Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Europske središnje banke (ESB) za 2021.,

–  uzimajući u obzir povratne informacije od 28. travnja 2022. koje je ESB dao kao odgovor na sadržaj rezolucije Europskog parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2020.,

–  uzimajući u obzir akcijski plan ESB-a za borbu protiv klimatskih promjena od 4. srpnja 2022. usmjeren na daljnju integraciju pitanja klimatskih promjena u njegove operacije monetarne politike,

–  uzimajući u obzir makroekonomske projekcije službi ESB-a za europodručje od 8. rujna 2022.,

–  uzimajući u obzir brzu procjenu Eurostata od 30. rujna 2022.,

–  uzimajući u obzir ESB-ove rezultate testiranja otpornosti na stres u pogledu klimatskih rizika od 8. srpnja 2022.,

–  uzimajući u obzir europsku gospodarsku prognozu Komisije za ljeto 2022.,

–  uzimajući u obzir podatke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o svjetskim gospodarskim izgledima za 2022.,

–  uzimajući u obzir istraživanje Eurobarometra iz lipnja i srpnja 2022.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2019. o rodnoj ravnoteži u kandidaturama u području ekonomske i monetarne politike EU-a(1),

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum sklopljen u sklopu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 1., članak 125., članak 127. stavke 1. i 2., članak 130., članak 282. stavak 2. i članak 284. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir monetarne dijaloge s predsjednicom ESB-a Christine Lagarde od 7. veljače, 20. lipnja, 26. rujna i 28. studenoga 2022.,

–  uzimajući u obzir da je Upravno vijeće ESB-a 21. srpnja 2022. odobrilo instrument zaštite transmisije,

–  uzimajući u obzir odluke Upravnog vijeća ESB-a u području monetarne politike o povećanju kamatnih stopa ESB-a u srpnju, rujnu, studenome i prosincu 2022.,

–  uzimajući u obzir izvješće ESB-a od 29. rujna 2022. o napretku ostvarenom tijekom faze ispitivanja za projekt digitalnog eura,

–  uzimajući u obzir europski stup socijalnih prava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. svibnja 2022. o društvenim i gospodarskim posljedicama ruskog rata u Ukrajini na EU – jačanje sposobnosti EU-a za djelovanje(2),

–  uzimajući u obzir članke 3. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 142. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A9-0022/2023),

A.  budući da će se prema projekcijama ESB-a iz rujna 2022. za osnovni scenarij gospodarski rast smanjiti s 3,1 % za 2022. na 0,9 % za 2023., a zatim će se oporaviti na 1,9 % 2024.; budući da su određene temeljne pretpostavke te prognoze već zastarjele; budući da u vezi s izgledima za gospodarsku aktivnost u europodručju postoji izražena heterogenost među zemljama i visoka razina neizvjesnosti, što je povezano s ratnim zbivanjima u Ukrajini i energetskom krizom, zbog čega brojne neovisne prognoze predviđaju recesiju;

B.  budući da je zbog ničim izazvane, nemoralne i neopravdane ruske agresije na Ukrajinu ozbiljno ugroženo povjerenje te su cijene energije i hrane osjetno porasle, što je u kombinaciji s ostalim poremećajima u opskrbi u Kini pogoršalo postojeće pritiske u lancu opskrbe;

C.  budući da je glavni cilj ESB-a održati stabilnost cijena, koju je definirao kao inflaciju od 2 % u srednjoročnom razdoblju;

D.  budući da se prema projekcijama ESB-a iz rujna 2022. očekuje da će se ukupna inflacija smanjiti s 8,1 % 2022. godine na 5,5 % 2023. i 2,3 % 2024. godine; budući da je 2,3 % i dalje malo iznad ciljane stope ESB-a;

E.  budući da je prema podacima Eurostata stopa nezaposlenosti u srpnju 2022. iznosila 6 % u EU-u i 6,6 % u europodručju te da je neujednačena u različitim dijelovima EU-a i unutar država članica, uz stope nezaposlenosti među mladima koje su i dalje mnogo više (14 % u EU-u i 14,2 % u europodručju); budući da je visoka stopa nezaposlenosti mladih i dalje ozbiljan problem koji se treba riješiti u EU-u;

