Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 15. ožujka 2023. Vijeću i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku kojom se sagledava djelovanje ESVD-a i zalaže za snažniju ulogu EU-a u svijetu (2021/2065(INI))
Europski parlament,
– uzimajući u obzir članak 21. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u kojem se navodi da Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku mora pomagati Vijeću i Komisiji u osiguravanju dosljednosti među različitim područjima vanjskog djelovanja Unije,
– uzimajući u obzir članak 21. stavak 1. UEU-a u kojem se navodi da se djelovanje Unije na međunarodnoj sceni mora voditi načelima koja su nadahnjivala njezino stvaranje, razvoj i proširenje i koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta,
– uzimajući u obzir članak 26. stavak 2. UEU-a, u kojemu se navodi da Vijeće i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku moraju osigurati jedinstvo, dosljednost i učinkovitost djelovanja Unije,
– uzimajući u obzir članak 35. UEU-a u kojem se navodi da diplomatske i konzularne misije država članica i delegacije Unije moraju doprinositi provedbi prava građana Unije na zaštitu na državnom području trećih zemalja,
– uzimajući u obzir članak 36. UEU-a u kojem se navodi da se Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku mora redovito savjetovati s Parlamentom o glavnim aspektima i osnovnim opredjeljenjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike te zajedničke sigurnosne i obrambene politike, informirati ga o razvoju tih politika i osigurati da se stavovi Parlamenta na odgovarajući način uzmu u obzir,
– uzimajući u obzir članak 42. UEU-a kojim se Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku dodjeljuju ovlasti za podnošenje prijedloga u području zajedničke sigurnosne i obrambene politike, uključujući one o pokretanju misija, koristeći se pritom i nacionalnim sredstvima i instrumentima Unije,
– uzimajući u obzir članak 167. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (EFEU), kojim se predviđa da Unija mora poticati suradnju među državama članicama te, prema potrebi, podupirati i dopunjavati njihovo djelovanje u područjima poboljšanja poznavanja i širenja kulture i povijesti europskih naroda, očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti, nekomercijalne kulturne razmjene te umjetničkog i književnog stvaralaštva, uključujući audiovizualni sektor,
– uzimajući u obzir članak 167. stavak 3. UFEU-a u kojem se navodi da „Unija i države članice podupiru suradnju s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama nadležnima u području kulture, osobito s Vijećem Europe”,
– uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 26. srpnja 2010. o utvrđivanju ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje(1) (Odluka o ESVD-u), a posebno njezin članak 9. i članak 13. stavak 3., u kojima se navodi da Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku mora do sredine 2013. provesti reviziju ustroja i rada ESVD-a, što se, među ostalim, odnosi i na provedbu članka 6. stavka 6. i članka 6. stavka 8. Odluke o ESVD-u u pogledu geografske ravnoteže, prema potrebi popraćenu zakonodavnim prijedlogom o izmjeni te odluke,
– uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ženama, miru i sigurnosti od 14. studenoga 2022.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 20. srpnja 2010. o političkoj odgovornosti(2),
– uzimajući u obzir svoju preporuku o reviziji ustroja i rada Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) 2013. godine, upućenu 13. lipnja 2013. Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjedniku Komisije, Vijeću i Komisiji(3),
– uzimajući u obzir uvodni govor visokog predstavnika EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednika Komisije na godišnjoj konferenciji veleposlanika i veleposlanica EU-a za 2022.;
– uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o novoj strategiji EU-a za proširenje usvojenu 23. studenoga 2022.(4),
– uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 18. siječnja 2023. o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike – godišnje izvješće za 2022(5). i svoju rezoluciju od 18. siječnja 2023. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike – godišnje izvješće za 2022.(6),
– uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za žene, mir i sigurnost 2019. – 2024. od 5. srpnja 2019.,
– uzimajući u obzir Strateški kompas EU-a za sigurnost i obranu donesen 21. ožujka 2022.,
– uzimajući u obzir članak 118. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A9‑0045/2023),
A. budući da je u Ugovorima pojašnjeno da je uloga Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) pomagati Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjedniku Komisije i djelovati u suradnji s diplomatskim službama država članica(7); budući da se Komisija mora savjetovati s ESVD-om o pitanjima koja se odnose na vanjsko djelovanje EU-a pri izvršavanju svojih funkcija;
B. budući da EU, kako bi ostvario strateški cilj razvoja svoje uloge globalnog predvodnika, mora nastaviti preuzimati vodeću ulogu u jačanju multilateralnih partnerstava u pogledu globalnih prioriteta, posebno partnerstva s UN-om i svoje sveobuhvatne i otvorene suradnje s NATO-om, drugim zemljama sličnih stajališta i međunarodnim organizacijama, među ostalim nastojanjima da se ostvari poboljšana te sveobuhvatnija, dosljednija i otvorenija suradnja s NATO-om, te u zaštiti i promicanju demokracije, vladavine prava i ljudskih prava na globalnoj razini;
