ističe središnju ulogu koju Global Gateway treba imati u rješavanju zajedničkih izazova na temelju demokratskih vrijednosti, ravnopravnih partnerstva i ekološke održivosti;

156.  poziva međunarodnu zajednicu da u najvećoj mogućoj mjeri ublaži negativne učinke prelijevanja posljedica ruske agresije na Ukrajinu na Arktik, na kojemu bi očuvanje mira, prosperiteta i stabilnosti trebalo i dalje biti prioritet; izražava zabrinutost zbog ruskih vojnih aktivnosti na Arktiku i promjenjivog sigurnosnog okruženja u toj regiji te ponovno potvrđuje stratešku važnost Arktika; poziva na snažniji angažman EU-a u toj regiji, uzimajući u obzir novu sigurnosnu situaciju zbog ruske vojne agresije na Ukrajinu, jer je to od ključne strateške važnosti za EU s obzirom na klimatske promjene, industrijske i gospodarske politike, slobodnu plovidbu i geostrateški utjecaj te zbog sve većih ruskih i kineskih interesa i kretanja u toj regiji;

157.  poziva na aktivno sudjelovanje čelnika EU-a u sprečavanju nuklearnih prijetnji koje proizlaze iz ruske ratne agresije na Ukrajinu, što se odnosi i na sigurnost nuklearne elektrane u Zaporižju;

158.  naglašava važnost jačanja odnosa s Latinskom Amerikom i Karibima ažuriranjem strategije EU-a za Latinsku Ameriku i Karibe, sa snažnim naglaskom na zajedničkim naporima za jačanje multilateralnog globalnog poretka, međunarodnog prava te poštovanja demokracije i ljudskih prava, posebno u kontekstu sve većeg i nerazmjernog utjecaja Kine i Rusije u regiji u usporedbi s EU-om i sve većih prijetnji europskim lancima opskrbe zbog ruske vojne agresije na Ukrajinu; poziva države članice i ESVD da nastave s proaktivnom diplomacijom u toj regiji i da dodatno ojačaju postojeća partnerstva sa zemljama sličnih nazora, trgovinske odnose, ulaganja, potporu demokraciji i međuparlamentarnu suradnju s akterima istomišljenicima; u tom kontekstu naglašava važnost pitanja roda, klimatskih promjena i prava autohtonih naroda te brzog potpisivana i ratifikacije uravnoteženih i moderniziranih sporazuma s Čileom, Meksikom i Mercosurom koji će uključivati pravno obvezujuće i provedivo poglavlje o trgovini i održivom razvoju sa snažnom dimenzijom ljudskih prava i usklađeno s ciljevima europskog zelenog plana, pod uvjetom, u slučaju Mercosura, da se postigne dogovor o dodatnom instrumentu u pogledu značajnih obveza prije same ratifikacije; pozdravlja zaključenje pregovora o naprednom okvirnom sporazumu između EU-a i Čilea; u tom pogledu apelira na Komisiju da, nakon više od dvije godine pregovora o dodatnom instrumentu, što prije postigne konačni sporazum; ističe da je potrebno da sve strane ratificiraju Sporazum o pridruživanju između EU-a i zemalja Srednje Amerike;

159.  izražava potporu demokratskom i ustavnom poretku Perua, koji je ugrozio sada već bivši predsjednik Pedro Castillo i njegovi saveznici kada je bivši predsjednik, na dan 7. prosinca 2022., pokušao nezakonito raspustiti Kongres kako bi izbjegao svoj opoziv; izražava nadu da će besprijekorno i odgovorno ponašanje peruanskih vlasti samo ojačati demokraciju u toj zemlji te poziva da se što prije održe predsjednički i parlamentarni izbori kako bi se prevladao problem nemogućnosti iznalaženja političkog rješenja;

160.  ponavlja svoju snažnu predanost obrani i promicanju demokracije u Latinskoj Americi; osuđuje očito antidemokratski, nasilni napad krajnje desnice na brazilske demokratske institucije, koji se dogodio 8. siječnja 2023., potaknut namjernim i raširenim dezinformacijama o legitimnosti nedavnih predsjedničkih izbora u Brazilu; izražava punu potporu demokratski izabranom predsjedniku Brazila Luli da Silvi te brzom i odlučnom odgovoru brazilske vlade na pobunu;