F.  budući da se ESB u okviru svojeg mandata obvezao doprinijeti ciljevima Pariškog sporazuma; budući da klimatske promjene mogu ugroziti djelotvornost monetarne politike, utjecati na rast te povećati cijene i makroekonomsku nestabilnost;

G.  budući da je funkcioniranje mehanizma transmisije monetarne politike preduvjet da bi ESB mogao ispuniti svoj mandat u pogledu stabilnosti cijena;

H.  budući da se vanjska vrijednost eura u odnosu na američki dolar znatno pogoršala tijekom proteklih nekoliko mjeseci; budući da se energijom i energetskim izvedenicama trguje u američkim dolarima i da deprecijacija tečaja eura u odnosu na dolar dodatno doprinosi inflaciji;

I.  budući da je prema istraživanju Eurobarometra iz lipnja i srpnja 2022. potpora javnosti europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji s eurom kao jedinstvenom valutom na najvišoj razini dosad, odnosno na 80 % u europodručju i 72 % na razini čitavog EU-a;

J.  budući da ESB polaže račune Europskom parlamentu kao instituciji koja predstavlja građane EU-a;

Opći pregled

1.  duboko je zabrinut zbog ničim izazvane ruske ratne agresije na Ukrajinu i njezinih ozbiljnih, nepredvidivih i dugotrajnih posljedica za europsko gospodarstvo i društvo, osobito za najizloženije i najranjivije skupine kao što su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) i kućanstva s nižim primanjima;

2.  ističe da dosad nezabilježene krize iziskuju dosad nezabilježene, inovativne i odvažne odluke o monetarnoj politici;

3.  razumije nesigurnost i složeno okruženje koji su pokretač monetarne politike; izražava duboku zabrinutost zbog povijesno visokih razina inflacije; pozdravlja odlučnost ESB-a da se pripremi za poduzimanje mjera kada to bude potrebno radi očuvanja financijske stabilnosti;

4.  podsjeća da je glavna zadaća ESB-a osigurati stabilnost cijena;

5.  svjestan je da bi ESB mogao smanjiti cijene snažnim smanjenjem ukupne potražnje primjenom instrumenata monetarne politike kojima raspolaže, istodobno uvažavajući činjenicu da bi se time povećao rizik od negativnog učinka na rast i zapošljavanje;

6.  konstatira da je aktualna inflacija ponajviše uvjetovana ponudom, osobito cijenama energije i hrane, koje sada utječu na temeljnu inflaciju;

7.  konstatira i da tradicionalni instrumenti monetarne politike imaju ograničen utjecaj na rješavanje problema inflacije koja je ponajviše uvjetovana ponudom;

8.  ističe da je statutarna neovisnost ESB-a preduvjet za ispunjavanje njegova mandata, kako je utvrđeno Ugovorima;

9.  pozdravlja pristupanje Republike Hrvatske europodručju, koja je u siječnju 2023. postala njegova 20. država članica;

10.  konstatira da su se tijekom pandemije fiskalna i monetarna politika međusobno podupirale, uz suradnju svih institucija EU-a i država članica u okviru njihovih mandata, čime je spriječeno da se ponovi scenarij iz financijske krize 2008. te podsjeća na pouke izvučene iz njezinih uzroka i odgovora na nju; naglašava da održavanje stabilnosti cijena danas zahtijeva još tješnju koordinaciju fiskalne i monetarne politike jer pružanje odgovora na šokove na strani ponude zahtijeva veću otpornost opskrbnog lanca i energetske reforme, uključujući prelazak na više izvora obnovljive energije i predvidljiv okvir za ulaganja; slaže se s upozorenjem predsjednice Lagarde da je „od ključne važnosti da fiskalna potpora koja služi za zaštitu [...] kućanstava od utjecaja viših cijena bude privremena i ciljana. Time se ograničava rizik od poticanja inflacijskih pritisaka, što ujedno olakšava zadaću monetarne politike da se osigura stabilnost cijena i doprinosi očuvanju održivosti duga”(3);