C. budući da je došlo vrijeme za reformu postupka donošenja odluka EU-a kako bi se u potpunosti i učinkovitije primijenili instrumenti „tvrde i meke sile” EU-a, među ostalim uvođenjem, bez daljnjeg odgađanja, glasovanja kvalificiranom većinom za donošenje odluka u određenim područjima vanjske politike EU-a, kao što su sankcije, ljudska prava i zaštita međunarodnog prava, izuzimajući odluke kojima se uspostavljaju vojne misije i operacije s izvršnim mandatom u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), za koje i dalje mora postojati zahtjev jednoglasnosti, istodobno osiguravajući dosljednu povezanost vanjskog i unutarnjeg djelovanja EU-a;
D. budući da EU treba nastaviti napredovati prema vlastitoj i autonomnoj europskoj diplomaciji u svim područjima, uključujući, među ostalim, javnu i kulturnu, gospodarsku, klimatsku, digitalnu i kiberdiplomaciju, predvođenu diplomatskom službom EU-a koja je prožeta zajedničkom diplomatskom kulturom temeljenoj na perspektivi EU-a;
E. budući da je iznimno važno ojačati međunarodne kulturne odnose i kulturnu diplomaciju EU-a kao mostove za promicanje uzajamnog razumijevanja i odnosa diljem svijeta, s obzirom na to da su oni postali koristan diplomatski instrument za EU i temeljni dio njegove meke sile;
F. budući da su geopolitičke i humanitarne krize pokazale da je potrebno da EU iz prve ruke dobiva vjerodostojne informacije o postojećim i mogućim vanjskim prijetnjama EU-u, kako bi mogao brzo i učinkovito reagirati te snažnije zaštititi svoje interese u inozemstvu;
G. budući da je potrebno ojačati vanjsko djelovanje Unije i ESVD-a vlastitim, autonomnim i trajnim instrumentima i resursima EU-a u području vanjskih poslova, zaštite i promicanja ljudskih prava te sigurnosti i obrane kako bi Unija bila punopravni i vjerodostojan globalni akter te kako bi mogla bolje slijediti i ostvarivati svoje ciljeve te braniti svoje vrijednosti diljem svijeta;
H. budući da ESVD ima središnju ulogu u provedbi nužnih reformi vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU-a te mora pokazati put prema sveobuhvatnijem pristupu, uključujući glavne uprave Komisije kao što su, među ostalima, Glavna uprava za međunarodna partnerstva (DG INTPA) i Glavna uprava za susjedsku politiku i pregovore o proširenju (DG NEAR); budući da je potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku EU-a u svojem govoru na godišnjoj konferenciji veleposlanika EU-a za 2022. utvrdio da postoje nedostatci u diplomatskoj službi EU-a i vanjskim politikama EU-a u cjelini te zatražio da se oni djelotvorno riješe kako bi se ojačali kapaciteti, učinkovitost i djelotvornost politika EU-a; budući da je ESVD suočen s nerazmjerom u pogledu očekivanja i sposobnosti te da ima nedostatne ovlasti za donošenje odluka; budući da bi ESVD trebalo reformirati kako bi se ojačala uloga EU-a kao proaktivnijeg i otpornijeg aktera u okviru međunarodnog poretka;
I. budući da, u skladu s člankom 9. Odluke o ESVD-u, Visoki predstavnik mora osigurati opću političku koordinaciju te jedinstvo, dosljednost i djelotvornost vanjskog djelovanja Unije, dok ESVD mora doprinijeti ciklusu izrade programa i upravljanja za instrumente EU-a za vanjsko financiranje, uključujući za sredstva dodijeljena pojedinačnim zemljama te za nacionalne i regionalne okvirne programe;
J. budući da ničim izazvana, neopravdana i nezakonita oružana agresija Ruske Federacije na Ukrajinu pokrenuta 24. veljače 2022. predstavlja očigledno kršenje međunarodnog prava, Povelje UN-a i načela sadržanih u Helsinškom završnom aktu iz 1975. i Memoranduma iz Budimpešte iz 1994. te da se njome teško narušava europska i svjetska sigurnost i stabilnost; budući da ratna agresija na Ukrajinu iz korijena mijenja sigurnosno okružje u Europi, među ostalim povećanjem nestabilnosti u susjedstvu EU-a; budući da iz novonastalih okolnosti proizlazi da postoji hitna potreba da se djelotvornost vanjske i sigurnosne politike EU-a postavi kao prioritet, i to jačanjem sposobnosti Unije da zaštiti naše vrijednosti i interese te da promiče načela iz članka 21. UEU-a; budući da je Opća skupština UN-a donijela više rezolucija u kojima osuđuje rusku agresiju na Ukrajinu; budući da je borba protiv nekažnjavanja visokorangiranih dužnosnika u Rusiji i drugih aktera koji su doprinijeli ratnoj agresiji u Ukrajini od ključne važnosti;
K. budući da su promjene u geopolitičkom kontekstu posljednjih godina, uključujući pandemiju bolesti COVID-19 i rusku agresiju na Ukrajinu, znatno povećale zahtjeve postavljene pred EU da mobilizira partnerske zemlje i izgradi regionalne i globalne saveze oko strateških prioriteta EU-a te istodobno istaknule loše razumijevanje perspektive EU-a u partnerskim zemljama diljem svijeta, kao i granice političkog utjecaja EU-a;
L. budući da su EU, njegova zajednička vanjska i sigurnosna politika (ZVSP) i ZSOP sve više meta kampanja dezinformiranja, što zahtijeva čvršću stratešku komunikacijsku politiku od strane ESVD-a;
M. budući da odlučnost i riješenost Parlamenta da zaštiti i obrani Uniju te vrijednosti i načela na kojima se ona temelji, uključujući načela teritorijalne cjelovitosti, nacionalnog suvereniteta i međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima, moraju biti popraćeni odgovarajućim strukturama za donošenje odluka i institucionalnim strukturama za vanjski i međuinstitucijski dijalog i suradnju te političkom voljom;
