Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2022/2585(RSO)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B9-0119/2023

Podneseni tekstovi :

B9-0119/2023

Rasprave :

Glasovanja :

Doneseni tekstovi :

P9_TA(2023)0030

Usvojeni tekstovi
PDF 132kWORD 47k
Utorak, 14. veljače 2023. - Strasbourg
Izmjena odluke od 10. ožujka 2022. o osnivanju Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE 2) te prilagodba njegova naziva i nadležnosti
P9_TA(2023)0030B9-0119/2023

Odluka Europskog parlamenta od 14. veljače 2023. o izmjeni odluke od 10. ožujka 2022. o osnivanju Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (ING2) te o prilagodbi njegova naziva i odgovornosti (2023/2566(RSO))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Konferencije predsjednika,

–  uzimajući u obzir produljenje mandata posebnog odbora za tri mjeseca, kako je najavljeno na plenarnoj sjednici 18. i 19. siječnja 2023.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije o akcijskom planu za europsku demokraciju (COM(2020)0790),

–  uzimajući u obzir paket Akta o digitalnim uslugama, uključujući Prijedlog uredbe o jedinstvenom tržištu digitalnih usluga (Akt o digitalnim uslugama) i izmjeni Direktive 2000/31/EZ (COM(2020)0825), i Prijedlog uredbe o pravednim tržištima neograničenog tržišnog natjecanja u digitalnom sektoru (Akt o digitalnim tržištima) (COM(2020)0842),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. listopada 2021. o europskim medijima u digitalnom desetljeću: akcijski plan za potporu oporavku i transformaciji(1),

–  uzimajući u obzir Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2018. te Smjernice za jačanje Kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2021. (COM(2021)0262) te preporuke Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge za novi kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz listopada 2021.,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o otpornosti kritičnih subjekata od 16. prosinca 2020. (COM(2020)0829),

–  uzimajući u obzir instrumentarij EU-a za mjere ublažavanja rizika za kibersigurnost 5G tehnologije iz ožujka 2021.;

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda 09/2021 naslovljeno „Dezinformacije koje utječu na EU: poduzeti su određeni koraci, ali problem nije riješen”,

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku od 10. lipnja 2020. naslovljenu „Borba protiv dezinformacija o bolesti COVID-19 – Prepoznavanje činjenica” (JOIN(2020)0008),

–  uzimajući u obzir izvješće Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (A9-0022/2022),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2022. o sumnjama na korupciju od strane Katara i većoj potrebi za transparentnošću i odgovornošću u europskim institucijama(2),

–  uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta od 27. travnja 2021. o sklapanju međuinstitucijskog sporazuma Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o obveznom registru transparentnosti(3),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju od 16. rujna 2021. o jačanju transparentnosti i integriteta u institucijama EU-a uspostavljanjem neovisnog tijela EU-a za etička pitanja(4),

–  uzimajući u obzir članak 207. Poslovnika,

A.  budući da vanjsko upletanje predstavlja tešku povredu univerzalnih vrijednosti i načela na kojima se EU temelji, primjerice ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti, solidarnosti, poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, demokracije i vladavine prava; budući da postoje dokazi da zlonamjerni i autoritarni strani državni i nedržavni akteri pribjegavaju manipulaciji informacijama i drugim sličnim potezima radi upletanja u demokratske procese u EU-u; budući da se tim napadima građani obmanjuju i dovode u zabludu, da se utječe na njihove odluke na biralištu i da se osnažuju rasprave koje izazivaju razdor, dijele i polariziraju društvo te iskorištavaju njegove slabosti, da se promiče govor mržnje, pogoršava položaj ranjivih skupina za koje je vjerojatnije da će postati žrtve dezinformacija, narušava integritet demokratskih izbora i referenduma, potiče nepovjerenje u nacionalne vlade, javna tijela i liberalni demokratski poredak te da im je cilj destabilizacija europske demokracije;