11.  pozdravlja izjavu predsjednice Lagarde da je zbog trenutačne geopolitičke krize potreban napredak u fiskalnoj integraciji EU-a; pozdravlja dugotrajnu potporu ESB-a brzom dovršetku bankovne unije i naglašava rizike uzrokovane ozbiljnim kašnjenjima; pozdravlja potporu koju ESB pruža uspostavi potpuno razvijenog europskog sustava osiguranja depozita; potvrđuje da su podjela rizika i smanjenje rizika međusobno povezani i da institucionalni sustavi zaštite imaju ključnu ulogu u zaštiti i stabilizaciji institucija članica; pozdravlja dosadašnji napredak u pogledu smanjenja neprihodonosnih kredita;

12.  poziva ESB da redovito nastavi pratiti kretanja i objavljivati informacije o međunarodnoj ulozi eura; naglašava da jačanje uloge eura zahtijeva produbljivanje i dovršetak uspostave europske ekonomske i monetarne unije kako bi se smanjila stvarna i percipirana osjetljivost europodručja na makroekonomske šokove; konstatira da će se povećanjem privlačnosti eura kao valute pričuve dodatno poboljšati njegova međunarodna upotreba i povećati sposobnost EU-a da neovisno oblikuje svoj politički stav, što je ključni element u zaštiti europskog ekonomskog suvereniteta;

Monetarna politika

13.  zabrinut je zbog toga što je inflacija u europodručju dosegnula rekordne razine s prosječnom inflacijom za 2022. od 8,4 %; naglašava da je ukupna inflacija u listopadu 2022. porasla na rekordno visoku razinu od 10,6 %, koja se do prosinca 2022. smanjila na 9,2 %; ističe da je energija daleko najvažniji pokretač inflacije (40,8 %), nakon čega slijede cijene hrane (11,8 %); konstatira da ESB predviđa ukupnu stopu inflacije od 6,3 % za 2023., 3,4 % za 2024. i 2,3 % za 2025., uz pozitivne rizike uglavnom zbog poremećaja u opskrbi energijom i hranom; konstatira da je inflacija trenutačno znatno viša od ciljane stope ESB-a od 2 %; konstatira da temeljna inflacija trenutačno iznosi 5,2 %; podsjeća da je glavna zadaća ESB-a osigurati stabilnost cijena;

14.  podsjeća da je u okviru preispitivanja strategije ESB-a ponovno potvrđena srednjoročna orijentacija ciljeva inflacije i da je kao ciljna vrijednost postavljena simetrična inflacija od 2 % u srednjoročnom razdoblju; poziva ESB da dosljedno cilja na tu inflaciju tijekom ovog srednjoročnog razdoblja, uključujući tijekom trenutačnog kriznog razdoblja; poziva ESB da definira pojam „srednjoročno”;

15.  prima na znanje nedavne odluke ESB-a o povećanju stopa za 50 baznih bodova u srpnju, 75 baznih bodova u rujnu, 75 baznih bodova u studenome, 50 baznih bodova u prosincu 2022. i 50 baznih bodova u siječnju 2023.; konstatira da trenutačna kamatna stopa iznosi 3,0 %; prima na znanje izjavu predsjednice Lagarde da ESB namjerava „dodatno povećati kamatne stope tijekom nekoliko sljedećih sastanaka sve dok se inflacija ne spusti na ciljanu razinu”; konstatira da su nominalne kamatne stope i dalje ispod neutralne stope;

16.  konstatira da ESB raspolaže instrumentima za smanjenje ukupne potražnje kako bi u srednjoročnom razdoblju smanjio inflaciju na ciljanu razinu; zabrinut je zbog posljedica takvih monetarnih odluka na rast i zapošljavanje, zbog čega je potrebno provesti procjenu proporcionalnosti; poziva ESB da razmotri uravnoteženiju i postupniju prilagodbu politike s obzirom na visoku razinu nesigurnosti; poziva na podrobnija obrazloženja svih budućih odluka o stopama;