N. budući da bi upravljanje vanjskim djelovanjem EU-a trebalo reformirati kako bi se postigla zajednička diplomatska kultura EU-a, prevladao nedostatak jasnoće i povećalo povjerenje država članica korištenjem prostora za pragmatičan pristup stvorenog nedavnim krizama; budući da je članak 24. stavak 3. UEU-a ključan za djelotvornost vanjske politike EU-a jer obvezuje države članice da aktivno i bezrezervno podupiru vanjsku i sigurnosnu politiku Unije u duhu lojalnosti i uzajamne solidarnosti te da podupiru djelovanje Unije u tom području; budući da bi se tim reformama EU-u trebalo omogućiti da se prilagodi trenutačnom geopolitičkom kontekstu, da se razjasni podjela rada između Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku / potpredsjednika Komisije, predsjednika Europskog vijeća, predsjednice Komisije te drugih povjerenika odgovornih za vanjske odnose, da se smanje ustrajna međuresorna suparništva unutar Komisije te da se granice i nadležnosti ESVD-a, Komisije, Vijeća i struktura država članica utvrde tako da se na odgovarajući način odrazi posebna uloga dodijeljenu Visokom predstavniku u vanjskom djelovanju EU-a i da se izbjegne preklapanje u vanjskom djelovanju EU-a; budući da postoji potencijal za poboljšanje suradnje potpredsjednika Komisija / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i povezanih službi s predsjednikom Europskog vijeća i njegovim uredom, što bi moglo pomoći u jačanju povjerenja država članica u uloge potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD-a i predsjednika Europskog vijeća;
O. budući da je razumijevanje načina na koji religije i drugi oblici uvjerenja oblikuju i utječu na društva ključno za učinkovito rješavanje pitanja vjerskih sloboda u vanjskim politikama EU-a; budući da su smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja važan instrument ESVD-a u tom pogledu; budući da bi se znanje i primjena smjernica od strane delegacija EU-a mogli poboljšati, posebno kako bi se uzele u obzir okolnosti specifične za pojedine zemlje; budući da je službena procjena smjernica Radne skupine Vijeća za ljudska prava (COHOM) odavno potrebna;
P. budući da bi trebalo ojačati ulogu i sposobnost ESVD-a u definiranju strateškog usmjerenja i doprinošenju provedbi financijskih instrumenata EU-a u okviru vanjskog djelovanja;
Q. budući da broj i profil osoblja delegacija EU-a mora odražavati opće strateške interese EU-a, kao i specifične interese EU-a u svakoj partnerskoj zemlji;
1. preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da:
(a)
poduzmu učinkovite korake za poboljšanje koordinacije i integracije vanjske politike EU-a i vanjske dimenzije unutarnjih politika EU-a, posebno migracija, trgovine i energetike; osiguraju koherentnost i dosljednost razvojne suradnje, trgovinske politike te sigurnosne i obrambene politike s općim ciljevima ZVSP-a i ZSOP-a EU-a, kako je utvrđeno u članku 21. UEU-a i integriranom pristupu EU-a vanjskim sukobima i krizama, kao i s vrijednostima i načelima na kojima je utemeljena Unija;
(b)
ojačaju strukturu za stratešku koordinaciju koju čine nadležni povjerenici Komisije, potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te službe Komisije i ESVD-a kako bi se osigurali koherentnost, sinergija, transparentnost i odgovornost vanjskog djelovanja EU-a, što se odnosi i na njegove instrumente za vanjsko financiranje, druge relevantne politike i programe te na usklađenost politika radi razvoja;
(c)
utvrde vodeću ulogu Visokog predstavnika / potpredsjednika Komisije kao onoga koji povezuje ZVSP i vanjske odnose EU-a radi osiguravanja najviše razine koordinacije i usklađenosti u vanjskom djelovanju EU-a, među ostalim u bliskoj suradnji s Kolegijem povjerenika kako bi se koordinirala vanjska dimenzija unutarnjih politika EU-a i ojačala koordinacija vanjskog djelovanja država članica;
(d)
osiguraju da sve vanjsko djelovanje i politike Unije doprinose obvezi utemeljenoj na Ugovorima o učvršćivanju i podupiranju demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodnog prava;
(e)
osiguraju da ESVD ima krajnju odgovornost i vodeću institucionalnu ulogu u vođenju svih vanjskih odnosa EU-a, među ostalim u pogledu vanjskih dimenzija unutarnjih politika, te da Visoki predstavnik ima prednost u slučaju razlika unutar skupine povjerenika za snažniju Europu u svijetu;
(f)
ažuriraju Odluku o ESVD-u kako bi se povećao utjecaj ESVD-a, kako bi se on osnažio te ojačali njegovi instrumenti i povećala njegova legitimnost; naglašava da bi cilj navedenog ažuriranja Odluke o ESVD-u trebao biti jačanje njegove autonomije iz perspektive EU-a, kao i jačanje strukture i povećanje sredstava za ESVD;
(g)
povećaju utjecaj i djelotvornost vanjske politike EU-a osiguravanjem punog korištenja glasovanja kvalificiranom većinom za određena područja vanjske politike, kao što su ljudska prava i zaštita međunarodnog prava, te za izricanje sankcija, uz iznimku odluka kojima se uspostavljaju i pokreću vojne misije ili operacije s izvršnim mandatom u okviru ZSOP-a, za koje i dalje mora vrijediti zahtjev u pogledu jednoglasnosti, kako je predviđeno Ugovorom; imaju na umu da bi čak i u okviru glasovanja kvalificiranom većinom cilj trebao biti postizanje najšireg mogućeg konsenzusa i, ako je moguće, jednoglasnosti; istraže druge mogućnosti koje bi se mogle implementirati u međuvremenu, kao što je uvođenje „obveze postizanja rezultata” kojom bi se od država članica zahtijevalo da o određenom pitanju raspravljaju sve dok se ne donese odluka;
(h)