161.  ističe da su odnosi EU-a s Afričkom unijom od iznimne važnosti kako bi se odgovorilo na potrebe i razvilo veliki potencijal partnerskih zemalja te ostvarili zajednički interesi; poziva Komisiju i potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da provedu obveze dogovorene na sastanku na vrhu Afričke unije i EU-a, da brzo provedu projekte u okviru inicijative Global Gateway u Africi i da ojačaju partnerstva sa zemljama afričkog kontinenta u području sigurnosti, trgovine, zdravlja, razvoja i pomoći u ublažavanju pandemije bolesti COVID-19, u skladu sa Strateškim kompasom i na temelju jednakosti, posebno s ciljem promicanja ciljeva održivog razvoja, digitalne i zelene transformacije, ljudskih prava i mirnog rješavanja sukoba, u skladu s načelima međunarodnog prava; naglašava da se u okviru suradnje EU-a s Afrikom, uključujući u kontekstu razvojne i trgovinske suradnje, prednost mora dati doprinosu snažnim i otpornim društvima, jačanju socijalne jednakosti i sigurnosti te podupiranju demokratskih struktura na terenu;

162.  pozdravlja dodjelu sredstava u okviru Europskog razvojnog fonda za ublažavanje sve veće nesigurnosti opskrbe hranom koja je, među ostalim, posljedica ruske invazije na Ukrajinu; poziva na poduzimanje daljnjih sličnih mjera, prema potrebi; ponavlja svoj poziv na prelazak na potpuno ravnopravno partnerstvo u čijem su središtu ljudski razvoj i zaštita prirodnih resursa;

163.  poziva na snažnu kampanju EU-a u području strateške komunikacije i informiranja u afričkim zemljama kako bi se suzbilo širenje štetnih narativa, posebno onih koje u toj regije šire Ruska Federacija i Narodna Republika Kina u toj regiji;

164.  osuđuje ruska uplitanja u Africi kojima se ugrožava demokracija, posebno u kontekstu pojačanog djelovanja skupine Wagner na tom kontinentu; oštro osuđuje zlostavljanja i zločine koje je počinila skupina Wagner;

165.  poziva na partnerstvo Afrike i Europe s ciljem stvaranja područja solidarnosti, sigurnosti, mira i trajnog blagostanja; poziva na brzo djelovanje EU-a s ciljem suzbijanja sve veće prisutnosti skupine Wagner u nekoliko afričkih zemalja, koja raspiruje daljnju nestabilnost i potkopava napore u borbi protiv terorizma;

Jačanje parlamentarne diplomacije kao instrumenta vanjske politike

166.  ističe specifičan doprinos Parlamenta vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a putem njegovih instrumenata parlamentarne diplomacije; poziva na pomniji parlamentarni nadzor nad pitanjima od strateške važnosti u europskim vanjskim poslovima; podsjeća, među ostalim, da postoji intenzivna suradnja na političkoj i tehničkoj razini između ukrajinske Vrhovne rade i Parlamenta;

167.  konstatira da je Parlament aktivno uključen u ZVSP kroz vlastite zasebne instrumente; naglašava važnost i jedinstvenu prirodu programa Parlamenta za demokratizaciju, kao što je „Dijalog Jean Monnet”, čiji je cilj poticanje i jačanje rada parlamenata; podsjeća da bi sve institucije EU-a trebale surađivati i sudjelovati u aktivnostima čiji je cilj suzbijanje globalnog nazadovanja demokracije, među ostalim promatranjem izbora, aktivnostima posredovanja i dijaloga, sprječavanjem sukoba, dodjelom nagrade Saharov i povezanom mrežom te parlamentarnom diplomacijom;

168.  poziva ESVD da slobodu tiska i slobodu izražavanja postavi kao prioritete te da poduzme sve potrebne korake kako bi se u potpunosti poštovale Smjernice EU-a o slobodi izražavanja na internetu i izvan njega; apelira na delegacije EU-a da poboljšaju preventivne zaštitne mjere, planiraju hitne odgovore na pogoršanje stanja u kontekstu slobode medija te pružaju opipljivu i vidljivu potporu lokalnim novinarima i civilnom društvu;

169.  poziva na unapređenje preventivne diplomacije EU-a kao proaktivnog instrumenta vanjske politike za sprječavanje sukoba između trećih strana i za pružanje potpore u iznalaženju mirnih rješenja za rastuće napetosti;

170.  ističe važnost parlamentarnih skupština kao foruma za suradnju i institucionalni dijalog i njihov vrijedan doprinos europskom vanjskopolitičkom djelovanju u pitanjima sigurnosti, kao i potrebu za promicanjem njihovih aktivnosti i jamčenjem njihova ispravnog funkcioniranja i razvoja;