17.  podsjeća da su ruska agresija na Ukrajinu i ovisnost o uvoznim fosilnim gorivima uzrok velikog dijela nedavnog izraženog povećanja cijena, pri čemu ukupna inflacija odražava nagli porast cijena nafte i plina; konstatira da je aktualna inflacija ponajviše uvjetovana ponudom; konstatira i da tradicionalni instrumenti monetarne politike imaju ograničen utjecaj na rješavanje problema inflacije koja je ponajviše uvjetovana cijenama energije i hrane; prima na znanje opetovanu konstataciju ESB-a da povećanje kamatnih stopa neće smanjiti cijene energije niti kratkoročno utjecati na inflaciju;

18.  duboko je zabrinut zbog rizika od fragmentacije s obzirom na razlike u razinama inflacije među zemljama europodručja, koje su se u kolovozu 2022. kretale između 25,2 % u Estoniji i 6,6 % u Francuskoj; smatra da to ugrožava jedinstvenost monetarne politike ESB-a i njezinu transmisiju;

19.  zabrinut je zbog toga što je „dobit u posljednje vrijeme jedan od glavnih čimbenika ukupne domaće inflacije, više nego ikada u povijesti”, kao što je istaknula članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel(4); poziva ESB da redovito objavljuje podatke o tome koliko dobiti doprinosi inflaciji; konstatira da monetarna politika nije pravi odgovor na taj čimbenik inflacije, odnosno prekomjernu tržišnu moć, na koju se bolji odgovor može pružiti u okviru drugih politika;

20.  poziva ESB da razvije vjerodostojnu komunikacijsku strategiju popraćenu brzim i konkretnim mjerama kako bi se europskim građanima poslala jasna poruka da će se inflacija u srednjoročnom razdoblju smanjiti; duboko je zabrinut zbog toga što su inflacijska očekivanja potrošača tijekom sljedećih 12 mjeseci i medijan očekivane inflacije tijekom sljedeće tri godine znatno iznad ciljane razine, točnije na 5,0 % odnosno 2,9 %(5); sa zabrinutošću konstatira da to daje naslutiti da inflacijska očekivanja ostaju bez uporišta; konstatira da je utjecaj na inflacijska očekivanja jedan od glavnih razloga za to što ESB povećava stope; poziva ESB da dodatno razmotri ulogu inflacijskih očekivanja i način na koji na njih utječu najave i mjere ESB-a;

21.  primjećuje nedostatak konsenzusa u akademskoj zajednici o ulozi inflacijskih očekivanja u stvarnim stopama inflacije;

22.  posebno je zabrinut zbog toga što je nedavni pad tečaja eura u odnosu na američki dolar postao glavni čimbenik inflacije cijena energije; primjećuje da je nedavni pad eura u odnosu na američki dolar stoga čimbenik inflacije cijena energije s obzirom na to da se energetskim izvedenicama trguje u američkim dolarima;

23.  konstatira da je MMF u svojem svjetskim gospodarskim izgledima za 2022. zaključio da su rizici od spiralnog rasta plaća ograničeni; konstatira da će otporna tržišta rada i određena razina nadoknade gubitka kupovne moći vjerojatno doprinijeti snažnom rastu plaća; poziva ESB da itekako pomno prati taj rizik;

24.  zabrinut je zbog toga što se ESB u svojem okviru za kolateral i dalje oslanja na privatne agencije za kreditni rejting za rejting državnih obveznica; ponavlja poziv ESB-u da se prestane oslanjati na te agencije;

25.  naglašava da je ujednačena transmisija monetarne politike ključna za ostvarenje mandata ESB-a u pogledu stabilnosti cijena; ističe da zbog prekomjernih razlika u prinosima na državne obveznice kreditni uvjeti nisu usklađeni s ujednačenom transmisijom monetarne politike; prima na znanje odluku ESB-a od 15. lipnja 2022. da primijeni fleksibilnost pri reinvestiranju otkupljenih vrijednosnih papira dospjelih u okviru hitnog programa kupnje zbog pandemije; prima na znanje uvođenje instrumenta zaštite transmisije kako bi se podržala učinkovita transmisija monetarne politike u cijelom europodručju;