omoguće EU-u i njegovim državama članicama da jednoglasno nastupaju u UN-u i drugim multilateralnim forumima; ponavlja da Parlament zauzima stajalište da bi, kako bi podržao svoje ciljeve i interese, EU trebao nastojati postići zajednička stajališta o pitanjima o kojima se raspravlja pred Vijećem sigurnosti s pomoću koordinacije u Vijeću EU-a i među institucijama EU-a; poboljšaju funkcioniranje i politički utjecaj predstavništava EU-a pri međunarodnim organizacijama, među ostalim unapređenjem njihova institucionalnog ustaljenja, posebno u tijelima i posebnim agencijama UN-a;
(i)
podnesu utemeljene prijedloge kako postići i zajamčiti vlastito i trajno mjesto za Uniju, povrh mjesta koja imaju države članice, u svim multilateralnim forumima, uključujući Vijeće sigurnosti UN-a, kako bi se ojačala uloga, koherentnost i vjerodostojnost EU-a u svijetu;
(j)
surađuju s partnerima sličnih stavova kako bi se riješio problem dominacije nedemokratskih zemalja u nekim od najvažnijih tijela međunarodnih organizacija, uključujući UN i njegove agencije; pojačaju diplomatske aktivnosti u svim zemljama koje su bile suzdržane ili nisu sudjelovale u glasovanju za rezolucije Opće skupštine UN-a od 2. ožujka 2023. i 12. listopada 2022. kako bi se objasnila ozbiljnost ruske agresije i potreba za jednoglasnim odgovorom međunarodne zajednice;
(k)
priznaju istaknutu ulogu i vrijednost parlamentarne diplomacije u nadopunjavanju i jačanju vidljivosti i učinka vanjskog djelovanja EU-a; osiguraju da se Parlament učinkovito uključi u sve vanjske politike i djelovanja EU-a, kao sastavni dio inicijative „Tim Europa”;
(l)
razmotre i pokrenu reforme kako bi postupak donošenja odluka u okviru ZSOP-a postao fleksibilniji i učinkovitiji, bilo ostvarivanjem neiskorištenog potencijala u okviru Ugovorâ bilo predlaganjem, prema potrebi, izmjena Ugovorâ o kojima će se odlučivati u konvenciji koja se nastavlja na Konferenciju o budućnosti Europe;
(m)
pokažu fleksibilnost i kreativnost kako bi se izbjeglo da izjave ili druge oblike djelovanja u području vanjskog djelovanja EU-a ometa jedna ili mala skupina država članica;
(n)
ojačaju dostupne instrumente razvijanjem vlastitih, autonomnih i stalnih instrumenata EU-a u okviru svojeg vanjskog djelovanja te usklađivanjem cjelokupnog vanjskog djelovanja s Ugovorima, u kojima se navodi da EU mora ostvariti sve veći stupanj konvergencije djelovanja država članica, što zahtijeva jasniju ulogu i proaktivno preuzimanje vodstva ESVD-a u predlaganju razvoja politika kako bi se mogle formulirati politike koje se vode, utvrđuju i provode na temelju uzajamne političke solidarnosti među državama članicama;
(o)
aktivnije se koriste globalnim režimom sankcija EU-a u području ljudskih prava; uspostave novi režim sankcija usmjeren na pojedince i subjekte odgovorne za raširenu korupciju;
(p)
povećaju legitimnost vanjske i sigurnosne politike EU-a tješnjom suradnjom s državama članicama kako bi se potaknula njihova aktivna i svesrdna potpora toj politici, kao i lojalna suradnja i uzajamna solidarnost u skladu s načelima sadržanima u članku 24. UEU-a;
(q)
u potpunosti podupru angažman i aktivno djelovanje delegacija EU-a u području zaštite i promicanja ljudskih prava u trećim zemljama; osiguraju da su i države članice i njihova veleposlanstva u potpunosti angažirani te da kao prioritet postavljaju zaštitu i promicanje ljudskih prava, što općenito ne bi trebale provoditi samo delegacije EU-a;
Jačanje utjecaja
(r)
u potpunosti integriraju načelo „više za više” u odnose s trećim zemljama, pri čemu bi EU razvijao snažnija partnerstva s onima koje dijele načela ZVSP-a i ZSOP-a i temeljne vrijednosti Unije; s druge strane, primijene načelo „manje za manje” u odnosu na treće zemlje koje pokazuju očito nepoštovanje ljudskih prava i međunarodnog prava te na odgovarajući način prilagode razinu i intenzitet angažmana EU-a, posebno u pogledu razvojne suradnje, trgovinskih povlastica i pristupa programima EU-a; osiguraju potpunu usklađenost zemalja kandidatkinja u pogledu politike u okviru ZVSP-a i sankcija EU-a i pobrinu se da se sankcije EU-a ne mogu zaobići;
(s)
pri utvrđivanju financijskih sredstava za izradu programa za Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju (NDICI) – Globalna Europa i Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) uzmu u obzir rezultate partnerskih zemalja u provedbi međunarodnih sporazuma i obveza, uključujući Program održivog razvoja do 2030., međunarodne konvencije o ljudskim pravima i Pariški sporazum, kao i njihovo poštovanje ugovornih odnosa s Unijom, te da rade na razvoju snažnijih partnerstava i saveza sa zemljama koje dijele temeljne vrijednosti i načela EU-a i doprinose multilateralizmu utemeljenom na pravilima;
(t)
prilagode strukturu ESVD-a kako bi se razvili novi strateški prioriteti i omogućilo mu da bude predvodnik u djelovanjima EU-a, uključujući novu politiku proširenja, kiberprijetnje i hibridne prijetnje te dezinformiranje, razvoj obrambenih instrumenata i druge novonastale izazove s obzirom na aktualna temeljna geopolitička kretanja kao što je, prije svega, ruska ratna agresija na Ukrajinu; sredstva dodjeljuju u skladu s tim prioritetima, pazeći pritom da se izbjegne nekoordinirano izolirano djelovanje; pojačaju napore u borbi protiv vanjskog upletanja u demokratske procese u partnerskim zemljama EU-a, koje se, među ostalim, manifestira širenjem manipulativnih dezinformacija, te pojačaju resurse i stručno znanje u ESVD-u i delegacijama EU-a o klimatskoj diplomaciji;
(u)
