Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije o europskom zelenom planu (COM(2019)0640), o strategiji „od polja do stola” (COM(2020)0381) i o održivom plavom gospodarstvu (COM(2021)0240),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o te tri komunikacije Komisije(1)(2)(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Strateške smjernice za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030.” (COM(2021)0236),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. listopada 2022. o naporima za održivu i konkurentnu akvakulturu EU-a: put naprijed(4),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji na temu „Za snažan i održiv sektor algi u Uniji” (O-000015/2023 – B9‑0018/2023),

–  uzimajući u obzir članak 136. stavak 5. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za ribarstvo,

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Za snažan i održiv sektor algi u Uniji” (COM(2022)0592) i slaže se da u tom sektoru postoji neiskorišteni potencijal; ističe da se očekuje povećanje ukupne potražnje za algama u predstojećim godinama te bi se u EU-u moglo otvoriti dodatnih 85 000 radnih mjesta ako se ostvari to predviđeno povećanje proizvodnje algi;

2.  pozdravlja cilj razvoja tržišta za prehrambenu i neprehrambenu primjenu algi te osiguravanja njihove dostupnosti široj javnosti; ističe da bi se alge mogle koristiti, među ostalim, i za hranu za životinje i hranu za ribe, za farmaceutske proizvode, ambalažu, kozmetiku i biogoriva;

3.  naglašava da se taj sektor mora razvijati na način koji ne utječe na ravnotežu morskih ekosustava i da bi trebao izbjegavati ponavljanje istih pogrešaka u području okoliša koje su u prošlosti počinjene na kopnu;

4.  naglašava da bi rastući sektor algi u EU-u mogao doprinijeti postizanju ciljeva EU-a koji se odnose na razvoj plavog gospodarstva, što bi nam pružilo ne samo nove niskougljične prehrambene proizvode i materijale, nego bi i doprinijelo uslugama ekosustava kao što su sekvestracija ugljika i apsorpcija hranjivih tvari, kao i smanjenju onečišćenja, čime bi se doprinijelo obnovi naših obalnih ekosustava; u tom pogledu smatra da je potrebno mobilizirati više sredstava EU-a u istraživačke svrhe;

5.  ističe da alge i mikroalge mogu biti važan dopunski izvor bjelančevina u održivoj proizvodnji hrane i globalnoj sigurnosti opskrbe hranom, kako je naglašeno u strategiji „od polja do stola”, te poziva Komisiju da taj neiskorišteni potencijal uzme u obzir pri svojoj reviziji politike EU-a o bjelančevinama;

6.  napominje da se u toj komunikaciji utvrđuju golema područja u Europi prikladna za uzgoj morskih algi; uviđa potrebu da države članice uključe uzgoj algi u svoje nacionalne ili regionalne prostorne planove na temelju Direktive o prostornom planiranju morskog područja(5);

7.  smatra da je potrebno učiniti više kako bi se pružilo više informacija o metodama proizvodnje algi i tržišnim uvjetima te da je potreban kohezivniji politički okvir kako bi se smanjile prepreke koje sprečavaju rast sektora algi; ističe potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio potencijal tog sektora da pozitivno doprinese okolišu, i kad je riječ o ublažavanju klimatskih promjena i ponorima plavog ugljika;

8.  poziva na usklađeniji regulatorni okvir za taj sektor te potiče države članice da uspostave jedinstvene kontaktne točke za aktere koji su zainteresirani za pokretanje ili širenje djelatnosti uzgoja algi;

9.  pozdravlja mjere koje je Komisija predvidjela za razvoj standarda za različite vrste proizvoda na bazi algi i njezin snažan angažman za razvoj novog skupa alata za uzgajivače algi; isto tako pozdravlja namjeru za razvoj posebnih smjernica kako bi se promicalo dopunjavanje hrane za životinje proizvedene od ribe hranom na bazi algi; pozdravlja prijedlog za financiranje pilot-projekata za ribare koji žele razviti uzgoj morskih algi;

10.  smatra da bi diversifikaciju prihoda i stvaranje novih mogućnosti za obalne zajednice pri razvoju oceanskog uzgoja trebalo smatrati pozitivnom dopunom održivim ribolovnim praksama;

11.  pozdravlja namjeru provođenja aktivnosti za podizanje razine osviještenosti kako bi se povećalo znanje potrošača o proizvodima na bazi algi; napominje da bi platforma EU4Ocean mogla, zajedno s državama članicama, podići razinu osviještenosti u školama i sveučilištima o potencijalu plavog gospodarstva;

12.  poziva Komisiju da osigura odgovarajuća sredstva za sektor algi u EU-u, a države članice da nastave poticati promicanje uzgoja algi te da olakšaju upotrebu i razvoj algi kao hrane i hrane za životinje, posebno provedbom bržeg postupka odobravanja, bez zanemarivanja drugih vrsta koje se uzgajaju u akvakulturi;

13.  pozdravlja namjeru Komisije da predstavi posebnu inicijativu za podršku potrošnji algi u Uniji;

14.  nalaže svojoj predsjednici da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.

(1) Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2020. o europskom zelenom planu, (SL C 270, 7.7.2021., str. 2.). (2) Rezolucija Europskog parlamenta od 20. listopada 2021. o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, (SL C 184, 5.5.2022., str. 2.). (3) Rezolucija Europskog parlamenta od 3. svibnja 2022. Prema održivom plavom gospodarstvu u EU-u: uloga sektora ribarstva i akvakulture, (SL C 465, 6.12.2022., str. 2.). (4) SL C 132, 14.4.2023., str. 2. (5) Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, (SL L 257, 28.8.2014., str. 135.).