26.  konstatira da je kombinacija jeftinih ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja i viših kamatnih stopa stvorila rizik od toga da se europskim bankama omogući da ostvare dodatnu dobit koja će se mjeriti u milijardama; pozdravlja odluku koju je ESB donio na sastanku u listopadu da se spriječi ta arbitraža;

27.  zabrinut je zbog nedostatka koordinacije monetarne politike među glavnim središnjim bankama u svijetu; zabrinut je i zbog toga što će ciklus istodobnog povećanja kamatne stope diljem svijeta dovesti do dosad nezabilježenog pooštravanja uvjeta monetarne politike; poziva ESB da pokrene međunarodni dijalog s drugim središnjim bankama;

Sporedni ciljevi

28.  podsjeća da je tijekom monetarnog dijaloga u studenome 2021. predsjednica ESB-a izjavila da „u okviru sporednih ciljeva svakako imamo gospodarski razvoj, zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena i tako dalje. Jasno je da o njima treba voditi računa, osobito ako su te sporedne ciljeve vrlo jasno postavile i druge institucije, a osobito Europski parlament”; predlaže da se ova rezolucija iskoristi za pružanje doprinosa ESB-u u pogledu sekundarnih ciljeva(6);

29.  podsjeća da se, ne dovodeći u pitanje cilj stabilnosti cijena, UFEU-om od ESB-a zahtijeva da podupire opće ekonomske politike Unije u skladu s člankom 3. UEU-a; ističe da među ciljevima ESB-a postoji jasna hijerarhija;

30.  konstatira da monetarne politike ESB-a usmjerene na ispunjavanje njegove glavne zadaće podliježu procjeni proporcionalnosti; konstatira da se procjenom proporcionalnosti uzima u obzir učinak mjera monetarne politike na šire gospodarstvo i ekonomske politike, o kojima je riječ u ovom odjeljku; naglašava da će ESB, ako bude suočen s izborom između različitih skupova politika koji jednako pogoduju stabilnosti cijena, odabrati one koje najbolje podupiru opće ekonomske politike EU-a(7);

31.  poziva ESB da u svojem godišnjem izvješću u jednom zasebnom poglavlju objasni kako tumači svoje sporedne ciljeve i koje korake poduzima da ih ostvari te da navede učinke svoje monetarne politike na opće ekonomske politike EU-a;

32.  smatra da su visoka razina društveno, ekološki i gospodarski održivog rasta te izrazito konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo s ciljem pune zaposlenosti ključni gospodarski ciljevi; podsjeća na važnost europskog stupa socijalnih prava; naglašava da se ti ciljevi mogu najbolje ostvariti kada slobodno tržište djeluje u stabilnom makroekonomskom okruženju koje se temelji na predvidivim razinama cijena;

33.  ističe ključnu ulogu MSP-ova u gospodarstvu EU-a te gospodarskoj i socijalnoj konvergenciji, zapošljavanju i provedbi usporedne tranzicije (digitalne i klimatske);

34.  predlaže da ESB u okviru svoje procjene proporcionalnosti povode računa o tome da troškove njegovih operacija monetarne politike ne bi trebali neproporcionalno snositi društveni slojevi s nižim primanjima i najranjivije skupine te da procijeni učinak svojih operacija monetarne politike na te skupine, imajući na umu da razlike u bogatstvu i primanjima negativno utječe na djelotvornost transmisije monetarne politike(8);

35.  poziva ESB da se, kao neovisna institucija, pri obavljanju svojih zadaća i dalje suzdržava od donošenja politički motiviranih odluka;