osiguraju da struktura i osoblje ESVD-a na odgovarajući način odražavaju stalnu potrebu za izgradnjom i održavanjem geografske stručnosti, među ostalim u sjedištu, te snažnih bilateralnih odnosa sa zemljama diljem svijeta, s obzirom na to da je to temelj za poticanje učinkovitih regionalnih i multilateralnih saveza i partnerstava te pretvaranje EU-a u učinkovitoga globalnog aktera; poduzmu mjere kako bi se osiguralo da su djelovanja ESVD-a primjereno informirana i da se temelje na geografskom i tematskom stručnom znanju; osiguraju da geografski odjeli u sjedištu imaju optimalnu razinu osoblja za pružanje kvalitetnog i pravodobnog stručnog znanja za geografski prilagođene tematske aktivnosti diljem svijeta;
(v)
osiguraju da ESVD djelotvorno preuzme vodstvo u strateškim koracima višegodišnjeg programiranja instrumenata za vanjsko djelovanje, uključujući dodjelu sredstava po zemljama i regijama te njihovo predstojeće preispitivanje u sredini programskog razdoblja, i da u tu svrhu ESVD ima stratešku viziju, stručno znanje, osoblje i resurse za predvodništvo;
(w)
poboljšaju operativnu fleksibilnost i koordinaciju ESVD-a i delegacija EU-a, kako bi se brže i djelotvornije reagiralo na novonastala otvorena pitanja i izazove; uspostave sustav brzog uzbunjivanja kako bi ESVD i Europski parlament bili propisno obaviješteni o situacijama na terenu;
(x)
osiguraju da ESVD ima mogućnost odabirati i zapošljavati svoje stalno diplomatsko osoblje EU-a; razviju sustav za razvoj karijere diplomata EU-a i dužnosnika u ESVD-u kako bi se osigurala ravnoteža na rukovodećim radnim mjestima u ESVD-u;
(y)
razmotre izazove koji proizlaze iz privremenog upućivanja diplomata iz država članica u ESVD, a koji se kasnije vraćaju u svoje nacionalne diplomatske službe;
(z)
poboljšaju unutarnju koordinaciju između geografskih i horizontalnih službi ESVD-a;
(aa)
osiguraju da dostupna financijska sredstva, kao i stručno znanje osoblja i zapošljavanje, uključujući strože zahtjeve u pogledu kvalifikacija za najvažnije položaje, odgovaraju razini ambicije i podupiru ostvarenje operativne fleksibilnosti potrebne kako bi se ESVD-u omogućilo da u stvarnom vremenu reagira na novonastale geopolitičke izazove; zajamče potpunu usklađenost s člankom 9. Odluke o ESVD-u u kojem se navodi da potpredsjednik Komisije / Visoki predstavnik mora osigurati jedinstvo, dosljednost i učinkovitost vanjskog djelovanja EU-a, posebno putem instrumenata vanjske pomoći; osiguraju da ESVD raspolaže odgovarajućim ljudskim resursima kako bi se zajamčio hitan operativni odgovor u prioritetnim situacijama;
(ab)
revidiraju članak 9. Odluke o ESVD-u kako bi se uklonila zastarjela upućivanja i uzeli u obzir instrumenti primjenjivi u razdoblju 2021. – 2027., posebno Instrument za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju – Globalna Europa;
(ac)
povećaju vidljivost djelovanja i pomoći EU-a u svim multilateralnim forumima i na terenu, primjerice u okviru programa Tim Europa koji se bavi razornim učincima krize uzrokovane bolešću COVID-19 u partnerskim zemljama i regijama, posebno u Africi;
(ad)
povećaju vidljivost EU-a i prošire razumijevanje interesa, stajališta i djelovanja EU-a; hitno opreme ESVD, a posebno delegacije EU-a, alatima za povećanje aktivnosti javne i kulturne diplomacije te razvoj njihovih kapaciteta za strateško komuniciranje, što će im omogućiti djelotvorniju komunikaciju s donositeljima odluka i širom javnošću u trećim zemljama, s posebnim naglaskom na suzbijanju dezinformacija i propagande; uzmu u obzir sve veću potrebu za borbom protiv špijunaže i zlonamjernih stranih utjecaja, koji se sve više koriste za podrivanje demokratskog poretka u Uniji i zemljama u blizini Unije; pojačaju sudjelovanje delegacija EU-a u društvenim medijima, televiziji i raspravama, uključujući na lokalnim jezicima, kako bi se one uključile u borbu narativa radi sprečavanja kampanja dezinformiranja; u pogledu ostvarenja toga cilja, pojasne koju ulogu imaju delegacije, a koju sjedište; izgrade kapacitete za jamčenje sigurnosti osoblja delegacija EU-a, uključujući članove njihovih obitelji, kada se ono spominje u propagandi ili bude suočeno s uznemirivanjem i zastrašivanjem u zemlji domaćinu; poboljšaju protok informacija i koordinaciju između sjedišta ESVD-a i delegacija EU-a, kao i između delegacija na regionalnoj razini;
(ae)
ojačaju suradnju s Vijećem Europe, posebno kroz Prošireni djelomični sporazum Vijeća Europe o kulturnim rutama, koji je, uz njegovu kulturnu i turističku važnost za države članice EU-a, i institucionalni alat za jačanje kulturnih odnosa s trećim zemljama i očuvanje zajedničke kulturne baštine;
Poboljšanje instrumenata i jačanje instrumentarija
(af)
ukinu preklapanje osoblja, resursa i odgovornosti u delegacijama EU-a između Komisije i ESVD-a; preoblikuju delegacije EU-a u istinska veleposlanstva EU-a, s jasnim zapovjednim lancem za osoblje, uključujući dužnosnike Komisije, pod vodstvom veleposlanika EU-a u dotičnoj zemlji i odgovornošću ESVD-a, uz tijesnu koordinaciju s diplomatskim predstavništvima država članica; pojačaju koordinaciju, suradnju i zajednički politički rad s posebnim predstavnicima EU-a, misijama ZSOP-a ili uredima Europske investicijske banke, što bi trebalo biti popraćeno povećanom koordinacijom u sjedištu i jedinstvenim uputama za djelovanje na terenu; ojačaju ovlasti voditelja delegacija nad osobljem delegacija, neovisno o njihovu podrijetlu, kako bi im se omogućilo da zadaće preraspodijele u skladu s prioritetima EU-a; osiguraju da delegacije imaju i mogu koristiti sektorsko stručno znanje u područjima politika relevantnima za bilateralne odnose s odgovarajućom partnerskom zemljom u svojem političkom radu; rade na udruživanju resursa institucija EU-a i osiguravanju objedinjene prisutnosti EU-a u zemlji, okupljajući pod istim krovom različite prisutne aktere EU-a; potiču veći broj zajedničkih djelovanja i inicijativa na razini pojedinih zemalja kako bi se povećao politički utjecaj i vidljivost EU-a u partnerskim zemljama;