171.  poziva Komisiju i države članice da omoguće i ojačaju parlamentarni nadzor nad vanjskim djelovanjem EU-a, među ostalim i nastavkom redovitih savjetovanja s potpredsjednikom Komisije / Visokim predstavnikom Unije i Komisijom te uključivanjem Parlamenta u pravilnu daljnju provedbu Europskog instrumenta mirovne pomoći i Strateškog kompasa i nadzor nad njima; podsjeća da Parlament sudjeluje u određenoj vrsti neformalne suradnje s ESVD-om, koja je ojačana Odlukom Vijeća od 26. srpnja 2010. i Deklaracijom Visokog predstavnika o političkoj odgovornosti iz 2010.; ističe da je potrebno dodatno ojačati okvir međuinstitucijskih odnosa između Parlamenta i ESVD-a, uključujući njegove delegacije; poziva na sklapanje okvirnog sporazuma o jačanju suradnje u području vanjskog djelovanja između ESVD-a i Europskog parlamenta, kojim bi se mogao ojačati instrumentarij EU-a za vanjsko djelovanje; ističe da je potrebno iskoristiti reviziju Europskog fonda za obranu na sredini provedbenog razdoblja kako bi se uveo adekvatan parlamentarni nadzor putem delegiranih akata za programe rada; naglašava da je također potrebno uspostaviti sličnu razinu parlamentarnog nadzora za predstojeći akt o zajedničkoj nabavi (EDIRPA) i europski program ulaganja u obranu (EDIP); naglašava da bi Parlament, kako bi mogao adekvatno provoditi svoju važnu ulogu demokratskog nadzora, trebao na transparentan i pravodoban način dobivati potrebne informacije i dokumente;

172.  podsjeća na važnu ulogu nacionalnih parlamenata u državama članicama; ističe ključnu ulogu koju može imati Parlamentarna skupština NATO-a i poziva na daljnje jačanje odnosa Europskog parlamenta s tom skupštinom;

173.  poziva sve institucije i agencije EU-a, kao i države članice, da se u adekvatnoj mjeri posvete borbi protiv dezinformacija i propagande kojima se podrivaju njihove politike i to na način da povećaju stratešku komunikaciju i diskurs o svojem radu; poziva da se delegacijama i misijama EU-a pruži veća potpora za stratešku komunikaciju;

174.  osuđuje svaki pokušaj trećih država u smjeru utjecanja na izabrane dužnosnike ili njihova podmićivanja; odlučan je u namjeri da u potpunosti istraži i na odgovarajući način riješi slučajeve korupcije i neprimjerenog djelovanja trećih zemalja koje žele steći utjecaj u Parlamentu;

175.  ustraje na pravu Parlamenta na informacije u području ZVSP-a u skladu s člankom 36. UEU-a; upućuje na presude Suda Europske unije u vezi sa Sporazumom s Mauricijusom(8) i Sporazumom s Tanzanijom(9), prema kojima je pravodobno i sveobuhvatno pružanje informacija Parlamentu ključno kako bi on u području ZVSP-a mogao ispunjavati svoju ulogu u pogledu demokratskog nadzora i savjetovanja;

176.  potvrđuje da bi Parlament trebao u potpunosti iskoristiti svoje nadzorne i proračunske ovlasti u pogledu odluka Unije o međunarodnim poslovima; naglašava važnost programa Parlamenta za potporu demokraciji koji imaju velik potencijal za jačanje uloge EU-a u cijelome svijetu uključivanjem ključnih političkih dionika i olakšavanjem održivog demokratskog upravljanja u zemljama koje nisu članice EU-a i u zemljama kandidatkinjama za pristupanje EU-u;

o
o   o

177.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, Vijeću, Komisiji, potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 347, 9.9.2022., str. 61. (2) SL C 465, 6.12.2022., str. 109. (3) SL L 102, 24.3.2021., str. 14. (4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0406. (5) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0443. (6) COM(2022)0684. (7) Odluka Vijeća (ZVSP) 2022/151 od 3. veljače 2022. o djelovanju Europske unije za potporu evakuaciji određenih posebno ranjivih osoba iz Afganistana (SL L 25, 4.2.2022., str. 11.). (8) Presuda od 24. lipnja 2014., Europski parlament protiv Vijeća Europske unije, C-658/11, ECLI: EU:C:2014:2025. (9) Presuda od 14. lipnja 2016., Europski parlament protiv Vijeća Europske unije, C-263/14, ECLI: EU:C:2016:435.