Borba protiv klimatskih promjena

36.  konstatira da su za poticanje zelenih ulaganja potrebni stabilnost cijena i stabilno makroekonomsko okruženje te da bi oni, među ostalim, doprinijeli stvaranju pravih uvjeta za provedbu Pariškog sporazuma; poziva ESB da procijeni u kojoj mjeri klimatske promjene utječu na njegovu sposobnost održavanja stabilnosti cijena;

37.  podsjeća da je ESB, kao jedna od institucija EU-a, vezan obvezama EU-a u okviru Pariškog sporazuma;

38.  prima na znanje odluku Upravnog vijeća da poduzme daljnje korake kako bi se pitanja povezana s klimatskim promjenama uključila u okvir Eurosustava za monetarnu politiku;

39.  napominje da je koncept tržišne neutralnosti povezan s načelom „otvorenog tržišnog gospodarstva sa slobodnim tržišnim natjecanjem”; poziva ESB da se, poštujući svoju neovisnost, pozabavi nefunkcioniranjem tržišta i osigura učinkovitu raspodjelu resursa u dugoročnom razdoblju, istodobno zadržavajući najvišu moguću razinu apolitičnosti i poštujući načelo neutralnosti tržišta; konstatira da je ESB već u nekoliko navrata odstupao od tržišne neutralnosti; ističe da se takve odluke ne smiju donositi nauštrb postizanja glavnog cilja ESB-a;

40.  prima na znanje najavu ESB-a da će dekarbonizirati svoja držanja korporativnih obveznica, i to prilagodbom sastava svojega portfelja; naglašava da su programi ESB-a za kupnju imovine nekonvencionalna mjera monetarne politike koju bi trebalo provoditi samo u izvanrednim ekonomskim okolnostima; naglašava i da su ta držanja nusproizvod ranije borbe protiv niske inflacije te da ulaganja nisu među ciljevima monetarne politike;

41.  povrh toga prima na znanje najavu o ozelenjivanju ESB-ova okvira za kolateral, koje će doprinijeti smanjenju financijskog rizika u bilanci ESB-a;

42.  pozdravlja najavu ESB-a o dodatnom poboljšanju alata i kapaciteta Eurosustava za procjenu rizika kako bi se povelo više računa o rizicima povezanima s klimom i okolišem, primjerice u okviru njihovih internih sustava za procjenu kreditnog rizika; posebno pozdravlja suradnju ESB-a s agencijama za kreditni rejting kako bi se povećala transparentnost u pogledu načina na koji one u rejtinge uračunavaju klimatske rizike i njihove ambicije u pogledu zahtjeva za objavljivanje informacija o klimatskim rizicima;

43.  pozdravlja akcijski plan ESB-a i njegov detaljan plan djelovanja u vezi s klimatskim promjenama kako bi se pitanja klimatskih promjena dodatno uključila u njegov okvir politike i povezane modele;

44.  pozdravlja ESB-ovo testiranje otpornosti na klimatske rizike osmišljeno kako bi se procijenila otpornost banaka i korporacija na rizik klimatske tranzicije; primjećuje da rezultati objavljeni 8. srpnja 2022. pokazuju da većina banaka nema čvrste okvire za testiranje otpornosti na stres u pogledu klimatskih rizika i da ne raspolaže relevantnim podacima; poziva ESB da izda praktične smjernice i smanji birokraciju; konstatira da bi se nadzor nad bankama trebao temeljiti na rizičnosti, a ne na sekundarnim aspektima; poziva banke da ulože dodatne napore u kvantifikaciju klimatskih rizika i upravljanje tim rizicima;

45.  naglašava ESB-ova postignuća u pogledu smanjenja vlastitih emisija ugljika u razdoblju od 2020. do 2021. za 10,7 %;

Transparentnost, odgovornost, rodna ravnopravnost i drugi aspekti

46.  naglašava potrebu za daljnjim poboljšanjem mehanizama odgovornosti i transparentnosti ESB-a; konstatira da su se, iako je ESB proširio svoje instrumente i ciljeve izvan problematike stabilnosti cijena, njegove prakse u pogledu odgovornosti izmijenile su se tek djelomično; sa zanimanjem iščekuje formalno utvrđivanje, u pismenom obliku, trenutačnih praksi u pogledu odgovornosti između ESB-a i Europskog parlamenta; ponavlja poziv ESB-u da poveća odgovornost prema Europskom parlamentu;