(ag)
ojačaju odjele za politiku, medije i informacije delegacija EU-a diljem svijeta, osiguravajući im dovoljno adekvatnog osoblja, stručnog znanja i financijskih sredstava za pružanje pravodobne i kvalitetne političke analize i izvješćivanje sjedišta, smislenu suradnju s lokalnim akterima, izgradnju snažnih saveza, među ostalim na regionalnoj i multilateralnoj razini, te povećanje razumijevanja EU-a, njegove vidljivosti i političkog profila;
(ah)
osiguraju delegacijama EU-a u trećim zemljama potrebne resurse i stručno znanje kako bi se osigurala razvojna učinkovitost sudjelovanjem u ravnopravnom dijalogu s partnerskim zemljama, uključujući civilno društvo, utvrđivanjem posebnih razvojnih prioriteta za svaku zemlju i pružanjem, u skladu s time, izravne potpore provedbom razvojne suradnje;
(ai)
uspostave konzularnu funkciju veleposlanstava EU-a u trećim zemljama te ojačaju i osiguraju suradnju i koordinaciju između veleposlanstava država članica EU-a i delegacija EU-a u trećim zemljama, posebno u zemljama u kojima države članice nemaju konzularna predstavništva; osiguraju dostatna sredstva za delegacije kako bi one mogle djelotvornije pomoći građanima EU-a, uključujući u kriznim vremenima, među ostalim onima protiv kojih se vode kazneni postupci te onima u zatvoru ili onima koji čekaju izvršenje smrtne kazne;
(aj)
osiguraju da se delegacije EU-a učinkovito nadovežu na rad misija EU-a za promatranje izbora, među ostalim u pogledu daljnjeg postupanja u vezi s njihovim preporukama i praćenja lokalnih zbivanja relevantnih za njihov rad tijekom razdoblja između misija;
(ak)
podrže Centar EU-a za odgovor na krizne situacije u pogledu koordinacije odgovora delegacija EU-a i veleposlanstava država članica i usluga koje pružaju građanima EU-a u kriznim vremenima;
(al)
osiguraju odgovarajuće resurse za Centar ESVD-a za odgovor na krizne situacije, uključujući financijske i ljudske resurse, kako bi mu se omogućilo da djelotvorno i učinkovito ostvari svoje ciljeve, posebno s obzirom na to da su usluge koje taj centar pruža vremenski osjetljive i da zahtijevaju brzo pružanje odgovora;
(am)
razmotre uspostavu sustava za kontinuirani dotok obavještajnih podataka iz država članica u ESVD o vanjskim i sigurnosnim pitanjima koja se zbivaju izvan Unije; poboljšaju sigurnosne protokole službi koje rade na obavještajnim aktivnostima i/ili s osjetljivim informacijama;
(an)
maksimalno povećaju suradnju i koordinaciju s rotirajućim predsjedništvom i ministrima vanjskih poslova država članica, među ostalim tako što će im povjeriti posebne zadaće i misije u ime Unije, kako bi se osigurali odgovarajući politički angažman, vidljivost i jedinstvo EU-a;
(ao)
prilagode opseg i mandat relevantnih pripremnih tijela Vijeća koja se bave pitanjima vanjske politike zadaćama Visokog predstavnika i strukturi ESVD-a; osnuju takvo tijelo, posebno za provođenje praksi povezanih s protokolom; uspostave zasebnu potpornu strukturu u okviru ESVD-a kako bi se obuhvatila sva horizontalna pitanja povezana s posebnim predstavnicima EU-a, uključujući predstavnika za ljudska prava, posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, posebnog izaslanika EU-a za pitanja Arktika i posebnog izaslanika EU-a za neširenje oružja i razoružanje, te provedbom njihovih mandata; u potpunosti integriraju posebne predstavnike i izaslanike EU-a kao veleposlanike EU-a u strukturu ESVD-a i stave ih pod jedinstvenu nadležnost Visokog predstavnika;
(ap)
razmotre stavljanje pod nadležnost ESVD-a posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja koji će uskoro biti imenovan ili, ako to nije izvedivo, osiguraju iznimno blizak radni odnos između posebnog izaslanika i ESVD-a;
(aq)
adekvatno ojačaju potrebnim sredstvima i osobljem odjel ESVD-a zadužen za provedbu sankcija, s obzirom na sve veću važnost sankcija u novom geopolitičkom kontekstu;
(ar)
pozovu ESVD da razmotri ažuriranje Globalne strategije Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku iz 2016., uzimajući u obzir Strateški kompas EU-a i potrebu za integriranim djelovanjem u pogledu ZSOP-a; na početku svakog mandata donesu program rada s političkim prioritetima, u kojem se posebno navode planovi za integraciju vanjske politike EU-a i vanjske dimenzije unutarnjih politika EU-a; zaduže ESVD da provodi redovitu stratešku reviziju toga dokumenta;
(as)
povećaju učinkovitost sastanaka u okviru dijaloga o ljudskim pravima osiguravanjem aktivnog sudjelovanja civilnog društva, raspravljanjem i postizanjem dogovora o sljedećim koracima za rješavanje pitanja prevladavajućih kršenja ljudskih prava te provođenjem sveobuhvatne procjene napretka u pogledu ranije preuzetih obveza;
(at)
poboljšaju preventivnu diplomaciju Europske unije kao proaktivan instrument vanjske politike za sprečavanje sporova s trećim zemljama i među njima te za ograničavanje posljedica izbijanja sukoba;
(au)
osiguraju da delegacije EU-a djeluju po hitnim rezolucijama Europskog parlamenta, pozovu vlasti da riješe navedene probleme i pruže potporu civilnom društvu i drugim akterima čija su prava prekršena; u tu svrhu ojačaju kapacitete kontaktnih točaka za ljudska prava u delegacijama EU-a;
(av)
pojačaju aktivnosti ESVD-a u području zaštite kulturne baštine i međuvjerskog dijaloga u okviru rada njegovih delegacija i u koordinaciji s diplomatskim misijama država članica i nacionalnim kulturnim institutima;
