Rezolucija Europskog parlamenta od 19. siječnja 2023. o napadu na brazilske demokratske institucije (2023/2505(RSP))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 144. stavak 5. i članak 132. stavak 4. Poslovnika,
A. budući da su 8. siječnja 2023. tisuće krajnjih desničara i pristaša bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara upali u Nacionalni kongres, Vrhovni sud i predsjedničku palaču Alvorada u Braziliji, pozivajući na vojnu intervenciju kako bi svrgnuli predsjednika Lulu da Silvu; budući da je uhićen Anderson Torre, bivši ministar pravosuđa, i da je suspendiran Ibaneis Rocha, guverner Saveznog okruga glavnog grada Brazilije;
B. budući da su nasilni napadi krajnje desnice na demokratske institucije globalni fenomen; budući da događaji u Braziliji predstavljaju očigledan napad na brazilske demokratske institucije i pokazuju jasnu sličnost s napadom na Kongres SAD-a 2021.; budući da su bivši predsjednik SAD-a Donald Trump i bivši predsjednik Bolsonaro imali ključnu ulogu u tim događanjima;
C. budući da platforme društvenih medija i dalje ne uspijevaju moderirati ni ograničiti širenje antidemokratskih kampanja, transnacionalnog fašizma i ekstremizma, čime se podupire postojanje algoritama kojima se promiču sadržaji koji potiču mržnju i dezinformacije te nespremnost na uklanjanje nezakonitog sadržaja, te da su imale ključnu ulogu u tim događajima širenjem agresivne retorike i nasilja te olakšavanjem mobilizacije i širenja dezinformacija;
1. najoštrije osuđuje kaznena djela koja su počinili pristaše bivšeg predsjednika Bolsonara i podržava stalne napore da se osigura provedba brze, nepristrane, pravilne i učinkovite istrage kako bi se identificirali, kazneno gonili i priveli pravdi svi relevantni akteri, uključujući poticatelje, organizatore i osobe koje su financijski podržale događaj, kao i državne institucije koje nisu djelovale u cilju sprečavanja tih napada;
2. izražava solidarnost s demokratski izabranim predsjednikom Lulom da Silvom, njegovom vladom i brazilskim institucijama;
3. žali zbog pokušaja bivšeg predsjednika Bolsonara i nekih njegovih političkih pristaša da diskreditiraju sustav glasovanja i izborna tijela unatoč tome što nema dokaza o izbornoj prijevari, te ih potiče da prihvate demokratski ishod izbora;
4. prepoznaje vezu između sve većeg transnacionalnog fašizma, rasizma, ekstremizma i, među ostalim, događaja u Braziliji, napada na Kongres SAD-a u siječnju 2021. i uhićenja u prosincu 2022. povezanih s planiranim napadom na njemački Bundestag;
5. ističe da je 13. siječnja 2023. Vrhovni sud odobrio zahtjev saveznih tužitelja za istragu bivšeg predsjednika Bolsonara jer je on „vjerojatno znatno pridonio počinjenju kaznenih i terorističkih djela”; izražava zabrinutost zbog činova i propusta javnih dužnosnika, posebno guvernera i vojne policije Saveznog okruga;
6. naglašava važnost zakonodavnih okvira, kao što je Akt o digitalnim uslugama, kojim se reguliraju platforme društvenih medija i tehnološka poduzeća, kako bi se učinkovito suzbilo i spriječilo širenje govora mržnje i dezinformacija na internetu i time izbjegla daljnja radikalizacija;
7. nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe te predsjedniku, vladi i parlamentu Brazila.