47.  pozdravlja sadržajne i detaljne povratne informacije koje je ESB dao kao odgovor na rezoluciju Parlamenta o Godišnjem izvješću ESB-a za 2020.; poziva ESB da i dalje ispunjava svoje obveze u pogledu odgovornosti i da nastavi svake godine objavljivati pismene povratne informacije kao odgovor na rezolucije Parlamenta o godišnjim izvješćima ESB-a;

48.  poziva ESB da bolje izvješćuje o svojim stajalištima u Bazelskom odboru za nadzor nad bankama, uključujući u pismenom obliku;

49.  pozdravlja novu komunikacijsku politiku ESB-a koja uključuje pristupačnije načine objašnjavanja i predstavljanja političkih odluka ESB-a građanima i dionicima;

50.  pozdravlja pozornost koju ESB pridaje rizicima od kibernapada; potiče ESB da nastavi biti pozoran, posebno u svjetlu geopolitičkog konteksta;

51.  poziva ESB da pojača praćenje razvoja kriptovaluta i povezanih rizika u pogledu kibersigurnosti, pranja novca, financiranja terorizma i drugih kriminalnih radnji povezanih s anonimnošću koju pruža kriptoimovina; u tom kontekstu prima na znanje stupanje na snagu Uredbe o tržištima kriptoimovine;

52.  žali zbog toga što su samo dva člana Izvršnog odbora i Upravnog vijeća ESB-a žene; ponavlja da bi kandidature za Izvršni odbor trebale biti rodno uravnotežene te da bi se popisi kandidata koji su ušli u uži izbor trebali podnositi Parlamentu; duboko žali zbog toga što su države članice, umjesto da dostave popis kandidata koji su ušli u uži izbor, nedavno predložile broj kandidata jednak broju upražnjenih funkcija; podsjeća da se Parlament prethodno obvezao da neće razmatrati popise kandidata u užem izboru na kojima se ne poštuje načelo rodne ravnoteže, u skladu sa svojom rezolucijom o rodnoj ravnoteži u kandidaturama za ekonomske i monetarne poslove EU-a; poziva države članice europodručja da učine ono što trebaju i da u potpunosti uključe načelo rodne ravnopravnosti u svoje postupke imenovanja kako bi se za položaj guvernera nacionalnih središnjih banaka zajamčile rodno ravnopravne mogućnosti;

53.  žali zbog toga što u organizacijskoj strukturi ESB-a i dalje postoji rodna neravnoteža, posebno u pogledu udjela žena na višim rukovodećim položajima; konstatira da najnoviji dostupni statistički podaci o tom pitanju datiraju iz 2019. i da pokazuju da je udio žena na svim rukovodećim položajima u ESB-u porastao na 30,3 %, a na višim rukovodećim položajima na 30,8 %; pozdravlja novu strategiju ESB-a za poboljšanje rodne ravnoteže, uključujući cilj povećanja udjela žena do 2026. na između 40 % i 51 %; poziva ESB da u okviru svojeg godišnjeg izvješća izvješćuje o napretku u tom području;

54.  podržava cilj ESB-a da poveća zastupljenost žena poticanjem žena da napreduju u tom području; stoga pozdravlja inicijative kao što je stipendija ESB-a za žene u ekonomiji;

55.  prima na znanje ESB-ov pravilnik o osoblju u pogledu mogućih sukoba interesa i potiče njegovu ambicioznu primjenu; prima na znanje i aktualno preispitivanje njegova etičkog okvira; upozorava na odluku Europskog ombudsmana od 26. listopada 2022. u kojoj su iznesene preporuke u tom pogledu, posebno o „rotirajućim vratima” u ESB-u, nakon nedavnog slučaja prelaska jednog visokopozicioniranog ekonomista u jednu američku investicijsku banku(9); poziva ESB da razdoblje mirovanja koje se primjenjuje na djelatnike u višim platnim razredima proširi i na zaposlenike u nižim platnim razredima;