(aw)
razviju instrument EU-a koji bi predstavljao kulturno lice Unije diljem svijeta djelovanjem u okviru kulturne diplomacije i međunarodnih kulturnih odnosa na temelju okvira za kulturnu suradnju i zajedničku kreativnost, uz aktivno sudjelovanje civilnog društva i kulturnih sektora u trećim zemljama; povedu računa o tome da bi cilj tog instrumenata mogao biti promicanje EU-a diljem svijeta, pružanje pomoći EU-a u izgradnji kapaciteta te financijske pomoći kulturnom, kreativnom i inovativnom sektoru civilnog društva trećih zemalja; osiguraju da taj instrument uključuje promicanje međukulturnog dijaloga, mobilnosti umjetnika i kulturnih djelatnika između EU-a i trećih zemalja te borbu protiv dezinformiranja; osiguraju da taj paket instrumenata uključuje blisku suradnju s nacionalnim institutima Europske unije za kulturu, kao i s partnerima sličnih stavova i međunarodnim organizacijama kao što je UNESCO, oslanjajući se na njihovo iskustvo;
(ax)
bez daljnjeg odgađanja prilagode organizaciju ESVD-a i povezanih službi Komisije novim strateškim potrebama koje proizlaze iz novog geopolitičkog konteksta, s posebnim naglaskom na Arktik, među ostalim u pogledu strategije EU-a Global Gateway, klimatske i digitalne diplomacije, Latinske Amerike, Srednje Azije i indopacifičke regije; omoguće fleksibilnost mandata kako bi se moglo brzo odgovoriti na postojeće i novonastale prijetnje;
(ay)
u potpunosti provedu mandat Visokog predstavnika u njegovu svojstvu potpredsjednika Komisije kako bi se osigurala dosljednost vanjskog djelovanja EU-a i zadaća ESVD-a da pruži potporu Visokom predstavniku u toj ulozi; u tu svrhu ojačaju koordinacijsku ulogu ESVD-a kako bi se osigurala dosljednost vanjskog djelovanja EU-a, među ostalim u pogledu organizacijskih struktura Komisije, i kako bi se smanjila institucionalna složenost i preklapanje te povećala učinkovitost i usklađenost vanjske politike EU-a; promijene naziv položaja potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u povjerenika za vanjske poslove;
(az)
znatno i hitno ojačaju službu Unije za vojno planiranje i provođenje (MPCC) koja bi trebala biti primarna struktura za zapovijedanje i nadzor, uključujući za vojne operacije, a posebno za operacije budućega kapaciteta za brzo raspoređivanje snaga; odmah ostvare punu operativnu sposobnost MPCC-a, što uključuje znatno povećanje osoblja za do 250 članova osoblja te nadogradnju infrastrukture i opreme, u skladu sa zaključcima Vijeća od 19. studenoga 2018. u kojima je kao rok za to utvrđena 2020. godina;
(ba)
osiguraju da Tim Europa bude više od slogana i da funkcionira na terenu; poboljšaju suradnju i koordinaciju između delegacija EU-a i misija ZSOP-a EU-a u određenoj trećoj zemlji; da misije Parlamenta u inozemstvu smatraju punopravnim dijelom vanjske politike EU-a te da one stoga moraju imati punu potporu delegacija EU-a u inozemstvu;
(bb)
namijene odgovarajuća sredstva područjima sektorske diplomacije s važnim vanjskim dimenzijama, posebno u području zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, roda i ravnopravnosti, digitalizacije, mladih, kulture, znanosti i obrazovanja, ali i gospodarskog i monetarnog upravljanja, demokracije i vladavine prava;
Jačanje legitimnosti
(bc)
revidiraju Deklaraciju o političkoj odgovornosti iz 2010. i na taj način Parlamentu pruže mogućnost da u potpunosti ispuni svoju ulogu u vanjskom djelovanju Unije, što se odnosi i na njegovu funkciju političkog nadzora kako je predviđeno člankom 14. stavkom 1. i člankom 36. UEU-a;
(bd)
nastave ulagati napore u pomlađivanje ključnog osoblja ESVD-a i razvijanje stalnog, specijaliziranog europskog diplomatskog zbora odozdo prema gore putem specijaliziranih i ciljanih otvorenih natječaja usmjerenih na zapošljavanje mladih diplomanata s odgovarajućim talentima, vještinama i potencijalom;
(be)
dodijele ESVD-u odgovarajući politički mandat kojim mu se daje stvarna i bitna uloga u oblikovanju i usmjeravanju planiranja politika, povrh trenutačne prvenstvene usmjerenosti na postizanje konsenzusa i upravljanje iz perspektive Bruxellesa;
(bf)
promiču zajedničko osposobljavanje i druge konkretne mjere za konsolidaciju zajedničke diplomatske kulture EU-a i više razine stručnosti među svim zaposlenicima ESVD-a, koji imaju različito diplomatsko, kulturno i institucionalno podrijetlo, što bi trebalo uključivati osposobljavanje o rodnoj ravnopravnosti, osnaživanju žena i Akcijskom planu za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena u vanjskim odnosima za razdoblje 2020. – 2025. (GAP III), Akcijskom plan EU-a za žene, mir i sigurnost (WPS), seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju, uključujući seksualno uznemiravanje, u sjedištima i delegacijama EU-a kako bi se suzbile nesvjesne predrasude i poboljšala rodna ravnopravnost, raznolikost i uključenost; potiču tješnju suradnju s diplomatskim službama i nacionalnim diplomatima država članica EU-a te praksu zajedničkog osposobljavanja i razmjene iskustava i dobrih praksi u okviru kontinuiranog stručnog usavršavanja kako bi se dao dodatan doprinos objedinjenoj slici EU-a u vanjskim odnosima;
(bg)
poboljšaju osposobljavanje osoblja delegacija EU-a o smjernicama EU-a za promicanje i zaštitu slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, posebno u pogledu veće usmjerenosti na razumijevanje specifičnih vjerskih aspekata predmetne zemlje, među ostalim strukturnih komponenti kao što su strukture upravljanja, pravosuđe i pravni sustav te poveznica između države i vjeroispovijesti ili uvjerenja;
(bh)