B.  budući da je Rusija uoči i tijekom vojne agresije na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače 2022., provodila zlonamjernu kampanju dezinformiranja nezapamćenih razmjera s ciljem obmanjivanja domaćeg stanovništva i cijele međunarodne zajednice država;

C.  budući da su pokušaji upletanja državnih aktera iz trećih zemalja i nedržavnih aktera u funkcioniranje demokracije u EU-u i njegovim državama članicama te vršenje pritiska na vrijednosti iz članka 2. Ugovora o Europskoj uniji zlonamjernim upletanjem dio šireg trenda s kojim se suočavaju demokracije diljem svijeta;

D.  budući da se zlonamjerni akteri i dalje žele upletati u izborne procese te iskorištavaju otvorenost i pluralizam naših društava kako bi napadali demokratske procese i otpornost EU-a i njegovih država članica;

E.  budući da EU i njegove države članice trenutačno nemaju poseban režim sankcija povezanih sa stranim upletanjem i kampanjama dezinformiranja koje organiziraju strani državni akteri, što znači da ti akteri mogu sa sigurnošću pretpostaviti da će njihove kampanje za destabilizaciju EU-a proći bez posljedica za njih;

F.  budući da ne postoji zajednička definicija ni razumijevanje te pojave te da u postojećem zakonodavstvu i politikama na razini EU-a i na nacionalnoj razini kojima se nastoji otkriti, spriječiti i suzbiti strano upletanje i dalje ima mnogo nedostataka i propusta;

G.  budući da se očekuje da će se uoči lokalnih, regionalnih i nacionalnih izbora te izbora za Europski parlament 2024. strano upletanje, dezinformiranje i brojni napadi na demokraciju i prijetnje demokraciji biti sve brojniji i sofisticiraniji;

H.  budući da su prethodne preporuke Parlamenta za suzbijanje zlonamjernih operacija vanjskog upletanja u demokratske procese EU-a doprinijele općem razumijevanju EU-a i većoj osviještenosti o tom pitanju;

I.  budući da su saslušanja i rad Posebnog odbora INGE doprinijeli javnom priznavanju i kontekstualizaciji tih pitanja i omogućili da se postavi okvir za europsku raspravu o vanjskom upletanju u demokratske procese i dezinformiranje;

J.  budući da postoji potreba za daljnjim praćenjem tih preporuka;

K.  budući da je za rješavanje pitanja vanjskog zlonamjernog upletanja i dezinformiranja potrebna globalna multilateralna suradnja i potpora partnera sličnih stavova, između ostalih zastupnika u parlamentu; budući da su demokracije razvile napredne vještine i protustrategije za suočavanje s tim prijetnjama;

L.  budući da je, zbog nedavnih slučajeva vanjskog upletanja i tekućih istraga korupcije u Europskom parlamentu, Parlament pozvao na utvrđivanje mogućih nedostataka u njegovim pravilima o transparentnosti, integritetu i borbi protiv korupcije kako bi se institucija bolje zaštitila;

1.  odlučuje da će se posebni odbor odsad nazivati „Posebni odbor za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje, i jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u Europskom parlamentu” te da ima sljedeće odgovornosti:

   (a) suradnja i savjetovanje sa stalnim odborima kad je riječ o njihovim ovlastima i odgovornostima u skladu s Prilogom VI. Poslovniku, nadzor postojećih i planiranih zakona i politika kako bi se otkrili mogući nedostaci, propusti i preklapanja koji bi se mogli iskoristiti za zlonamjerno upletanje u demokratske procese, među ostalim u pogledu sljedećih pitanja:
   i. politika koje doprinose demokratskim procesima EU-a, otpornosti putem osvješćivanja situacije, medijske i informacijske pismenosti, medijskog pluralizma, neovisnog novinarstva i obrazovanja;
   ii. ometanja internetskih platformi, posebno dubinskom evaluacijom odgovornosti i učinaka koje vrlo velike internetske platforme imaju na demokraciju i demokratske procese u EU-u;
   iii. kritične infrastrukture i strateških sektora;
   iv. upletanja za vrijeme izbornih postupaka;
   v. prikrivenog financiranja političkih aktivnosti koje dolaze od stranih aktera i donatora;
   vi. kibersigurnosti i otpornosti u pogledu kibernapada, ako su povezani s demokratskim procesima;
   vii. uloge nedržavnih aktera;
   viii. utjecaja upletanja na prava manjina i drugih diskriminiranih skupina;
   ix. upletanja globalnih aktera putem kooptiranja elita, nacionalnih dijaspora, sveučilišta i kulturnih događaja;
   x. odvraćanja, pripisivanja odgovornosti i kolektivnih protumjera, uključujući sankcije;
   xi. susjedstva i globalne suradnje te multilateralizma;
   xii. upletanja aktera sa sjedištem u EU-u i trećim zemljama;
   (b) izrada prijedloga o tome kako ispraviti te nedostatke s ciljem poticanja pravne otpornosti EU-a i poboljšanja institucionalnog okvira EU-a, u bliskoj suradnji sa stalnim odborima u skladu s radnom praksom Posebnog odbora INGE 1;
   (c) bliska suradnja s drugim institucijama EU-a, tijelima država članica, međunarodnim organizacijama, civilnim društvom te državnim i nedržavnim partnerima u trećim zemljama kako bi se ojačalo djelovanje EU-a protiv hibridnih prijetnji i dezinformacija, s tim da se u svim javnim aktivnostima Posebnog odbora INGE 2 poštuju prioriteti utvrđeni u ovoj odluci;
   (d) detaljno i strogo praćenje provedbe izvješća Posebnog odbora INGE 1 uz evaluaciju koraka koje su poduzele institucije EU-a;
   (e) davanje doprinosa općoj institucijskoj otpornosti na vanjsko upletanje, hibridne prijetnje i dezinformacije uoči europskih izbora 2024.;
   (f) utvrđivanje nedostataka u pravilima Europskog parlamenta o transparentnosti, integritetu, odgovornosti i borbi protiv korupcije, razmatranje drugih srednjoročnih i dugoročnih mjera i izdavanje preporuka za reforme, nadovezujući se na rezolucije Europskog parlamenta i najbolje prakse drugih parlamenata i institucija, blisko surađujući s Odborom za ustavna pitanja i Odborom za vanjske poslove;

2.  donosi odluku da sjednice Posebnog odbora moraju biti zatvorene za javnost ako se vrši saslušanje u vezi s dokazima povjerljive prirode, u slučaju svjedočenja koja uključuju osobne podatke, razmjena gledišta ili saslušanja nadležnih tijela o povjerljivim informacijama, uključujući znanstvene studije ili njihove dijelove kojima je odobren status povjerljivosti u skladu s člankom 63. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(5); nadalje odlučuje da će svjedoci i stručnjaci imati pravo na davanje izjava ili svjedočenje iza zatvorenih vrata;

3.  odlučuje da se popis osoba pozvanih na javne sjednice, popis nazočnih te zapisnik s tih sjednica javno objavljuju;

4.  odlučuje da se povjerljivi dokumenti koje Posebni odbor zaprimi ocjenjuju u skladu s postupkom iz članka 221. Poslovnika Parlamenta te odlučuje da se te informacije koriste isključivo u svrhu sastavljanja završnog izvješća Posebnog odbora;

5.  odlučuje da se Posebni odbor sastoji od 33 člana;

6.  nalaže Posebnom odboru da predstavi svoje završno izvješće s naglaskom na pitanjima iz stavka 1. točke (f) koje će se usvojiti na plenarnoj sjednici najkasnije do plenarne sjednice u srpnju 2023.

(1) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0428.
(2) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2022)0448.
(3) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0130.
(4) Usvojeni tekstovi, P9_TA(2021)0396.
(5) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 15. svibnja 2023.Pravna obavijest - Politika zaštite privatnosti