56.  poziva ESB da izradi strategiju o postupanju s lobistima i poveća transparentnost kontakata i na razini djelatnika izvan Upravnog vijeća;

57.  pozdravlja činjenicu da se 2021. broj krivotvorenih novčanica eura smanjio na najnižu razinu od 2003. (12 novčanica na milijun); poziva ESB da pojača borbu protiv krivotvorenja i suradnju s Europolom, Interpolom i Komisijom u ostvarivanju tog cilja; poziva ESB da, ne dovodeći u pitanje ovlasti država članica, uspostavi sustav za bolje praćenje velikih transakcija s ciljem borbe protiv pranja novca, utaje poreza te financiranja terorizma i organiziranog kriminala;

58.  pozdravlja napredak ESB-a u pogledu projekta digitalnog eura, kao i dijalog s Parlamentom u tom pogledu; sa zanimanjem iščekuje završetak 24-mjesečne faze ispitivanja za projekt digitalnog eura i odluku Upravnog vijeća o početku postupka uvođenja digitalnog eura, nakon što suzakonodavci osiguraju pravnu osnovu za to na temelju prijedloga Komisije koji je u pripremi;

59.  ističe očekivane koristi kao što su povećanje učinkovitosti i veća financijska uključenost; slaže se s ESB-om da bi digitalni euro morao zadovoljiti niz minimalnih zahtjeva, uključujući stabilnost, sigurnost, učinkovitost i zaštitu privatnosti; naglašava da bi digitalni euro mogao dopuniti, ali ne i zamijeniti gotovinu kao sredstvo plaćanja;

60.  poziva ESB da pri osmišljavanju digitalnog eura na odgovarajući način uzme u obzir rizike za bankarski sektor i opće kreditiranje realnog gospodarstva;

61.  duboko žali zbog odluke ESB-a da u testiranje prototipova sučelja za digitalni euro uključi Amazon; naglašava da je to poduzeće potencijalni konkurent u tom području i da ga stoga ne bi trebalo staviti u takav položaj, posebno zato što ne dobiva nikakvu novčanu naknadu za taj angažman; naglašava i da eksternalizacija infrastrukture za digitalni euro jednom tehnološkom poduzeću iz SAD-a oslabljuje stratešku autonomiju EU-a;

62.  poziva na daljnje poboljšanje internog okvira ESB-a za zviždače i njegovo usklađivanje s Direktivom EU-a o zviždačima(10);

63.  predlaže osnivanje neovisnog ureda za evaluacije po uzoru na MMF, koji bi mogao provoditi evaluacije politika ESB-a i procjene učinka različitih opcija u okviru relevantnih politika, a da se pritom ne ugrozi neovisnost ESB-a;

o
o   o

64.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 23, 21.1.2021., str. 105. (2) SL C 479, 16.12.2022., str. 75. (3) Uvodne napomene monetarnog dijaloga od 26. rujna 2022.: https://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2022/html/ecb.sp220926_1~0bd6fcc86c.hr.html. (4) Govor Isabel Schnabel o globalizaciji inflacije: https://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2022/html/ecb.sp220511_1~e9ba02e127.hr.html. (5) https://www.ecb.europa.eu/press/pr/date/2023/html/ecb.pr230112~6cfbeda491.hr.html. (6) Stranica 15. transkripta monetarnog dijaloga iz studenoga 2021.: https://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2021/html/ecb.sp211115_annex_1~d1ef2075bb.en.pdf. (7) https://www.ecb.europa.eu/press/key/date/2022/html/ecb.sp220324~61c5afb6b9.hr.html. (8) https://www.bis.org/publ/othp50.htm. (9) https://www.ombudsman.europa.eu/hr/decision/hr/162341. (10) Direktiva (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije (SL L 305, 26.11.2019., str. 17.).