omoguće potpunu funkcionalnu autonomiju ESVD-a u pogledu zapošljavanja i karijera unutar njegove strukture, među ostalim i na položaje u uredu potpredsjednika Komisije / Visokog predstavnika; poduzmu korake kako bi se osiguralo da upućivanje iz država članica u ESVD bude privlačan korak u karijeri;
(bi)
ojačaju i provode pravila o zapošljavanju osoblja ESVD-a i delegacija EU-a nakon odlaska iz javne službe te provode strog nadzor kako bi se izbjegli sukobi interesa i rotirajuća vrata; bez ikakve dodatne odgode donesu i provedu vlastite samostalne provedbene odredbe o vanjskim aktivnostima i zadacima, čime se stvara pravna osnova sui generis za voditelje delegacija kako bi se bolje zaštitili imidž i ugled EU-a u cjelini; njeguju kulturu čestitosti u ESVD-u i delegacijama EU-a poticanjem znanja osoblja i razumijevanja etičkih pravila; osiguraju da se ta pravila primjenjuju i na sadašnje i bivše nositelje mandata na čelu vanjskih poslova EU-a;
(bj)
osiguraju da se imenovanje posebnih predstavnika EU-a, izaslanika EU-a i veleposlanika EU-a može potvrditi tek nakon pozitivne ocjene Odbora Parlamenta za vanjske poslove;
(bk)
u potpunosti podrže i razviju pilot-projekt „Ususret Europskoj diplomatskoj akademiji”, koji je produljen za godinu dana kako bi se te funkcije integrirale unutar stalnih organizacijskih struktura; osiguraju transparentnost kriterija za zapošljavanje sudionika u tom programu i dodijele dostatna sredstva tom projektu kako bi se osigurala učinkovita i pravovremena provedba, među ostalim i za rad na uspostavi stalne strukture za Europsku diplomatsku akademiju; osiguraju uspostavu stalne strukture za Europsku diplomatsku akademiju, koja bi se trebala usredotočiti na različite ciljne skupine kao buduće sudionike; uzmu u obzir činjenicu da, čak i ako bi se Akademija u prvoj fazi mogla usredotočiti na stručnu specijalizaciju nacionalnih diplomata, u budućnosti ne bi trebalo isključiti sustav za odabir, zapošljavanje i osposobljavanje visokoobrazovanih Europljana koji nisu diplomati iz država članica; utvrde načine na koje se osobe s diplomom Europske diplomatske akademije mogu pridružiti ESVD-u i imati mogućnost postati dio stalnog osoblja ESVD-a;
(bl)
osiguraju da osobe koje završe Akademiju steknu zajedničke vještine i kompetencije za promicanje i učinkovitu obranu načela i interesa EU-a u svijetu tako da ih se poduči o svim pitanjima, uključujući, među ostalim, javnu i kulturnu, gospodarsku, klimatsku, digitalnu i kiberdiplomaciju, oslanjajući se na zajedničku diplomatsku kulturu i istinski esprit de corps;
(bm)
potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku pruže potreban prostor i potporu za učinkovitu i pravodobnu provedbu vanjske politike EU-a kako bi ta politika EU-a bila više od pukog zbroja njezinih dijelova i kako bi osoba koja obnaša tu dužnost bila jedinstveni glas vanjske politike EU-a diljem svijeta, uz potporu institucija EU-a i država članica;
(bn)
povećaju pristup Parlamenta dokumentima jer će se boljom formalnom razmjenom informacija poboljšati suradnja i razumijevanje među institucijama; ažuriraju Međuinstitucionalni sporazum od 20. studenoga 2002. između Europskog parlamenta i Vijeća o pristupu Europskog parlamenta informacijama osjetljive prirode Vijeća iz područja sigurnosne i obrambene politike(8); prihvate aktivno sudjelovanje Parlamenta u vanjskoj politici EU-a putem njegovih posebnih instrumenata, važnost i jedinstvenu prirodu programa Parlamenta za demokratizaciju, primjerice „Dijaloga Jean Monnet” koji za cilj ima poticanje i jačanje rada parlamenata; potaknu sve institucije EU-a na sudjelovanje i zajedničko djelovanje u aktivnostima čiji je cilj suzbijanje globalnog nazadovanja demokracije, među ostalim promatranjem izbora, aktivnostima posredovanja i dijaloga, sprječavanjem sukoba, dodjelom nagrade Saharov i povezanom mrežom te parlamentarnom diplomacijom; promiču jačanje okvira međuinstitucijskih odnosa između Parlamenta i ESVD-a, uključujući njegove delegacije, okvirnim sporazumom kojim bi se mogla poboljšati parlamentarna diplomacija i ojačati paket instrumenata EU-a za vanjsko djelovanje;
(bo)
poduzmu ozbiljne i održive korake za poboljšanje rodne ravnoteže unutar ESVD-a, posebno na višim rukovodećim i političkim položajima; osiguraju rodno osjetljivo i rodno uravnoteženo vodstvo s povećanim brojem i postotkom žena na višim i srednjim rukovodećim položajima u službama ESVD-a putem rodno osjetljivih postupaka zapošljavanja kojima se aktivno nastoji smanjiti rodna pristranost u postupcima zapošljavanja i primijeniti rodno utemeljeni povlašteni odabir kada kandidati za posao imaju jednake kvalifikacije;
(bp)
ažuriraju Strategiju ESVD-a za rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti za razdoblje 2018. – 2023. uključivanjem konkretnih, mjerljivih i obvezujućih političkih obveza u pogledu prisutnosti žena na rukovodećim položajima u skladu s ciljevima GAP-a III i uključivanjem ciljeva raznolikosti, posebno u pogledu rase, invaliditeta i etničkog podrijetla;
(bq)
poduzmu ozbiljne i održive korake za poboljšanje geografske ravnoteže među osobljem ESVD-a na svim razinama, a posebno na višim rukovodećim položajima i među šefovima delegacija EU-a; poduzmu mjere kako bi se osigurala veća geografska raznolikost osoblja u odjelima i delegacijama EU-a te spriječila prekomjerna zastupljenost nekih država članica;
2. nalaže svojoj predsjednici da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i potpredsjedniku Komisije / Visokom predstavniku Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.